You are on page 1of 30

SADRAJ

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU


ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Diplomski studij

UGRADNJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Ivan Poljak

Osijek, 2015.

SADRAJ

SADRAJ
1.

OPIS GRAEVINE 1

2.

IZVADAK IZ KATASTARSKOG PLANA

3.

PROJEKTNI ZADATAK

3.1

Dimenzioniranje fotonaponskog sustava.........................................................................6

3.1.1

Jednopolna shema fotonaponskog sustava....................................................................12

3.1.2

Financijski pokazatelji...................................................................................................13

3.2

Dimenzioniranje solarnog toplinskog sustava...............................................................15

3.2.1

Shema solarnog toplinskog sustava.............................................................................18

4.

ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

5.

PRILOG

24

19

1.

OPIS GRAEVINE

1. OPIS GRAEVINE
Dananji glavni problem je globalno zatopljenje koje je iz godine u godinu sve veeg
intenziteta, te se u skoroj budunosti dovodi u pitanje postojanje kako biljnog i ivotinjskog
svijeta tako i samog ovjeanstva. Kako bi se smanjilo globalno zatopljenje odnosno CO2, nuno
je to vie koristiti prirodne izvore energije (slika 1.1.) koji nas okruuju (obnovljivi izvori
energije sunce, vjetar, plima i oseka, geotermalna energija, biomasa itd.).

Slika 1.1. Lakodostupni obnovljivi izvori energije


Potpisivani su razni sporazumi o smanjenju emisije staklenikih plinova, a najpoznatiji je
protokol donesen u japanskom gradu Kyoto (Kyoto protokol) kojim se nastoji da svaka drava
koja je pristala na sporazum smanji emisiju CO2 i ostalih staklenikih plinova za 5% kroz
odreen period vremena. SAD (jedan od vodeih zagaivaa) i neke ostale zemlje nisu pristale
na sporazum.
Neke zemlje su prepoznale vanost ovog sporazuma pa su poele u velikoj mjeri prelaziti
sa alternativnih izvora na obnovljive izvore koji ne samo da smanjuju emisiju staklenikih
plinova, nego poveavaju energetsku odrivost sustava, odnosno smanjuje potrebu o uvozu
elektrine energije. Njemaka je vodei lider u prelasku na obnovljive izvore. Fotonaponski
moduli su u najveoj mjeri zastupljeni u Njemakoj, iako je njihova maksimalna suneva
ozraenost jednaka minimalnoj sunevoj ozraenosti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je vidljiv pomak,
ali ne u znaajnoj mjeri, kako zbog slabe kupovne moi graana tako i zbog ukidanja nekih
poticaja odnosno otkupa vika proizvedene elektrine energije.
1

1.

OPIS GRAEVINE

Vano je napomenuti da je u tijeku natjeaj u kojem se nudi i do 80% subvencije od


strane fonda za energetsku uinkovitost ukoliko se radi o otocima prve skupine i kuanstvima
pod posebnom dravnom skrbi. Za ostale se nudi 60%, a veina ima pravo na 40% bespovratnih
sredstava.
Na primjeru vlastite obiteljske kue (slika 1.2.) u napraviti proraun za pripremu
potrone tople vode (solarni moduli), te opskrbu elektrinom energijom (fotonaponski moduli).
Obiteljska kua se nalazi na podruju posebne dravne skrbi s pravom od 80% na subvenciju, ali
zbog prevelikog interesa za natjeaj i zbog toga to je kua napravljena poslije 2011. godine
(novogradnja) nismo u mogunosti prijaviti se za energetsku obnovu kue.

Slika 1.2. Proelja obiteljske kue


Stambena kua se nalazi u mjestu Klokoevik u ulici bana J.Jelaia 45. Radi se o
prizemnom tipu kue s neureenim potkrovljem (tavan). Zemljite pod graevinom je povrine:
9,00 x 8,10 + 2,30 x 4,60 + erker 2,80 x 1,20 + trijem 2,30 x 4,40 m = 96,96 m2
Stambena graevina sadri:
Natkriveni ulaz (trijem), hol, kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak,
kupaonicu, ostavu i dvije spavae sobe.
2

1.

OPIS GRAEVINE

Povrine svakog pojedinog prostora prikazane su na slici 1.3.

Slika 1.3. Povrine prostorija


Katastarska estica stambene kue je 1004/1, katastarska opina Klokoevik.
Krov graevine (slika 1.4.) je u osnovi dvostrean s nagibom krova od 35 te je pokriven
betonskim crijepom. Na krovu se nalaze 2 dimnjaka. Na erkeru je projektiran viestreni krov.
Vanjska stolarija graevine je izraena od PVC-a, a unutarnja vrata su od drveta. Prilikom
gradnje kue su postavljene cijevi za centralno grijanje, ali nije jo u funkciji te se grijanje odvija
putem pei na drva.
Prilikom odabira najbolje lokacije za postavljanje fotonaponskih panela i solarnih panela
odabrana je jugoistona strana krova koja ima azimut od 13 gledano sa strane juga te 103
gledano sa strane sjevera. U obzir kod postavljanja panela treba uzeti i dimnjak koji stvara sjenu
te je potrebno panele udaljiti s obzirom na visinu dimnjaka. Ako je dimnjak visine 1m onda je
potrebno panele udaljiti za 3m oko dimnjaka.

1.

OPIS GRAEVINE

1.

OPIS GRAEVINE

Slika 1.4. Krov graevine

2.

2.

IZVADAK IZ KATASTARSKOG PLANA

IZVADAK IZ KATASTARSKOG PLANA

Katastarska opina: Klokoevik


Katastarski broj estice: 1004/1.

Slika 2.1. Izvadak iz katastarskog plana


6

3. PROJEKTNI ZADATAK

3. PROJEKTNI ZADATAK
Kroz projektni zadatak emo uvidjeti detaljnije pojedinosti vezane uz proraune
fotonaponskih modula i solarnih modula za pripremu potrone tople vode. Projektiranje ovih
dviju stvari bit e primjenjeno na obiteljskoj kui u Klokoeviku ( J. Jelaia 45) s pripadajuim
brojem katastarske estice 1004/1.

3.1 Dimenzioniranje fotonaponskog sustava


Potrebno je odabrati proizvoaa fotonaponskih modula koji slue za proizvodnju
elektrine energije. Proizvoa mora imati podatke vezane uz svoj proizvod kao to su: visina,
irina i debljina modula, da li se radi o monokristalu, polikristalu,amorfnom siliciju itd.
Prosjena potronja elektrine energije za obiteljsku kuu (ukljuujui pomone objekte)
je 350kWh mjeseno to pomnoeno sa dvanaest mjeseci daje ukupnu godinju potronju od
4200kWh . Graevina se nalazi u blizini grada Slavonskog Broda te e se za njega uzimati

odreeni podaci vezani za sunevo zagrijavanje.


Kako postoje moduli izraeni od nekoliko raznih materijala, odabrat emo onaj materijal
koji ima najvei postotak korisnosti, a to je monokristalni fotonaponski modul tvrtke Solvis iz
Varadina. Radi se o fotonaponskom modelu SV60-265 E (slika 3.1.) , dimenzija 1650 x 992 x
40 mm te korisnosti od 16,19 %.

Slika 3.1. Fotonaponski modul SV60-265 E


7

3. PROJEKTNI ZADATAK

Prema dimenzijama jednog fotonaponskog modula vrlo jednostavno se izrauna povrina


koju on zauzima, dakle pomnoi se visina i irina modula:
A V 1, 65 0,992 1, 6368 1, 64m 2
Ukupna povrina desne strane krova (gledano od ela kue) je:
Akrov 6,111, 6 70, 76m2
Vrna snaga jednog fotonaponskog modula SV60-265 E je 265Wp. Odabrali smo 12 modula koji
su rasporeeni u 2 reda po 6 modula (slika 3.2). Povrina koju zauzima odabrani broj modula je:
AFN N A 12 1,
64 19, 68m 2
gdje je:
N broj modula
A povrina jednog modula
Ve znamo vrijednost vrne snage to pomnoeno sa brojem modula daje instaliranu snagu:
Pins N Pvrno 12 0, 265 3,18kW

Slika 3.2. Fotonaponski moduli (2x6)


8

3. PROJEKTNI ZADATAK

Prilikom postavljanja modula mora se uzeti u obzir mogunost zasjenjenja nekog od


modula to dovodi do smanjenja proizvedene snage ukoliko se radi o serijskom spoju
fotonaponskih modula. Kod serijskog spajanja modula (slika 3.3.a) ako je samo jedna ploa
zasjenjena, njezina snaga se mnoi s brojem preostalih ploa, dok se kod paralelnog spoja sve
snage uzimaju u obzir (slika 3.3.b). Serijski spoj je prisutan i u naem sluaju fotonaponskih
modula. Do zasjenjenja moe doi zbog nekakve druge zgrade, drvea, a najee zbog
dimnjaka. I u naem sluaju postoji dimnjak na jugoistonoj strani krova, ali nije potrebno
posebno odmicati od njega jer fotonaponski moduli su na donjoj desnoj strani krova.

a)

b)

Slika 3.3. Fotonaponski moduli a) serijski spoj b) paralelan spoj


Jedna od vanih stavki su takoer meteoroloki podaci vezani uz mjesto (lokacija) na
kojem se postavljaju fotonaponski moduli. Meteoroloki podaci za Slavonski Brod prikazani su u
tablici 3.1. Kod odabira podataka vezanih uz mjesto Slavonski Brod treba obratiti panju na
azimut plohe krova i na nagib plohe krova. Azimut plohe krova je pod 13 mjeren od juga, ali se
u tablici zaokruuje na 15 , dok je nagib plohe krova 35 ali se takoer zaokruuje ili na 30
ili na 40 . Zaokruili smo na 40 . U tablici moemo vidjeti podatke srednjeg mjesenog trajanja
sijanja Sunca, srednje dnevne ukupne ozraenosti nagnute plohe te relativno trajanje sijanja
Sunca za svaki mjesec u godini.

3. PROJEKTNI ZADATAK

Tablica 3.1. Meteoroloki podaci (Slavonski Brod)

Srednja dnevna ukupna ozraenost

Mjesec

Srednje

nagnute plohe [ kWh / m 2 ]

mjeseno

Azimut plohe 15

trajanje
sijanja Sunca

Kut nagiba plohe

Relativno trajanje
sijanja Sunca

[h]

40

Sijeanj

50,2

1,50

0,201

Veljaa

79,7

2,21

0,288

Oujak

133,8

3,87

0,405

Travanj

176,0

4,71

0,473

Svibanj

222,3

5,40

0,544

Lipanj

235,7

5,61

0,573

Srpanj

270,0

6,04

0,660

Kolovoz

249,2

5,31

0,632

Rujan

189,2

4,90

0,553

Listopad

138,9

3,29

0,435

Studeni

64,4

1,84

0,269

Prosinac

40,7

1,11

0,189

Za odabrani fotonaponski modul tvrtke Solvis SV60-265 E postoje podaci vezani uz


nazivne napone i struje te struju kratkog spoja i napon praznog hoda koji su vani za odabir
izmjenjivaa. Tako je na izlazu dozvoljeni maksimalni napon odnosno napon praznog hoda
38,5V , a struja kratkog spoja je iznosa 8,85A . Nazivni napon je 31,3V , dok je nazivna struja
8, 48A .
Izmjenjivai pretvaraju istosmjerni napon akumulatora u izmjenini napon, ali iste
frekvencije kao to je frekvencija mree. Instalirana snaga fotonaponskih modula je 3.18kW, te
je prema snazi i prema strujama i naponima odabran izmjenjiva odnosno DC/AC pretvara
tvrtke ABB. Radi se naime o ABB Uno 2.0-3.0-3.6-4.2 kW. Snaga koja zadovoljava na sustav je
ABB Uno 3.6 kW TL OUTD (slika 3.4.) ija je maksimalna ulazna istosmjerna snaga 3.9 kW,
dok je izlazna izmjenina snaga 3.6 kW. Maksimalna korisnost izmjenjivaa 97,5% .
10

3. PROJEKTNI ZADATAK

Slika 3.4. Izmjenjiva ABB Uno 3.6 kW TL OUTD

Maksimalna dozvoljena ulazna istosmjerna struja je 12.5A, a istosmjerni napon 850V. Izlazni
izmjenini napon je 230V, frekvencija 50Hz i maksimalna dozvoljena izmjenina izlazna struja
je 16A. Potrebno je odabrati i odgovarajue presjeke kabela. Za serijsko spajanje modula se
2
koristi kabel presjeka S mod 4mm , dok se za instalaciju od modula do izmjenjivaa koristi
2
presjek Sinst 2,5mm . Nuno je imati i zatitu poput osiguraa, odvodnika prenapona,

istosmjernih i izmjeninih prekidaa.

Prosjena proizvedena dnevna energija se izrauna iz relacije:


EFN Ez AFN
gdje je:
korisnost modula
AFN povrina koju pokrivaju moduli
11

3. PROJEKTNI ZADATAK

EZ - prosjena ozraenost nagnute plohe


Korisnost fotonaponskog modula SV60-265 E:

16,19%

Povrina krova pod modulima:

AFN 19, 68m2

Prosjena ozraenost nagnute plohe:

EZ 3,83kWh / m 2

EFNdnevno 3,83 0,1619 19,


68 12, 2kWh
Ako pak elimo godinju proizvedenu energiju onda samo dobivenu dnevnu energiju
pomnoimo sa brojem dana u godini. Dakle godinja proizvedena energija iznosi:
EFNgod 12, 2 365 4453kWh
Meutim, u obzir se mora uzeti da godinja proizvedena energija zapravo nije stvarna energija
jer izmjenjiva prilikom pretvorbe iz istosmjernog u izmjenini napon nema idealnu korisnost

100% . Korisnost izmjenjivaa ABB Uno 3.6 kW TL OUTD ima maksimalnu korisnost od
max 97,5% , ali to nije mogue ostvariti u svakom trenutku, te se uzima otprilike da je
korisnost s kojim radi izmjenjiva 90% .
EFNstva 4453 0,9 4007, 7 kWh

3.1.1 Jednopolna shema fotonaponskog sustava


Na slici 3.5. prikazana je jednopolna shema fotonaponskog sustava.

12

3. PROJEKTNI ZADATAK

Slika 3.5. Jednopolna shema fotonaponskog sustava

3.1.2 Financijski pokazatelji


Brojne banke nude povoljnije kamate na kredite ukoliko se radi o investiranju novca u
svrhe postavljanja obnovljivih izvora energije. Uzmimo da je kamata 5% koju nudi banka.
Kamata:

K 5%
13

3. PROJEKTNI ZADATAK

Cijena po kilovatu vrne snage:

CkWp 15000kn / kW p

Instalirana snaga:

Pinst 3.18kW

Cijena otkupa elektrine energije:

Cotkup 2, 45kn / kWh

Dobit od prodane elektrine energije (kad bi se sva elektrina energija predavala u mreu):
Cdobit EFNstva Cotkup 4007, 7 2, 45 9818,87kn / godinje
Cijena investiranja u fotonaponsku elektranu bez potrebe za kreditom rauna se prema izrazu:
C Pinst CkWp 3.18 15000

47700kn
Izraunato ulaganje bi se isplatilo za:
t

C
47700

4,86 godina
Cdobit 9818,87

Sada emo vidjeti razliku kada bi se investiciji pristupalo preko kredita uz kamatu od 5%. Naime
uz ulaganje C, godinja kamata iznosi:
Ckamata K C 0, 05 47700 2385kn
Ako se kredit ugovori na npr. 12 godina, ukupna kamata kroz taj period iznosi:
Ckamata12 tkredit Ckamata 12 2385 28620kn
Ukupna investicija uzevi u obzir 12-ogodinji kredit iznosi:
Cuk Ckamata12 C 28620 47700 76320kn
Investicija e se isplatiti za:
tkredit

Cuk
76320

7, 77 godina
Cdobit 9818,87

Razlika u vremenu za koje e se investirani projekt otplatiti za sluaj kredita i bez kredita je:
trazlika tkredit t 7, 77 4,86 2,91godine
Moemo vidjeti da se ulaganje bez kredita otplati za skoro 3 godine prije nego u drugom sluaju.
14

3. PROJEKTNI ZADATAK

3.2 Dimenzioniranje solarnog toplinskog sustava


Sljedee je dimenzioniranje solarnog toplinskog sustava za pripremu potrone tople vode u
kuanstvu. S obzirom na broj lanova obitelji se odabire koliko e se solarnih panela postaviti.
Po lanu obitelji se uzima 1m 2 , a budui da se obitelj sastoji od etiri lana potrebno je 4m 2
solarnih ploa (slika 3.6.). Odabrali smo vakuumski kolektor Vitosol 300-T koji dolazi u dvije
izvedbe:
15

3. PROJEKTNI ZADATAK

2m 2 s 20 cijevi
3m2 s 30 cijevi
Dakle potrebno je 40 apsorberskih cijevi to daje potrebnih 4m 2 . Dimenzije jednog solarnog
modula su: 1418 x 2031 x 143 mm.
Povrina koju zauzimaju oba dva panela iznosi:
P 2 a
b 2 1,418 2,031 5,76m 2

Slika 3.6. Vitosol 300-T vakuumski kolektor


Vakuumski cijevni kolektori su za 20-30% uinkovitiji od ploastih kolektora jer je vakuum sam
po sebi bolji izvrstan izolator i zbog toga jer cjevasti nain izvedbe omoguuje bolje apsorbciju
sunevih zraka za razliite kutove upada.
Poloaj fotonaponskih panela i solarnih panela za pripremu potrone tople vode (slika 3.7.).

16

3. PROJEKTNI ZADATAK

Slika 3.7. Poloaj FN i solarnih panela


Nadalje je potrebno odabrati spremnik za toplu vodu. Uzima se da je za jednog lana obitelji
potrebno 75 l, to pomnoeno sa brojem lanova obitelji daje zapremninu spremnika od 300 l.
Odabran je solarni spremnik Bosch Acu Solar AS 300 Duo (slika 3.8.) zapremnine 300 litara s
dva izmjenjivaa topline te ugraena tri osjetnika temperature vode. Tlak u spremniku ne smije
prelaziti vie od 7 bara.U sustavu spremnika zajedno s njim dolazi i viestupanjska pumpa.
Ekspanzijska posuda koja je u sustavu odabrana je zapremnine 18 l i maksimalnog tlaka do 10
bara (slika 3.9.). Ona ima ulogu amortizirati tlak u zatvorenom prostoru, jer zagrijavanjem
tekuina poveava svoj volumen. Dakle povea se tlak i dolazi do preljevanja tekuine u
ekspanzijsku posudu.
U opremu koja jo ide u ovaj sustav dolaze cijevi za toplu i hladnu vodu, izolacija cijevi,
osjetnici temperature, toplinski medij koji krui kroz cijevi, montani set itd.

17

3. PROJEKTNI ZADATAK

Slika 3.8. Bosch Acu Solar AS 300 Duo

Slika 3.9. Ekspanzijska posuda 18 l

3.2.1 Shema solarnog toplinskog sustava


18

3. PROJEKTNI ZADATAK

Na slici 3.10. prikazana je shema spajanja solarnog sustava za pripremu potrone vode.
Naime mogue je postaviti i kotao kako bi se dobilo na utedi prilikom grijanja prostora. U
naem sluaju nije postavljan kotao.

Slika 3.10. Elementi solarnog sustava

19

4. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

2. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA


Pokazat e se kako e suneva energija imat vaan utjecaj u 21. stoljeu u pogledu ekoloke
osvjetenosti. Ve danas u nekih bogatijim zemljama Europe je prepoznata vanost suneve
energije koja je besplatna samo je treba pogodno iskoristiti kako bi smanjili svoje trokove u
kuanstvima i industriji, ali isto tako i smanjili emisije CO2 i ostalih staklenikih plinova koji su
danas veliki problem u globalnom zatopljenju. Ugradnjom fotonaponskih sustava i solarnih
sustava smanjuje se emisija tetnih plinova po okoli.
U naem primjeru postavljanja fotonaponskih modula smo vidjeli da se na sustav uz vlastito
financiranje otplati za 4,86 godina, dok se sustav financiran nekakvih kreditom otplati za puno
duih 7,77 godina. Kriza i sve manja kupovna mo graana nas udaljava od ulaganja u nekakav
sustav s obnovljivim izvorom energije.
Sada moemo izraunati dnevnu i mjesenu proizvodnju energije ostvarene fotonaponskih
modulima. To se izraunava iz izraza:
Ednevno Ez FN AFN
Iz literature prof. Ljubomira Majdandi mogu se vidjeti razni podaci ozraenosti sunevom
energijom za pojedina mjesta. Nas u ovom sluaju zanima srednja dnevna ukupna ozraenost
nagnute plohe ( kWh / m 2 ) za Slavonski Brod. S obzirom na azimut i kut nagnute plohe krova se
oita vrijednost ozraenosti po mjesecima. Bit e prikazan primjer prosjene proizvodnje
elektrine energije za mjesec Sijeanj, a ostale vrijednosti e biti izraunate i uneene u tablicu
4.1.
Srednja dnevna ukupna ozraenost:

Ez1 1,50kWh / m 2

Korisnost fotonaponskog modula:

FN 16,19%

Povrina pod fotonaponskim modulima:

AFN 19, 68m2

Tako dakle prosjena dnevna proizvodnja energije za mjesec Sijeanj iznosi:


Ednevno Ez FN AFN

1,5 19,
68 0,1619

4,78kWh

Ako se eli izraunati mjesena proizvodnja energije onda se samo dnevna proizvodnja pomnoi
sa brojem dana u datom mjesecu.
20

4. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

Tablica 4.1. Proizvodnja elektrine energije za instalirani fotonaponski sustav

Mjesec

Ozraenost Ez
2

Dnevna

Mjesena

proizvodnja

proizvodnja

energije (

energije ( kWh )

( kWh / m )

kWh )

Sijeanj

1,50

4,78

148,16

Veljaa

2,21

7,04

197,16

Oujak

3,87

12,33

382,25

Travanj

4,71

15,01

450,21

Svibanj

5,40

17,21

533,37

Lipanj

5,61

17,87

536,24

Srpanj

6,04

19,24

596,58

Kolovoz

5,31

16,92

524,48

Rujan

4,90

15,61

468,37

Listopad

3,29

10,48

324,96

Studeni

1,84

5,86

175,88

Prosinac

1,11

3,54

109,64

Oekivano je da e za mjesec Srpanj biti najvea proizvodnja jer su tada najtopliji dani.
No treba uzeti u obzir da je ovo proizvodnja fotonaponskih modula i da nije pridodana korisnost
izmjenjivaa koji onda pak smanjuje proizvedenu energiju. Tijekom godina se smanjuje
efikasnost fotonaponskih modula. Ukupna godinja proizvodnja energije prije dodavanja
izmjenjivaa iznosi:
EFNgod 12, 2 365 4453kWh

21

4. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

A nakon dodavanja izmjenjivaa energija ima vrijednost:


EFNstva 4453 0,9 4007, 7 kWh
Svaki proizvoa ima deklarirano za svoj fotonaponski modul koliko se smanji efikasnost za
odreeni broj godina. Tako je za fotonaponski modul tvrtke Solvis iz Varadina deklarirano da se
za 12 godina smanji korisnost modula za 10% ,a za 25 godina da se za jo 10% smanji.
Efikasnost modula nakon 12 godina e iznositi FN 12 14,57% . Godinja stvarna proizvodnja
energije tada e iznositi:
EFNstva 4007, 7 0,9 3606,93kWh
Nakon 25 godina korisnost fotonaponskog modula e iznositi FN 25 12,95% , a tada e godinja
stvarna proizvodnja energije biti:
EFNstva 4007, 7 0,8 3206,16kWh
Moemo vidjeti da je loa strana fotonaponskih modula to im opada korisnost. Nakon 25 godina
proizvodnja energije se smanji za 800kWh to je zamjetan pad. No meutim, na instaliranih
Pinst 3,18kW , godinje se smanji emisija CO2 za otprilike 1, 25t / god .
Takoer postavljanjem solarnih toplinskih kolektora se smanjuje emisija tetnih plinova. Na
stranici od jednog proizvoaa kolektora i raznih drugih stvari se moe izraunati ekoloki
doprinos postavljanjem modula. Prvo se odabere regija na kojoj se ugrauje sustav (slika 4.1.),
zatim se odabere nagib krova i azimut, zatim dnevna potronja vode (300 l, 4 lana obitelji),
vrsta kolektora (Vitosol 300-T vakuumski kolektor, slika 4.2.), konvekcionalan izvor energije
(kotao na plin, kondenzacijski, konvekcionalni itd) i na kraju nam napravi proraun odnosno
dijagram koliko je potrebno povrine solarnih kolektora (slika 4.3.).
Procjenjuje se da solarni moduli imaju godinju utedu od otprilike 60% u odnosu na
alternativne izvore koji se koriste za pripremu potrone tople vode.

22

4. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

Slika 4.1. Regija za postavljanje solarnih modula

Slika 4.2. Odabir solarnih modula

23

4. ENERGETSKO EKOLOKI DOPRINOS PROJEKTNOG RJEENJA

Slika 4.3. Shema solarnog sustava uz pridodan kotao


Na slici 4.4. moemo vidjeti godinje smanjene emisije tetnih plinova.

Slika 4.4. Smanjenje emisije tetnih plinova

24

5. PRILOG

3. PRILOG
U sljedeem prilogu emo vidjeti slike koje su iz stvarnog primjera te su fotonaponski moduli
ve dugi niz godina u upotrebi. Kako sam preko ljetnih praznika bio poslom odveden u zemlju
koja je lider po upotrebi fotonaponskih i solarnih modula (Njemaka), imao sam priliku vidjeti
da je to zapravo kod njih uobiajena pojava na njihovim kuama, zgradama, pomonim
zgradama itd.

Slika 5.1. Fotonaponski moduli, Kippenhausen, Njemaka


Na slici 5.2. vidimo DC/AC izmjenjivae tvrtke SMA Sunny Boy. Radi se o 4 izmjenjivaa,
svaki izmjenjiva za odreeni broj modula i snagu.

25

5. PRILOG

Slika 5.2. DC/AC izmjenjivai SMA Sunny Boy (4 izmjenjivaa)


Na slici 5.3. moemo vidjeti na jednom od izmjenjivaa razne podatke proizvedene energije.

Slika 5.3. Podaci o energiji zapisani u izmjenjivau


Na slici 5.4. vidimo prikljunice na izmjenjiva te ostale izmjenjivae poblie.
26

5. PRILOG

27

5. PRILOG

Slika 5.4. Prikljunice izmjenjivaa te snage na pojedinim izmjenjiva

28