You are on page 1of 37

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

U TRAVNIKU
FAKULTET POLITEHNIĈKIH NAUKA
ODSJEK: GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURA

ZAVRŠNI RAD

TEHNIĈKI ELEMENTI DRUMSKE
INFRASTRUKTURE SA PRATEĆOM OPREMOM

Mentor:
Prof. dr. Mirsad Tarić

Student:
Mujo Topalović

Travnik, 2014. godine

Sadrţaj

UVOD.....................................................................................................................................3
1. TEHNIĈKI ELEMENTI DRUMSKOG SAOBRAĆAJA ............................................ 4
1.1. DRUMSKA INFRASTRUKTURA .......................................................................... 4
1.2. FINANSIRANJE I PRAVNI OKVIR PUTNE INFRASTRUKTURE U BIH ..... 6
1.3. FUNKCIONISANJE SEKTORA ZA ODRŢAVANJE I IZGRADNJU
SAOBRAĆAJNICA .......................................................................................................... 7
1.4. OSTALI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI ........................................................... 9
2. OPREMA I ZAŠTITA PUTA/ CESTE ............................................................................ 10
2.1. SAOBRAĆAJNI ZNAKOVI I SIGNALIZACIJA....................................................... 10
2.2. KOLOBRANI, OGRADE I ŢIVICE ............................................................................. 17
2.3. OSTALA OPREMA ........................................................................................................ 23
2.3.1 Oprema za oznaĉavanje ruba kolnika ..................................................................... 23
2.3.2 Oprema za oznaćavanje vrha saobraćajnog otoka ................................................. 26
2.3.3 Oprema, znakovi i oznake za oznaĉavanje radova, zapreka i ošteĉenja kolnika 26
2.3.4 Svjetlosni znakovi za oznaĉavanje radova, drugih zapreka i ošteĉenja kolnika . 29
2.3.5 Oprema za voĊenje i usmjerivanje saobraćaja u zoni radova na cesti, prepreka i
ošteĉenja kolnika................................................................................................................. 31
2.3.6 Branici i polubranici ................................................................................................. 33
2.3.7 Saobraćajna ogledala ............................................................................................... 34
LITERATURA ....................................................................................................................... 37

2

Uvod
U radu su najprije opisani objekti i prateće površine koje se nalaze u funkciji a koji
poboljšavaju udobnost i sigurnost kretanja na saobraćajnicama. Potom su općenito opisani i
neki postupci koji se koriste prilikom održavanja cesta. Također, opisana je uloga
saobraćajnih znakova (saobraćajne signalizacije).
Pratećim uslužnim objektima smatraju se svi objekti u kojima se pružaju usluge vozačima i
putnicima /benzinske postaje, trgovine, restorani, moteli, autoservisi i sl.). Na taj način
omogućuje im se sigurna i udobna vožnja i zadovoljavanje njihovih potreba za gorivom,
odmorom, jelom, pićem, raznim tehničkim i servisnim uslugama, ali isto tako upoznavanje
turističkih i ambijentalnih znamenitosti okruženja, pruža mogućnost korištenja dostupnih
informacija, Interneta, bankarskih usluga, zadovoljavanja specifičnih potreba invalida i djece
itd.
Korištenje cestovnog zemljišta za izgradnju pratećih uslužnih objekata i obavljanje pratećih
djelatnosti ustupa se putem javnog nadmetanja najpovoljnijem ponuditelju na roku od 25
godina, za što je on dužan plaćati zakonom predviđenu naknadu za korištenje cestovnog
zemljištai naknadu za obavljanje pratećih djelatnosti.
Opremu i zaštitu ceste/ puta čine svi uređaji i sredstva koji omogućuju sigurno kretanje vozila
i obavještavanje vozaća o uslovima odvijanja saobraćaja. Na cestama sa dobrom opremom
povećava se sigurnost vozaća, a time i sigurnost saobraćaja.
Održavanju kolovoza potrebno je posvetiti najveću pozornost. Treba na vrijeme popraviti sva
mala oštečenja koja bi kasnije mogla uzrokovati veće štte i izrazitiju nesigurnost saobraćaja.
Na kolniku se ne smije zadržavati prašina, blato i sl.
Ovaj rad nas u koncu uvodi u tematiku koja se odnosi na elemente koji su neophodni za
efikasno funkcionisanje jedne saobraćajnice bar na osnovnom nivou, da bi ona imala svoj
značaj za privredni i ekonomski razvoj.

3

Tu spadaju sve vrste i kategorije puteva. odvojena od preduzeća drumskog saobraćaja koja vrše ekploataciju drumskog motornog vozila. sa svim pripadajućim objektima.korisnici saobraćajnica. tuneli. odnosno da je korisnik heterogen. pojedinci – imaoci motornih vozila.1. i veliku intenzivnost investicija u ove objekte.1. Između brojnih karakteristika koje ima saobraćajna infrastruktura zbog značaja i njihovog učešća u ukupnim osnovnim sredstvima drumskog saobraćaja. drumska infrastruktura 2. formiran je specifičan tretman i shvatanje o drumskoj saobraćajnoj infrastrukturi. Infrastrukturu u prevoznom smislu čine svi putevi. . vijadukti.održavanje saobraćajnica.izgradnja i upravljanje. navešćemo samo neke: . s jedne strane. Pošto izgradnja mreže saobraćajnica ima veliki društveni interes. S obzirom na ulogu koju saobraćajnice imaju u razvoju privrede i jedne zemlje. Sa stanovišta ekonomske teorije. za sopstvene potrebe. to je dalo pravo odgovarajućoj društvenoj zajednici da uredi način organizovanja tog interesa svako na svom 4 . zaprežna vozila. s druge strane. TEHNIĈKI ELEMENTI DRUMSKOG SAOBRAĆAJA U tehničke elemente drumskog saobraćaja spadaju: 1. Budući da su korisnici saobraćajnica različiti subjekti. ostali infrastrukturni objekti 3. . saobraćajna infrastruktura spada u oruđe za rad u širem smislu.društveni interes. bicikli i pješaci. to ima velikog uticaja na definisanje načina izgradnje. prevozna sredstva 1. u javnoj upotrebi. Može se reći da je saobraćajnica objekat čija je svrha da omogući kretanje vozila za prevoz putnika i robe. koje predstavlja objektivne uslove za izvršenje procesa rada. a to znači djelovanje saobraćajnog sistema uopšte. raskrsnice sa signalizacijom. U drumskom saobraćaju. finansiranje i eksploataciju puteva. mostovi. DRUMSKA INFRASTRUKTURA Pod drumskom infrastrukturom u drumskom saobraćaju podrazumijeva se skup stabilnih objekata i uređaja koji služe za organizovanje i obavljanje transportne djelatnosti. . saobraćajna infrastruktura u širem smislu je organizovana. organizacije koje imaju vozne parkove. a u neposrednoj su vezi sa tehnologijom drumskog saobraćaja. Puteve koriste mnogobrojni i raznovrsni subjekti: saobraćajna preduzeća. nezavisnih od funkcionisanja transporta.

.nivou (opština. entitet. Danas se u svijetu i kod nas za izgradnju saobraćajnica koristi više metoda kao što su kreditna i budžetska sredstva i sredstva od koncesije kao najoptimalniji izvor sredstava koja ulažu određeni korisnici koncesije koje dobiju na tenderu od strane države. To su međunarodne i javne ceste koje obezbjeđuju maksimalnu sigurnost učesnika u saobraćaju. Kretanje po ovakvim putevima je u nivou. što je danas opšte prihvaćeno pravilo u mnogim zemljama svijeta.lokalne. Ukrštaju se sa ostalim putevima u nivou. kanton. Ove aktivnosti za sada se finansiraju kod nas iz prodajne cijene nafte namijenjene za održavanje puteva i iz sredstava budžeta odgovarajućih društveno-političkih zajednica zavisno od značaja i kategorije saobraćajnica. država) zavisno od privrednog i društvenog značaja saobraćajnica. Magistralni putevi su namijenjeni za kretanje svih vrsta vozila.autoputeve. S obzirom na to da puteve koriste raznovrsni subjekti to je uslovio u dosadašnjem razvoju traženja rješenja funkcionisanja i raspodjeli troškova infrastrukture u ovoj grani saobraćaja. Regionalni putevi povezuju regionalna središta i namijenjeni su za kretanje svih vrsta vozila i učesnika u saobraćaju. Održavanje saobraćajnica stoga ima karakter posebnog društvenog interesa. 5 . . Najveći problem koji se danas javlja u BiH je nedostatak sredstava ne samo za izgradnju novih nego i održavanje postojećih saobraćajnica. zbog čega se javlja problem definisanja investicione politike i izbor sistema i modela finansiranja investicija. obavljaju sve operativne i upravne poslove i predlažu i iznalaze potrebna sredstva. Održavanje saobraćajnica propisane su aktivnosti kao što je preventivno.magistralne puteve. prema saobraćajnom opterećenju Prema privrednom i društvenom značaju puteve dijelimo na: . prema vrsti saobraćaja 3. Autoputevi su putevi najviše kategorije koji povezuju glavna privredna i politička središta. prema privrednom i društvenom značaju 2. planiranje. pa su preduzeća za puteve obavezna da vode računa o saobraćajnici i preduzimaju odgovarajuće mjere za istraživanje stanja saobraćajnica. vanredno i investiciono održavanje.regionalne i . što je u interesu korisnika. Putevi u drumskom saobraćaju se razlikuju po više karakteristika: 1. Naplatu uloženih sredstava vrše iz putarine za određeni ugovoreni period.

000 vozila na dan u oba smjera. U okviru drumskog saobraćaja poseban značaj imaju putevi unutar gradova i opština i drugi prateći objekti na putevima kao što su: garaže i parkirališta. terminali. ugostiteljski objekti uz cestu.Lokalni putevi povezuju naselja na području opština i gradova. Prema računskoj brzini i kategoriji terena. .000 vozila na dan. benzinske pumpe. . putevi se dijele na: . sa svim postojećim objektima. U BiH putevi su grupisani u autoputeve. Prema vrsti saobraćaja putevi su namijenjeni isključivo za motorni saobraćaj i putevi za mješoviti saobraćaj. lokalni putevi najmanje 6 tona na osovinu.000 vozila na dan u oba smjera.puteve III reda. oprema na putevima i dr. Imaju manje od 3.2. 1. gustoća je manja. bicikli. proizilazi da su to javna dobra u opštem značenju i da su pretežno u državnom vlasništvu. regionalne. Imaju 15. Imaju u pogonu 3. kao i saobraćajni znakovi. Gustina je broj vozila koja u toku dana pređe određenu tačku na putu u jednom ili oba pravca. autoputevi su podijeljeni u pet grupa.).puteve II grupe. Godišnje se izdvaja oko 60 miliona € za održavanje magistralnih i regionalnih cesta u 6 . putničke autobuske stanice. FINANSIRANJE I PRAVNI OKVIR PUTNE INFRASTRUKTURE U BIH Finansiranje putne infrastrukture u sadašnjoj situaciji uglavnom znači finansiranje održavanja puteva.000 – 10. S obzirom na obim saobraćajnog opterećenja putevi se dalje mogu vrednovati na osnovu količine prevezene robe u bruto tonama (neto težina i težina vozila) i na osnovu broja prevezenih putnika. pješaci i dr. S obzirom na karakter mreže puteva koji omogućavaju kretanje prevoznih sredstava. tako ako je u saobraćaju broj vozila sa većom težinom i nosivosti. brdoviti i planinski). kantonalne i lokalne. Prema saobraćajnom opterećenju. brežuljkasti. Putevi se takođe mogu klasificirati prema gustoći saobraćaja.puteve I grupe u koju spadaju autoputevi. Dozvoljena brzina je u funkciji kategorije terena (nizinski. Za svaku grupu puteva propisane su računske brzine. a ostali putevi za mješoviti saobraćaj su namijenjeni za kretanje svih vrsta drumskih vozila i svih drugih vozila (motorna i zaprežna vozila. U puteve za motorni saobraćaj spadaju autoputevi. Javne saobraćajnice moraju biti obezbijeđene za osovinsko opterećenje najmanje 10 tona po osovini. U manjim zemljama i gradovima infarstrukturni objekti postaju i vlasništvo privatnih društava koja se bave tom djelatnošću.

zaštita cesta i uslovi obavljanja transporta. kao pravni okvir za sve aktivnosti u domenu cestovne infrastrukture. te finansiranje javnih cesta. Entiteti su. rekonstrukciju. sigurno i redovno odvijati. te osiguranje tehničko – tehnološkog jedinstva javnih cesta. građenje. a RS izdvaja 29. upravljanje. shodno Aneksu IX Dejtonskog sporazuma. Svrha korporacije je da uspostavi institucionalnu saradnju među entitetima u području cestovne infrastrukture i da omogući donošenje svih potrebnih odluka da bi se cestovni saobraćaj u BiH mogao neometano. 20 miliona € za magistralne i 9. 7 I IZGRADNJU . 1. osnovane od resornih entitetskih ministarstava. Ovim zakonima utvrđuje se pravni položaj javnih cesta. kao dio transportne korporacije. Upravljanje putevima obavljaju entitetske direkcije za puteve. Međutim. Na nivou entiteta djeluju resorna ministarstva: Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvo saobraćaja i veza RS. 19 miliona € za magistralne i 11. U FBiH za regionalne puteve zadužena su kantonalna ministarstva za transport.5 miliona € za regionalne ceste. Izvor: Direkcija za ceste FBiH / Direkcija za puteve RS 2002. zaštitu. Od toga. 1 Na nivou entiteta postoje entitetski zakoni o cestama. Pravni okvir za sve aktivnosti i institucionalno organizovanje na nivou države poboljšani su formiranjem Ministarstva za komunikacije i transport BiH. uspostavili Javnu korporaciju za cestovnu infrastrukturu BiH. koja obično imaju odgovarajuću direkciju za ceste. dok je u RS Direkcija za puteve RS odgovorna i za magistralne i za regionalne puteve. kao i da regulira potrebne bilateralne i multilateralne odnose u domenu transporta. Na nivou države ne postoji odgovarajuća pravna regulativa. izgradnju i upravljanje javnim cestama. održavanje. Predmet poslovanja direkcija za puteve je osiguranje materijalnih i drugih uslova za održavanje. ova institucija još nije operativna. koje ima obavezu da predlaže zakone na nivou države.5 miliona €.5 miliona €.Bosni i Hercegovini.5 miliona eura za regionalne ceste.3. nizak nivo sigurnosti u cestovnom prometu. Još nije donesen zakon o cestama BiH. FBiH izdvaja 30. FUNKCIONISANJE SAOBRAĆAJNICA ZA SEKTORA ODRŢAVANJE Problemi: 1 relativno slabo fizičko stanje cestovne infrastrukture u BiH.

uspostaviti institucionalni okvir za dodjelu koncesija na svim nivoima radi omogućavanja koncesualnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu. da koordinira rad entitetskih direkcija za puteve. nadzora i zaštite cesta .osigurati izdvajanje većih sredstava iz cijene goriva i taksi za registraciju vozila za održivo finansiranje cestovne infrastrukture. u skladu sa utvrđenim prioritetima.formirati zajedničku bazu podataka za cestovnu mrežu u BiH.donijeti Zakon o cestama BiH. Revitalizacija i modernizacija cestovne mreže .povećati nivo sigurnosti regionalnih i lokalnih cesta.ekonomskim mjerama stimulisati javni prevoz. Razvoj sistema upravljanja. . budžetski resursi za finansiranje cestovne infrastrukture iz poreza na gorivo i registracije vozila nedovoljni su za redovno održavanje i poboljšanje stanja cestovne mreže. još nije definisana transportna politika na državnom nivou. . Time bi se na efikasan način pratilo stanje cesta i podataka za planiranje i programiranje radova na održavanju i rekonstrukciji i izgradnji cesta. kao ni odgovarajuće institucije. PHARE. .intenzivirati rad Javne cestovne korporacije BiH. 8 .povećan obim prometa na pojedinim dionicama postojeće cestovne infrastrukture nalaže potrebu da se modernizira postojeća cestovna mreža u skladu sa već urađenim studijama finansiranim od strane EU.- - - nepostojanje jasno definiranog zakonodavno – pravnog okvira na nivou BiH. ograničeni kapaciteti državnih. javnih kompanija da generiraju sredstva za funkcionisanje. kao osnove sistema upravljanja i monitoringa. . . Osiguranje sredstava za zadovoljavajuće finansiranje cestovne infrastrukture . .izvršiti izmjene i dopune Zkona o cestama FBiH i Zakona o putevima RS. opravku i obnovu transportnih kapaciteta kako bi ponudili kvalitetnu uslugu prevoza. Prioriteti Dogradnja pravno – institucionalnog okvira .izraditi dugoročnu strategiju razvoja cestovnog sektora u BiH.nastaviti sa izgradnjom autoputa u koridoru Vc. u skladu sa evropskom transportnom politikom i BiHTMP (B&H Transport Master Plan). institucionalni problemi za adekvatno upravljanje razvoja cjelokupne cestovne infrastrukture – ne postoji ni jasna razvojna strategija za autoputeve i brze puteve. u skladu sa važećom evropskom regulativom. Ograničena sredstva postaju determinirajući element u realiziranju razvojnih projekata cestovne infrastrukture. .

odmor i stanovanje voznog osoblja što zavisi id broja vozila. Za dalje sagledavanje pojedinih elemenata saobraćajne infrastrukture potrebno je istaći neke razlike tehničkog i organizacionog karaktera između infrastrukture u širem smislu (putevi) i 9 .1. minimalna nulta kilometraža. Uz to se nalaze i prostori za parkiranje. kao i svi prateći objekti (kontrola ispravnosti vozila. početni).saobraćajana mreža na terminalu. Prostor na kojem se nalazi objekat za smještaj i održavanje vozila. putnika i robe. mjesto priključenja na saobraćajnicu. . . .4. U ove objekte ubrajaju se: .autobuske stanice sa zgradama.zatvoreni i otvoreni skladišni prostori i dr. uslovi eksploatacije i tehnološki proces održavanja vozila. Za potrebe javnog gradskog putničkog prevoza autobaza treba da je smještena u široj zoni grada.). održavanje i nadzor vozila. istovar i pretovar. trgovinu i dr. . Autobuske stanice imaju funkciju za prijem vozila. a za vozila za prevoz putnika i robe u međugradskom saobraćaju u neposrednoj blizini grada i blizu raskrsnice puteva. OSTALI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI U ostale infrastrukturne objekte spadaju statički objekti čije je postojanje nužno za obavljanje prevoznog procesa. vrste i tipova vozila. Autobaza treba da je smještena na pogodnom mjestu radi ulaska i izlaska vozila. širenju autobaze. Skladišni prostor služi za smještaj rezervnih dijelova i robe koji su otpremljeni za utovar. stanice za snabdijevanje vozila i upravna zgrada) naziva se autobaza.terminali (tranzitni. Operativne površine za terminale zavise od namjene za prijem i otpremu vozila i putnika.prateće prostorije putničke zgrade namijenjene za usluge korisnika terminala (ugostiteljske usluge. rasporeda linija i razmještaja privrednih i potrošačkih centara u gradu ili u neposrednoj blizini grada. Veličina autobaze zavisi od broja vozila koje preduzeće ima u svom saobraćaju. uređajima i opremom za putnike (peroni) i za organizaciju primanja i otpreme putnika. . površine za parkiranje motornih teretnih vozila. . Pri planiranju autobaze treba voditi računa o kretanju i manevrisanju vozila. sigurnost vozila. parking prostor za autobuse. Kod projektovanja autobaze treba voditi računa kako o urbanističkim uslovima. da se obezbijedi nesmetan utovar i istovar robe koja u autobazu dolazi i odlazi. tako i saobraćajnih elemenata od kojih u značajnoj mjeri zavisi i ekonomičnost poslovanja preduzeća drusmkog saobraćaja za prevoz putnika i robe.objekti sa fiksnim uređajima koja služe za održavanje i servisiranje vozila i objekti infrastrukture drumskog saobraćaja.operativni prostori koji služe za smještaj i tehnološku obradu robe na njegovom putu od izvora do cilja. Osnovno pravilo kod izbora autobaze je broj vozila. završni. putnika.

zabrane i obaveza kojih se učesnici u saobraćaju moraju pridržavati i daju potrebna obavještenja za sigurno i nesmetano odvijanje saobraćaja. stavljaju do znanja ograničenja. SAOBRAĆAJNI ZNAKOVI I SIGNALIZACIJA Po međunarodnim propisima.ostalih infrastrukturnih objekata u užem smislu (poslovne zgrade. terminali. Na cestama s dobrom opremom povećava se sigurnost vozaća. objekti za izvršenje procesa proizvodnje transportne usluge). 2. Modernu opremu na autocestama i brzim cestama dodatno čine:  rasvjeta (čvorišta. 10 . tehnološkog i organizacionog karaktera koje treba imati u vidu. mostova)  telekomunikacijski i telemetrijski sistem  dinamička saobraćajna signalizacija  naplatni uređaji  sistem daljinskog upravljanja saobraćajem itd. U suštini ekonomski posmatrano. te one 1. ima velikih razlika sa stanovišta prenošenja vrijednosti između infrastrukture u širem i užem smislu kao i da postoje neke razlike tehničkog. reda moraju biti opremljene saobraćajnim znakovima. a time i sigurnost saobraćaja.1. ceste. Opremu ceste čine:  prometni znakovi i signalizacija  kolobrani  ograde  živice  snjegobrani  smjerokazi  kilometarske oznake  granični stupići itd. Oni se ugrađuju u trup ceste i obavještavaju vozača tokom vožnje. OPREMA I ZAŠTITA PUTA/ CESTE Opremu i zaštitu ceste/ puta čine svi uređaji i sredstva koji omogućuju sigurno kretanje vozila i obavještavanje vozaća o uvjetima odvijanja saobraćaja. Javni putevi moraju da se obilježe propisanim saobracajnim znakovima. naročito autoceste. Saobraćajni znakovi su najvažniji elementi opreme ceste. tunela. 2. kojima se učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenom javnom putu ili dijelu tog puta. i 2.

izdavač Sl. 1991. Prema načinu. S obzirom da je namjena vertikalne signalizacije proistekla iz potrebe da se upravlja kretanjem po saobraćajnoj mreži. mjestu postavljanja i prema funkciji u saobraćaju. Saobraćajni znakovi": 1. prema lokaciji. a posmatrano sa aspekta korisnika saobraćajnog sistema. u odnosu na saobraćajne površine. Opšte odredbe. saobraćajni znakovi predstavljaju tzv. Osnovni saobraćajni znakovi su:  znakovi opasnosti  znakovi izričitih naredbi  znakovi obavještenja  dopunske table itd. jedno od najviše eksponiranih sredstava za regulisanje i upravljanje saobraćajem.2 Ako na mjestu na kome se postavlja saobraćajni znak postoji opasnost da znak neće na vrijeme primjetiti učesnici u saobraćaju. ona je. Posmatrano sa aspekta regulisanja saobraćaja. deo IV. 11 . 2 prema odredbama "Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima". član 129 u"saobraćajne znakove" se osim ostalog ubrajaju i "oznake na kolovozu". Drugim riječima. pored kolovoza. saobraćajni znakovi se mogu tretirati kao jedno od tehničkih sredstava za regulisanje i upravljanje saobraćajnim tokovima. Drugim riječima. uslovima prioriteta i režimu kretanja na pojedinim segmentima saobraćajne mreže. Tako formiran skup oznaka prezentiran je učesnicima u saobraćaju pomoću različitih saobraćajnih znakova. u načelu se saobraćajna signalizacija djeli na:  vertikalnu (okomitu) signalizaciju  horizontalnu (tlocrtnu) signalizaciju  svjetlosnu signalizaciju Vertikalna (okomita) signalizacija Vertikalna signalizacije se može definisati kao skup posebno kodiranih oznaka namenjenih učesnicima u saobraćaju. Posmatrano sa aspekta upravljačkog sistema. Njihova osnovna namjena proistekla je iz potrebe da se upravlja kretanjem po mreži.. spoljne elemente sistema. vertikalna signalizacija može da se tretira kao sredstvo lokalnog regulisanja saobraćaja za kretanje po saobraćajnoj mreži. njen značaj ogleda se u činjenici da korisnicima prenosi neophodne informacije o dozvoljenim brzinama. koje se. lociraju u vertikalnoj ravni. ona omogućava da se kretanje kanališe i usmjerava prema unapred definisanom režimu saobraćaja odnosno da se dinamički. saobraćajni znak se onda mora postaviti na suprotnoj lijevoj strani puta. List. Beograd. piješački i stacionarni režimi saobraćaja definišu i sprovedu i u praksi.Saobraćajni znakovi se postavljaju s desne strane puta. u smijeru kretanja vozila i to tako da na jednom stubu budu najvise dva znaka .

Primjer jednog znaka (opasnost na putu) Znakovi izričitih naredbi Znakovi izričitih naredbi su znakovi zabrane . odnosno ograničenja i znakovi obaveze. Ali ako se znakovi opasnosti postavljaju na udaljenosti manjoj od 150 m ili većoj od 250 m. Slika.Znakovi opasnosti Znakovi opasnosti sluze da se ucesnici u saobracaju upozore na opasnost na dijelu puta i da se obavjeste o prirodi te opasnosti. Primjer jednog znaka (obavezno zaustavljanje) Znakovi obavještenja 12 . Slika. Postavljaju se neposredno ispred mjesta odakle nastaje obaveza postupanja prema postavljenom znaku i moraju se ponavljati poslije svakog ukrštanja puteva ( Raskrsnice ) ako i dalje postoji postoji razlog za tom izričitom radnjom. Postavljaju se po pravilu izvan naselja na udaljenosti od 150250 m ispred opasnosti na putu. onda im moraju biti dodate i dopunske table sa naznaćenom udaljenošču do mjesta opasnosti.

nazivima mjesta kroz koja put prolazi i udaljenost do tih mjesta . kao i druga obavještenja koja im mogu biti korisna .Znakovi obavještenja pružaju učesnicima u saobraćaju potrebna obavještenja o putu kojim se kreču. Postavljaju se ispod saobraćajnog znaka. Primjer jedne dopunske table Horizontalna (tlocrtna) signalizacija Horizontalna signalizacija može se definisati kao skup posebno oblikovanih geometrijskih elemenata (linija. za bliže objašnjenje samog znaka. upotrebom nekog materijala i odgovarajućeg postupka ugradnje. prestanku važenja znakova izričitih naredbi . Horizontalna signalizacija odnosno oznake HS se mogu upotrebiti 13 . Slika. element. aerodromskim pistama i platformama itd. Slika. U tom smislu. Prilika je da se ukaže na razliku između pojma element i pojma oznaka u horizontalnoj signalizaciji. predstavlja najmanju "strukturu" koja je definisana i propisana državnim standardom. Projektantski posmatrano. kao što je linija. figura i polja) i natpisa. figura ili strelica. Horizontalna signalizacija postoji i na drugim (saobraćajnim) površinama: trotoarima. čijim se kombinovanjem (prilikom projektovanja) i ugradnjom (na kolovozu) formiraju oznake. Primjer jednog znaka (put sa prvenstvom prolaza) Dopunske table Dopunske table se koriste uz postavljeni saobraćajni znak. Oznaka je ono što je izvedeno na kolovozu ili nekoj drugoj površini. komunikacijama unutar garaža i parkinga. oznake se sastoje od elemenata koji se najčešće propisuju državnim standardima.

u lukama. piješački prelazi. kosnici. Pregled uzdužnih linija U grupu popriječnih oznaka spadaju linije zaustavljanja (ova oznaka se često naziva i "stop" linija). ivične linije. postoje i u fabričkim halama. 14 . graničnici itd.Takve površine osim pomenutih. Tabela 1. skladištima. prelazi biciklističkih staza.praktično na svim (saobraćajnim) površinama na kojima postoji potreba da se prostor na neki način definiše. na sportskim terenima itd. Ova podjela uslovljena je položajem oznaka u odnosu na simetralu kolovoza puta ili ulice.Osnovna podjela horizontalne signalizacije potiče od namjene oznaka. Tako postoje:  uzdužne oznake  poprečne oznake  ostale oznake U grupu uzdužnih oznaka spadaju različiti tipovi linija: razdjelne linije. na raznim manipulativnim površinama. linije vodilje i sl. podijeli ili kanališe.

polja i linije za usmjeravanje. Primjer označenih autobusnih stajališta 15 . Skretanje saobraćaja Slika. natpisi. oznake za parkiranje itd. Graničnik U grupu ostalih oznaka spadaju strelice. Slika. Otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika Slika. Piješački prijelaz Slika.Slika.

3. U svjetlosnu signalizaciju ubrajaju se: 1. Svjetlosni saobraćajni znakovi:  svjetlosni znakovi za upravljanje saobraćajem vozila. svjetlosne oznake Slika. svetloodbojnost itd.  svjetlosni znakovi za upravljanje saobraćajem tramvaja. povećanje sigurnosti toka saobraćaja 3. uspostavljanje pravilnog i urednog toka saobraćaja 2.raznih oštećenja i sl. davanje prednosti jednoj vrsti saobraćaja pred drugom 6.  svjetlosni znakovi za označavanje prijelaza preko željezničke pruge u jednoj razini. Svjetlosna signalizacija – semafor (laterna) Zadaća svjetlosnih saobraćajnih znakova je: 1.  svjetlosni znakovi za upravljanje saobraćajem pješaka.HS se vrlo često dijeli i prema različitim svojstvima koja poseduje (trajnost.0 . koji su opasni za odvijanje prometa 2. upozoravanje vozača na opasna mjesta Uređaji za davanje svjetlosnih prometnih znakova za upravljanje prometom na križanjima (semafori) mogu se postavljati na stupu pokraj kolnika na visini 2. prekidanje toka prometa u ulicama s velikim opterećenjem radi prolaska pješaka vozila iz ulica manjeg značenja 5.. Ako su ovješeni iznad kolnika visina od donjeg ruba uređaja do gornje površine kolnika ne smije biti manja od 16 . uspostavljanje približno kontinuiranog toka saobraćaja 4. Ta podjela je uslovljena karakteristikama i svojstvima materijala koji se koriste za ugradnju odnosno karakteristikama samog postupka ugradnje.  svjetlosni znakovi za označavanje radova na cesti.).5 m. usmjerivanje saobraćaja u određene pravce i trakove 7.

9 m. Svjetleća crta može biti položena (znači zabranu kretanja). OGRADE I ŽIVICE Na svim mjestima gdje postoji opasnost od iskliznuća vozila potrebno je postaviti kolobrane i ograde. Svjetlosni znakovi za upravljanje saobraćajem vozila .8 . one koji označavaju položaj branika ili polubranika 2.7 m.4. uspravna ili kosa (znači prolaz).10 metara sa svrhom da zadrže vozilo na cesti u slučaju da ono skrene s kolnika.5 m. Svjetlosni znakovi za oznaĉavanje prijelaza preko ţeljezniĉke pruge u jednoj razini dijele se na: 1. Polumjer kruga semafora na cestama a manjim prometom iznosi najmanje 20 cm..mogu biti:  ploĉa za oznaĉivanje zapreka s treptaĉem.uređaji sa dvobojnim svjetlima crvene i zelene boje. Signalni stup mora biti udaljen od ruba kolnika 0.žute i zelene boje).0. pa zeleno). Znakovi sa trobojnim svjetlima se mogu upotrebiti za upravljanje prometom na više prometnih trakova istodobno il za svaki trak posebno. Svjetlosni znakovi za oznaĉavanje radova na cesti.2. KOLOBRANI. one koji najavljuju približavanje željezničkog vozila Branike i polubranike treba označiti sa najmanje 3 reflektirajuća stakla.uređaji jednobojnih svjetala u obliku svjetleće crte bijele ili žute boje. Udaljenost signalnog stupa od crte za zaustavljanje pred križanjem mora biti 5 m. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom pješaka . 2. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom tramvaja .  privremeni ureĊaji za davanje znakova prometnim sredstvima radi naizmjeniĉnog propuštanja vozila iz suprotnih smjerova. koji su opasni za sigurnost prometa .uređaji sa trobojnim svjetlima (crvene. a u posebnim slučajevima 0. Kolobrani su masivni stupići od kamena ili od betona kosji se postavljaju na rubu bankina na razmaku oko 5. Zeleno svijetlo može imati dopunski znak u obliku strelice koja je smještena u krugu crne boje. a na cestama sa bržim i intenzivnijim prometom najmanje 30 cm.  pokretna ploĉa s treptaĉima i znakovima. Svjetlosni znak ima oblik kvadrata ili kruga na kojima se nalazi tamna silueta pješaka. 17 . raznih oštećenja i sl. zatim žuto. Svjetla se obično postavljaju po okomitoj osi jedno ispod drugog (prvo crveno. a još je bolje ako se cijeli branik premaže reflektirajućom tvari po cijeloj dužini.

Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprijeciti klizanje vozila s (planuma) ceste. a u pravilu samo kad na bankini nema dovoljno mjesta za postavljanje jednostrane distantne ograde (JDO). betona (tip New Jersey). Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuca oznaka je s obje strane crvene boje. Zaštitna ograda se izraduju od celika. Zaštita ograda mora se postaviti:  u razdjelnom pojasu.  ispred opasnog mjesta (bocne opasnosti). Tabela 2. Jednostrana ograda (JO) Jednostrana ograda (JO) sastoji se od branika i podupirača pričvrščenih direktno na stupove koji se nalaze na međusobnom razmaku od 4 m.0 m. ovisno o velicini prometa. Jednostrana ograda (JO) predviđena je za zadržavanje vozila s jedne strane. Klasa zaštitne ograde ovisno o kategoriji ceste Zaštitna ograda mora biti opremljena reflektirajucim oznakama ili smjerokaznim stupicima.  kad je cesta na nasipu višem od 3. na desnoj strani u smjeru vožnje crvene boje.  na cestovnom objektu. Slika. Postavlja se uz rub vozne trake otvorene dionice ceste. Presjek jednostrane ograde 18 . ili kombinirano. a s lijeve strane bijele boje. odnosno zadržati vozila skrenuta s kolnika.

19 .vijcima. ako je nagib između suprotnih voznih traka veči od 12%. željezniEke pruge.kapom na stupove. Presjek dvostrane ograde Jednostrana distantna ograda (JDO) . Jednostrana distatna ograda (JDO). pjeπačke ili biciklističke staze. Dvostrana ograda (DO) predviđena je za zadržavanje vozila s obje strane.2). kojega je širina 1.8 m i manja. nadvožnjaci.2. koji se nalaze na međusobnom razmaku od 2 m. postavlja se na nadvožnjacima ili mostovima na več pripremljene ubetonirane sidrene ploče u objektu T . između dvije vozne trake suprotnih smjerova.nivo zadrţavanja H1 (HRN EN 1317-1. Slika.Dvostrana ograda (DO) Dvostrana ograda (DO) sastoji se od dva branika koji su međusobno s podupiračima pričvrščeni na U-spojnicu te sa spojnicom. Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H1 prema HRN EN 13171.  na rubovima kolnika otvorene dionice ceste  u svim slučajevima gdje bi skretanje vozila sa vozne trake izazvalo opasnost na drugoj prometnoj povrπini ( ceste.2) Jednostrana distatna ograda postavlja se:  svugdje gdje je potreba nivoa zaπtite H1 (EN 1317-1. petlje i dr.) Ova ograda postavlja se u međupojasu. Dvostrana ograda (DO) postavlja se u razdjelnom pojasu.čeličnim sidrima (tiplama). vodene površine. odnosno u rupe bušene u betonu .

nivo zadržavanja H1 (HRN EN 1317-1. Dvostrana distantna ograda na objektu (DDO) postavlja se na stupove sa stupom koji se pričvrščuju na več ubetonirane sidrene ploče u objektu T-vijcima.8 m. Ako je unutar zaπtitne ograde opasna prepreka tada se. na međusobnom razmaku od 4 m. s obje strane. Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H1 prema HRN EN 1317-1. odnosno u rupe buπene u betonu. postavlja se dvostrana distantna ograda na stupove s razmakom od 2 m. obilazeči prepreku. čeličnim sidrima (tiplima). Primjer dvostrane distantne ograde nivo zadržavanja H1 20 . smatra se najsigurnijom zaštitnom ogradom. Dvostrana distantna ograda (DDO) postavlja se u razdjelnoj traci.333 m i 2 m. u zelenom međupojasu. ili međupojas na objektima čija je širina veča od 1.8 m.2) Dvostrana distantna ograda (DDO) sastoji se od dva branika neđusobno povezana odstojnikom na razmaku od 2 m. Primjer jednostrane distantne ograde nivo zadržavanja H1 Dvostrana distantna ograda (DDO) .Slika.8 do 2. i spojnicom (kapom) pričvrščena na stupove u sredini. Ako je širina razdjelne trake međupojasa 1.2. Dvostrana distantna ograda predviđena je za zadržavanje vozila i sprečavanje gaženja (prelaza) ograde pri naletu najtežih vozila. ova ograda razdvaja u jednostranu distantnu ogradu (JDO) sa razmakom stupova od 1. Slika.

brzina 100 km/h. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm.autobus težine 13000 kg.nivo zadraavanja H2 (HRN EN 1317-1. a visina gornjih branika je 1100 mm od kolnika. 21 . Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H2 prema HRN EN 1317-1. Primjer JDO nivo zadržavanja H2 Dvostrana distantna ograda (2x DDOT/2) . brzine 70 km/h.vozilo težine 900 kg. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm. udar pod uglom20 stepeni).2 (test TB 11 . udar pod uglom 20 stepeni).2 (test TB 11 .autobus težine 13000 kg.Jednostrana distantna ograda (2x JDOT/2) .nivo zadržavanja H2 (HRN EN 1317-1. Slika.2) 2 x jednostrana distantna ograda sastoji se od branika u dva reda koji su preko odstojnika spojeni na stup. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2 m. a visina gornjih branika je 1100 mm od kolnika. udar pod uglom 20 stepeni test TB 51 .2) 2 x dvostrana distantna ograda sastoji se od branika u dva reda koji su preko dvostranog odstojnika spojeni na stup. brzine 70 km/h. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2 m.vozilo težine 900 kg. Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H2 prema HRN EN 1317-1. brzina 100 km/h. udar pod uglom 20 stepeni test TB 51 .

udar pod uglom 20 stepeni. udar pod uglom 20 stepeni).kamion težine 16000 kg.vozilo težine 900 kg. Slika. brzine 80 km/h.Slika . test TB 61 . brzina 100 km/h. Primjer DDO nivo zadržavanja H2 Jednostrana distantna ograda . Ograda zadovoljava nivo zadržavanja H3 prema HRN EN 1317-1. Visina donjeg reda branika od površine kolnika je 600 mm. (test TB 11 .2. Stupovi su postavljeni na razmaku od 2m. srednjeg branika je 1100 mm od kolnika. Primjer JDO nivo zadržavanja H3 22 .nivo zadržavanja H3 Jednostrana distantna ograda sastoji se od branika u tri reda. a branici u gornjem redu su na visini 1500 mm od kolnika.

75 m od vanjskog ruba kolnika. 2. prolaza za pješake.3.3. zid cestovnog objekta. odnosno prema 23 .1 OPREMA ZA OZNAĈAVANJE RUBA KOLNIKA Smjerokazni stupići služi za označivanje ruba kolnika. Smjerokazni stupici. 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju. konzolni stup i dr. c) ostale ceste prema potrebi. se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuca oznaka je s obje strane crvene boje.Ograde protiv zasljepljivanja Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera. što ovisi o znacajkama radijusa zavoja. Ublaživaci udara Ublaživaci udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. se postavljaju na udaljenosti 0. u pravilu.). nathodnika i sl. Zaštitne žicane ograde Zaštitne žicane ograde su: 1. vozilo ili gradevinu. Pješačke ograde se smiju upotrebljavati i za vodenje (kanaliziranje) pješaka na podrucju raskrižja. ograde na nadvožnjacima za zaštitu prometa ispod nadvožnjaka. Zaštitne žicane ograde postavljaju se uz: a) autoceste. ograde namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljaci i drugih životinja. uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu. OSTALA OPREMA 2. u pravilu. a s lijeve strane bijele boje. Ublaživaci udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. b) brze ceste. Reflektirajuca oznaka u smjeru vožnje s desne strane je crvene boje. polimernih mreža. Smjerokazni stupić u vidljivom smjeru mora imati ugradenu reflektirajucu oznaku od reflektirajuceg stakla. Pješacke ograde Pješacke ograde namijenjene su osiguranju pješaka od pada s površine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. odnosno. 2. gdje postoji opasnost naleta vozila na cvrstu gradevinu (npr. razdjelni otok. sadnjom šiblja i drugih materijala. drveta. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala.

galeriji i izvode se u tehnologiji svjetlecih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. oznacuju rub kolnika u tunelu odnosno. Nacin postavljanja stupića na horizontalnom i vertikalnom zavoju Slika. smjerokazni stupici postavljaju se na ogradu. odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije. za oznacivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupic slika 20. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetlecih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektirajuca oznaka u smjeru vožnje s desne strane je crveno – bijele izvedbe. Tabela 3. 24 . a na lijevoj strani ceste bijele boje.predocenim tablicama. Smjerokazni stupići Smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02). Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vožnje su na desnoj strani crvene boje. Kad je uz kolnik ceste postavljena zaštitna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika. a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slucaj preusmjeravanja prometa i korištenja kolnika za dvosmjerni promet. U slucaju da je uz kolnik postavljena zaštitna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i više.

Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupica gledano u smjeru vožnje kako se ne bi zaklonio reflektirajuci dio smjerokaznog stupica. na potpornom zidu i slicno te na uzdužnim i poprecnim oznakama na kolniku).Slika. Reflektirajuce oznake Štapovi za snijeg u zimskim uvjetima oznacuju rub kolnika i naznacuju pružanje ceste ili cestovne gradevine. Smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije Reflektirajuce oznake oznaćavauju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije moguće postaviti smjerokazne stupice. Kad je uz kolnik postavljena zaštitna betonska ograda. Slika. Štapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupici. na nju se postavlja reflektirajuca oznaka (K03) na odgovarajucem razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupiću (K01). na bocnim stranicama tunela. Najviše polje mora biti obojano reflektirajucom tvari. Slika. Štapovi za snijeg 25 . Štap za snijeg mora biti postavljen ispred i na završetku sigurnosne ograde. a ciji oblik. velicina i boja ovise o mjestu postavljanja (na zaštitnoj ogradi. Štapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gradevinama (slika K05) naizmjence su obojeni crveno i žuto.Površina reflektirajuce oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije.

Vrh granicnika mora biti obojan reflektirajucom tvari. objektima i ostalim prometnim površinama.2 OPREMA ZA OZNAĆAVANJE VRHA SAOBRAĆAJNOG OTOKA Tabla za oznaćavanje saobračajnog otoka (slika K06. 26 . ZAPREKA I OŠTEĈENJA KOLNIKA Table za oznacivanje prepreka na cesti na lijevoj strani i na desnoj strani. Slika. označuje vrh saobraćajnog otoka na raskrsnici.3 OPREMA. Slika. a na kraju cestovne gradevine štap s granicnikom okrenutim prema gore. Ploca K08 izrađuje se kao prostorni element. ZNAKOVI I OZNAKE ZA OZNAĈAVANJE RADOVA.3. K07. na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta iskljucivo namijenjenim za saobraćaj motornih vozila. u smjeru vožnje oznacuju radove ili zapreke na cestama. Štap za snijeg na cestovnim građevinama 2. K08 i K09). Osnovna boja znaka K09 je žuto-zelene boje retrorefleksije klase III.Na pocetku cestovne gradevine postavlja se štap s granicnikom okrenutim prema dolje. Ploče za označavanje prometnog otoka 2.3.

K17 i K18) označuju mjesto bočnog smanjenja profila ceste. Ploca K14 postavlja se u veoma oštrom i neocekivanom zavoju. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem pocinje oštar zavoj te u samom zavoju. Ploče K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izboćine i uzdignute plohe (cl.Slika. K18. Boja strelice znaka K14 je žuto-zelene boje retrorefleksije klase III. 100). K17. Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je žuto-zelene boje retrorefleksije klase III. K16. K12. K15. Ploče za označavanje prepreka na cesti Tabla za označavanje zavoja na cesti i ploca za oznacavanje oštrog zavoja na cesti sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. K13. 27 . Tabla za označavanje zavoja na cesti Tabla (bočne) prepreke (slike K15. K14. K16. Tabla (bočne) prepreke Stožac služi za obilježavanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. Pločama se fizički razdvaja saobraćaj suprotnog smjera vožnje.

Stožac Branik za oznacivanje prepreka služi za oznacivanje prepreka na saobraćajnoj površini.Slika. Pokretna tabla s treptačima i znakovima Pokretna tabla s treptačima i svjetlećim strelicama. usmjerenima prema dolje. Branik za označavanje prepreka Tabla za obilježavanje mjesta izvodenja radova na cesti ili oštecenja kolnika. Slika. označuju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se saobraćaj preusmjeruje. 28 . Slika. i prometnim znakom. Tabla za obilježavanje izbođenja radova na cesti Pokretna tabla s treptačima i znakovima označuje mjesto izvođenja radova ili oštecenja na cesti. Slika.

inih zapreka i oštecenja kolnika jesu: 1.3. ovisno o situaciji.4 Svjetlosni znakovi za oznaĉavanje radova. Slika.Slika. Pokretna signalna tabla s promjenjivim sadržajem 2.0 do 10. Svjetlosni znakovi za oznacivanje radova na cesti.0 m. crveno svjetlo koje se upotrebljava na tablama za označivanje zatvorenog dijela ceste. drugih zapreka i ošteĉenja kolnika Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm. Razmak izmedu svjetala. iznosi od 5. 29 . Pokretna tabla sa treptačima i svjetlećim strelicama Pokretna signalna tabla s promjenjivim sadržajem upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i način preusmjeravanja saobraćaja.

umjesto trepčuća žutog. trepčuće žuto svjetlo koje se upotrebljava za naglašavanje saobraćajnog znaka iznad kojeg je postavljeno. upotrebljava se trepčuće plavo svjetlo. Slika. Trepčuće žuto svijetlo Svjetlosni niz je niz žutih. Crveno svjetlo na tablama za označavanje zatvorenog dijela ceste 2. Niz svjetala upozorava da je jedan ili više saobraćajnih traka zatvoren i da je saobraćaj preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32). Slika. Svjetlosni niz žutih međusobno povezanih svjetala 30 . koja se izmjenično pale/gase u smjeru vožnje. Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija.Slika. međusobno povezanih svjetala (bljeskalica).

moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vožnje. preprela i oštečenja kolnika te oprema za vođenje i usmjerivanje saobraćaja u zoni radova na cesti. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektirajuče oznake radi bolje vidljivosti u nočnim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti.5 Oprema za voĊenje i usmjerivanje saobraćaja u zoni radova na cesti. Površina markera mora biti izvedena od reflektirajuce oznake. Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravajucu reflektirajucu ili svjetlecu oznaku s obje strane bijele boje. znakovi i oznake za oznacivanje radova.3. Slika.2. Montažni rubnjak Markeri za razdvajanje smjerova vožnje postavljaju se u slučaju uvođenja dvosmjernog saobraćaja na jednosmjernoj cesti. 31 . prepreka i oštecenja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta. Markeri za razdvajanje smjerova vožnje Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje smjerova vožnje. Površina rubnjaka je žute boje. U opremu za vodenje i usmjerivanje saobraćaja u zoni radova na cesti. Kad su markeri pričvršceni na montažne rubnjake. prepreka i ošteĉenja kolnika Oprema. označivanje pješačkih prijelaza i prijelaza ceste preko željeznicke pruge (slika K37). Slika. drugih prepreka i oštečenja kolnika pripadaju: Montažni rubnjaci koji služe za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama. Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pricvršceni na montažne rubnjake.

Razdvajajuče ograde Rastezljive i složive ograde za zatvaranje manjih saobraćajnih površina. fizicki razdvajaju površine namijenjene saobraćaju suprotnih smjerova i kolničke površine od površina na kojima saobraćaj nije dopušten. Smjerokazne oznake Zavjesice i trake služe za ograđivanje manjih prostora. Slika. Rastezljive i složive ograde 32 . Slika. Slika. Slika. odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. Zavjesice i trake za ograđivanje manjih prostora Razdvajajuče ograde (plasticne prepreke – New Jersey).Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran.

33 .3. Branici Polubranici. Branici kojima se na prijelazu ceste preko željeznicke pruge u razini zatvara saobraćaj čitavom širinom ceste (slika K42) moraju biti označeni s najmanje tri crvena reflektirajuća stakla od kojih jedno mora biti smješteno na sredini branika. kojima se na prijelazu česte preko željeznicke pruge u razini zatvara saobraćaj samo do polovice širine ceste (slika K43).6 Branici i polubranici Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju saobraćaja vozila i pješaka u smjeru na koji su poprećno postavljene. obojeni su crvenim i poljima i po mogučnosti oznaceni najmanje jednim crvenim reflektirajucim staklom. Promjer kruga trepčućeg svjetla je minimalno 210 mm. a na polubraniku na kraju polubranika. Slika. Slika. moraju biti označeni s najmanje tri crvena reflektirajuca stakla postavljena na odgovarajućim razmacima po citavoj dužini polubranika. Polubranici Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkiralište ili garaže. Branici i polubranici moraju po cijeloj dužini biti presvuceni retroreflektirajucom tvari klase II. od kojih jedno mora biti smješteno na samom kraju polubranika. Na branicima se svjetlosno trepčuće crveno svjetlo postavlja na sredini branika. a druga dva bliže krajevima branika.2. Branici i polubranici moraju biti obilježeni crvenim reflektirajučim staklima i ako su obilježeni posebnim postojanim ili trepčućim crvenim svjetlima.

Vanjski rub saobraćajnog ogledala mora biti obojen izmjeničnim poljima crvene i bijele boje. Saobraćajna ogledala 34 .3.7 Saobraćajna ogledala Saobraćajna ogledala namijenjena su za sigurno uključivanje iz sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska ili u drugim slicnim slučajevima. Slika.2. Saobraćajna ogledala mogu biti pravouglog ili kružnog oblika. na mjestima smanjene preglednosti.

Saobraćajna signalizacija postavlja se prema elaboratu o opremi i signalizaciji ceste. živice.). kolobrani. Ona mora da bude jasno postavljena na vidnom polju vozča kako bi ispunjavala svoju zadaću. Naravno sve to poboljšava kvalitet odvijanja saobraćaja u raznim uslovima koji su nepredvidljivi. Kolobrani su niski stupići od kamena postavljeni na razmacima od 5 m do 10 m sa svrhom zadržavanja vozila u slučaju skretanja sa kolovoza. snjegobrani. Zadatak im je označavanje ruba ceste. vjetrobrani i sl. na cestama je organizirana posebna služba za održavanje cesta. Opremu ceste čine: saobraćajni znakovi. kilometarske oznake. sačuvaju i održavaju tako da se na njima može odvijati nesmetan i siguran saobraćaj. pogotovo ako je vidljivost smanjena uslijed djelovanja atmosferskih prilika (magla i kiša). ograde. putokazi. da bi vožnja bila sigurnija noću i u nepovoljnim vremenskim uslovima. tj. svi objekti u kojima se pružaju usluge vozačima i putnicima (benzinske postaje. "mačije oči". Zadaća je te službe da postojeće ceste. Vjetrobrani se postavljaju na dijelovima cesta gdje pušu jaki vjetrovi. Postavljaju se uz rub kolnika. Ograde su elastične i ublažuju udarce vozila. koja mora biti 20-25 puta veća od visine snjegobrana. moteli. Snjegobrani djeluju najbolje ako imaju 50% ispunjene površine i 50% šupljina. autoservisi i sl. Saobraćajni znakovi su najvažniji element opreme ceste.Zakljuĉak Prateće površine. Postavljaju se na udaljenosti od ceste. Praksa pokazuje da vožnja noću je mnogo teža ako nema rubnih i razdjelnih linija. Dobrom opremom povećava se sigurnost vozača što je posebno važno pri velikim brzinama i velikim gustoćama. Na taj način omogućuje im se sigurna i udobna vožnja i zadovoljavanje njihovih potreba. Za razliku od snjegobrana ne bi trebali imati šupljine. restorani. Kilometarske oznake obavještavaju vozača o položaju na cesti. 35 . Da bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja. trgovine. čije tehničko stanje zadovoljava. Ograde se izvode na svim kritičnim mjestima. gdje treba zadržati vozilo pri eventualnom skretanju sa kolovoza. Putokazi su niski stupići od drveta ili plastičnog materijala koji se postavljaju u razmacima od 50 m (u krivinama i gušće). ali s obzirom na velike brzine vožnje bolje je postaviti limene ploče na kojima su upisani smjerovi priključnih cesta i udaljenosti od najbližih gradova. "Mačje oči" su reflektirana stakla koja se ugrađuju u osi ceste.

i radovi koji su nastali kao posljedica nepredviđenih događaja (odrona. jedna saobraćajnica ne ispunjava svoj 100-postotni potencijal. da bude maksimalno iskorištena i ekonomski opravdana. a uz kvalitetno i adekvatno održavanje i upravljanje cesta može da traje duže od predviđenog. klizišta i si. koji se dugoročnije planiraju. 36 .). a u pojačano održavanje pripadaju radovi većeg opsega.Radovi na održavanju cesta mogu se podijeliti na redovito i pojačano održavanje. U redovito održavanje pripadaju radovi na cestama koji se obavljaju neprekidno tijekom godine. Tako da sa sigurnošću mogu reći da bez kvalitetne prateće opreme i objekata.

Internacionalni univerzitet u Travnik. 2003.com/doc/36853695/DADIĆ-Skr http://www. 2011. Stanić B.: Horizontalna signalizacija.: Cestovne prometnice I. Travnik. 1982. Travnik.%20Horizon talna_signalizacija. Saobraćajni fakultet Travnik.bs.: Javni gradski putnički prevoz. Saobraćajni fakultet Travnik. Zagreb.scribd. Vukanović S. Internacionalni univerzitet u Travnik.LITERATURA [1] Legac I. [3] Zdravković P...pdf 37 .html http://vtsnis. Beograd. Saobraćajni fakultet Beograd. [2] Banković R.com/dopunske_table. 2007.hrcak. Fakultet prometnih znanosti sveučilišta Zagreb. IZVORI       www.vozite.com/EasyEdit/UserFiles/pdf/ceste-hr.zvonimirbuzanic. [5] Jusufranić I. 2006.dalekovod-proizvodnja.pdf http://www.srce. Beograd.hr www.: Uvod u saobraćajno inžinjerstvo. [4] Kulović M.: Osnovi drumskog saobraćaja.edu.com www. Naućna knjiga. i Milosavljević S.rs/Predmeti/teorija_i_regulisanje_saobracajnih_tokova/1.