You are on page 1of 7

NUMERIČKE METODE U ELEKTROTEHNICI (2013/2014

)

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61

Abdulahović Asmir
Aganović Mirna
Ahmetović Almira
Aličić Emir
Alić Amra
Arnaut Samed
Avdić Azrina

Bajrektarević Emina

Bajrić Behrudin
Bašić Alen
Bećirović Armin
Begić Esmira
Begić Midhat
Beširović Senad
Čačković Edin
Čolić Aldin
Ćerimagić Alen
Delić Emir
Džakmić Dino
Džananović Meliha
Džombić Sadina
Đulić Maida
Efendić Arnela
Fočić Armin
Habib Merhudin
Hadžiavdić Tarik
Halilović Adin
Halilović Smajil
Hodžić Alma
Hodžić Amela

Hrustanović Mevlida

Ibrahimović Maida
Imamović Merima
Junuzović Senada
Kadrić Jasmina
Kamerić Osman
Mahmutović Mirnes
Malenica Tea
Mešanović Merima
Mihajlović Vanja
Mišić Toni
Nurikić Azra
Nurkanović Armin
Nurkanović Tarik
Nurković Almir
Omerkić Mirza
Pirić Alma
Pirić Amila
Salaharević Nadina
Salkić Samra
Smajić Sanida
Softić Suad
Suljić Jasmin
Suljkić Siniša
Šljivo Armin
Tursunović Samir
Užičanin Admir
Vejsilović Dženita
Zahirović Amira
Zukić Asim
Zulčić Jasmin

4
5
5
5
4
5
5
2
5
3
4
2
4
3
4
5
0
0
1
2
0
5
5
0
3
5
1
5
5
0
5
2
4
0
0
3
1
2
3
0
3
0
5
0
5
0
5
3
5
0
0
5
3
0
3
2
5
5
4
4
3

B
0-45

C1
0-50

38
34
33
31
25
38

38
6
37
20
20
43

15
9
29
16
32
3
5
16
4
7
12
6
8
7
2
0
31
13
24
42
4
0
4
13
31
13
5
0
15
21
0
14
4
41
7
6
0
10
13
16
0
0
13
14
0
15
4
39
33
12
29
5

C2
0-50

C4
0-50

32

C5
0-50

C6
0-50

C7
0-50

C8
0-50

41

35

D1
0-95

D2
0-95

14

11

D3
0-95

D4
0-95

D5
0-95

5

47

36

48
12

29

D8
0-100
0-96

6

23

43

35

37

7
9
45

60

30

48
0

18

17

30
28

10

29

22

32

35
20
19

30

30

11
6

16

14
17

0
29

2

34

31

0
46
45

35

31
14

0

0

55

0

29
16

25

41

17

10

37

57

33
26

D7
0-95

56

0
37

21
0
7
47

D6
0-95

0

0

26

33

45

46
32
28

10

32

23
58
13

17
68
55

32

51

21

39

47
15

48

58
24

53

62

45

18
84
71
75
60
50
90
50
65
12
70
45
72
10
52
50
4
7
35
30
8
51
50
0
55
40
54
94
60
0
34
27
70
13
50
32
58
17
57
26
50
4
91
7
63
0
50
71
60
0
0
56
17
0
56
64
90
70
51
61
18

OCJENA

A
0-5

Ukupno

Student

I test
11.12.2013
II test
29.01.2014
II test
04.02.2014
I test
06.05.2014
II test
21.07.2014
II test
02.09.2014
II test
08.09.2014
II test
16.09.2014
Cijeli ispit
29.01.2014
Cijeli ispit
04.02.2014
Cijeli ispit
06.05.2014
Cijeli ispit
01.07.2014
Cijeli ispit
21.07.2014
Cijeli ispit
02.09.2014
Cijeli ispit
08.09.2014
Cijeli ispit
16.09.2014

Br

Prisustvo

(redovni studenti III godine)

9
8
8
7
6
10
6
7
8
8
6
6
6
6
6
6
10
7
8
6
6
6
6
10
7
6
8
7
6
6
7
10
8
6
7
-

NUMERIČKE METODE U ELEKTROTEHNICI (2013/2014)

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57

Ahmetović Faruk
Alibašić Selim
Arslanović Mirsad
Bajrić Damir
Begić Halid
Bešić Jasmin
Cavrić Benjamin
Čanić Sanja
Čeliković Mirza
Davidović Igor
Delagić Amir
Divković Danko
Divković Robert
Dudić Semir
Džafić Samira
Džanić Dino
Džidić Ena
Đulbegović Advija
Fazlić Edin
Galušić Dražan
Grbić Mirza
Hasanović Emina
Hasić Inela
Helać Alen
Husić Nejra
Imšić Armin
Jaganjac Feđa
Jaganjac Jasenka
Jahić Fuad
Kadrić Aldin
Kajić Vedad

5
0
0
0
0
0
3
0
4
5
5
0
5
1
3
0
5
0
0
4
0
5
1
5
3
0
0
5
5
0
5
Kešetović Sabahudin 0
Kuduzović Fahrudin 5
Merdanović Ernada 0
Mešanović Ismet
0
Modrić Elvir
0
Mujanović Adnan 0
Murselović Almir
3
Mustajbašić Azra
5
Nurkić Semir
3
Ostojić Slaven
5
1
Ostojić Željko
Pirić Inela
2
Rakić Tea
2
Redžić Nihad
5
Sakić Amar
5
Sakić Kemal
0
Salkić Amer
0
Sejdić Amra
3
Selimović Almir
0
Selimović Elvis
2
Sijerčić Adnan
0
5
Spahić Suad
Stojak Radislav
5
Šehić Muharem
2
Turkušić Faruk
0
Vrbić Adnan
0

B
0-45

0
0
21
0
0
14
6

C1
0-50

C2
0-50

C4
0-50

C5
0-50

C6
0-50

C7
0-50

C8
0-50

D1
0-95

D2
0-95

D3
0-95

D4
0-95

13

D5
0-95

45

3
0

10
8

47
11
17

38
0

D6
0-95

D7
0-95

17

26

0

27
35

0
0
12
20

19
8
41
8
50

13
5

D8
0-100
0-96

21
45
0

10
41

35

28

0

12
25
0
3
0

10
0

10
15

27
36
0
23

15

36

16

0

0

53
40

0

0

56

24
55
28
45
53
0

52
17
0

0
0
45
0
7
32

56
33

8

45

18
28

30

13
19
0
7
0
19
3
3
10
9
20

30

67
20
0

28

25

55

12

13

45
50

36
0

26

25
0

0

58
38

15
13
0
0

29

23

12

20

0

19
23

0

0

16
45

42

35

0
20

45

30
12
0

Numeričke i optimizacione metode II: Uščuplić Inela 6

Upis ocjena - četvrtak 18.09 u 11.30.

Predmetni nastavnik

0
0

50
26
24
19
27
41
23
50
51
26
50
0
15
42
15
27
41
0
23
60
24
60
37
50
56
52
17
5
50
56
50
50
35
0
13
53
40
70
50
53
60
4
57
28
18
50
0
58
41
52
2
35
50
50
52
12
0

OCJENA

A
0-5

Ukupno

Student

I test
11.12.2013
II test
29.01.2014
II test
04.02.2014
I test
06.05.2014
II test
21.07.2014
II test
02.09.2014
II test
08.09.2014
II test
16.09.2014
Cijeli ispit
29.01.2014
Cijeli ispit
04.02.2014
Cijeli ispit
06.05.2014
Cijeli ispit
01.07.2014
Cijeli ispit
21.07.2014
Cijeli ispit
02.09.2014
Cijeli ispit
08.09.2014
Cijeli ispit
16.09.2014

Br

Prisustvo

(ostali studenti)

6
6
6
6
7
7
6
6
6
6
6
6
6
6
8
6
6
7
6
6
6
6
6
6
6
-

Prvi put u školskoj 2013/14 godini na ispitu su se
pojavili (i odustali) sljedeći studenti:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Đulović Mevludin
Džombić Sadina
Fočić Armin
Imšić Lejla
Lipovac Amel
Lušničkić Aldin
Mujkić Admir
Omić Samir
Petrović Ranko
Piljić Mario
Ramić Mirnes
Salihović Jasmin
Salkić Emir
Trumić Adela
Žigić Jasmin

Cijeli ispit
Tuzla, 16.09.2014

Student:

Dat je skup tačaka xi , yi  , i  0, n , koji opisuje nepoznatu funkciju y  f  x  .
1 Naći linearnu funkciju  x  koja prolazi tačkom 0, 0  , a koja funkciju f  x 
aproksimira po principu srednjekvadratne aproksimacije.

20

0  1 1   x  1
Dat je sistem linearnih jednačina (s.l.j.): 1 0  1  y   1 .
2 1
0   z  1

2
a)

Riješiti dati sistem koristeći faktorizaciju matrice sistema Croutovom
metodom. (10)

b)

Koristeći Gauss-Jordanov postupak odrediti inverziju matrice sistema
datog s.l.j. (15)

25

 x k 1  0.8 0.4  x k   0.2
Dat je Jacobijev iterativni proces oblika  k 1   
  k      .
y
 0.5 0.7  y  0.2
3

a)

Pokazati (bez obavljanja iterativnog proračuna) da li će dati iterativni
postupak konvergirati. (10)

b)

Obaviti iterativni proračun (3 koraka) sa početnim vrijednostima
 x 0    3 
 0    
 , pa dati komentar konvergencije ili divergencije. (15)
 y   1.5

25

Naći vrijednosti a , b , x1 i x 2 tako da integraciona formula
1

4

 f  x dx  af  x1   bf  x 2  bude tačna za polinome što je moguće većeg

1

stepena (15).
Koja je formula dobijena i kakva je procjena njene tačnosti. (10)

25

Detaljna rješenja sa diskusijom

Dat je skup tačaka xi , yi  , i  0, n , koji opisuje nepoznatu funkciju y  f  x  . Neka je
linearna funkcija  x   ax  b ona kojom aproksimiramo funkciju y  f  x  . Kako
 x  mora prolaziti tačkom 0, 0  , mora biti  0   a  0  b  0 , odnosno b  0 . Dakle,
aproksimaciona funkcija glasi   x   ax . Preostaje određivanje koeficijenta a po
principu srednjekvadratne aproksimacije.
min S     xi   yi    axi  yi 
n

2

i 0

a

n

2

i 0

n

1 S  2 ax  y x  0  ax 2  x y  0  a x 2  x y  a 
 i
 i  i i
 i
 i i
i i
a

n

n

n

n

n

i 0

i 0

i 0

i 0

i 0

 xi y i

i 0
n

2

 xi

i 0

n
2S
 2  xi2  0 , što znači da je nađen minimum S a  (osim u slučaju kada su svi
2
i 0
a

xi  0 što je besmisleno, kada rješenje ne postoji). Aproksimaciona funkcija glasi:
n

 x  

 xi y i

i 0
n

2
 xi

x

i 0

0  1

1  x

1

2

0   z 

1

Dat je sistem linearnih jednačina (s.l.j.): 1 0  1  y   1 .
   

1

Kako bi se obavila Crout-ova LU dekompozicija mora se promijeniti poredak jednačina
(koji je nebitan, a u ovom se slučaju mora napraviti zbog koeficijenta a11  0 ).
1

0

 1  x 

1

2

1

0   z 

1

Neka se rješava sistem: 0  1 1   y   1 (zamijenjene prva i druga jednačina).

   
0  1
1 0  1 l11 0



Sada je A  LU  0  1 1  l 21 l 22 0  0
2


 
2 1 0  l31 l32 l33  0
1 0  1 1 0 0 1 0
relacija se dobija: 0  1 1   0  1 0 0 1

 

2 1 0  2 1 3 0 0
 
 
 

Rješavanjem Ax  b  LUx  b  Ly  b  Ux 

u12
1
0

u13 
u 23  , a korištenjem poznatih
1 

 1
 1 .
1 


y dobija se:

1
1 0  1  x   1 
1 0 0  u1  1
1
  
 
  ,  












Ly  b  0  1 0  v1   1  y   1 Ux  y  0 1  1  y    1  x   1
 0 
0 0 1   z   0 
2 1 3  w1  1
 0 

što je rješenje sistema.

Kod inverzije matrice Gauss-Jordanovim postupkom cilj je matricu A transformacijom
nad redovima (ekvivalentno množenju odgovarajućim matricama slijeva) svesti na
jediničnu), odnosno: M n  M 2 M 1 A  E . Očito je da je tada M n  M 2 M 1  A 1 . Da bi
se ovaj umnožak matrica dobio potrebno je sve operacije koje se provode nad A
provoditi i nad početnom E, što će na kraju rezultirati sa M n  M 2 M 1 E , što je inverzna
matrica. U prvom koraku, zbog koeficijenta a11  0 , dodaće se npr. drugi redak prvom
(kao jedna od mogućih opcija), pa će biti:
0
1

 2

 1 1  1
0  1  0
1
0   0

1 0
0 1

0 0

0
1
0

0
0  
1 

1
1

 2

 1  0
1 0


 1   1 0 0  
3   1  2 1 

1
0
1

0  1
 1  0
0   0

 1

1
0
0

 3
0 1 0    2

 3
0 0 1   1
 3

1
1
0

1
3
2

3
2

3

0
0  
1 

1
0

 0

1
3
1 ,

3
1
3 

1
1
3

0  1
 1   1
0    2

1
0
2

0
0  
1 

čime je dobijena inverzna matrica.




Jacobijev iterativni proces x k 1  Bx k   c konvergira ukoliko je spektralni radijus
iterativne matrice B unutar kruga jediničnog poluprečnika, odnosno ako za sve njene
svojstvene vrijednosti vrijedi i  1 . U ovom slučaju je: det B  I   0 
0.8 0.4  0 0.8  


0.5 0.7 0 
0.5

0.4
 0  0.8   0.7     0.5  0.4  0 
0.7  

 2  1.5  0.36  0  1, 2 

1.5  0.81
 1  1.2, 2  0.3 .
2

Kako je bar jedna svojstvena vrijednost van kruga jediničnog poluprečnika ( 1  1.2 ),
to dati iterativni proces nije konvergentan.
Ako se uzme zadatkom zadati početni vektor x 0    3  , pa se obavi proračun
 1.5

 k 1 
0.8 0.4  x k   0.2
nekoliko iteracija prema x k 1  Bx k   c   x k 1   
dobiće se


0.5 0.7  k  0.2
y

 y

3 vrijednosti date tabelom (zadatkom su tražena samo tri koraka):
k
y k 
x k 
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

3.00000000000
1.60000000000
1.18000000000
1.05400000000
1.01620000000
1.00486000000
1.00145800000
1.00043740000
1.00013122000
1.00003936600
1.00001180980

-1.50000000000
0.25000000000
0.77500000000
0.93250000000
0.97975000000
0.99392500000
0.99817750000
0.99945325000
0.99983597500
0.99995079250
0.99998523775
Iz tabele se čini da proces konvergira ka vrijedosti  x   1 , a provjerom se može lako
 y  1

ustanoviti da ovo zaista i jeste rješenje datog sistema linearnih jednačina.
Pitanje “Zašto konvergira?” ostavljam studentima (uputstvo: pogledati dokaz
konvergencije Jacobijevog postupka za slučaj kada je koeficijent razvoja početne greške

po svojstvenoj vrijednosti većoj od jedinice jednak nuli). Proces će konvergirati ka
tačnoj vrijednosti sve dok se ne desi zaokruživanje, odnosno do pojave mašinske greške
(za uobičajene preciznosti računara i korišteni broj cifara u ovom slučaju će
konvergencija ići sve do 30-te iteracije, kada će iterativno rješenje biti daleko od tačnog
za manje od 10-12), a onda će doći do divergencije.
Tražimo koeficijente a , b , x1 i x 2 tako da integraciona formula
1

 f  x dx  af  x1   bf  x 2  bude tačna za polinome što je moguće većeg stepena.

1

Uzme li se polinom 0-tog stepena f  x   1 , dobiće se:  1 dx  a  1  b  1 , odnosno
1

1

a  b  2 . Iz jedne dobijene jednačine ne možemo jednoznačno odrediti sve tražene
koeficijente, pa pretpostavljamo da je moguće (uz prethodnu jednačinu, odnosno
polinom nultog stepena) zadovoljiti i polinome prvog stepena. Uzme li se
1

najjednostavniji polinom 1-og stepena f x   x , dobiće se:  x dx  a  x1  b  x 2 ,
1

odnosno ax1  bx 2  0 . Sada smo dobili i drugu jednačinu, odnosno sistem od dvije
jednačine sa 4 nepoznata koeficijenta. Ide li se dalje sa polinomom drugog stepena
1

f  x   x 2 dobiće se:  x 2 dx  a  x12  b  x 22 , iz čega slijedi treća jednačina:
1

ax12

 bx 22

 2 3 . Da bi dobili i četvrtu jednačinu potrebnu za dobijenje sistema s
nepoznatima a , b , x1 i x 2 , uzimamo najjednostavniji polinom trećeg stepena

f  x   x 3 , pa se dobija:  x 3 dx  a  x13  b  x 23 , odakle slijedi jednačina ax13  bx 23  0 .
1

1

Dobijene 4 jednačine definišu tražena 4 koeficijenta, pa nije moguće istovremeno dalje
zadovoljiti i tačnost za polinome stepena 4 (i dalje). Dobijeni sistem glasi:
4

a  2

a  b  2  b  2  a
ax1  2 x 2  ax 2  0  x1  a x 2

ax1  bx2  0

 

ax12  2 x22  ax 22  2 3

2
2


2
3
ax
bx
1
2


ax13  2 x 23  ax23  0


ax13  bx23  0

 a  2 2 2
 22  a  2
x 2  2  a x 22  2 3

x2  2 3

a
 a

 

3
 a  2  3
  4 a 2  3a  2 3
3
x2  0


x
a
x

2


0


2
2
a2

a2

Provjerom mogućih rješenja druge jednačine lako se može ustanoviti da rješenje x 2  0
otpada (slijedi i da je x1  0 , pa ne može biti zadovoljena treća jednačina sistema), pa
preostaje: a 2  3a  2  0 , odakle slijedi da su moguća rješenja a  1 i a  2 . Kako za
a  2 ne može biti zadovoljena prva od posljednje dvije jednačine, zaključujemo da je
1
rješenje a  1 . Daljnim uvrštavanje se dobijaju vrijednosti: b  1 , x1   1 i x 2 
.

 1 
Dobijena formula  f x dx  f  
 
3
1

1

3
 1 
 je studentima poznata (Gaussf 
 3

3

Legendreova formula za n  2 ), pa je shodno tome i njega greška ekvivalentna grešci
date formule (predavanja!).
Dobijeni sistem nelinearnih jednačina se mogao riješiti i na razne druge načine