ODBOJKA

SPECIJALNA TEHNIKA

Rijeka, 2009
AUTOR: Dragutin uker

SADRAJ:

UVOD

TEHIKA - TAKTIKA BLOKA

TEHIKA - TAKTIKA OBRAE

11

TEHIKA - TAKTIKA APADA

17

OSOBI KARTO ODBOJKAA ATROPOMETRIJSKE MJERE

24

PSIHO MOTORIKI TESTOVI

26

IZRAU IDEKSA ZA ODBOJKU

32

SPECIFII TESTOVI TEHIKE ODBOJKAA

35

OSOBI KARTO SPOSOBOSTI ODBOJKAA

40

ZAKLJUAK

43

LITERATURA

44

UVOD
U odbojci specijalne tehnike igraju vanu ulogu kod postizanja vrhunskih rezultata
ekipa ili reprezentacija. Svaka ekipa ili reprezentacija mora pronai svoj model igre koji
najvie odgovara mentalitetu iste. Na taj nain se moe otii i preko vlastitih mogunosti uz
velika odricanja, znanstveni pristup i sustavno praenje noviteta u svjetskoj odbojci.

U ovom radnom materijalu podrobnije emo predstaviti tri specijalne tehnike odgovorne za
uspjenost u igri odbojke:
1. Te-Ta Bloka
2. Te-Ta Obrane
3. Te-Ta Napada

U konanici autor smatra da je od velike vanosti za selekciju igraa potrebno

sustavno pratiti osnovne podatke sposobnosti igraa koji su bitni za kvalitetnu selekciju. Od
najmlaih uzrasta do seniora. Za to je vano da svaki pojedinani igra u klubu ima svoj
osobni karton iz kojeg trener u svakom trenutku moe dobiti sve bitne podatke o
sposobnostima igraa. Primjer takvog jednog kartona kao i testovi u njemu bit e podrobnije
objanjen u ovom radnom materijalu.

TEHIKA - TAKTIKA BLOKA

PRICIPI BLOKIRAJA
Osnovni princip u sustavu blokiranja je vrlo jednostavan, a to je:

Postaviti najboljeg blokera nasuprot najboljeg napadaa. S obzirom na

konbinatorni napad nije ba uvijek jednostavna organizacija bloka. Sretni smo ako
protivnika ekipa ne koristi kombinacije u napadu. Startna pozicija osnovnog
blokera je na sredini mree, no nije uvijek tako, upravo on odluuje tko e gdje i
koga blokirati u datom momentu.

PROITATI I REAGIRATI

Lagano za razumjeti ali nije za provesti u praksu !!!

U praksi je vana tjelesna sprema, gdje igra mora biti gospodar situacije, te samokontrole ,
kako bi ekao, vidio to se deava i imao snanu volju za reakciju, pa i onda kada misli da je
sve izgubljeno tj. Da kasni u blok.

SEDAM PRAVILA
1. Igra bloker mora itati protivnikog tehniara. Treba zapravo predvidjeti gdje
protivniki diza die loptu prije nego krene u blok.
2. Startna pozicija na mrei za sva 3 blokera je precizna :

B4 : lijevo od protivnikog T (tehniara)

B3 : tono na sredini mree
B2 : nasuprot toke protivnikog napada ( izmeu zone 3 i 4 )

3. Nema kretanja lijevo-desno ili poskoka da bi isfintirali protivnikog dizaa. Kretanje

mora biti u pravom pravcu a ne u suprotnom, znai da pozicija tijela mora biti u
ravnotei sa obje noge na tlu, je najbolje. Odraz sunoni je obvezan.

4. Ruke drati visoko iznad glave, pa i za vrijeme premjetanja.

5. Nema prijevremenih skokova. ekati da diza digne loptu.
6. B4 prati dizaa ali stalno mu mora biti iza lea i to samo do sredine terena kada je
diza u 1. liniji.
7. Pravilo 7 je najvaniji princip u cijelom sustavu bloka, a to pravilo glasi IKAD
ODUSTATI STATI PREDATI SE !!!
Pratiti protivnikog napadaa pa iako kasni u blok. Tri su razloga za to :
-

Bloker e bre reagirati, ako prati kakav je prijem.

Postoji uvijek mogunost da blok uspije.

Ako odustane cijeli sustav obrane polja se naruava.

METODE RADA UEJA ( to bloker treba initi i u kojem trenutku )

1. Pratiti prijem servisa ili obranu sve dok lopta nije na pola puta od protivnikog dizaa
(T)
2. Zatim gledati protivnikog dizaa to je klju sustava blokiranja. Pratiti dizaa sve dok
ne odigra digne loptu.
3. Pratiti loptu.
4. Pratiti smeera napadaa da bi odredili pravac napada.

STARTA POZICIJA :

- ruke visoko,koljena lagano savijena

PROBLEMI :

nauciti blokere da se kreu sa visoko podignutim rukama iznad glave. Najvanije je, kada
bloker doe ispred napadaa :

to prije rukama biti iznad mree,

gledati napadaa,

korektna pozicija tijela u odnosu na mreu.

Pozicija ruku je u obliku koarkake lopte tj. kao da je elimo obuhvatiti prstima.

TAKTIKA BLOKA

1. krajnji blokeri imaju zadatak da sprijee napad blok out, to su lopte koje protivniki
napadai namjerno pucaju u out. Preferira se putanje paralele samo da bi se izbjegao
blok out. ZATO?
-

Ako lopta dodirne ruke blokera i ide u aut nemogue je predvidjeti kamo e se odbiti,
pa obrana rijetko uspije.

Pustimo li paralelu postoji mogunost da igra uz liniju uspjeno obrani loptu.

LIIJA RAMEA :

a. Napad paralela,
b. Najjai napad,
c. Kratka dijagonala.

2. SREDJI BLOKER

Srednji bloker je odgovoran za kratku dijagonalu. Koristi slijedeu tehniku : Igra se

kree prema van i baca ruke prema unutra. Dakle ostane rupa u bloku. Pretpostavka je da
napada najprije treba vidjeti rupu da bi je iskoristio.

TEHIKA SREDJEG BLOKERA ( B3 )

Startna pozicija B3.

Kretanje :

a.)

BOO : kada je potrebno napraviti ne vie od jedan do dva koraka. To je klasino

kretanje bez forsiranja.

b.)

APRIJED (frontalno) ramena se okreu prema pravcu kretanja; kada je potrebno

Napraviti 3 i vie koraka.

MOMEAT SKOKA : Bloker skae u momentu kada napada podigne ruku u napadu.

PAJA : Ovo je jedno generalno pravilo. Ima napadaa koji imaju brzu ruku i dre je
Iza tijela. Dakle kod ove tehnike u napadu, bloker mora bre reagirati jer se ruka
pojavi u zadnjem momentu.

VAO :

to je precizniji prijem servisa, blokeri moraju biti spremniji za blok : Dakle ruke iznad
Glave!!!

- Ako imamo dva blokera treba ih postaviti kao na slici kako bi skupa pratili kretanje
protivnikog napada.

PRESIG BLOK

Osnovni princip je da jedan bloker prati istog igraa u napadu prvog tempa. Taj bloker je
fiksni i ima zadau da prati 1. tempo ma gdje god se napad izvri (zoni 2,3,4)

RAZVOJ :

1. Startna pozicija jednostavna na mrei :

U ovom sluaju svaki bloker prati 1. tempo u svojoj zoni.

2. Bloker 2. tempa B1 starta iza lijevo, a B je bloker 1. tempa : - preuzima 1. tempo ma

gdje da se odigra na mrei i blokira pravac zaleta.

B1 je bloker 2. tempa : - Dri ruku na leima 1. tempa (B), kako bi znao da je B1

spreman za blok; prati napadaa u sluaju da se igra kombinacija;
-

Ide najbre to moe na poziciju bloka gdje se napad odigrava.

B2 je bloker koji ita igru. Koristi se u brzoj igri gdje dobar diza esto zove 1. tempo
U zoni 3 i 4, k
-

Ide najbre to moe na poziciju bloka gdje se napad odigrava.

B2 je bloker koji ita igru. Koristi se u brzoj igri gdje dobar diza esto zove 1. tempo
U zoni 3 i 4, kod idealnog prijema.

VARIJATE: B1 se pomjera u desno od B.

3. Bloker 2. tempa iza itajueg blokera. Startna pozicija na mrei : Ova shema je
koritena protiv ekipe koja igra esto 1. tempo 2-3 m od dizaa tzv. ALMA u zoni .

a.) IZVANA

b.) IZNUTRA

4. DUPLI PRESING BLOK

Startna pozicija na mrei : Imamo 2 blokera 2. tempa. Postavljaju se tako da su 1 m

Iza i 1 m bono od B tj. od fiksnog blokera 1. tempa. Oba su u ulozi itajueg blokera.
Ovaj nain blokiranja se vri protiv napada sa jednim 1. tempom a to je kada se diza
Nalazi u prvoj liniji. Dva blokera 2. tempa koji itaju igru prate ostale napadae.
Opasnost ovog sustava je u tome to diza kod idealnog prijema kada je u 1. liniji
moe kuhati ili smeirati 1. loptu. Ukoliko se to ponavlja lijevi bloker mora preuzeti
Dizaa i blokirati ga.
-

Ovaj nain bloka je koristan kada je diza na mrei.

Kada diza puno koristi 1. tempo u napadu.

Kada napada u zoni 2 ide na 1. tempo iza glave.

5. DVA BLOKERA 1. TEMPA Startna pozicija na mrei

VANO :

Jedan napada protiv jednog blokera mora biti uspjean ( i kod mukaraca i kod ena ).
Ako se to ne dogodi napad je neuspjean.

Ukoliko napada esto mora napadati na 2 i 3 bloka poveava se tzv. KUMULATIVNI

EFEKAT to poveava rizik od pogreke pri kraju setova i utakmice pa napada smeira
u aut.

10

TEHIKA TAKTIKA OBRAE

DEVET PRAVILA ZA OBRAU
Principi: Pravila koja trebaju biti praena za svakog igraa moraju se specifino razvijati na
treninzima.

1. Pravci obrane- kada se igra nae u fazi obrane u zoni koju treba braniti, moe se kretati
samo u 2 pravca: naprijed i u stranu prema sredini terena. Dakle, u koliko je vie pravaca u
koji igra moe ii, kretanje je sporije.

U poziciji (a) tijelo treba drati u ravnotei spremno na reakciju u 4 razliita pravca, dok u
poziciji (b) ravnotea doputa kretanje u dva pravca koja omoguuje utedu vremena.

2. Startne pozicije- ovo je pozicija gdje se nalazi igra u funkciji taktike koju koristi ekipa.
Svaki igra ima odreenu startnu poziciju gdje stoji ovisno o razvoju igre i kretanju lopte na
protivnikoj strani.

3. Kretanje- igra treba stalno biti spreman na brzu reakciju. To znai da je maksimalno
koncentriran i spreman na kretanje.

4. Finalna pozicija- ovo je mjesto gdje se treba nai obrambeni igra u momentu kada
protivnik odigrava loptu (sme) iznad mree, u funkciji taktike koja se primjenjuje.

5. Pomona pozicija- ova pozicija se koristi kod spaavanja tekih, neuhvatljivih lopti. Tu
spadaju upijai, poluupijai i povaljke.
11

6. Poloaj tijela- na svakom dijelu igralita koristi se odgovarajui poloaj tijela. Kasnije
emo upoznati ove poloaje. Poloaj tijela zavisi od prvog pravila i od pomonog pravila to
emo kasnije vidjeti.

7. Panja- obrambeni igra fiksira svoju panju na protivnikog napadaa (smeera). Treba
fiksirati pogled posebno na ruku napadaa. Ovaj nain rada mora biti kontroliran od strane
trenera. Obrambeni igra normalno ini jedan korak da bi zauzeo finalnu poziciju. U koliko je
ne izvri, znai da nije fiksirao svoju panju na napadaa.

8. Biti miran- poloaj u finalnoj poziciji treba biti izvren prije nego napada smeira. To
znai da obrambeni igra u momentu udarca mora biti miran kako bi mogao krenuti u
eventualne razliite smjerove, zavisno o smjeru udarca.

9. Statistika kao pomo u odreivanju pozicije igraa- zahvaljujui statistici odreene su

tono finalne pozicije. Statistika nije nita drugo, nego jedna mapa koja pokazuje gdje veina
protivnikih napada zavrava i zato je vrlo vana analiza protivnikog napada kako bi
postavili uinkovitu taktiku u obrani polja.

1. POZICIJE IGRAA U OBRANI OD 1. TEMPA (PENAL- ALMA)

a) primjer obrana od penala: -

5 se nalazi na liniji od 3m jedan korak od linije bone, lijeva

noga se nalazi na liniji od 3 m okrenut centru terena.

1 je pripravan za obranu otro kuhanih lopti. On se nalazi na

liniji napada dva koraka od bone linije, sa desnom nogom na
liniji napada od 3m okrenut prsima prema sredini terena.

6 najbolja pozicija je x1 da bi se mogao vratiti 2 koraka ili

krenuti naprijed 1 do 2 koraka i u stranu jednako tako. Nalazi
se 2 koraka od osnovne linije i 1 korak od centra u lijevu
stranu gdje se organizira 1. tempo

12

Obrambeni igrai zone 5 i 1 ukoliko su okrenuti prema mrei paralelno lopta se odbija preko
mree ili u mreu koja se teko moe spasiti. Meutim ukoliko su okrenuti prsima prema
centru igralita lopte se odbijaju u sredinu igralita i lako ih mogu spasiti ostali igrai.

b) primjer obrane od alme: - startna pozicija obrambenih igraa zone 5, 6 i 1. Igrai se obrnuto
postavljaju nego kod obrane penala. Igra zone 6 mora biti
najelastiniji igra obrane polja, a njegova startna pozicija je 2
koraka od osnovne linije i 2 koraka od desne bone linije. Igra
zone 5 se nalazi 2 koraka od bone linije igralita, a lijevom
nogom stoji na liniji napada. Igra zone 1 se nalazi jedan korak od
bone linije igralita i desnom nogom na liniji napada.

2. POZICIJE IGRAA U OBRANI OD POLU VISOKE LOPTE

pokrivanje po slobodnom blokeru: - igra zone 4 brane kuhane lopte iza bloka, 1 i 5 se izvlae
natrag, 6 ide vie prema centru. Igra zone 4 nakon to je
bio spreman da blokira 1. ili 2. tempo, takoer je spreman
da u sluaju loe kontre spremno formira trojni blok u
zoni 2, a samo u sluaju da ne stigne u blok titi kuhane
lopte iza bloka.

13

3. POZICIJE IGRAA U OBRANI KOD TROJNOG BLOKA

igra u zoni 1 je spreman za kuhane lopte. Desnom nogom je na bonoj liniji igralita, a
lijevom nogom u terenu.

Igra zone 6 se nalazi u produetku napada i spreman je u kretanje u pravcu napada.

Igra zone 5 stoji na liniji napada od 3m, 2 koraka od lijeve bone linije igralita.

4. ZONA SJENE

- Kod ovog sustava vano je slijedee:

a) izbjegavati pod svaku cijenu individualni blok.
b) zatvoriti kut snanog smea sa blokerom br.3, to znai da B2 i B3 ine individualni
blok i ostavljaju rupu u bloku izmeu njih dvojice tzv. sjenu. U koliko su mnogi
napadi kroz sjenu bloka, namjerno ostavljenu, zatvara se blok i to sa blokerom br.2.

Kako dva igraa u polju brane istu zonu, trebaju se dogovoriti unaprijed. Kretanja igraa zone
1, 6, 5, 4.( 5 se kree paralelno sa bonom linijom, 6 u lijevu stranu ide naprijed, a u desnu
paralelno sa osnovnom linijom servisa, 1 ide prema 6, a 4 ide prema 5)

14

5. OBRANA OD KOMBINATORNOG NAPADA

- rotacija u slabiju stranu (napad iz zone 2 protivnika). Blok zatvara paralelu, ukoliko je
predvidio da dijagonalni napad ne moe biti jak (zbog zaleta) i u polju ga se moe lake
uhvatiti. 5 pokriva iza bloka kuhanu loptu, 6 ide na paralelu, 1 se izvlai na dugu loptu
vidjevi da mnoge lopte smeirane preko bloka padaju duboko u polje po dijagonali. 2 se
izvlai na liniju od 3m da bi obranio otru loptu po dijagonali.

Ova taktika varijanta koristi se i za kombinacije u napadu.

6. OBRANA KOD INDIVIDUALNOG BLOKA

- lijevi ili desni bloker formira individualni blok u pravcu snanog smea. Na oba kraja
igralita van sjene bloka se nalaze po dva igraa u obrani polja.

15

7. OBRANA KOD NAPADA IZ DRUGE LINIJE

a) postaviti blok sa to vie igraa (2-3) nasuprot napadau.

b) ove dvije zone paralela i dijagonala moraju se braniti sa najmanje 2 igraa, a idealno
bi bilo nastojati ove zone braniti sa 3 igraa

8. OBRANA OD KRATKE DIJAGONALE

Igra zone 5 je slab u polju i ide u zatitu bloka. 6 je dobar igra u polju i ide na mjesto igraa
zone 5. Slobodan bloker zone 4 koji ne sudjeluje u bloku izvlai se na 3m i postaje igra zone
4. 1 se povlai na 6m uz bonu liniju igralita.

Igrajui sustav sjene trebamo postaviti u zonu 6 najboljeg igraa pa ak i ako je tehniar.
Danas je to uglavnom kod tog sustava u obrani mjesto rezervirano za libera kao najboljeg
igraa obrane polja. Zona 1 je manje optereena i tamo postavljamo slabijeg igraa u obrani
polja. Osnovni princip je eliminirati slabosti u ekipi iskoritavati dobre strane ekipe.

16

TEHIKA TAKTIKA APADA

Ofenzivni sustav igre u napadu je jedan novi nepredvidivi sustav. Svaka ekipa, ili
reprezentacija mora pronai svoj model igre koji joj najvie odgovara po mentalitetu. Na taj
nain se moe stii i preko vlastitih mogunosti, uz velika odricanja i znanstveni pristup
sustavnog praenja sljedeih elemenata:
1. broj koraka varira od 3-4, i zavrava sa ritmom lijeva-desna noga.
2. imati stalno 4 napadaa: 3 naprijed i jedan natrag (2.linja)
3. napada 2. tempa (nepredvidiv) se kree prema sredini, a realizira napad na vanjskom
dijelu igralita. Napad je baziran na koncentraciji igraa 1. tempa (srednji bloker) koji
ide prema van.
4. smeeri iz 2. linije imaju vremena za praenje organizacije bloka protivnika pa mogu
prilagoditi zalet i napad na slabijeg blokera.
5. tehniar mora nastojati dizati vie lopti u 2. liniju.

Ovaj sustav zahtjeva konstantnu mobilnost igraa u napadu. Kretanje igraa u kontinuitetu
dovodi do oteavajuih okolnosti za blok protivnika. Kretanje 1. i 2. tempa prema sredini vee
protivniki blok i onemoguava organizaciju bloka na krajevima.

1. NAPAD- 1. TEMPO

- metode su:
a) relacija diza-napada- izmeu dizaa i napadaa mora biti idealna suradnja jer je
vano vrijeme i odreena pozicija napada-diza.

1. Vrijeme zaleta. Napada mora biti u zraku u trenutku kada diza die loptu.
2. Mjesto napada. Napada ne moe smeirati van linije zaleta koji odreuju stopala
dizaa uz mreu.

- Servis lijevo od napadaa. Napada prati putanju lopte okreui lijevu nogu u pravcu igraa
koji prima loptu. Odmah zatim lijevu nogu usmjerava prema mrei, u pravcu dizaa kako bi
smeirao vrei ritam lijeva-desna noga.

17

- Servis desno od napadaa. Napada se okree u pravcu primaa koji prima servis okreui
desno stopalo da bi odmah izvrio zalet prema dizau u ritmu lijeva-desna noga.

3. Startna pozicija napadaa. Napada kree sa linije napada 3m od mree izmeu

zone 3 i 4. Startna pozicija se nalazi na tom mjestu zato to se najvie kombinacija u
napad realizira iz te toke. Najprije zbog dizanja u zone 3 i 5 (mrea je podijeljena u 9
zona)

b) Ritam zaleta- zalet se vri generalno u 3 koraka. U pravilu su vana 2 koraka za

ubrzanje zaleta. Igrai denjaci koriste ritam lijeva-desna noga. To osigurava bolju
stabilnosti i ravnoteu. Isti princip je za krajnje napadae. Kontakt stopala sa
podlogom treba biti to krai. To je baza i najvaniji bio-mehaniki princip za
eksplozivan skok.

18

c) Panja- napada mora kontinuirano paziti na odnos sa dizaem, poziciju bloka i teren
protivnika. Mora biti spreman na sve situacije u igri.
d) Kretanje u napadu- trup formira sa mreom kut od 45. Ruka smeera mora biti
dignuta na nain da prui mogunost dizau za efikasan napad. Lopta se udara
zahvaljujui brzom i kratkom pokretu ruke. Ustvari napada nema vremena iskoristiti
pokret sa rotacijom ramena. Zato je vano trenirati pokret iz zgloba ake (zapea).
Diza povremeno, da bi oslobodio napadaa od protivnikog bloka die loptu na lijevo
rame napadaa i na taj nain mu omoguava sme sa rotacijom iz ramena.

2. NAPAD- 2. TEMPO

- napada 2. tempa uglavnom zavrava zalet na desnoj strani igralita. Nakon lanog kretanja
prema sredini terena naglo mijenja smjer kretanja u momentu kada napada prvoga tempa
skae.
- korak lijevom nogom (2.korak) ima mjesto tono iza dizaa u momentu kada prima loptu.
Ovaj model je u modernoj odbojci bitan zato to napada drugoga tempa sudjeluje u prijemu
servisa. Najee njegov zalet kree od sredine terena prema van (u primjeru servisa sa 2
primaa).
- uspjenosti ovog napada 2. tempom je u tome to se prima na trenutak izgubi iza dizaa, da
bi brzim kretanjem prema van smeirao rotirajui loptu suprotno od zaleta.

Signali koriteni za atraktivnost ovog napada:

br. 1- napad sa sredine na lijevoj strani mree (Bugar)
br. 2- napad sa sredine mree (Rus)
br. 3- napad uz dizaa (Dupli)
br. 4- napad iza dizaa (Finta)
br. 5- napad iza dizaa na kraju mree (Koreja)

19

Gornji dio slike prikazuje broj kombinacija, a donja slika udaljenost od kraja mree gdje se
realizira napad. Igrai moraju biti trenirani da napadaju udarajui loptu suprotno od zaleta
odraavajui se u dalj. Trei korak zaleta je dug, a lijevo stopalo se postavlja tako da ramena
formiraju kut od 45 u odnosu na mreu.

Situacija napada br. II gdje smeer napada odmah iza dizaa odrazom jedne noge.

20

3. NAPAD IZ 2. LINIJE

- neophodan je kada se diza nalazi u prvoj liniji, a napadai iz druge linije ine iznenaujui
napad za protivnika. Smeer iz 2. linije bira poziciju za napad koja ovisi od 2. tempa. Blok
prati napadaa 2. tempa koji lanim kretanjem (unutra-van) zaokuplja panju bloka tako da
napada iz 2. linije ostaje slobodan. Napada 2. linije signalizira dizau gdje eli da mu digne
loptu, uoavajui slabu toku u bloku protivnika. Zato je vano podijeliti napad iz 2. linije u 4
zone i to A B C D, sa lijeva na desno.

Lopta se die 2m od mree. Zalet se vri sa 4 koraka, a odraz odmah iza linije od 3m. Lijevo
stopalo kod odraza je neto ispred blie liniji od 3m.

ROTACIJE KOD PRIJEMA SERVISA

Novost u prijemu servisa kod ofenzivnog sustava su 2 primaa koji pokrivaju cijeli teren kod
tenis (flot) servisa.

Osnovni princip: - koritenja 2 najbolja igraa u bageru i atletski najspremnijih kako bi mogli
pokrivati slabije igrae na prijemu.

Ovi igrai moraju imati mnoge vrline:

1. biti vrlo koordinirani i sa vrlo izraenom vidnom percepcijom
2. biti vrlo brzi
3. biti vrlo agresivni
4. biti uvjereni da je svaku loptu mogue spasiti

21

Evo pozicija u prijemu servisa kod razliitih rotacija:

Ovaj sustav prijema servisa stavlja 2 igraa (12 i 15) u zahtjevan poloaj. Na papiru, ovaj
sustav prijema servisa izgleda vrlo lomljiv (slab). Realno, agresivnost ova dva igraa
omoguuje uspjeno pokrivanje najkritinijih toaka na terenu.

Ako protivnik servira jako, ukljuuje se 3. igra koji pomae u prijemu servisa.

Prednosti sustava:
- napadai iz druge linije mogu se skriti iza primaa, tako da se brzo mogu ukljuiti u napad iz
druge linije suprotno od napada 2. tempa
- kretanje vie igraa u napadu zavarava blok protivnika i ini ga lomljivim (slabijim).

22

Slabosti sustava:
- ako jedan od primaa ima slab dan, mogunosti napada su jako umanjene i moe biti sa
katastrofalnim posljedicama za krajnji ishod rezultata na utakmici.

VAO

1. zalet se prije vrio obvezno sa desne strane u odnosu na mreu, a sada skoro paralelno.
Kretanja su duga
2. zalet se izvodi vie iz sredine terena prema van, zadajui dodatne tekoe
protivnikom bloku
3. napadai posebno 2. tempa kreui se u sjeni dizaa ili 1. tempa, brzom promjenom
pravca kretanja mijenjanju pravac udaljavajui se od dizaa prema vanjskoj strani
igralita
4. napadai su u kontinuiranom kretanju, striktno se drei dogovorenih kombinacija.
Promjene kombinacija su mogue samo u dogovoru sa trenerom, koje se prethodno
moraju uvjebati na treningu napad iz 2. linije je ukljuen konstantno.

23

OSOBI KARTO ODBOJKAA

ATROPOMETRIJSKE MJERE

1. TEIA

Mjerenje se vri ujutro sa medicinskom vagom. Ispitanik treba biti bos obuen samo u
sportski dres. U sluaju da klub nema medicinsku vagu, koristiti obinu vagu.

2. VISIA

Visina se mjeri antropometrom bez obue, leima okrenut od

antropometra. U sluaju da nemamo antropometar, mjerimo sa obinim
metrom stojei leima okrenuti od zida.

3. DOHVAT U BLOKU

Mjeri se max. dohvat sa 2 ruke, licem okrenuti prema zidu.

Ispitanik treba biti bos sa punim stopalima na tlu.

4. DUIA TRUPA (sjedea visina)

Ispitanik sjedi na klupi sa leima

naslonjen na zid. Mjeri se duina od glave do
klupe.

5. RASPO IZMEU OGU

Mjeri se sa metrom na traci, raspon izmeu dvaju stopala

ispitanika sa nogama max. rairenima u stranu.

24

6.RASPO PRSTIJU RUKU

Ispitanik postavi dlanove na stol ili zid i rairi prste tako da su mu palevi spojeni. Mjeri se
max. raspon izmeu malih prstiju lijeve i desne ruke.

SKOK U SMEU( udarac u napadu )

Ispitanik vri zalet sa 3 koraka, odraava se sunono

i rukom kojom smeira dodiruje plou ili zid na kojem je
oznaena visina dohvata u cm. Vre se 3 pokuaja i biljei
se najbolji rezultat.

IDEKS SKOKA
-ene-

-Mukarci-

25

PRIMJER:

Ana Ani , visina 1.88 cm

skok u bloku 2.94 cm
skok u smeu 3.00 cm

ps. Ista se formula koristi za mukarce s tim da se unosi visina mree 2.43 cm

PSIHO - MOTORIKI TESTOVI

1. IDEKS ZAAJA ZA ODBOJKU
Ovaj indeks ini 6 testova :
Mjeri tjelesnu spremu sportaa i integrira rezultate drugih predloenih testova to stoji
na dispoziciji treneru za uspjenu procjenu sposobnosti sportaa.

ODBOJKAKI INDEKS SE BAZIRA NA SLJEDEIM TESTOVIMA:

a) Indeks skoka
b) Indeks linija (od 3m.)
c) Indeks fleksibilnosti trupa
d) Indeks troskoka
e) Indeks brzine (20m.)
f) Indeks izdrljivosti u snazi trbune muskulature

a) IDEKS SKOKA

Ovaj indeks se sastoji od 3 elementa:

- visina sportaa
- skok u bloku (dohvat)
- skok u smeu (dohvat)

26

Skok u bloku:
Ispitanik starta licem okrenut prema zidu, sa rukama u visini ramena. Vri sunoni
skok u vis nakon savijanja koljenja. Pokret mora biti brz bez pretklona trupa naprijed.
Ispitanik treba dodirnuti sa prstima koji su namazani sa kredom, najviu moguu toku, na
ploi ili zidu koji je oznaen centimetrima. Vre se 3 pokuaja, a biljei se najbolji.

b) IDEKS LIIJA (3m.)

Da bi dobili indeks linija, treba brojati koliko puta ispitanik moe dodirnuti linije to
idu od linije napada do sredine terena. Starta se licem okrenut prema mrei, a moe i bono to
ispitanik moe birati. Svaki dodir linije vrijedi 1 poen, a test traje 1 min. Pogledati tablicu
ispod:
TABLICA

DODIR LINIJA
90
88
86
84
82
80
78
76
74
72
70
68
66
64
62
60
58
56
54
52
50

INDEKS
1.00
.95
.90
.85
.80
.75
.70
.65
.60
.55
.50
.45
.40
.35
.30
.25
.20
.15
.10
.05
.00

27

c) IDEKS FLEKSIBILOSTI TRUPA

Ispitanik stane na povienu klupu ija povrina oznaava nulu (0). Treba ii u pretklon
sa pruenim nogama u koljenima. Mjeri se max. dohvat sa prstima ruku i usporeuje se sa
tablicom koju vidite.
TABLICA

FLEKSIBILNOST
30 cm
28.5
27
25.5
24
22.5
21
19.5
18
16.5
15
13.5
12
10.5
9
7.5
6
4.5
3
1.5
0 cm

INDEKS
1.00
.95
.90
.85
.80
.75
.70
.65
.60
.55
.50
.45
.40
.35
.30
.25
.20
.15
.10
.05
.00

Izvodi se 5 pokuaja a upisuje se najbolji rezultat. Za sportae koji ne mogu biti

pozitivni upisuje se negativan rezultat.

28

d) IDEKS TROSKOKA
Sporta starta iz sunonog stava i skae 3 skoka bez zaustavljanja. Mjeri se distanca od
startne pozicije do doskoka petama ili ako ostavi neki 2. trag, rukama ili tijelom. Izvode se 3
pokuaja, a biljei se najbolji.
TABLICA

TROSKOK
10.00m
9.75
9.50
9.25
9.00
8.75
8.50
8.25
8.00
7.75
7.50
7.25
7.00
6.75
6.50
6.25
6.00
5.75
5.50
5.25
5.00

INDEKS
1.00
.95
.90
.85
.80
.75
.70
.65
.60
.55
.50
.45
.40
.35
.30
.25
.20
.15
.10
.05
.00

29

e) IDEKS BRZOG TRAJA A 20 m

Start je slobodan iz visokog stojeeg stava. Vrijeme se mjeri topericom, a biljei se najbolji
od 3 pokuaja.
TABLICA

TRANJE
2.5 sec.
2.6
2.7
2.8
2.9
3.0
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
4.0
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5

INDEKS
1.00
.95
.90
.85
.80
.75
.70
.65
.60
.55
.50
.45
.40
.35
.30
.25
.20
.15
.10
.05
.00

30

f) IDEKS SAE IZDRLJIVOSTI MUSKULATURE TRBUHA

Za ovaj test je potrebna toperica i partner koji broji broj
ponavljanja koji ispitanik izvodi. Partner dri stopala blokirana
ispitaniku. Ispitanik treba lei na lea sa rukama iza glave i savijenim
koljenima pod kutom od 90. Ispitanik se treba dii do sijeda tako da
laktovima dodiruje koljena, a nazad da lopaticama dodiruje tlo. Test
se izvodi 2 minute sa pauzom od 15 sec. nakon prve minute. Zbrajaju
se ponavaljanj u 1. i 2. min. i unose se u tablicu.
TABLICA

DIZANJA
140
135
130
125
120
115
110
105
100
95
90
85
80
75
70
65
60
55
50
45
40

INDEKS
1.00
.95
.90
.85
.80
.75
.70
.65
.60
.55
.50
.45
.40
.35
.30
.25
.20
.15
.10
.05
.00

Test se izvodi 1 puta.

31

IZRAU IDEKSA ZA ODBOJKU

PRIMJER:

IDEKS

Mate Mati

Visina 1.99

a) Indeks skoka

skok u bloku 3.31

skok u smeu 3.56

1.65

b) Indeks linija

75 dodira

.60

c) Indeks fleksibilnosti

16 cm

.50

d) Indeks troskoka

9.2 m

.80

e) Indeks brzog tranja na 20 m

3.1

.70

f) Indeks snane izdrljivosti trbuha

108

.65
_________
4.90

Ovaj indeks je za odbojku vrlo vaan kao kriterij u selekciji igraa.

32

2. BRZO TRAJE SA ZAUSTAVLJAJEM

Ispitanik

stoji

niskom

startnom poloaju. Treba to prije

prei 20 m s time da se svakih 5 m
mora zaustavit i brzo prei u puni
sprint. Test se vri 3x, a biljei se
najbolji rezultat u sec. vrijeme se
mjeri topericom.

3. BACAJE MEDICIKE
Ispitanik baca medicinku od 2 kg sa rukama iza glave, iz kleeeg poloaja. Test se
izvodi 3 puta registrira se najbolji rezultat.

33

4. BRZIA REAKCIJE ( jednostavna reakcija )

Ravnalo dri trener izmeu kaiprsta i palca ruke ispitanika sa
distancom od 2 cm izmeu prstiju. Ispitanik treba to bre stisnuti
prste kako bi zaustavio ravnalo. Razmak izmeu donjeg djela ravnala i
toke gdje su ga prsti zaustavili se koristi za utvrivanje vremena
reakcije ispitanika.

V= vrijeme reakcije (sec.)

d = distanca izmeu donjeg djela ravnala i prstiju (m)
g = ubrzanje gravitacija = 9.81

5. BRZISKA IZDRLJIVOST
Ispitanik treba proizvoljno startati iz visokog starta. Treba postaviti 2 unja ili zastavice u
razmaku od 25m. Ispitanik treba izvriti 2 x 3 kruga kompletna. Trener treba topati vrijeme
izmeu prva 3 kruga i druga 3 kruga.
T1
Indeks izdrljivosti = ___ X 100
T2

Vano je utvrditi dali je prvi dio bri od drugog djela testa.

34

SPECIFII TESTOVI TEHIKE ODBOJKAA

1. SERVIS
Potrebna oprema: 12 lopti, korpa, 1 toperica 1 teren za odbojku
podijeljen u zone kao to pokazuje slika. Ispod mree stavimo korpu za
12 lopti ispitanik starta iz zone za servis. Na znak trenera tri po loptu
koja se nalazi ispod mree u korpi, vraa se na poziciju za servis i servira
u zonu kako je oznaeno po brojevima od 1-6. Trener mjeri vrijeme i
prati pozitivne i negativne servise, a od pozitivnih one koje padnu u
susjednu zonu. Pratiti i poziciju tijela dok ispitanik servira.

2.

PRIJEM SERVISA
Trener servira, igra prima 20 lopti jedan puta a desnoj a zatim na lijevoj strani
igralita. Zadatak primaa je da usmjeri loptu u zonu napada 2/3 gdje stoji partner. Utvrditi
broj pogrijeenih prijema. Treba pratiti visinu luka lopti i poziciju nogu i tijela kod prijema.

35

3. TEST DIZAJA PRSTIMA

Prije nego ponemo sa ovim testom igrae treba pustiti da se pripreme kako bi probali
izvrit zadatak. Test se izvodi sa 3 pozicije:

a) sa linije slobodnih bacanja

b) desna strana od linije slobodnog bacanja
c) lijeva strana od linije slobodnog bacanja

Sa svake pozicije se treba izvodit 20

pokuaja

a) Lopta se sa 2 ruke ispred tijela odozdo

baca iznad glave
b + c) baca se lopta sa 2 ruke iza glave
smeira o tlo i nakon kretanja lopta se
prstima usmjerava u ko.

Poeni se broje tako da direktan pogodak u

ko iznosi 4 poena (boda) pogodak u obru
vrijedi 2 poena (boda) od table i promaaj
kompletan 0 bodova.
Zbrajaju se poeni (bodovi) sa sve 3 pozicije
(a, b , c) i dobiva se konaan rezultat.

36

4. SME (udarac u napadu)

Test se izvodi sa 3 osnovne pozicije u napadu (zona 4, 3, 2) iz svake zone igra izvodi 10
udaraca (pokuaja) lopte podbacuje trener sa 2 ruke, a igra u skoku po elji i skree loptu
u desnu ili lijevu stranu igralita, naizmjenino LIJEVA-DESNA, mjenjajui svaki puta
smjer i snagu udarca. Pratiti visinu skoka igraa. Poslije svake serije od 10 lopti mjeri se
puls i daje se pauza od 2 minute.

5. TEST BLOKA
Izmjeriti na poetku individulanu visinu dohvata u bloku 10% = hi . Igra treba
stajati u blokerskoj poziciji 1 m od zida sa rukama u visini ramena. Izvodi 6 skokova u 30
sec. ; svakih 5 sec. skok 30 sec. rad + 30 sec. odomor + 30 sec. rad. Bitno! Svaki skok
mora biti iznad ili do linije koju smo odredili koju mora dodirnuti (hi) sa obadvije ruke.
Puls se mjeri prije i poslije testa.

P= puls u mirovanju (15 sec. interval)

P1= puls pod optereenjem (od 90 sec. do 105 sec.)
P2= puls poslije oporavka ( poslije 3 sec. po zavretku testa)

37

6. TEST BRZIA U BLOKU

Igra B, starta na sredini igralita, dira u skoku loptu koju dri parter iznad mree
nasuprot, zatim se kree u desno skae u blok i dodiruje loptu u toki D , zatim se kree
frontalno okrenut mrei do toke P koju mora dodirnuti. Vri zalet prema mrei i u skoku
blokira loptu koju mu podbacuje parter A koji se nalazi lijevo od njega, zatim vri blok na
sredini C i odmah blokira na lijevoj strani loptu od S i pri doskoku mora to bre upijaem
dodirnuti toku P. Vrijeme mjerenja se zaustavlja kada ispitanik dodirne rukom toku P u
padu. U sluaju pogrjeaka kao to je krini korak ili dodir mree, dodaje se 1/10 sec. na
finalno vrijeme.

38

7. TEST KOORDIACIJE (poligon)

Igra starta leei na leima zatim preskae sunono preponu A visine 20-30 cm,
vri kolut naprijed na strunjai 1, skae na 1 nozi preko prepone B visine 20-30 cm, vri
kolut nazad na strunjai 2, obilazi unjeve kako je na slici u slalomu od 2 m. Mjeri se
finalno vrijeme kad se izvri postavljeni poligon. U sluaju pogrjeke test se ponavlja.

39

OSOBI KARTO SPOSOBOSTI ODBOJKAA

Selekcija:

Sportski klub :
Prezime :

Ime :

Datum roenja:

Mjesto :

Adresa i telefon:
e-mail :

1. TESTIRANJE

Izvreno(nadnevak):
Ispitiva:

Posebne biljeke:
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________
__________________________

Foto:

40

ANTROPOMETRIJSKE MJERE
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Teina (kg):
Visina (cm):
Dohvat u bloku (cm):
Duina trupa (cm):
Raspon izmeu nogu (cm):
Raspon prstiju ruku (cm):

PSIHO - MOTORIKI TESTOVI

1.
2.
3.
4.
5.

Odbojkaki indeks
Brzo tranje sa zaustavljanjem
Bacanje medicinke
Brzina reakcije
Brzinska izdrljivost

TEHIKI TESTOVI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Servis
Prijem servisa
Test za odbijanje prstima
Sme
Blok
Brzina u bloku
Koordinacija u kretanju

41

IVOTOPIS

SPORTSKA DOSTIG UA:

42

ZAKLJUAK
-

Uspjenost specijalnih tehnika u vrhunskoj odbojci ovisi o tjelesnoj pripremljenosti igraa

kroz dugi niz godina.

Svakodnevnom sustavnom radu na usavravanju Tehniko Taktikih sposobnosti igraa

i njihovo implementiranje u igri ekipe.

Vano je sustavno pratiti sposobnosti igraa kroz specifinu bateriju testova

Da bi se ostvario vrhunski rezultat ekipe ili reprezentacije potrebna je vizija trenera i

spremnost igraa da ga slijede uz podrku logistike

Za takav vrhunski rezultat potreban je kvalitetan dugoroni plan i program rada sa

stabilnim financijama.

Na sustavnom praenju sposobnosti igraa kreiran je model vrednovanja kvalitete igraa i

njihovog napredovanja kroz selekcije (Kadeti Seniori).

U Hrvatskoj ne postoji praksa sustavnog praenja napredovanja igraa. Sigurno je da

treneri svatko za sebe ima svoj nain vrednovanja i selekcije, a intencija je da dobijemo
jedan unificirani model praenja i vrednovanja sposobnosti igraa, to bi svakom
menaderu olakalo uvid u iste, bilo u klubovima ili nacionalnim selekcijama.

43

LITERATURA
F.I.P.A.V. Technica speciale

1987.

F.I.P.A.V. Misurazioni antropometriche

1986.

F.I.P.A.V. Tests neuromuscolari

1986.

F.I.P.A.V. Tests di valutazione tecnica specifica

1986.

44