Professional Documents
Culture Documents
iri u sastavu: Bojan Ljubenovi (Veernje novosti), Dragutin Mini Karlo (Politika) i Vesna Deni
(Etna), dodelio je: Prvu nagradu na festivalu Tihomiru
Iliu za priu Todor Kuzmanovi i turizam drugu nagradu je dobio Miodrag Stoi za priu Na oevo mesto, a
treu Dejan Dimitrijevi Mita za priu Uspeh.
PRVA NAGRADA
Tihomir Ili
DRUGA NAGRADA
Miodrag Stoi
NA OEVO MESTO
Moj otac se dugo nije oseao dobro. Dani su mu bili
izbrojani kao poslednji evri u lekarskoj ordinaciji, pa je
firma reila da ja doem na njegovo mesto. Dobro, neko bi
se zapitao zato firma ocu nije platila leenje ili makar banju. No, u ovo doba surovog kapitalizma kada nema brige
o oveku ne treba izvoljevati i traiti preko hleba pogae.
U firmi su mi rekli da e za stupanje na oevo mesto
problem biti fakultet. Rekao sam da u ga zavriti to pre,
ali oni su kazali da to i jeste problem. Radno mesto moga
oca zahteva radnika za srednjom strunom spremom. Sa
fakultetom bih bio prekvalifikovan. Kud u, ta u, napustih fakultet. I ve sledeeg dana upisah srednju drvno-preraivaku.
Nakon etiri godine tolikog bavljenja drvetom, da
sam od strane prijatelja prozvan epeto, pojavio sam se na
vratima firme moga oca. Na svu sreu tata se oseao mnogo gore, ali je bio iv. No, na moje veliko iznenaenje
upravni odbor firme je izneo jednu malu zakoljicu. Moj
tata je posao dobio ne preko konkursa ve kao oblik ratne
zasluge. Stoga, nije bilo mogue da ja tek tako uetam na
novo radno mesto za koje je onaj koji sad tu radi propiao
majino mleko.
5
Nije mi bilo druge. Otiao sam u vojni odsek i prijavio se da oduim dug otadbini. Sudei po tome kroz ta
sam sve proao u obuci ispalo je da je to spoljni dug. Nakon est meseci zatraio sam da postanem deo mirovne
misije i na lini zahtev otiao u Avganistan. Odvajanje od
rodne grude nije mi lako palo, ali je barem muzika bila
potpuno ista kao kod nas pa je nostalgije bilo manje.
Godinu dana posle uetao sam u svoj rodni grad srean to u uskoro moi da priam da ivim a i radim u Beogradu. No, direktor je dugo tumaio potvrdu koju sam
mu doneo preko svojih tankih naoara, a onda je zavrteo
glavom. Mladiu, va otac jeste ovo radno mesto dobio
kao vojnik ali ne zbog same injenice da je uestvovao u
ratu ve zbog statusa ratnog- vojnog invalida rekao je. A
koliko vidim vama ne fali nita!
Sedeo sam na trotoaru i razmiljao. Pa nisi valjda
dovde doao pa sad da odustane! bodrio sam se. Do posla me je delio samo taj defekt na levom ramenu. I oeva
smrt naravno, ali od nje jo niko nije pobegao. Popeo sam
se na terasu spreman da skoim. Pad e biti sa male visine
i preiveu, ali e beton sasvim lepo da ulubi moje rame,
isto kao tatino kad je teglio zamrziva iz Vukovara.
Otrao sam na terasu i skoio. U pobedu, u slavu, u
posao! Ipak, neto se desilo. Kada je trebalo da tresnem o
beton glava je nastavila da pada. ta se desilo? Dok sam
se ja popeo na terasu nekoliko klinaca je ukralo poklopac
ahta sa ulice. Glava mi je upala unutra.
I ta da vam kaem. Sada sam mrtav. No, ako nita
drugo tatina firma je ispunila obeanje. Doao sam na njegovo mesto. Ali grobno.
6
TREA NAGRADA
Dejan Dimitrijevi Mita
USPEH
etvrtak. Rana zora. U sobnoj tiini odjeknulo je
zvono ulaznih vrata. Trgoh se i zbunjen odoh da otvorim.
U hodniku, glavom i bradom, stajae Aleksandar Baljak.
Zinuh od iznenaenja, a on e meni Mito, majstore!
Zdravo! Skoro da me je strefila prehlada od promaje koju je nainio kada utra u stan. Ovo je genijalno! uzviknu. U rukama je drao moje prie, pesme i aforizme.
Osmeh mu je blistao kao dijamant. Ima li jo neto?
upita me ushieno. I i immam promucah i skoro vrisnuh jer se zvonce ponovo oglasilo.
Otvorih i opet zinuh. Glavom i (naravno) bradom
smeio se Slobodan Simi. Tresnu me akom po ramenu,
uskoi unutra, huknu i ree Svaka ti ast! Da zna da
sam, zdravo Aco, ak malo ljubomoran. ovee ovo je suvo zlato mahao je papirima na kojima su bili moji radovi. Sluaj, nemam vremena za sedenje jer me ekaju pacijenti a imam i zakazano gostovanje u radio Beogradu.
Morao sam da dotrim i kaem ti da si odlian pisac.
Svrati sutra u ordinaciju pa emo popriati, a i da te malo
doteram opet huknu, namignu i ode.
Tek to Baljku sipah aj, opet zvono. Potar Nikola
doneo dva telegrama.
7
1. Dragi na Mito, ao nam je to nismo u mogunosti da doemo i lino ti estitamo. Peemo rakiju kod
Vite. Oduevio si nas. Stvorio si novi pravac. Spremiemo
ti koji litar Vitovae. Pozdrav. U potpisu: Savo Martinovi, Dejan Patakovi i Vitomir Teofilovi.
2. Doi u Francusku 7 da potpie lansku kartu.
Pozdrav. Potpis: Miljurko Vukadinovi.
Ruka mi zadrhta, kolena klecnue a zvonce se opet
javilo. Otvorio sam i jeknuo. Ispred mene, glavom i (razume se) bradom Milovan Vitezovi. Kvrcnuo me blago tapom po elu i rekao Dobar dan kolega. Moe li se ui?
Zaista sam srean to imam priliku da itam Vaa dela.
Zdravo Aco. Ostavio sam sve svoje poslove da bih u miru
i spokoju uivao. Ponudih ga da sedne i posluih ajem.
Tada mi je zazvonio mobilni telefon.
Halo, Mito. Vesna Deni ovde. Opet e u ETNU.
Izvini zbog buke koju uje, u tampariji sam. Zavravam
pedesetosmu knjigu Zorana Stanojevia. On se ne odvaja
od tvojih pria. Zvae te da gostuje u njegovoj emisiji.
to se mene tie, smatraj da ti je knjiga ve odtampana.
Haj' zdravo.
Potpuno sam utrnuo. Grlo mi se steglo a vatra u stomaku je pravila ozbiljne opekotine.
Tek to izustih Jao ta me snae zau se snano
kucanje. Izvor kucanja, glavom (i dabome) bradom bee
Ninus Nestorovi. Mito, ti li si? Ovo je udesno pred
oima mi se pojavie moji tekstovi. Uao je i nastavio.
Noas sam radio treu, zdravo Mio, zdravo Aco, smenu i
zahvaljujui tebi prola je munjevito brzo.
Dok sam kuvao kafu, posmatrao sam i sluao trojicu
bradonja kako priaju o meni. Pomislih koji li je sledei,
8
10
Dejan Patakovi
MALA MATURA
Gospoa Stana je imala 40 godina, ali izgledala je
kao da joj je 39. Visoko podignuta kosa, diskretno naminkana, simpatino punaka. Nije krila svoje dobro raspoloenje i zadovoljno je srkala kaficu u kafiu ispred
svog solitera sa kominicom iz prizemlja.
Verujte, kominice, moj mali je posle male mature
kao ponovo roen. Veseo, vedar, nasmejan... Preko godine
je bio nervozan, neraspoloen, ali sada je drugo dete. Kelner, donesite nam dva konjaia, da nazdravimo maloj
maturi.
Gospoa Lela je paljivo sluala, zna deka, pa joj je
milo zbog njega, ali je ipak bila zateena.
Nisam verovala u toliku mo male mature. Ali, ne
kae se uzalud da je matura ispit zrelosti. Ako je preporodila momka u tim godinama prosto mi doe da i ja ponovo polaem...
I ja sam bila iznenaena. Plaila sam se tih vrajih
testova, a i on je nesigurnim koracima otiao u kolu. Ali,
posle se sve izmenilo. On je sad pun samopouzdanja, ve
je sa drutvom otiao na more, javlja mi se svakog dana,
cvrkue od sree i kae da jedva eka sledeu maturu.
E ba lepo, kominice. I iveli! Samo mi recite da
li su mu bolje ili testovi iz srpskog ili iz matematike?
Ama podjednako. Uspeno je prodavao i jedne i
druge.
11
Slobodan Simi
NOVA KNJIGA
Napisao sam novu knjgu.
Ma ta ima ja da je itam! doekao me je razdragani Izdava. Znam te, majstore, ti kad napie, to je
napisano! Nisam ja tebi dabe objavio tolike knjige... Zato
i ima kod mene popust od 20%! Naravno kao i uvek,
plaanje unapred... I obavezno da nosi ceo tira kui,
zna da nemam svoju distribuciju, a nemam ni mesta u
magacinu...
Podmirio sam trokove i doneo kui svoju novu knjigu.
S obzirom na to da je u dananje vreme besmisleno
oekivati zaradu od knjige, poklonio sam ceo tira prijateljima i kolega, blioj i daljoj rodbini.
Cele nedelje nestrpljivo sam ekao prve reakcije italaca.
Meutim, nita se nije deavalo.
Najzad je pozvao kum Radenko.
...pa ako bi mogao da svrati u subotu... stie mi
ugalj...
Ma naravno da u da svratim kume... nego da te
pitam... kako ti se svia moja nova knjiga?...
Kum se malo zbunio.
Knjiga?... Koja sad knjiga?!... Aaaa tvoja knjiga!
Ma super je kume, ba je lepo ispala, super su ti pesmice...
Pesmice!? Misli prie?
12
13
Savo Martinovi
NEKI DOBRI LJUDI
Na uto osvetljenom Trgu slobode u glavnom gradu
radnik gradske istoe, garava lica, osunan, pristojno
obuen, u utoj sjakteoj uniformi, s lopatom i brezovom
metlom u rukama, bolesno pedantno i sa osmehom na licu
isti trotoare i trotoaru bliske povrine kolovoza. Sakuplja
opuke, upotrebljene salvete, zguvane papirne maramice
i plastine kese, folije od okolade, prazne kutije od cigareta, upaljae, omote od sladoleda i ostatke korneta, kore
od banane, promaene loto-listie, propagandne letke,
(ne)proitane a pregledane dneve novine 24 asa...
Garavome prilazim i pokuavam da se svrstam na
njegovu stranu, da mu olakam muku:
To nisu ljudi, no varvari, barbari, primitivci, da ne
reem ono to bi normalan rekao, stoka! Gde im je kultura? Jesu li ili u kolu? Jesu li ita nauili? Jesu li pismeni? Kakvi su im bili uitelji, nastavnici, profesori? Odakle
su, bre, doli? Imaju li domaeg vaspitanja?...
Na to e garavi:
A, bre, Miko, nemoj da ih kudi! To su neki mnogo
dobri. Da nema njih, ja ne bih imao leba da jedem.
14
Goran Radosavljevi
PORTIR
ta u, brate, moram da se zajebavam. Bre mi proe
vreme. Teak je portirski ivot Rekao si jednu kaiicu
eera? U redu E, prijatelju moj, da nisi svratio ubio bih
se od dosade. Malo pre tebe doao jedan, neprimetan kao
irafa, crn, sa ogromnim oima, totalno zblanut. Pita tiho
moe li do direktora. Moe, rekoh, ostavi linu kartu i da
te upozorim na jednu stvar da se ne bi uplaio: Direktor
nam je gluv kao top, zato kad ue, vii na sav glas. Jedino e te tako uti i nemoj da te iznenadi ako vie. Ne uje
on sebe Inae, ovaj na miran kao bubica i kad pria ne
zna da li je iv. uje odlino Ide gore, rekoh mu. Drugi sprat. Kancelarija 15. Zahvali mi se ovek i ode gore.
Okrenem lokal, nazovem direktora i kaem da mu u posetu dolazi neki zblanuti, vie kao lud, a izgleda da je i nagluv. Ponovim i njemu da se ne iznenadi to vie i rekoh
mu da i on vie kako bi ga ovaj uo. Za par minuta eto ih,
sreli se i viu kao magarci pred kiu. A, ludilo brate. ta
da ti kaem, moram da se zajebavam. Bre mi proe vreme.
15
Vanja Buli
LINGVISTA
Celu no nisam spavao vrsto reen da prodrem u
nain razmiljanja graana najmlae lanice Evropske
unije. Zato lome iriline natpise? Zato su generalno
protiv irilice?
Odgovor je stigao pred zoru: zato to razmiljaju na
evropski nain, a jedno od prvih naela tog razmiljanja je
racionalnost.
ta e im dva pisma?! Dovoljno je jedno, pa su se izmeu irilice i latinice, opredelili za latinicu
Poto sam pronikao u taj evropksi nain razmiljanja, znam njihov naredni potez!
Izbacie iz abecede sva slova koja se nalaze i u irilinom pismu: A, E, J, K, M, O i T. Ovom jezikom racionalizacijom dobie azbuku od 23 slova, ime se ne moe
pohvaliti ni jedna zemlja na svetu. Dodue, neke rei e se
tee izgovarati, ali e se graani nakon permanentne upotrebe novog jezika navii i prihvatiti korisnu novinu.
Zagreb e biti Zgrb, Zadar Zdr, itd, ustvari id.
Nevolje e nastati kod imenica u kojima se izbacuje slovo
J kao irilini viak, jer e se stei utisak da se sa ijekavice
prelazi na ekavicu. Primer Osijek Sik, Rijeka Rik.
Neprospavana no me naterala da i ja ponem da
razmiljam evropski. U jezikoj racionalnosti, moramo se
odrei latinice, a u daljoj razradi projekta odreiemo se i
svih slova koja se koriste i u latinici, a to su: A, E, J, K,
M, O i T. Tada e i naa azbuka imati 23 slova, kao i
16
17
Vladimir Dramianin
SMENA NA ELU
Gospodin Jovanovi je najuticajniji ovek u zemlji.
Njegova re je uvek presudna i o tome se ne polemie.
ak ne postoje ni protivnici te teze. Naprosto Jovanovi je
drava u dravi a drava je od skora promenila naziv u
dravu Jovanovi. Podeljena je na republike Jovanovi.
Glavni grad se, naravno, zove Jovanovi. Sve ulice u gradu nose isto ime. E tu je, vidite nastao problem. Graani
su se okupili na gradskom trgu Jovanovi i glasno negodovali. Potari prvi upitae: kako emo raznositi potu kad
su sve ulice istog naziva? Onda se javie i dostavljai:
Mi ovako ne moemo da radimo!
Kako emo hapsiti kriminalce, kad ne budemo
znali na kojoj od pomenutih lokacija da ih traimo? upitae policajci.
Narod je postavljao pitanja, a od Jovanovia ni traga
ni glasa.
Gospodin Jovanovi je sigurno pobegao iz zemlje!
dobaci neko iz mase. Da je ovde, verovatno bi nas do
sada uutkao.
Nastade muk.
A onda pred narod izae ovek u crnom odelu. Podigao je ruke iznad glave irei ih prema nebu. Narod se
utiao. Svi su ekali ta e rei.
Gospodo, danas ete uti alosnu vest. Bili ste u
pravu. Nema vie gospodina Jovanovia. Mojom ste ga
rukom vi ubili. Vaim patnjama je doao kraj. Niko od vas
18
19
Duan Puaa
NAI UNIVERZITETI
Ako se malo vratimo u prolost, doi emo do zanimljivih i korisnih saznanja. Za vreme Kraljevine Jugoslavije komunisti su se ozbiljno pripremali za preuzimanje
vlasti nakon izvedene revolucije. S obzirom na to da su
imali ozbiljne protivnike, zavravali su esto u zatvoru. Tu
su formirani crveni univerziteti, koji su predstavljali obuku, politike i moralne pripreme za preuzimanje vlasti.
Mora se rei da je to bilo veoma uspeno.
I neto mi pade na pamet ta bi sada trebalo initi.
Analogija.
Kandidati za politike funkcije, odnosno svi aspiranti
za bavljenje politikom, trebalo bi prvo da odrobijaju bar
godinu dana, radi sticanja potrebne podobnosti i kvalifikacija.
Naravno, tu bi bila neophodna obuka i zavrni test sa
utvrenim programom.
Politiar je ovek posebnog kova. Kada bude izabran,
moe se nai u raznim situacijama i mora da zna kako da
iz njih izae bez da tako kaem gubitaka. Politika u vidu
zanata.
Kako napraviti pravog, beskompromisnog politiara.
Prvo: Zatvor robijati u samici, izolovan od ostalih
kandidata.
Drugo: Politiaru oduzeti mobilni telefon, kai, pertle na cipelama i mogue opijate.
20
Tree: Ve prvu no stari oprobani test: staviti mu ispod dueka zrno graka. Ako ga bude uljalo, odmah eliminacija. Preosetljiv.
etvrto: Posle nedelju dana staviti mu ispod dueka
birake spiskove, uz zvune efekte sa predizbornih mitinga. Ako bude reagovao, eliminacija. Preosetljivost nije vrlina nego mana.
Peto: Na pola odsluenja (ako do tada ne bude eliminisan) staviti mu ispod dueka kofer sa novcem. Ako ga
bude uljalo, eliminacija. Staviti u kofer lani novac, za
svaki sluaj.
esto: Pri kraju robijanja poslednji test: u sobu mu
ubaciti mobilni telefon sa brojevima poznatih tajkuna.
Ako ga ne bude koristio, eliminacija. Ne moe se vladati
bez veza sa tajkunima.
E, ako sve testove proe i odlei jednogodinji zatvor, budui politiar je okaljen i osposobljen za odgovorne
funkcije u zemlji Srbiji. Sertifikat je samo papir koji to
potvruje.
21
Saa Tomaevi
VRHUNSKA UMETNOST
Zidovi izdavake kue Metafora naikani su
uramljenim naslovnim stranama knjiga.
Svi nai veliki savremeni pesnici objavili su ovde
svoje zbirke, naglaava urednik domaih izdanja.
Pogledajte, kae vlasnik izdavake kue svojoj
goi, vremenoj gospoi. Izdavali smo i pesnike manifeste, poetike, fragmente.
Zar vam se isplati objavljivanje poezije?, zadivljeno pita gospoa.
Isplati?, zaudi se vlasnik.
Isplati?!, utivo se ljutne urednik.
Naravno da ne, slegne vlasnik ramenima. Ali,
kultura nema cenu. Ili emo iveti kao divljaci, ili emo
sve svoje snage staviti u slubu umetnosti.
Rao!, gospoa mu se oduevljeno obraa. Ovo
je... Trai re. Izuzetno!
Na zadatak je da irimo lepu re. A tu je i drutvena odgovornost.
Javnost nam ukazuje veliko poverenje, dodaje
urednik. Moramo da ga opravdamo strogom selekcijom.
Vlasnik die kaiprst. U knjiare aljemo samo najkvalitetnija dela!
Starica iz torbice vadi maramicu i brie suze. Potresla je odlunost ovih ljudi da sauvaju umetnost za pokoljenja.
22
Vladica Milenkovi
IZLOBA
Kako nisam imao posebnog dara za crtanje, a imao
sam i volju i elju da nauim, upisao sam osnovni kurs.
Kupio sam i nekoliko strunih knjiga za poetnike da bih
u slobodno vreme stekao vie znanja o svom novom hobiju.
Meutim, uprkos mom predanom radu i elji za uenjem sve je ilo nekako traljavo, moji crtei bili su tehniki loi, i jasno se videlo da nekog posebnog napretka nema.
Oni koji su moje radove videli imali su obiaj da se
nasmeju i kau da ih podseaju na karikature. To su bile
presudne rei, pa sam odluio da se posvetim crtanju karikatura. Sve one deformisane likove koji su nastajali na papiru, iscrtani mojom rukom, poeo sam da nazivam karikaturama.
Ali, taman kada sam pomislio da sam naao sebe u
tom pravcu, od jednog uvenog kolege dobih tako lou
kritiku da sam u tom trenutku u njegovim oima sebe video kao karikaturu. Meutim, kao prirodno tvrdoglava
osoba, koja ne odustaje lako, odluio sam da napravim izlobu karikatura. Pa makar mi bila poslednja.
Odmah sam se angaovao i naao prostor u galeriji
svog prijatelja. Odtampao sam pozivnice i podelio ih
svim gradskim monicima, u vlasti i van nje. Insistirao
sam da moraju doi, jer takvu izlobu ne bi smeli da propuste. U poverenju sam im vie puta naglasio da e dolazak
24
na moju izlobu karikatura biti stvar prestia i dogaaj koji e se dugo prepriavati. I zaista, svi su pristali, niko nije
eleo da ba on bude taj koji e izostati.
Mom prijatelju galeristi nije bilo jasno kakvu to izlobu pravim bez ramova i kataloga, niti zato toliko kasnim sa donoenjem radova, ali sam mu rekao da ne brine i
da su stvari pod kontrolom. On je sumnjiavo vrteo glavom i gunao, ali je verovao da e sve biti u redu. Pa pobogu znamo se toliko godina.
I napokon, doe vreme za izlobu. Dok se galerista u
neverici hvatao za glavu, uticajni graani naeg malog
grada poeli su jedan po jedan da pristiu. Zverali su okolo traei na zidovima moje radove. Ja sam ih doekivao i
pretvarao se da se nita udno ne dogaa i da ne primeujem njihovu zbunjenost. Poznajui ih, znao sam da se niko
nee usuditi da pita gde je postavka, jer su se plaili da ne
ispadnu glupi u drutvu.
Kada su se napokon svi pojavili obratio sam im se:
Potovani politiari, biznismeni, sudije, lekari, policajci, pisci i novinari, dragi moji najvaniji sugraani,
molim vas stanite pored zida, odatle se najbolje vidi izloba!
Dok su se pomerali i zauzimali svoja mesta pored zida, kao da se spremaju za streljanje, jo uvek su kriom
gledali okolo ne bi li uoili gde je izloba skrivena.
Tada sam rekao:
Nisam verovao da u na izlobi imati ovoliko karikatura i uz to jo vrhunskih. Drago mi je zbog toga i neizmerno sam vam zahvalan. Kada se tome doda kolorit boja kojima ste namazane, drage moje karikature, mojoj srei nema kraja. Jednim potezom uspeo sam da nacrtam
25
26
Nenad Vueti
POVRATAK U BUDUNOST
28. jun 1389. godine
Nakon dugih i nezivesnih pregovora srpski knez Lazar saoptio je da je postignut sporazum u Bursi o pristupanju Srbije Osmanskom carstvu! Radujui se to je
sporazum postignut knez Lazar je naglasio da je sporazum
u Bursi plod mukotrpnih pregovora i predstavlja platformu
za uspostavljanje bliih odnosa izmeu Srbije i Otomanske imperije iji deo e Srbija postati priznajui neumoljivu realnost. Posebnu zahvalnost knez Lazar uputio je efu
pregovarakog tima Vuku Brankoviu, koji je nakon nekoliko neuspelih rundi pregovora pod vostvom Toplice
Milana i Kosani Ivana, uspeo da u zadnjem trenutku
postigne sporazum sa visokim predstavnikom sultanom
Muratom! Osnova za pregovore bilo je pismo o namerama
sultana Murata da carevati obojica ne mogu, te je kao
poetak implemetnacije knez Lazar visokom predstavniku
poslao kljueve grada Kruevca. Za dalju implementaciju
sporazuma iz Burse bie zadueni oficiri za vezu, sa srpske strane kneginja Olivera, a sa turske budui sultan Bajazit. Iako nisu obelodanjeni svi lanovi sporazuma, na ta
upozoravaju pojedini predstavnici srpske vlastele na elu
sa Miloem Obiliem, oekuje se da se u najskorije vreme
sporazum iz Burse sprovede na terenu, tako da se uskoro
moe oekivati ubiranje haraa i uzimanje danka u krvi.
Implementacija na terenu poee u Prizrenu gde e
27
28
Vitomir Teofilovi
TA JE JEDNA CIGLA U PALATI?!
U nagraenoj knjizi poznatog pisca manje poznati
pisac je prepoznao svoju priu. I odmah digao devu! Poneo se krajnje ishitreno, reagovao na prvu emociju!
Razmotrimo sluaj trezveno, mirne glave.
Svim piscima je graa sve to vide i uju, a poznatim
i priznatim piscima je graa i sve to proitaju. Ako oni
ono najbolje to malo poznati i nepoznati pisci piu ne bi
ugradili u svoje tekstove, to bi ostalo na margini kulturne
javnosti i potonulo u zaborav. Zato prvoligaki pisci ne
samo to imaju pravo, ve i moralnu obavezu, da se poslue takvim biserima i sauvaju ih za budunost, kao trajnu
vrednost kulture i umetnosti.
Pisac izvan elitnog jata nema pravo da se ljuti iz jo
dva razloga. Najpre, zbog srazmere svog uloga u novoj
celini njegova pria tu ne zauzima ni dva-tri procenta!
Kao ogrlica na telu lepotice! Drugo, jo bitnije, koji je motiv navodno plagiranog pisca? On to nije otkrio kao ist italac ve je dotinu knjigu proitao tek kad je nagraena!
Ne mirie li to na ljubomoru?! Umesto da mu je drago to
je napravio jednu ciglu dostojnu da se ugradi u impozantnu palatu, on se jo i ljuti!
29
Aleksandar otri
RECEPT
Pobedili smo, predsednie, ubedljivo smo pobedili!
kliktao je ef izbornog taba, etrdesetogodinjak negovanog fizikog izgleda u veoma kvalitetnom odelu koje
mu je po meri iveno u inostranstvu.
Osmeh mu nije silazio s lica dok je egzaltirano saoptavao:
Postigli smo apsolutnu pobedu! Niko nam nije potreban da bismo napravili vladu! Moemo sami da vladamo! Predsednie, ovo je fanstatian rezultat!
U rukama je drao zbirne rezultate koji su ukazivali
da je njihova stranka dobila vie od pedeset posto glasova
na parlamentarnim izborima.
Predsednik stranke, ovek u ezdesetim godinama s
velikim iskustvom u politici, nije u toj meri delio radost
svog stranakog kolege. Neke druge misli su se vrzmale
po njegovoj glavi. Njemu je trebalo malo mira da se koncentrie. Dok je duboko disao, pripremao je obraanje
svojim najbliim saradnicima.
Presednie, ta emo sada? pitala je potpredsednica stranke, dama koja je u protekloj kampanji bila zaduena za polemike i obraune s politikim protivnicima.
Idemo na nove izbore! odseno je izgovorio neprikosnoveni partijski lider.
Zato, predsednie? otelo se potpredsednici koja
se ve videla na istaknutom mestu u novoj vladi. Ovo je
ve deseti put da odravamo vanredne izbore.
30
32
Miodrag Lazarevi
KUD SE DEDE SREDNJI SLOJ
Zazvonio sam na vrata stana mog kolege i prijatelja
Petra Peria. Na vratima bleda mrlja gde je nekad stajala
ploica s njegovim imenom. Dobro, hoe ovek da stavi
drugu, kvalitetniju. Posle ponovljenog zvonjenja, vrata je
otvorila gopoa u godinama i trenerci, kao da se priprema
za neko sportsko takmienje. Ko bi ga znao, kako ovi mladi danas igraju...
Koga traite, mladiu? upita gospoa, a ja sam
hteo da je poljubim za ovo mladiu. No, preovladao je
razum i ja pomislim da je ovo Perina keva ili tata koja je
dola u posetu iz provincije.
Da li je tu Petar, Peca, ja sam mu kolega?
On ne stanuje vie ovde.
Otkad to? bio sam ne malo iznenaen.
Oho, ima tri meseca!
A vi ste, izvinjavam se?
Jagoda. Gospoica Jagoda, novi vlasnik stana.
A ta je s Perom, njegovom enom i decom?
Koliko mi je poznato, on je negde na periferiji grada kupio plac i sagradio nekakvu kuicu.
Zahvalio sam se ovoj gospoici u godinama i reio
da pronaem starog prijatelja. Pa, nije mala stvar, skoro
ceo radni vek proveli smo zajedno, dodue, on u administraciji, a ja u proizvodnji, ali imali smo toliko toga zajednikog kao to je, recimo, ljubav prema kariranim kafanskim aravima.
33
34
Raa Pape
*
Ovo je jedna poluistinita pria o emu posedujem validnu
dokumentaciju koju mogu dati na uvid zainteresovanima,
a taman toliko, dakle, ana partes, je i izmiljena to nije
bez znaaja, jer samo takve neplanirane, haotine i nekontrolisane stvari, to ne rei i pomalo podivljale i isputene,
ine ivot, kao i prie o njemu, daleko interesantnijim i zanimljivijim. Dakle...
*
SLUAJ PODLOAN ZABLUDI
Tek to je gospodin Milan M. proitao u novinama
da je jue na oblinjem regionalnom putu negde oko podne nastradao peak Milan M. pod tokovima kamiona kojim je upravljao ofer Milan M. zazvonio je telefon. Gospodin Milan M. se povukao za uvo. Dobro je, nisam ja,
pomislio je, a onda je podigao slualicu.
Znai, nisi ti! Super! A dobro je to nisam ni ja!
zakljuio je njegov sagovornik zadovoljno koji mu je, gle
uda, bio imenjak i prezimenjak.
U tekstu je dalje pisalo da je u pitanju bila neprilagoena brzina i gubitak kontrole nad vozilom to je docnije i
zvanino potvrdio jedini svedok ovog dogaaja Milan M.
koji je u neposrednoj blizini mesta nesree kosio detelinu
sa etri lista za zeeve.
35
36
38
Bojan Ljubenovi
KAKO SAM POPIZDEO
Priznajem da sam se obradovao kada su na TV
Dnevniku proitali vest da je iz tampe izala moja nova
knjiga. Ne samo to mi je godilo sujeti, ve i iz praktinih
razloga, svaka reklama pospeuje prodaju, a ja ve godinama ivim od pisanja.
I zaista, odmah po zavretku vesti moj telefon je poeo da zvoni.
Pa, gde ti stara kuko!, prepoznao sam glas svog
prijatelja Boe molera. Ne hvali se da ti je izala nova
knjiga!
Tek je jue stigla u knjiare, rekoh. Nije naroito
ni skupa, moe da je kupi...
Zar je dotle dolo da kupujem knjige svog kolskog druga! presee me on. Ni sluajno, oekujem da
mi je pokloni i to sa posvetom!
Taman sam spustio slualicu kad telefon ponovo
zazvoni.
estitam na novoj knjizi zauh s druge strane
glas kominice Dragice, inae nastavnice matematike.
Jedva ekam da mi je pokloni!
Ne znam hou li imati koji slobodan primerak
rekoh. Moj izdava je ba rigorozan, dosta smo uloili u
nju...
Jednu za mene mora nai! bila uporna. Zna
da imam sve tvoje knjige! Ajde, budi srce! Obeava?
Obeavam...
39
DOI DA TI ISPRIAM
Prie sa Petog festivala satirine prie
Elektronsko izdanje
maj juni 2014. br. 133. Dodatak
ETNA Elektronski asopis za satiru
www.aforizmi.org/etna
Urednik
Vesna Deni
42