You are on page 1of 114

DIJAGNOSTIKO TERAPIJSKI VODI

VODI ZA
SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE
BOLNIKIH INFEKCIJA

Sarajevo 2010.

SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE
BOLNIKIH INFEKCIJA

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO


INSTITUT ZA NAU^NOISTRA@IVA^KI RAD I RAZVOJ
KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU

Nada Koluder imi


Alma Bungur
Edina Stevi

Sarajevo, 2010.

Doc dr sci Nada Koluder imi, ef klinike za


infektivne bolesti KCUS, predsjednik Komisije za
intrahospitalne infekcije KCUS

Dr Alma Bungur, ef tima za prevenciju intrahospitalnih infekcija JU Zavod za javno zdravstvo KS

Prim mr ph Edina Stevi, spec., Pomonik


ministra zdravstva Kantona Sarajevo za farmaciju

Predgovor
Primjena dijagnostiko-terapijskih vodia u pristupu i tre
tmanu odreenih bolesti je ope prihvaena praksa u savremenoj medicini.
U cilju obezbjeenja kvalitetne zdravstvene usluge, kao i
standardizacije dijagnostike i terapije, Ministarstvo zdravstva
Kantona Sarajevo je meu prvima na podruju Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo proces pripreme i izdavanja dijagnostiko-terapijskih vodia.
Formirani su struni ekspertni timovi, koji su, svako iz svoje
oblasti, dali prijedloge tema, odnosno procedura i postupaka,
koji su prilagoeni situaciji u naoj zemlji, a koji su komparabilni sa savremenim procedurama koje se primjenjuju u svijetu.
Dijagnostiki i terapeutski stavovi bazirani su na velikim multicentrinim studijama i/ili konsenzusima ekspertnih timova ili
radnih grupa.
Cilj dijagnostiko-terapijskih vodia je:








Primjena savremenih doktrinarnih stavova u dijagnostici


i terapiji,
Standardizacija dijagnostikih i terapijskih procedura,
Usvajanje standarda za medicinski nadzor,
Racionalizacija trokova zdravstvene zatite,
Razvijanje nivelirane nacionalne liste esencijalnih lijekova,
Razvijanje medicinskih i farmaceutskih nastavnih planova,
Razvijanje internih edukacionih programa,
Razvijanje i implementacija dobre lijenike prakse i
dobre klinike prakse,
Edukacija medicinskog osoblja i pacijenata.

Uspostava dijagnostiko-terapijskih vodia e olakati i racionalizirati rad lijenika, posebno lijenika porodine/obiteljske
medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti, te omoguiti dobivanje podataka za izradu osnovnog paketa usluga koji se finansira kroz obavezno zdravstveno osiguranje.
Skuptina Kantona Sarajevo je svojom Odlukom Br.0105-23603/04 od 28.10.2004., kao i Odlukom o dijagnostikoterapijskim vodiima Sl.novine Kantona Sarajevo, 26/05,
utvrdila osnovne principe dijagnostike i lijeenja koje su duni
primjenjivati zdravstveni radnici Kantona Sarajevo.
Dijagnostiko-terapijski vodii su in extenso dostupni i na
web stranici Kantona Sarajevo www.ks.gov.ba

Radna grupa

www.ks.gov.ba

SADRAJ:
1. Uvod 9
2. Definicija bolnike infekcije 11
3. Rizina odjeljenja 13
4. Utvrivanje bolnike infekcije 14
5. Mjere za sprjeavanje i suzbijanje irenja bolnikih infekcija 14
6. Pregled, trijaa i sanitarna obrada pacijenata 16
7. Sanitarno higijenski postupci 17
8. ienje, pranje i provjetravanje prostorija i pripadajue ....

opreme 18
9. Higijena i dezinfekcija ruku i koe 18
10. Dezinfekcija 20
11. Sterilizacija 34
12. Aseptini i higijenski postupci 36
13. Prikupljanje, razvrstavanje, pranje i transport bolnikog

rublja 37
14. Zdravstvena ispravnost namirnica i vode za pie 38
15. Zdravstvena ispravnost vode za potrebe hemodijalize 38
16. Kvalitet zraka 39
17. Deratizacija i dezinsekcija 40
18. Medicinski otpad 40
19. Otkrivanje, izolacija i lijeenje osoba oboljelih od bolnike .

infekcije 43
20. Prijavljivanje bolnike infekcije 58
21. Praenje bolnikih infekcija 58
22. Antimikrobna profilaksa 58

22.1. Definicija perioperativne i periproceduralne profilakse 60

22.2. Cilj hirurke profilakse 60

22.3. Klasifikacija hirurkih zahvata 60

22.4. Faktori rizika za nastanak infekcije hirurkog mjesta (IHM) 61

22.5. Klasifikacija IHM 62

22.6. Administracija antimikrobne profilakse 63

22.6.1. Izbor antimikrobika 63

22.6.2. Kliconotvo 64

22.6.3. Vankomicin u profilaksi...................................... 66

22.6.4. Alergija na penicilin.......................................... 67
5

22.6.5. Nain i vrijeme davanja antimikrobika 67


22.6.6. Trajanje profilakse 67
22.6.7. Doza antimikrobnog lijeka 68
22.6.8. Gubitak krvi,tekuine i odnos s profilaksom 68
22.6.9. Rizici profilakse 68

22.7. Perioperativna profilaksa u pojedinim granama hirurgije68


22.7.1. ORL hirurgija glave i vrata 68

22.7.1.1. Glosektomija, maksilektomija, laringektomija, fa.

ringektomija, kompozitne resekcije, sloene plastino-re...

konstruktivne tehnike (transmukozne) 69

22.7.1.2. Disekcija vrata, tiroidektomija, parotidektomija,

operacije submandibularnih lijezda 69

22.7.1.3. Operacija nosa i paranazalnih sinusa 69

22.7.1.4. Rinoplastika/septorinoplastika 69

22.7.1.5. Fraktura mandibule i kostiju lica 70

22.7.1.6. Operacija koe i povrnih mekih tkiva glave

i vrata; rascjepi usana i nepca 70

22.7.1.7. Tonzilektomija, adenoidektomija, operacija uha70

22.7.2. Neurohirurgija 70

22.7.2.1. Kraniotomija 70

22.7.2.2. Operacija baze lobanje 71

22.7.2.3. Postavljanje CSF shunta 71

22.7.2.4. ICP monitoring 71

22.7.2.5. Zahvati koji ukljuuju prolaz kroz oralnu i

faringealnu sluznicu 71

22.7.2.6.Spinalna hirurgija 71

22.7.2.7. Laminektomija-discektomija 72

22.7.2.8.Implantacija stranih tijela 72

22.7.2.9. Penetrantna trauma 72
22.7.3. Kardiotorakalna hirurgija 72

22.7.3.1. Zamjena/ugradnja umjetnih valvula , ugradnja ..

sranih premosnica, kardiovaskularni zahvati 73

22.7.3.2. Ugradnja trajnog stimulatora srca 73

22.7.3.3. Lobektomija; pulmektomija 73

22.7.3.4.Profilaksa bakterijskog endokarditisa 74

22.7.4. Gastrointestinalni trakt 75

22.7.4.1. Dilatacija ezofagusa ili skleroterapija 76
6


22.7.4.2. Zahvati na elucu 76

22.7.4.3. Bilijarni trakt 76

22.7.4.4. Kolorektalni operativni zahvati 77

22.7.4.5. Apendektomija 77

22.7.4.6. Laparotomija; adhezioliza; splenektomija

(zahvati bez otvaranja G-I trakta) 77

22.7.4.7.Laparoskopska holecistektomija 77

22.7.4.8. ERCP 77

22.7.4.9.Herniotomija bez protetskog materijala 77

22.7.4.10. Herniotomija s protetskim materijalom 78

22.7.5. Vaskularna hirurgija 78

22.7.5.1. Zahvati na abdominalnoj aorti i velikim krvnim

ilama s ugradnjom sintetske proteze 78

22.7.5.2. Ugradnja endoluminalne proteze 79

22.7.5.3. Ugradnja covered stenta u perifernoj arteriji 79

22.7.6. Uroloke operacije 79

22.7.6.1.Prostatektomija 79

22.7.6.2. Transrektalna biopsija prostate 80

22.7.6.3. Dilatacija uretre 80

22.7.6.4. TUR tumora mokranog mjehura 80

22.7.7.Ginekologija i opstetricija 80

22.7.7.1. Histerektomija 80

22.7.7.2.Carski rez 80

22.7.3. Pobaaj- prvi trimestar 81

22.7.7.4. Pobaaj- drugi trimestar 81

22.7.7.5. Dilatacija cerviksa i kiretaa 81

22.7.8. Ortopedija 82

22.7.8.1. Implantacija umjetnih zglobova 82

22.7.8.2. Zatvorena fraktura i otvorena fraktura I stupnja 82

22.7.8.3. Otvorena fraktura II stupnja i unutranja fiksacija 82

22.7.8.4. Artroskopski zahvati 82

22.7.8.5. Amputacija ekstremiteta 82
23. Provoenje preventivnih i specifinih mjera te mikrobiolo.

ka kontrola ive i neive sredine 84
24. Higijensko-tehnika ispravnost objekata i opreme 84
25. Edukacija............................................................................... 85

26. Interna i eksterna kontrola bolnikih infekcija 85


27.




Provoenje i nain praenja bolnikih infekcija 87


27.1. Bolnika komisija 87
27.2. Tim za kontrolu bolnikih infekcija 89
27.3. Epidemioloki nadzor nad bolnikim infekcijama 90
27.4. Epidemioloka sluba Zavoda za javno zdravstvo 94
27.5. Epidemija bolnikih infekcija 94

28. Zakljuak 95
Prilog 1.Popis sistema, grupa i mjesta bolnike infekcije (modi
ficirane CDCkategorije bolnikih infekcija) 97
Prilog 2. Prijava bolnike infekcije 100
Prilog 3.Prijava epidemije bolnike infekcije 101
Prilog 4. Obavijest o epidemiji bolnike infekcije 103
Prilog 5. Obavijest o odjavi bolnike infekcije 104

29. Literatura 105

1. Uvod
Intrahospitalne infekcije (IHI) ili bolnike infekcije postoje i
evidentne su koliko i same institucije bolnikog lijeenja i predstavljaju znaajan javnozdravstveni problem.
Pouzdano se moe utvrditi da je nemogue govoriti o iskorjenjivanju ili eliminaciji bolnikih infekcija i da bolnice bez rizika praktino ne postoje. Meutim, dobro organizovani programi
prevencije mogu smanjiti stopu bolnikih infekcija za 1/3 to je
veoma znaajno, s obzirom na posljedice sa medicinskog, ekonomskog, te pravno- etikog aspekta.
Medicinske posljedice prisustva bolnikih infekcija odnose
se prvenstveno na komplikacije koje nastaju, duinu i trajanje
hospitalizacije i nepovoljan tok i ishod osnovne bolesti.
Ekonomski aspekt posljedica prisustva bolnikih infekcija
podrazumijeva trokove hospitalizacije, dodatne dijagnostiko
terapijske procedure, veu potronju lijekova, dok istovremeno
oboljeli due odsustvuju sa posla.
Pravno etike posljedice bolnikih infekcija su pokretanje sudskih sporova i krenje propisa odnosno Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti kojim je regulisana obaveza zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika da tite zdravlje pacijenata i
uposlenika, kao i sprovoenje odgovarajuih mjera radi sprjeavanja, ranog otkrivanja i suzbijanja bolnikih infekcija. Samo postojanje i potivanje utvrenih mjera, odnosno programa za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija u zdravstvenoj ustanovi,
zdravstveni sistem moe tvrditi da su se poduzele sve potrebne
aktivnosti ime se mogu preduprijediti bolnike infekcije.
Kod nas, kao i u veini zemalja svijeta, najee se javljaju urinarne infekcije, oko 40% svih bolnikih infekcija koje su po pravilu
vezane za implantaciju katetara, oko 20% ine infekcije donjih respiratornih puteva, 16% postoperativne infekcija rana, septikemija
8,5% i druge razliite infekcije ( kone, gastrointestinalne, i dr.).
Uzronici bolnikih infekcija mogu biti gotovo svi mikroogranizmi: bakterije, virusi, gljivice i paraziti. Usljed primjene novih dijagnostiko terapijskih procedura, nastajanja rezistencije
na odreene vrste antibiotika kao i na dezinfekciona sredstva,
9

spektar bolnikih infekcija se svakodnevno mijenja i poveava.


Najei bakterijski izazivai bolnikih infekcija su: Escherichia coli, koagulaza negativne stafilokoke i Staphilococcus aureus (posebno meticilin rezistentni sojevi stafilokoka - MRSA),
Enterococcus sp., Psuedomonas aeruginosa, Acinetobacter
spp., Klebsiella pnuemoniae, Enterobacter sp., Proteus mirabilis, Serratia sp., i anaerobne Gram pozitivne bakterije ( Propionibacterium sp., Bacteroides sp.) Legionalla sp., Clostridium difficile, Corynebacterium jejunum i Micoplasma hominis.
Pojava novih virusa, izmjenjena epidemiologija nekih virusnih
infekcija, pojava rezistencije na neke antivirusne lijekove, povean broj imunosuprimiranih bolesnika i bolja dijagnostika, uticali
su na poveanje, kako broja, tako i znaaja virusnih IHI.
Transmisija infektivnih agenasa je mogua uobiajenim nainom kao i sve infekcije i to kapljinim (aerogenim), fekalnooralnim putem i kontaktom.
Specifinost bolnikih infekcija je prenos infekcija putem primjene dijagnostiko terapijskih procedura, zahvata, transfuzije krvi i krvnih derivata kao i trasplantacijom organa i tkiva. Uzronici
bolnikih infekcija se mogu prenijeti kontaktom sa ruku bolnikog
osoblja, pacijenata, posjetilaca, studenata, kontaminiranim predmetima (oprema i instrumenti), vazduhom, hranom i vodom.
Od bolnikih infekcija mogu da obole svi, od pacijenata, bolnikog osoblja ukljuujui i osoblje zadueno za hranu, ienje, posjetioci, studenti, uenici srednjeg medicinskog usmjerenja koji obavljaju praksu u zdravstvenim ustanovama.
Epidemioloki nadzor, koji se definie kao organizovano prikupljanje, obrada i tumaenje podataka o uestalosti bolnikih
infekcija, smatra se osnovnom karikom u sprjeavanju i suzbijanju bolnikih infekcija. Mogunost koritenja mikrobioloke laboratorije osposobljene za etioloku dijagnozu bolnikih
infekcija, tipizacija izolovanih uzronika i odreivanje njihove
osjetljivosti, odnosno mogue rezistencije na antimikrobne lijekove, od krucijalnog je znaaja.
Sve zdravstvene ustanove, ambulante primarne zdravstvene zatite, ordinacije privatne prakse kao i stacionarne ustanove

10

za stare i nemone dune su provoditi mjere za sprjeavanje,


suzbijanje i praenje bolnikih infekcija te internim aktima utvrditi nain na koji se provode te mjere, uslovi koji su neophodni
za sprjeavanje, suzbijanje i praenje bolnikih infekcija. U tim
aktivnostima nezaobilazna je uloga Tima i Bolnike komisije za
kontrolu bolnikih infekcija koja je u obavezi da izvjetava o bolnikim infekcijama prema Zavodu za javno zdravstvo Kantona
Sarajevo i Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo.

2. Definicija bolnike infekcije


Bolnika infekcija je svaka infekcija nastala kod pacijenata,
osoblja i posjetilaca u bolnici ili nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi, koja se ispoljava kao lokalno ili sistemsko oboljenje (stanje) koje je rezultat nepoeljne reakcije organizma na prisustvo
jednog ili vie infektivnih agenasa ili njihovih toksina, a koje nije bilo manifestno prisutno kliniki i/ili laboratorijski i /ili mikrobioloki, niti je pacijent bio u inkubaciji prilikom prijema u bolnicu
ili neku drugu zdravstvenu ustanovu.
Bolnika infekcija se javlja nezavisno od primarnog oboljenja
a odnosi se na svaku infekciju, sa infektolokog aspekta zdrave
osobe i/ili zaposlenog osoblja i /ili posjetilaca, za koju se utvrdi da
je do nje dolo u bolnikoj sredini, ordinaciji privatne prakse ili u
stacionarima ustanova za stare i nemone osobe kao posljedica
pregleda, ukljuujui i invanzivne i neinvanzivne dijagnostike metode, lijeenje ili zdravstvenu njegu, a razvija se tokom lijeenja ili
nakon otpusta iz bolnice u odreenom vremenskom periodu.
Infekcija se smatra bolnikom:
a). Ako je nastala u bolnici i postala evidentna u periodu od
48 sati, to ini tipini inkubacioni period za veinu bakterijskih infekcija, poslije prijema pacijenta u bolnicu, ili
kasnije, nakon njegovog otputanja.
b). Ako se utvrdi da je u vezi sa hirurkom intervencijom, a
ispolji se u toku 30 dana poslije hirurke intervencije u
sluaju da implantat nije ugraen, ili u toku jedne godine
ako je implantat ugraen.
11

c). Ako se ispoljila poslije otpusta pacijenta iz bolnice, a epidemioloki podaci pokazuju da je nastala u bolnici (HVB,
HVC, HIV,cytomegalovirus i dr.)
d). Ako je nastala u novoroeneta ranije (do 3-5 dana) kao
rezultat koloniziranja pri prolasku kroz poroajni kanal
(vertikalna transmisija, ali ne transplacentarno) ili kasnije
(od 3-5 dana) kao rezultat horizontalnog koloniziranja.
e). Bolnikom infekcijom se smatra i infekcija koja je prisutna u
trenutku premjetanja pacijenta iz jedne bolnice u drugu.
Bolnikom infekcijom se ne smatraju infekcije i stanja:
a). Komplikacije ranije nastale infekcije ili produene infekcije prisutne pri prijemu, osim ako promjena uzronika ili
znakova i simptoma ne ukazuje jasno na nastanak nove
infekcije.
b). Kolonizacija, tj. prisustvo mikroorganizama na koi, sluznicama, u otvorenim ranama ili ekskretima i sekretima a
koji ne prouzrokuju klinike znake ili simptome.
c). Inflamacija, stanje koje nastaje kao odgovor tkiva na
povredu ili stimulaciju nezaraznim agensima kao to su
hemikalije.
d). Infekcija novoroeneta za koju se zna ili dokae da je
nastala transplacentarno (toksoplazma, rubella, citomegalovirusna infekcija ili sifilis i sl.).
Bolnika infekcija moe se javiti u sporadinom (pojedinanom), epidemijskom i endemskom obliku.
Epidemija bolnike infekcije je pojava dva ili vie sluaja bolnike infekcije uzrokovana istim uzronikom, i meusobno povezana mjestom, vremenom i postupkom, kao i poduzetim postupcima u dijagnostici, njezi ili lijeenju pacijenta.
Endemija bolnike infekcije je pojava ili perzistiranje bolnikih infekcija uzrokovanih istim uzronikom, povezanih mjestom,
postupkom, ali s razliitim vremenskim javljanjem.
Krina (cross) bolnika infekcija je infekcija kod koje mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu direktno ili posredno
putem predmeta.

12

Autoinfekcija je infekcija mikroorganizmima koje pacijent nosi u svom tijelu, a nastaje kada mikroorganizmi dospiju do novog mjesta.
3. Rizina odjeljenja
Rizini odjeli su odjeli na kojima se lijee pacijenti s poveanim rizikom od sticanja i razvoja bolnike infekcije, a s obzirom
na uestalost i teinu bolnikih infekcija dijele se u tri kategorije:
a). Odjeli visokog rizika su jedinice intenzivnog lijeenja i
njege hirurkog i internistikog profila, sterilne jedinice, neonatalna i pedijatrijska odjeljenja (zbog odsustva
specifinog imuniteta djece), odjeli za opekotine, transplantaciju, kardiohirurgiju, neurohirurgiju, vaskularnu
hirurgiju, ortopediju, traumatologiju, uroloka odjeljenja
(zbog primjene agresivnih terapijskih i dijagnostikih
procedura kao to su operacija, intubacija, vjetaka
ventilacija, kateterizacija), hemodijalizu te onkoloki i
hematoloki odjeli (zbog upotrebe citotoksinih lijekova
i imunosupresivne terapije) ;
b). Odjeli srednjeg rizika su opti hirurki, ginekoloko-opstretiki, dermatoloki te infektoloki;
c). Odjeli niskog rizika su internistiki odjeli, osim internis
tikih odjela navedenih kao odjeli visokog rizika, psihijatrijski, stacionarni i gerijatrijski odjeli, te ordinacije.
Posebno osjetljive grupe bolesnika koje, po pravilu, imaju
tei tok i neizvjesniji ishod bolnikih infekcija su: hirurki pacijenti odnosno pacijenti na kojima su izvedene sloene hirurke
intervencije, imunodeficijentni pacijenti i to pacijenti sa oslabljenim humoralnim imunitetom: mijelom, nefrortski sindrom, agamaglobulinemija, imunosupresivna terapija i pacijenti sa oslabljenim celularnim imunitetom: leukoze, HIV infekcija, maligni
tumori, imunosupresivna terapija, nedonoad, novoroenad
i dojenad, osobe starije od 60 godina, pacijenti s opekotinama,
pacijenti u jedinicama intenzivnog lijeenja i njege, pacijenti na

13

hemodijalizi, pacijenti izloeni drugim invazivnim zahvatima, te


infektoloki pacijenti.
Faktori rizika za nastanak IHI su:
- imunokompromitovani pacijenti (bolest ili hemoterapija)
- hirurke intervencije, primjena katetera, respiratora i
drugih instrumenata koji naruavaju epitelne barijere
- duina boravka u bolnici
- antibiotska terapija (> 10 dana)
- prisustvo multirezistentnih mikroorganizama u bolnikoj
sredini i
- mogunosti razmjene gena rezistencije
4. Utvrivanje bolnike infekcije
Bolnika infekcija utvruje se na osnovu klinikih simptoma
sa ili bez mikrobiolokih, laboratorijskih, radiolokih, patohistolokih i drugih nalaza, te epidemiolokih podataka.
Obaveza zdravstvene ustanove je da kod prijema i prije otpusta pacijenta uradi laboratorijske nalaze ime se moe utvrditi postojanje bolnike infekcije.
5.

Mjere za sprjeavanje i suzbijanje irenja


bolnikih infekcija
Mjere za sprjeavanje i suzbijanje irenja bolnikih infekcija su:
1. Pregled, trijaa i sanitarna obrada pacijenta pri prijemu
na bolniko lijeenje, a prema klinikim indikacijama,
mikrobioloka i epidemioloka obrada pacijenta;
2. Provedba sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponaanje zaposlenih, pacijenata i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove, ambulantama primarne zdravstvene
zatite i ordinacijama privatne prakse, te stacionara;
3. ienje, pranje, provjetravanje radnih prostorija i pripadajue opreme;

14

4.
5.
6.
7.
8.

Higijena i dezinfekcija ruku, koe, sluznica;


Dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline;
Sterilizacija opreme i pribora za medicinske postupke;
Aseptini i higijenski postupci pri radu;
Prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport bolnikog rublja;
9. Osiguranje zdravstvene ispravnosti namirnica, ukljuujui vodu za pie te sanitarno-tehnikih i higijenskih uvjeta
pripreme, uvanja i podjele hrane;
10. Osiguranje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta vode za
potrebe hemodijalize;
11. Osiguranje kvalitete zraka;
12. Dezinsekcija i deratizacija;
13. Zbrinjavanje infektivnog otpada;
14. Rano otkrivanje, izolacija i lijeenje osoba oboljelih od
bolnike infekcije u bolnikim ili kunim uslovima;
15. Prijavljivanje bolnikih infekcija (sporadini sluajevi i
bolnike infekcije u endemskom i epidemijskom obliku);
16. Praenje uestalosti bolnikih infekcija u odnosu na mjesto
pojave-odjele, vrstu infekcije, uzronike, populaciju pacijenta, primjenu dijagnostikih ili terapijskih postupaka;
17. Praenje uestalosti rezistencije pojedinih vrsta mikroorganizama, praenje potronje antibiotika u svrhu profilakse i lijeenja, formiranje liste rezervnih antibiotika, te
uspostava kriterija za koritenje istih;
18. Provoenje preventivnih i specifinih mjera (imunizacija,
hemoprofilaksa, seroprofilaksa) te mikrobioloka kontrola ive i neive sredine;
19. Osiguranje sanitarno-tehnike ispravnosti objekta, opreme i instalacija
20. Trajna edukacija cjelokupnog osoblja (zdravstvenog i
nezdravstvenog) o sprjeavanju, suzbijanju i praenju
bolnikih infekcija.
21. Provoenje interne i eksterne kontrole bolnikih infekcija.

15

6. Pregled, trijaa i sanitarna obrada pacijenata


Prva mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija
su pregled, trijaa i sanitarna obrada pacijenata koja se obavlja
na prijemnom odjeljenju.
Prilikom pregleda svakog pacijenta uzimaju se anamnestiki podaci sa ciljem utvrivanja infektivnog oboljenja i potrebe
za mikrobiolokim analizama. Anamnestiki podaci obavezno
sadre evidenciju prethodne upotrebe antibiotika u periodu od
90 dana, lijekova za smanjenje kiselosti eluanog soka, te poremeaja normalne mikrobioloke flore pacijenta.
Prilikom pregleda pacijenta na prijemnom odjeljenju, odnosno u ambulanti, na osnovu anamneze, epidemiolokih podataka,
klinike slike, ljekar odluuje o trijai pacijenata vodei rauna o
izoliranju, kohortiranju, segregiranju ili upuivanju u mjerodavniju-specifiniju zdravstvenu ustanovu u odnosu na akutnu i prijeteu kontagioznu bolest koja moe postati prioritetom prema
osnovnoj bolesti koja pripada odreenoj specijalnosti.
Prilikom pregleda pacijenta na prijemnom odjeljenju, ljekar
odluuje i o potrebi mikrobioloke obrade pacijenta ili izolaciji
na osnovu klinikih simptoma, detaljne anamneze i epidemiolokih podataka.
Epidemioloka obrada sastoji se od epidemioloke anamneze u smislu utvrivanja ranije steene bolnike infekcije ili prisutne infekcije viestruko otpornim mikroorganizmima ili prisutnosti
rizinih faktora bitnih za razvoj bolnike infekcije (implantat, reoperacija, komorbiditetni faktori: dijabetes, ciroza jetre, maligna
oboljenja, hronina oboljenja; prisustvo sistemskih oboljenja i poremeaja: gojaznosti/pothranjenosti, oteenja imunog sistema;
upotrebe antibiotske, imunosupresivne i citostatske terapije);
Sanitarna obrada pacijenta obuhvata kupanje i tuiranje,
oblaenje u isto rublje, depedikulaciju u sluaju uljivosti, uzimanje briseva (grla, nosa, pazuha, aksile prepone) ukoliko je
to potrebno na osnovu epidemioloke anamneze.
Odjeu pacijenta treba predati porodici.

16

7. Sanitarno higijenski postupci


U potivanju mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija nezaobilazna je i provedba sanitarno-higijenskih postupaka pri radu, te ponaanje zaposlenih, pacijenta i posjetitelja
unutar zdravstvene ustanove.
U provoenju ove mjere podrazumijeva se obaveza svih
zdravstvenih ustanova, ambulanti primarne zdravstvene zatite, ordinacija privatne prakse kao i stacionarnih ustanova za
stare i nemone da uspostave jasan i jednostavan sistem oznaavanja kretanja osoba unutar zdravstvene ustanove, oznaavajui zone visokog rizika odnosno zabranjenog pristupa.
Oznake trebaju biti uoljive i propraene slikovnim oznakama
gdje god je to mogue. Pored oznaka, Pravilnikom o kunom
redu koji regulie ponaanje zaposlenih, pacijenata i posjetitelja, treba jasno definisati prava i obaveze, kako uposlenika tako
i pacijenata i posjetitelja. U Pravilniku treba da se nedvosmisleno definie obaveza ponaanja i da se osigura njegovo potivanje redovnim kontrolama.
Dobra praksa rada u bolnici podrazumijeva da se za same pacijente a i posjetioce izradi i jednostavna broura koja e definisati
prava i obaveze pacijenata i posjetitelja, odnosno dati uputstva za
ponaanje ime se u mnogome moe sprijeiti pojava bolnike infekcije. Takva broura treba biti dostupna itavoj javnosti.
Pored navedenog, u sprjeavanju i suzbijanju bolnikih infekcija obavezna je uspostava odvojenog, krunog toka transporta u zatvorenim spremnicima za iste i kontaminirane materijale (rublje, instrumenti, otpad) na nain da se sprijei krianje
istog i neistog materijala. Vremenski tok, sam put kretanja,
osobe odgovorne za rukovanje sa istim i kontaminiranim materijalima moraju se tano precizirati, a ti podaci treba da budu
poznati i dostupni svim uposlenicima.
U samom lijeenju i pruanju zdravstvene njege pacijentima
treba definisati sve korake, obaveze kako bi se iste mogle i kontrolisati a samim tim obezbijediti i njihovo potivanje.

17

8. ienje, pranje i provjetravanje prostorija i


pripadajue opreme
ienje prostorija, radnih povrina, pribora za rad i drugih
predmeta koji podlijeu posebnom higijenskom reimu, treba
da se odvija po propisanom i prihvaenom protokolu koji definie dnevni, sedmini i mjeseni raspored, sredstva sa kojima se
isti te da utvrdi nain kontrole definisanog rasporeda.
Pranje posua se treba obavljati u ureajima za pranje posua
koji moraju biti adekvatnog kapaciteta i zadovoljavati potrebe Klinike. Samo izuzetno, u sluaju runog pranja, obavezna je primjena
trodijelnog sudopera uz obaveznu dezinfekciju nakon ispiranja.
Kiseonik je od ivotne vanosti za svaku eliju organizma,
za svaki organ, za sve funkcije tijela. to bolji protok vazduha i
to vie kiseonika ovjek e biti zdraviji, mlai, vitalniji. Zagaeni vazduh je obino pun takozvanih pozitivnih jona kojih ima
u zatvorenim i loe provjetravanim prostorijama, dok vazduha
koji sadri negativne jone najvie ima u prirodnom ambijentu.
Takav vazduh osvjeava, omoguava bolje zdravlje, pomae
pri lijeenju... Prilikom pruanja zdravstvenih usluga pored tetnosti ustajalog zraka, injenica je da je prisutan veliki broj mikroorganizama, te se stoga, prostorije moraju redovno provjetravati, posebno nakon dijagnostikih i terapijskih postupaka, te
zdravstvene njege (debridman rane, previjanje rane, presvla
enje posteljine i drugo).
9. Higijena i dezinfekcija ruku i koe
Iznenaujua je injenica da svi znaju kako i kada treba prati ruke a statistika govori da:
oko 1/3 civiliziranog drutva ne pere ruke poslije
obavljanja nude, od toga su veina mukarci
jedan od etvoro odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena bebi
polovica vlasnika kunih ljubimaca ne pere ruke
nakon igre s njima ili nakon ienja za njima
samo jedan od troje pere ruke nakon kaljanja ili
kihanja
jedan od pet pere ruke nakon doticaja s novcem.
18

Prljave, klicama zagaene ruke imaju kljuni znaaj u prenoenju uzronika crijevnih, respiratornih i konih zaraznih bolesti. Posrednim dodirom (indirektnim kontaktom) koji se ostvaruje putem kontaminiranih predmeta i stvari koje je prethodno
koristila bolesna osoba ili kliconoa (to mogu biti maramice,
pekiri, odjea, igrake, pribor za jelo, kvake na vratima, baterije za vodu u toaletima, knjige i sl.) takoe se mogu prenijeti
zarazne bolesti. Pranje ruku tekuom vodom i sapunom je izuzetno vana preventivna mjera. Ruke (ake) slue kao direktan
i indirektan put prenoenja zaraznih bolesti, a njihovim pranjem
smanjuje se opasnost da se ovjek zarazi i da zarazu prenese
na druge.
Epidemioloki gledano, suhi predmeti su bezbjedniji od
vlanih, metalni od plastinih ili papirnih (na metalnoj povrini zarazne klice krae opstaju), a oni izloeni suncu su bezbjedniji od onih koji su drani u tami. Za brisanje ruku ne
smije se upotrebljavati zajedniki pekir, ve treba koristiti
papirne ubruse ili maramice, fen i sl. ili saekati da se ruke
osue.
Zdravstveni profesionalci treba da budu uzor i primjer za higijenu ruku i lideri edukacije stanovnitva.
Pod higijenom i dezinfekcijom ruku, koe, u svrhu eliminacije rezidentnih i tranzitornih mikroorganizama sa ruku, podrazumijeva se uspostava jasnog i jednostavnog sistema oznaavanja pranja ruku kod svakog mjesta za pranje ruku, potujui
trostepeno pravilo pranja ruku:
a). Obino pranje ruku: Tekuom toplom vodom koja se
otvara slavinom na lakat ili nono ili fotoelijom i tenim
sapunom, uz trljanje svih povrina u trajanju od najmanje 10 sekundi, ispiranje i suenje papirnim ubrusom
za potrebe manipulisanja sa hranom, pri hranjenju pacijenta, nakon njege pacijenta (pranja i kupanja), nakon svakog kontakta sa pacijentom, poslije upotrebe
toaleta i uvijek kada su prljave, ime se obezbjeuje
eliminacija veine tranzitornih mikroorganizama;

19

b). Higijensko pranje ruku: Antiseptinim deterdentom u


trajanju od 10-15 sekundi, ispiranje i suenje papirnim
ubrusom je obavezno prije i poslije upotrebe rukavica,
prije njege osjetljivih imunokompromitovanih pacijenta
i nakon svake situacije kada je moglo doi do kontaminacije ruku mikroorganizmima. Higijensko pranje ruku
moe zamijeniti dezinfekcija ruku sredstvima na bazi
alkohola koja se nanose i utrljavaju na suhe ruke oprane obinim pranjem ruku.
c). Hirurko pranje ruku: Pranje aka, runih zglobova i podlaktica antiseptinim deterdentom u trajanju od 2-3 minute, sterilnim jednokratnim etkama za nokte prilikom
prvog hirurkog pranja ruku u toku dana, ispiranje i suenje papirnim ubrusom te nanoenje alkoholnog rastvora,
ime se obezbjeuje unitavanje tranzitorne i redukcija
rezidentne mikrobioloke flore i sprjeavanja rizika od
kontaminacije rane u sluaju oteenja rukavice. Prilikom
koritenja dezinfekcionih sredstava razliitih proizvoaa,
potrebno je pridravati se uputstva za primjenu i dezinfekciju primjeniti u trajanju u kojem je i naznaena.
10. Dezinfekcija
Dezinfekcija u irem smislu predstavlja skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljavaju ili unitavaju mikroorganizmi u toj mjeri da nisu sposobni izazvati infekciju. Dezinfekcija
u uem smislu predstavlja reduciranje broja mikroorganizama
ispod infektivne doze, odnosno unitavanje ili slabljenje patogenih mikroorganizama. Za postizanje dezinfekcije se koriste
dezinficijensi (hemijska sredstva) koja su slabo selektivno toksina, a imaju germicidno djelovanje.
Dobar dezinficijens mora imati ova svojstva:
1. to iri spektar djelovanja.
2. Aktivnost u velikom razrjeenju i uz prisustvo organske tvari.
3. Brzo djelovanje na sobnoj temperaturi ili temperaturi tijela.
4. Minimalna toksinost za elije tkiva.
20

5. Ne smije biti korozivan, zapaljiv ili eksplozivan, te treba


biti pogodan za transport (mali volumen).
6. Treba biti postojan u dodiru s predmetima koji se dezinficiraju te aktivan i nakon dueg dodira s njima.
7. Ne smije imati neugodan miris ili okus.
8. Cijena mora biti prihvatljiva; ekonomian,
9. Topiv u vodi, te jednostavan i siguran za primjenu; bez
pjene.
10. Ne smije stvarati hemorezistenciju kod mikroorganizama.
Pod dezinfekcijom podrazumijeva se selektivno unitavanje vegetativnih oblika mikroorganizama u odreenom vremenskom
razdoblju.
Dezinfekcija se provodi mehanikim (ienje, filtriranje) i fizikalnim (toplina, UV zrake) postupcima, te hemijskim otopinama
(dezinficijensima).
Hemijske otopine za dezinfekciju dijele se prema stepenu mikrobiocidne djelotvornosti dezinficijensa, na dezinficijense niskog,
srednjeg i visokog stepena djelovanja. Dezinficijensi visokog stepena djelovanja, koji u produenom vremenu ekspozicije mogu
da inaktiviu i bakterijske spore nazivaju se hemijski sterilansi.
Prema namjeni dezinfekciona hemijska sredstva dijele se na
dezinficijense za kou, sluznice, pribor i opremu, a prema nivoima rizika na niski, srednji i visoki.
Za provoenje hemijske dezinfekcije, sve zdravstvene ustanove i ambulante trebaju utvrditi opu listu dezinficijensa, listu
dezinficijensa prema namjeni i nivoima rizika, te upute za primjenu. Upute za primjenu neophodne su i za sve ostale oblike
dezinfekcije.
Prema vrsti dezinficijensa koji se koristi, medicinski instrumenti,
oprema i povrine se dijele u tri kategorije rizika za nastanak
bolnikih infekcija:

21

a). Visoki rizik za prenoenje bolnike infekcije imaju kritini predmeti: svi instrumenti koji ulaze u tkivo ili vaskularni sistem ( hirurki instrumenti, kardijalni kateteri,
implantati) za koje se koristi metoda sterilizacije. Izuzetno, u sluaju kada se uobiajene metode sterilizacije ne mogu provesti koriste se hemijski sterilansi pod
uslovom da se obezbijede svi potrebni uslovi koji podrazumijevaju prethodno ienje i pranje, propisano
kontaktno vrijeme, temperaturu i pH.
b). Polukritini predmeti su oni predmeti koji dolaze u dodir
sa sluznicama i oteenom koom, endoskopi i respiratorni pribor za iju dezinfekciju je neophodan dezinficijens visokog stepena rizika jer ne smiju biti kontaminirani ni sa jednim mikroorganizmom. Nakon dezinfekcije
neophodno je ispiranje sterilnom vodom ili alkoholom.
c). Za prijenos bolnikih infekcija, niskokritini predmeti su
predmeti koji dolaze u dodir sa intaktnom koom jer poveavaju rizik od kontaminacije ruku bolnikog osoblja,
te se za njihovu dezinfekciju koristi dezinficijens niskog
stepena efikasnosti. U ovu grupu predmeta spada bolniki namjetaj (stolovi, okviri kreveta, kvake), pribor za
jelo i neophodno je mehaniko pranje i ienje prije
dezinfekcije.
d). Povrine u bolesnikim prostorijama (podovi, zidovi,
plafoni, prozori, vrata) sa kojima pacijent nema kontakta dovoljno je redovno odravanje pranjem. Dezinfekcija ovih prostora je neophodna u sluaju kontaminacije
sa krvlju ili tjelesnim tenostima na nain da se uz zatitne rukavice, krv ili tjelesna tenost pokupe pamunom ili papirnatom vatom i dezinficijens nanese i ostavi
da djeluje u trajanju od pola sata, te kontaminirana povrina opere.
O poetku dezinfekcije i njenoj duini vodi se dokumentacija
odnosno evidencija koja treba da bude na raspolaganju internoj
kontroli i inspektorima.

22

Tabela 1. Postupci dezinfekcije za pojedine predmete i opremu


Oprema ili
mjesto

Preporuena metoda(e)

Prihvatljiva alternativa ili


dodatne preporuke

Ampule

Obrisati vrat ampule


70%-tnim izopropilnim
alkoholom i saekati da se
osui prije otvaranja

Ako ampula mora izvana


biti sterilna treba je
sterilisati u centralnoj
sterilizaciji, uz dogovor sa
farmaceutom. Ne uranjati
ampulu u dezinficijens.

Aparati za
hemodijalizu

istiti i dezinfikovati pazei


posebno na kvalitet vode
i cijevi za tenosti. Za
osiguranje djelotvorne
dezinfekcije vana je
redovna mikrobioloka
kontrola.

Bazeni za
hodroterapiju

Redovno istiti filtere,


odvod i cijeli bazen.
Odravati koncentraciju
dezinficijensa u
vodi. Preporuuje se
mikrobioloka kontrola.

Boice i
dudice za
hranjenje beba

Upotrebljavati prethodno
sterilisanu ili termiki
obraenu hranu.
Viekratne boice detaljno
oprati, isprati i staviti u
svjee pripremljen rastvor
hipohlorita u trajanju 30
minuta.

Hemijska dezinfekcija
koristi se samo kada nisu
mogue druge metode.
Viekratne boice iz
mlijene kuhinje treba
vratiti u kuhinju zbog
dezinfekcije.

23

24

Brijai aparati
(elektrini)

Nakon svake primjene


odvojiti glavu, detaljno
oistiti i uroniti u 70%tni izopropilni alkohol 10
minuta. Izvaditi i posuiti.

Idealno bi bilo da svaki


bolesnik ima vlastiti brijai
aparat.

Brijai aparati
(sigurnosni)

Koristiti jednokratne
ili autoklavirati, sa
jednokratnom glavom.

Za kliniko (hirurko)
brijanje koristiti kliper.

Cijevi za
anesteziju
ili strojnu
ventilaciju

Pranje i sterilizacija
u odjelu centralne
sterilizacije.

Inficirani bolesnici: Za
bolesnike sa infekcijom
respiratornog sistema,
tuberkulozom ili AIDS-om,
koristiti samo jednokratne
cijevi. Nikada ne koristiti
glutaldehid za dezinfekciju
respiratorne opreme.

etke za nokte

Sterilizirati toplotom u
centralnoj sterilizaciji ili
koristiti sterilne jednokratne
etke.

Ne natapati u otopinu
dezinficijensa. Nikada ne
koristiti etku za nokte za
hirurko pranje koe.

etkice za
brijanje

Ne koristiti za kliniko
(hirurko) brijanje.

Koristiti kremu ili brijau


pjenu. Bolesnici mogu
koristiti vlastitu etkicu
za brijanje lica, koju
treba oprati pod tekuom
vodom i osuiti.

Disajni putevi i
endotrahealni
tubus

Jednokratni ili sterilizacija


toplinom.

Posebno kod bolesnika


sa tuberkulozom, AIDSom, itd

Endoskopi

Fleksibilni fiberoptiki
endoskopi se dezinfikuju
prema postojeim
protokolima. Artroskopi
i laparoskopi: oistiti i
detaljno oprati. Isprati,
posuiti i poslati na
sterilizaciju. Ako to nije
mogue, uroniti 10 minuta
u 2%-tni alkalni glutaldehid.
Instrument treba rastaviti
prije dezinfekcije i isprati
u sterilnoj vodi. Prokto/
sigmoidskop: oistiti i oprati
detaljno. Isprati i poslati
na sterilizaciju, ili koristiti
jednokratne. Ako to nije
mogue postupiti kao gore.

Gornja
povrina
ormaria

Tretirati kao oprema i drugi


inventar

Igrake

Mekane igrake: prati


u maini i osuiti. Ne
namakati igrake u
otopinu dezinficijensa.
Druge igrake: Oprati
deterdentom, isprati i
osuiti ili prebrisati krpom
namoenom u alkohol.

Ako se radi o bolesniku


sumnjivom na
tuberkulozu, kontaktno
vrijeme se mora produiti
na 60 minuta.

Za djecu sa infektivnom
boleu ne koristiti
zajednike igrake niti
one koje se ne mogu
lako dezinfikovati. Jako
kontaminirane mekane
igrake treba baciti u
infektivni otpad.

25

26

Inkubatori za
dojenad

Nakon upotrebe
sve dijelove koji se
mogu skinuti, oprati
deterdentom. Isprati i
posuiti kao dio rutinskog
postupka. Ako je
kontaminiran dezinfikovati,
isprati i posuiti.

Inficirani bilesnici: Nakon


pranja prebrisati 70%-tnim
izopropilnim alkoholom ili
hipohloritom prije novog
bolesnika. Ne koristiti
fenone dezinficijense.
Alkohol moe otetiti
plastine dijelove.
Pridravati se uputstva
proizvoaa.

Instrumenti
(hirurki,
sterilni )

Poslati u centralnu
sterilizaciju na pranje i
sterilizaciju. Transportovati
na siguran nain u vrstoj
posudi.

Kontaminirane
instrumente treba istiti
educirano osoblje prije
sterilizacije.

Invalidska
kolica

Oistiti i dezinficirati
povrinu, isprati i posuiti.

Jastuci

Koristiti samo one sa


nepropusnom povrinom.
Tretirati kao madrace.

Oteeni jastuci moraju


se odmah zamjeniti.

Kade

Neinficirani bolesnici:
istiti deterdentom ili
neabrazivnim kremastim
sredstvima da se odstrane
naslage ili boja. Isprati i
posuiti nakon ienja,
prije i poslije upotrebe.

Inficirani bolesnici:
Dezinficirati ienjem
hlornim preparatima ili
neabrazivnim hlornim
prahom. Bolesnici sa
otvorenom ranom i
imunokompromitovani
bolesnici: Dezifikovati prije
upotrebe neabrazivnim
hlornim preparatom u
prahu.

Kada za
poroaje

istiti i dezinfikovati
naroito pazei na otvore
za vodu.

Inficirani bolesnici: koristiti


otopinu hipohlorita za
dezinfekciju. Ne koristiti
fenolne dezinficijense,
jer rezidualne pare mogu
uzrokovati respiratornu
iritaciju.

Kreveti i djeiji
krevetii

Prati deterdentom, isprati


i posuiti.

Krpe (za sue)

Ne upotrebljavati.

Krpe, suhe
koje privlae
prainu

Ne koristiti ako su prljave,


odnosno due od 1-2 dana
bez pranja. Bolje je koristiti
jednokratne krpe.

Viekratne treba usisati


nakon svake upotrebe.
Jednokratne bi trebale
biti natopljene mineralnim
uljem da bolje privlae
prainu.

Krpe, vlane

Vlane krpe moraju se


mijenjati svakodnevno.
Prati i dezinfikovati u
maini za pranje te osuiti.

Ako se dezinfikuje
hemijskim
dezinficijensom, isprati
vodom, potopiti u otopinu
hipohlorita najmanje 30
minuta.

Kolica (za
previjanje,
operacioni
stol)

Oistiti i dezinfikovati
povrinu.

Prebrisati povrinu prije


i poslije uptrebe. Ako
je kontaminirana prvo
oprati i zatim dezinfikovati
alkoholom.

Lavori (za
pranje
bolesnika)

Svaki bolesnik trebao bi


imati svoj lavor. Nakon
upotrebe treba ga oprati
deterdentom, isprati,
osuiti i spremiti okrenutog
da se ne skuplja tenost
koja moe sadravati
mikroorganizme.

Infcirani bolesnici: Nakon


detaljnog pranja obrisati
dezinficijensom.

27

28

Madraci i
jastuci

Redovno istiti i
dezinfikovati povrinu.
Detaljno isprati i posuiti.
Madraci moraju imati
nepropusnu navlaku,
koja se mora rutinski
provjeravati da nije
oteena.

Monitori
rada srca,
defibrilatori,
pribor za EKG

Nakon kontakta sa
bolesnikom oprati i
dezinfikovati povrinu
ako se radi o viekratnom
priboru.

Monitori
za apneju i
enurezu

Redovno prati i osuiti.


Ako je kontaminirano
dezinficirati

Namjetaj i
police

U klinikom podruju
dnevno vlano istiti
prainu toplom vodom i
deterdentima.

Nastavak
auroskopa

Koristiti jednokratne
nastavke i odbaciti ih
nakom upotrebe. Ako
su viekratni, oprati i
dezinfikovati nakon svake
upotrebe.

Nastavak
laringoskopa

Oprati deterdentom,
isprati, posuiti i prebrisati
krpom natopljenom
alkoholom.

Nebulizatori

Isprazniti i oprati vruom


vodom i deterdentom
tokom upotrebe kod jednog
bolesnika. Baciti nakon
otpusta bolesnika.

Inficirani bolesnici:
Dezinficirati otopinom
dezinficijensa, ostaviti 2
minute da djeluje i isprati.

Kontaminirani instrument
poslati na sterilizaciju.

Neutoloke
test igle

Koristiti isljuivo
jednokratne.

Odvodi

Redovno istiti prema


programu odravanja.
Dezinfekcija nije potrebna.

Okvir kreveta

Rutinski prati vruom


vodom i deterdentom.
istiti nakon otpusta
bolesnika i redovno ako
bolesnik dugo lei.

Inficirani bolesnici:
Prebrisati dezinficijensom,
isprati i posuiti.

Oprema i drugi
inventar

U klinikom podruju
dnevno vlano istiti
prainu toplom vodom i
deterdentom.

U poznato kontaminiranoj
okolini vlano istiti
prainu otopinom
dezinficijensa.

Ovlaivai

istiti i sterilisati izmeu


bolesnika i puniti sterilnom
vodom koja se mora
mijenjati svaka 24 sata
ili ee ako je potrebno.
Postoje jednokratni
ovlaivai.

Oprema za rtg

Vlano ienje praine


deterdentom, isprati i
posuiti.

istiti detedentom i zatim


prebrisati alkoholom.
Za specijalnu opremu
napisati protokole prema
preporuci proizvoaa.

Oprema za
sukciju

Nakon upotrebe,
posuda se prazni u izljev
kanalizacije, pere vruom
vodom i deterdentom,
ispere i posui. Pri tome
nositi plastinu pregau i
rukavice. Posuda mora biti
prazna i suha kad nije u
upotrebi.

Kad se upotrebljava
jednokratni pribor
odbacuje se prema
protokolu za uklanjanje
otpada.

29

30

Pljuvaonice

Koristiti samo jednokratne.


Hermetiki zatvoriti i
odloiti dnevno ili ee
ako je potrebno kao
infektivni otpad.

Podovi (suho
ienje)

Koristiti usisiva ili suhu


krpu koja privlai prainu.

Podovi (vlano
ienje)

Koristiti otopinu
deterdenta. Rutinska
dezinfekcija nije potrebna.

Ako je kontaminiran pod


se dezinfikuje i oisti.

Posuda za
mokrau

Dezinfikovati toplinom u
maini za pranje nonih
posuda na 80oC 1 minutu,
ili koristiti jednokratne.

Jednokratne posude
trebalo bi odbaciti u
jedinicu za unitavanje
otpada.

Posude
za stolicu i
mokrau

Odbaciti nakon jedne


upotrebe. Ako su
viekratne dezinfikovati
toplinom u maini za pranje
nonih posuda na 80oC 1
minutu. uvati suhe.

Inficirani bolesnici: Kada


se rukuje kontaminiranim
posudama treba obui
rukavice i plastine
ogrtae. Ukoliko se
koriste jednokratne, njih
uvijek odbaciti u jedinicu
za unitavanje otpada.

Posuda za
zubalo

Koristiti jednokratne

Viekratne treba sterilisati

Pribor za
ienje

Krpe:treba ih prati
u maini za pranje
rublja,dezinfikovati
toplotom i osuiti.
Kante:prati deterdentom,
isprati,posuiti i spremiti
okrenute naopako.
Maina za pranje
poda:isprazniti rezervoar
nakon upotrebe,oprati i
posuiti

Trebalo bi za svako
podruje imati pribor za
ienje razliitih boja (kl
iniko,nekliniko,kuhinja,
snitarno)

Pumpica za
dojilje

Samo za jednu
dojilju.Prati vodom i
deterdentom,isprati i
posuiti.

Rino/
laringoskop

Detaljno oistiti nastavak


deterdentom i vruom
vodom.Posuiti i prebrisati
70%-tnim alkoholom

Rublje

Postupati prema lokalnom


protokolu

U sluaju sumnjive/
dokazane infekcije koja
se prenosi krvlju ili vidljive
krvi, nastavak treba
sterilisati.

Oprati svakodnevno i
osuiti.

Inficirani bolesnici ili ako


je vidljivo kontaminirano:
oprati otopinom
dezinficijensa, oprati i
posuiti.

Sobe (zavrno
ienje)

Oprati povrine otopinom


deterdenta.

Prenosive infekcije:
Dezinfikovati povrine
otopinom dezinficijensa,
oprati deterdentom,
isprati i posuiti.

Sonde za
enteralnu
prehranu.

Koristiti jednokratne.

Spekulumi

Koristiti jednokratne, a
viekratne oprati i sterilisati
parom.

Stalak za
infuziju

Oprati nakon svake


upotrebe.

Stetoskop

Dezinfikovati povrinu
alkoholom nakon svake
upotrebe.

Sjedalo WC-a

31

32

Stolica za
defekaciju

Za upotrebu kod
jednog bolesnika prati
deterdentom i isprati.
Izmeu razliitih bolesnika
oistiti i dezinficirati.

Stroj za
ventilaciju

ienje i dezinfekcija
provode se u specifinim
podrujima (jedinice
intenzivne njege, centralna
sterilizacija) prema lokalnim
protokolima.

Ako doe do
kontaminacije fecesom,
ukloniti feces papirnatim
runikom, oprati
deterdentom i vruom
vodom, prebrisati
dezinficijensom, isprati i
posuiti.

Posue i
pribor za jelo

Prati u maini na
temperaturi ispiranja iznad
80oC i osuiti.

Inficirani bolesnici:
Za bolenike sa
crijevnim infekcijama i
plunom tuberkulozom
dezinfikovati toplotom u
maini za pranje sua.

atori za kisik

Prati u vruoj vodi i


deterdentu, dobro isprati i
posuiti.

uvati pokrivene istim


plastinim prekrivaem u
istom dijelu odjeljenja.

Makaze

Dezinfikovati povrinu
prebrisavanjem 70%
alkoholom.

Tepisi

Svakodnevno usisavati.
Periodino prati vruom
vodom i amponom ili kad
je vidljivo zaprljano.

Termometri
(elektronski)

Kad god je mogue koristiti


jednokratni omot ili koristiti
jednokratni termometar
ili ga prati i dezinfikovati
izmeu upotreba.

Za poznato kontaminirani
proliveni sadraj
dezinfikovati sredstvom
koje ne oteuje tepih i
oprati.

Termometri
(oralni)

Individualni: Prebrisati
70%-tnim izopropilnim
alkoholom nakon svake
upotrebe i spremiti suho.
Nakon otpusta bolesnika
oprati deterdentom,
obrisati, potopiti 10 minuta
u 70% alkohol, osuiti i
spremiti.

Termometri
(rektalni)

Oprati deterdentom nakon


svake upotrebe osuiti i
potopiti 10 minuta u 70%
alkohol, osuiti i spremiti.

Udlaga za
ruku

Oprati deterdentom,
isprati i posuiti.

Udlage i
hodalice

Oprati deterdentom,
isprati i posuiti.

Ultrazvuk

Oistiti i dezinfikovati
povrinu glave ultrazvuka
70%-tnim izopropilnim
alkoholom izmeu
bolesnika.

Umivaonik,
slivnik

Odstraniti deterdentom
naslage i boju. Ne treba
rutinski dezinficirati.

Dezinfekciju treba
napraviti kod
kontaminacije otopinom
hipohlorita.

Voda za
kupanje

Ne dodavati rutinski
antiseptike

Za stafilokokne kliconoe
postupiti prema protokolu.

Zdjelice
(hirurke
sterilne)

Poslati u centralnu
sterilizaciju na
autoklaviranje.

Zdjelice
(bubreaste)

Isprazniti, isprati.
Oprati vruom vodom i
deterdentom, isprati i
posuiti.

Zajedniki termometri:
Obrisati, oprati hladnom
vodom i neutralnim
deterdentom, isprati,
osuiti i potopiti 10 minuta
u 70% alkohol, osuiti i
spremiti.

Za inficirane bolesnike
postupiti kao kod hirurkih
zdjelica.

33

11. Sterilizacija
Pod sterilizacijom opreme i pribora za medicinske postupke podrazumijeva se unitavanje svih vrsta i svih oblika ivih mikroorganizama, ukljuujui i sporogene oblike bakterija.
Metoda sterilizacije koja se koristi ovisi o vrsti materijala koji
se sterilie i uslovima koje zdravstvena ustanova posjeduje za
primjenu odreenih metoda sterilizacije.
Sterilizacija se moe provoditi fizikalnim sredstvima i hemijskim
tvarima, pa moe biti:
Suha
Vlana
Hemijska
Savremene metode sterilizacije
Sterilizacija se provodi:
a). Sterilizacija vodenom parom pod pritiskom u autoklavu
koristi se za termostabilne predmete koji podnose vlagu, na temperaturi od 121-134oC, pritiskom od 1 bara,
minimum 15 min zavisno od potreba i osobina sterilisanih predmeta.
b). Sterilizacija suhim zrakom se koristi za predmete koji
su termostabilni ali neotporni na vlagu, na temperaturi
od 160 oC u trajanju od 2 sata.
c). arenje se najee primjenjuje u mikrobiolokim laboratorijima za dekontaminaciju bakteriolokih uica.
Predmet se zagrijava nad plamenom dok se ne uari, a
zatim se hladi na zraku.
d). Sterilizacija jonizujuim zraenjem, gama zracima se
koristi za predmete koji se ne mogu izlagati visokoj
temperaturi, a vri se u specijalnim komorama.
e). Sterilizacija ultraljubiastim zraenjem - oteuje stanine nukleinske kiseline i na taj nain djeluje germicidno.Koristi se za sterilizaciju prostorija. tetno djeluje
na vid, pa se ne smije koristiti u prostorijama u kojima
se nalaze ljudi.
34

f). Sterilizacija filtriranjem kao fizikalni postupak kojim se


steriliziraju razliite otopine koje se ne smiju izlagati
visokim temperaturama. Pore na filteru su manje od
veine mikrorganizama i na taj nain tekuina prolazi
kroz njih, a mikroorganizmi ostaju na filteru. Provodi se
u aseptikim uvjetima na sterilnim filterima.
g). Plinska sterilizacija sa:
1). etilenoksidom koji je vrlo djelotvoran, jer u kratko
vrijeme unitava sve vrste i oblike mikroorganizama. Izrazito je toksian i u smjesi za zrakom vrlo je
eksplozivan. Sterilizacija se provodi u specijalnim
sterilizatorima na temperaturi od 45 - 60C kroz 2
- 4 sata
2). parama formaldehida koji nije eksplozivan i manje
je toksian od etilenoksida. Proces se odvija u sterilizatoru na temperaturi od 60 - 70C tokom 1 - 3
sata.
3). peroksid plazmom kada se koristi vodikov peroksid i visokofrekventna elektrina struja. Provodi se
u specijaliziranoj sterilizacijskoj komori iz koje se
evakuira zrak. Temperatura je 40C i traje 60 minuta. Koristi se za sterilizaciju predmeta osjetljivih
na vlagu.
Priprema i postupci za provedbu sterilizacije obuhvataju sterilizaciju pribora, instrumenata i materijala za medicinske zahvate
koja se obavlja u centralnoj sterilizaciji i/ili substerilizaciji. Sav
materijal za sterilizaciju potrebno je prethodno prirediti, razvrstati i zapakirati. Prije sterilizacije, upotrebljeni pribor i instrumente
obavezno je potopiti u dezinficijens (strojno, runo) i mehaniki
oistiti pod tekuom vodom.
Pribor i instrumente treba sloiti u setove za odreene zahvate,
te razvrstati ostale materijale. Postupak pakiranja predmeta i
materijala, veliina paketa i koliina upakiranog materijala odreene su vrstom sterilizacije koja se primjenjuje.

35

Kontrola ispravnosti rada aparata za sterilizaciju ovisi o vrsti


sterilizacije, i provodi se sljedeim metodama:
1). fizikalnim metodama mjere se fizikalni parametri (temperatura, vrijeme, pritisak) za svaku
vrstu sterilizacije, a specifini parametri (vakuumski Bowie-Dick, koncentracija plina, doza
radiolokog zraenja) za odreene vrste sterilizacije;
2). hemijskom metodom kontrolie se svaki pojedini set, a provodi se hemijskim indikatorima,
za sve vrste sterilizacija;
3). biolokom metodom, pomou standardiziranih
nosaa razliitih bakterijskih spora kontrolie
se efikasnost sterilizacije. Uestalost bioloke
kontrole ovisi o vrsti sterilizacijskog procesa i
materijala koji se sterilizira;
Knjiga evidencije o izvrenoj sterilizaciji mora se voditi za svaki
sterilizator, s odgovarajuim rubrikama u koje se dnevno unose
podaci o vrsti i koliini steriliziranog materijala, vremenu poetka i zavretka svakog ciklusa sterilizacije, odgovornoj osobi, te
nalazima kontrole sterilizacije;
Po zavrenom procesu sterilizacije, neophodno je osigurati
skladitenje i transport steriliziranog materijala, na higijenski
nain, bez mogunosti kontaminacije, oteenja i mjeanja sa
neistim materijalom.
Sva oprema za sterilizaciju mora biti redovno servisirana,
ispravna i validno instalirana.
Sterilne price i kateteri za jednokratnu upotrebu se mogu koristiti iskljuivo do naznaenog roka upotrebe, bez mogunosti
resterilizacije.
12. Aseptini i higijenski postupci
Aseptini postupak je primjena steriliziranog materijala i instrumenata, te aseptinih tehnika rada uz hirurku dezinfekciju ruku

36

kojima se sprjeava ulazak mikroorganizama u tijelo pacijenta.


Primjenjuje se pri upotrebi invazivnih medicinskih postupaka,
operativnih zahvata, previjanja rana.
Pod pojmom antisepse podrazumijeva se dezinfekcija ivog
tkiva ili koe pacijenta, prije invazivnih postupaka i operacija.
Kod zdravstvenih radnika to znai redukciju ili uklanjanje tranzitorne mikrobioloke flore ruku higijenskim pranjem (redukcija
od 1log CFU - koliina kolonije bakterija u ml uzorka) ili dezinfekciju ruku utrljavanjem dezinficijensa (redukcija od 2,5 log
CFU) a provodi se izvan operacijskih sala.
Higijenski postupak se primjenjuje tamo, gdje je rizik od prijenosa mikroorganizama nizak, pa se primjenjuju postupci ienja,
pranja i higijenskog pranja ruku.
13.

Prikupljanje, razvrstavanje, pranje i transport


bolnikog rublja
Prikupljanje neistog rublja se vri odmah nakon skidanja s pacijenta i/ili kreveta i stavlja u posebne platnene ili nepropusne
vree, na nain da nema emisije u zrak svih estica sa posteljine, te odvozi u praonu ili privremeno odlae u prostoriju za
neisto rublje. Sama prostorija u kojoj se skladiti neisto rublje
treba da se isti i dezinficira svakodnevno.
Rublje koje je kontaminirano sa krvlju ili rezistentnim bolnikim
vrstama se odvaja i zasebno odvozi u praonu, te pere odvojeno
od ostalog rublja.
Steriliziranje odreenih kategorija rublja (operacijsko i dr.) se
vri odvojeno.
Razvrstavanje i oznaavanje rublja u praoni, pranje, suenje i
peglanje se vri pod nadzorom za to zaduene osobe.
Skladitenje istog, klasificiranog i prireenog rublja se obavlja
u suhom i zranom prostoru. Dostava istog rublja odvija se po
dnevnom rasporedu na istim i dezinficiranim kolicima, zapakirano u iste nepropusne vree ili u dezinficiranim spremnicima,
u vremenski odvojenim terminima i razliitog puta od kontaminiranog i prljavog rublja.
37

14. Zdravstvena ispravnost namirnica i vode za pie


Za osiguranje i kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica
ukljuujui i vodu za pie te sanitarno-tehnikih i higijenskih
uslova pripreme, uvanja i podjele hrane neophodno je uspostaviti odnosno potivati sanitarno-tehnike i higijenske uslove i
postupke skladitenja namirnica, pripreme i podjele hrane.
Osoblje mora biti podvrgnuto kontinuiranoj edukaciji za sticanje
osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i linoj
higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica o
emu se treba voditi evidencija.
Sve osobe koje pripremaju, prevoze i serviraju hranu moraju
nositi odgovarajuu propisanu radnu odjeu, koja mora biti uvijek ista i uredna.
Redovnim sanitarnim pregledima uposlenih osoba koje uestvuju
u pripremi, prevozu i serviranju hrane obezbjeuje se uklanjanje
bolesnih osoba i kliconoa iz lanca pripreme i podjele hrane.
Neupotrebljena hrana se mora ukloniti na higijenski nain odlaganjem u posebne posude s poklopcem u zaseban prostor
ukoliko se odmah ne odstrani.
Sva oprema i pribor za pripremu i podjelu hrane, ukljuujui i
kolica za prijevoz hrane se moraju svakodnevno prati i dezinficirati o emu takoer treba da postoji evidencija.
15. Zdravstvena ispravnost vode za potrebe
hemodijalize
Za potrebe hemodijalize, zdravstvena ispravnost vode se osigurava provoenjem posebne kontrole kvaliteta vode zatvorenog
sistema u jedinicama za dijalizu, koja mora zadovoljavati bakterioloke i fizikalno hemijske kriterije sterilnosti. Bakterioloka
kontrola vode u sistemu hemodijalize odreuje oneienost
opreme. Bakterijsko oneienje odreuje se iz uzoraka tretirane vode za potrebe hemodijalize, koncentriranog dijalizata i
dijalizne otopine prije prolaza kroz filter. Oneienje se odreuje kvantitativnim i kvalitativnim bakteriolokim metodama, a

38

izraava se koliinom kolonija bakterija u mililitru uzoraka (CFU/


mL) i vrstom bakterija.
STANDARDI BAKTERIOLOKE ISPRAVNOSTI
TEKUINA U SISTEMU HEMODIJALIZE

Ukupan broj Koliina
Vrsta uzorka
bakterija u mL endotoksina

(CFU/mL) IU/mL
Voda za potrebe hemo dijalize (tretirana)
100 ( 102)

Koncentrat dijalizata
Sterilan

Dijalizna otopina
1000 ( 103) 0,5
Voda za ispiranje
100 ( 102) 0,5
Pri pojavi endotoksinih reakcija u pacijenta odreuje se koliina endotoksina u tretiranoj vodi i dijaliznoj otopini, a odreuje
se standardiziranim LAL-testom. Dozvoljeni nivo endotoksina
iznosi 0,5 IU/mL.
Ukupan broj uzoraka za kontrolu tekuina utvruje se odreivanjem broja kritinih mjesta na mrei, uestalosti kontaminacije uzoraka te uestalou komplikacija u pacijenta.
Nakon cjelovitog procesa dezinfekcije treba utvrditi mogue
ostatke dezinficijensa ili drugih pirogena standardnim test trakama. U sluaju prisutnih ostataka ispirati sistem do negativne
reakcije.
16. Kvalitet zraka
Osiguranje kvalitete zraka obezbjeuje se pravilnom izvedbom, odravanjem te nadzorom zatvorenih ventilacijskih sistema, sistema s podtlakom, aparata za kondicioniranje zraka i
mehanikih filtera na nain da se ne moe naruiti zdravlje pacijenata, zaposlenog osoblja i posjetitelja. Osiguranje kvalitete
zraka provodi se po standardima propisanim za pojedine sisteme, te standardima za razliite vrste operacijskih sala.

39

17. Dezinsekcija i deratizacija


Redovna dezinsekcija i deratizacija prostora obezbjeuju
unitavanje insekata i glodavaca koji mogu biti vektori zaraznih
i parazitarnih bolesti, a ija je prisutnost vezana uz opu bolniku higijenu. Provode je ovlatene pravne osobe, najmanje dva
puta godinje, a po potrebi i ee.
18. Medicinski otpad
Pod zbrinjavanjem medicinskog otpada podrazumijeva se
njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, prikupljanje, pakiranje, voenje evidencije, predobrada i obrada, prijevoz i higijenska dispozicija na nain da se sprijei rizik od bolnikih
infekcija, profesionalnog oboljenja, ubodnih rana i oneienja
ovjekovog okolia.
Pri rukovanju sa medicinskim otpadom, obaveza svih zdravstvenih radnika i ustanova je da se jasno utvrde vrste otpada,
nain sortiranja, odgovarajue oznaavanje i pakiranje otpada,
nain i duinu skladitenja otpada, nain i vrijeme transporta
otpada te odgovarajue metode obrade i unitavanja otpada.
Pod infektivnim otpadom koji je dio bolnikog otpada, a
sumnjiv je da sadri patogene (bakterije, viruse, parazite ili gljivice) u dovoljnoj koncentraciji da uzrokuje bolest kod prijem
ivih domaina podrazumijeva se:
a). infektivni otpad koji sadri patogene bioloke agense
koji zbog vrste, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest ljudi koji su im izloeni, kulture i pribor iz mikrobiolokog laboratorija, dijelovi opreme, materijal i pribor
koji je doao u dodir sa krvlju ili izluevinama infektivnih
pacijenata, ili je upotrebljen pri hirurkim intervencijama, previjanju rana ili obdukciji, otpad iz odjeljenja za
izolaciju pacijenta, otpad iz odjela za dijalizu, sistemi za
infuziju, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu
i sl.
b). otri predmeti: igle-trcaljke, lancete, skalpeli i ostali
predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu;
40

c). anatomski patoloki otpad: dijelovi ljudskog tijela amputati, tkiva i organi odstranjeni tokom hirurkih zahvata, tkiva uzeta u dijagnostike svrhe, placente i fetusi
do navrene 22 sedmice trudnoe;
d). animalni otpad: pokusne ivotinje i njihovi dijelovi.
Infektivni otpad prikuplja se i razvrstava na mjestu nastanka
u ambalau prilagoenu njegovim svojstvima, koliini te nainu
skladitenja, prijevoza i obraivanja.
Zdravstvene ustanove stacionarnog tipa dune su sainiti plan
prikupljanja, razvrstavanja i zbrinjavanja infektivnog otpada.
Ordinacije i poliklinike dune su sainiti plan razvrstavanja
i prikupljanja infektivnog otpada te definisati mjesto inicijalnog i
sekundarnog skladitenja u odgovarajuoj prostoriji ili prostoru
u sklopu ordinacije, nain i vremenski plan odvoza do mjesta
konanog zbrinjavanja otpada.
Predobrada infektivnog otpada je obavezna u cilju smanjenja infektivnih osobina otpada i prevoenja u komunalni otpad.
Osobe koje rade sa opasnim infektivnim otpadom moraju biti
upoznate sa naelima zatite na radu i sigurnosti radnika koja
ukljuuje slijedee mjere:
a). Odgovarajuu poduku koja e osigurati da osoblje koje
radi sa opasnim otpadom zna i razumije potencijalne
opasnosti povezane sa medicinskim otpadom, koja je
vrijednost imunizacije i kako je vano koristiti se osobnom zatitnom opremom i provoditi osobnu higijenu.
Ova poduka treba da se odnosi na sve zaposlene koji
su izloeni rizicima a to su: medicinsko osoblje, spremaice, radnici koji rade na odravanju postrojenja za
obradu otpada, oni koji rukuju sa medicinskim otpadom
i rade na odlaganju u bolnicama i zdravstvenim ustanovama i izvan njih.
b). Zatitnu odjeu i opremu koja je vrlo vana i kao zatita
od ozljeda ini :

41

1).
2).
3).
4).
5).
6).
7).
8).

c).

d).

e).
f).

g).

42

Kaciga
Zatitna maska za lice
Zatitne naoale
Kombinezoni
Industrijske kecelje
titnici za noge
izme
Rukavice (za medicinsko osoblje jednokratne
rukavice, a za radnike koji rukuju otpadom debele zatitne rukavice)
Efikasan program zatite zdravlja i to
1). Imunizaciju
2). Profilaksu nakon izloenosti djelovanju opasnih tvari
3). Medicinski nadzor
Osobnu higijenu za koju treba da se osiguraju prostorije za pranje sa toplom vodom i sapunom, kao i edukacija o linoj higijeni kako bi se smanjili mogui rizici za
njihovo zdravlje.
U sluaju nezgoda neophodno je napraviti program
mjera za prevazilaenje incidenata.
Sve incidente ili prijetee opasne situacije treba prijaviti
i pripremiti izvjetaj koji e sadravati:
1). Opis dogaaja
2). Gdje i kada se pojavio
3). Koje osoblje je bilo ukljueno u dogaaj
4). Ostale okolnosti
Izvjetaj se dostavlja odgovornoj osobi koja itav sluaj
treba da istrai i razmotri primjenu preventivnih mjera a
zatim se treba arhivirati na odgovarajue mjesto dostupno upravi bolnice i inspekciji.

19. Otkrivanje, izolacija i lijeenje osoba oboljelih od


bolnike infekcije
Pod ranim otkrivanjem, izolacijom i lijeenjem osoba obolje
lih od bolnike infekcije podrazumijeva se dijagnosticiranje bolnike infekcije na osnovu klinike slike, sa ili bez mikrobioloke
potvrde uzronika, njegovih osobitosti, te prijava bolnike infekcije. Takoer, u tom smislu podrazumijeva se i epidemioloko
ispitivanje u cilju iznalaenja izvora, puteva prenoenja, rezervoara uzronika, vremena i mjesta nastanka te opsega bolnike
infekcije. U svojim aktivnostima, neophodno je izvriti izoliranje
ili grupisanje pacijenta i osoblja kod kojih je otkriveno postojanje
infekcije ili kolonizacije te poduzimanje drugih opih i specifinih mjera za suzbijanje irenja bolnikih infekcija, prema vrsti
infekcije i uzroniku. Obilazak i nadzor pacijenata u izolaciji se
mora obavljati posebno, odvojeno od obilazaka pacijenata koji
nisu u izolaciji, a po mogunosti poeljno je zaduiti posebno
osoblje za ovu grupu pacijenata. Kod pacijenata kod kojih je
utvrena bolnika infekcija ili kolonizacija, zdravstveno osoblje
treba utvrditi odgovarajue lijeenje ili dekolonizaciju prema vrsti infekcije i uzroniku.
Ukoliko se procjeni da je lijeenje mogue u kunim uslovima i da je bezbjednije u cilju suzbijanja irenja bolnike infekcije, mogue je otputanje pacijenata.
Izolacijski postupci se mogu podijeliti u dvije glavne kategorije:
1. izolacija izvora
2. zatitna izolacija.
Izolacija izvora
Cilj je sprijeiti prijenos mikroorganizama s inficiranih bolesnika,
koji mogu biti izvor infekcije za osoblje ili druge bolesnike.
Prvi nivo su standarne mjere zatite koje se odnose na sve bolesnike unutar zdravstvene ustanove, bez obzira na njihovu dijagnozu ili infektivni status.

43

Standardne mjere zatite podrazumijevaju osnovne mjere u


kontroli infekcije koje se odnose na sve bolesnike, a za cilj imaju smanjenje rizika od prenosa mikroorganizama s poznatih i
nepoznatih izvora infekcije.
Razlozi za primjenu ovih mjera su sljedei:
- Inficirani bolesnici ne moraju pokazivati znakove niti
simptome infekcije koja se moe otkriti rutinskom anamnezom i medicinskim pregledom.
- Infektivni status esto se utvruje laboratorijskim testovima koji ne mogu biti zavreni dovoljno brzo da bi se
mogla primijeniti odgovarajua zatita.
- bolesnici mogu biti infektivni i prije nego to su laboratorijski testovi pozitivni ili se mogu prepoznati simptomi
bolesti.
- bolesnici mogu biti bez simptoma, a ipak infektivni.
Drugi nivo su dodatne mjere zatite i one nadopunjuju standardne mjere zatite. Koriste se u radu s bolesnicima u kojih
postoji suspektna kolonizacija ili infekcija patogenima koji se
prenose kontaktom, kapljicama ili zrakom.
Zatitna izolacija
Cilj ove izolacije je sprijeiti infekciju u imunokompromitovanih bolesnika koji su jako podloni infekciji od drugih osoba ili iz okoline.
Kod zbrinjavanja ovakvih bolesnika treba imati na umu sljedee
mjere zatite:
- Kada se predviaju invazivni medicinski ili stomatoloki
postupci potrebno je planirati imunokompromitovanog
bolesnika na poetku operativnog programa.
- U ekaonici za ambulantne bolesnike, imunokompromitovane bolesnike bi trebalo primiti odmah po dolasku, ime bi se smanjilo vrijeme izloenosti moguim
uzronicima infekcije od drugih bolesnika.
- Imunokompromitovani bolesnici bi trebali biti odvojeni
od drugih bolesnika koji su inficirani, ili imaju stanja koja
poveavaju rizik od prijenosa infekcija.
44

Tabela 2. Tip i trajanje mjera izolacije


Kategorija
izolacije
i mjere
zatite

Bolest
AIDS

Standardna

Aktinomikoza

Standardna

Amebijaza

Standardna

Ankylostoma
duodenale

Standardna

Antraks

Standardna

Askarijaza

Standardna

Aspergiloza

Standardna

Botulizam

Standardna

Period primjene
mjera zatite u
svrhu kontrole
infekcije

Komentar

Dok se god
cista pojavljuje
u stolici

Tokom itave
hospitalizacije;
dok ne
prestane primati
antibiotike i dok
kulture ne budu
negativne

Laboratorij mora
biti obavjeten ako
se alju uzorci

Nema prijenosa sa
osobe na osobu

Bruceloza

Kontaktna

Mjere samo
u vrijeme
sekrecije ako
postoje lezije
koje secerniraju

Chlamydia
trachomatis
infekcije

Standardna

Dok traju
simptomi

Clostridium difficile

Kontaktna

Dok traje
proljev

Prijenos sa osobe
na osobu je
rijedak

Clostridium perfingens
Trovanje hranom

Standardna

45

Dok traje bolest

Obino autogena
infekcija. Ne
prenosi se sa
osobe na osobu.
Izolacija bolesnika
nije nuna.

Plinska gangrena

Standardna

CreutzfeldtJacobova bolest

Standardna

Nema prijenosa sa
osobe na osobu

Citomegalovirusne
infekcije (nov
oroenad i
imunokom
promitovani)

Standardna

Zdravstvene
radnice u trudnoi
trebaju izbjegavati
kontakt, posebno
sa urinom
inficiranog

Dijareja

Standardna

Difterija

Kona

46

Kontaktna

Dok ne
prestane
primjena
antibiotika i dok
nisu negativna
tri brisa uzeta
sa konih lezija.

Brisevi nosa i
drijela moraju
se uzeti svima u
bliskom kontaktu.
Obavijestiti
laboratorij prije
uzimanja briseva
kontaktima.

Kapljina

Do ukidanja
antibiotika i
ukupno tri brisa
nosa i drijela
zaredom
negativna na
kulturi.

Amebna

Standardna

Dok se ciste
pojavljuju u
stolici

Bacilarna

Kontaktna

Dok traje
proljev.

Ehinokok
(idatidoza)

Standardna

Ebola virus

Kontaktna

Dok traje
hospitalizacija

Encefalitis ili
encefalomijelitis

Kontaktna

Dok traje
antibiotska
terapija.
Dok kulture
ne postanu
negativne.

Enteralna groznica
(trbuni tifus i
paratifus)

Standardna

Dok traje
proljev

Enterobius
vermicularis

Standardna

Faringealna

Kliconoe sa
pozitivnom
kulturom
toksigenog
soja moraju
dobiti profilaksu
eritromicina.
Brisevi se
ponavljaju. Nema
primanja novih
bolesnika dok
kontakti ne budu
bakterioloki isti.

Dizenterija

Otpustiti bolesnika
kui ako klinika
slika doputa.

Osobama u
bliskom kontaktu
treba dati
profilaksu.

47

Epiglotitis
(haemophilus
influenzae tip B)

Kapljinim

Gastroenteritis

Standardna

Gonokokna
infekcija konjuktive
novoroenadi

Gonoreja

48

Kontaktna

Kroz 24 sata
od poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije.

Kontaktna

Kroz 24 sata
od poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije.

Hepatitis, virusni
Tip A

Standardna

Hepatitis, virusni
Tip B, C i E

Standardna

7 dana prije
do 7 dana od
pojave utice.

Hepatitis A je
najzarazniji prije
pojave utice i u
ranoj fazi bolesti.
Bliskim kontaktima
moe se dati
gamaglobulin
unutar 14 dana
da se prekine ili
oslabi klinika
bolest.

Herpes simpleks

Kontaktna

Herpes zoster

Kontaktna

HIV infekcije

Standardna

Impetigo

Kontaktna

Dok ne zacjele
mjehurii.

Treba zatititi
imunokompromitovane
bolesnike. Nositi
rukavice kada su
ruke u kontaktu
sa oralnim
ili genitalnim
sekretima.
Osoblje sa
herpesom na
ustima ne smije
raditi sa kompromitovanim
bolesnicima,
novoroenadi niti
bolesnicima sa
opekotinama.

Dok se
mjehurii ne
osue.

Budui da
herpes zoster
moe dovesti
do variele,
osjetljivi pojedinci
i osoblje koje
nije prebolovalo
variele mora
se iskljuiti iz
kontakta sa
bolesnikom.
Posjetioci koji
nisu prebolovali
variele moraju biti
upozoreni na rizik.
Izolacija potrebna
samo u posebnim
okolnostima

Kroz 24 sata
od poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije

49

Infektivna
mononukleoza

Standardna

Do kraja akutne
faze.

Izolacija bolesnika
nije potrebna.

Influenca

Standardna

U prodromalnoj
fazi i do 5 dana
nakon poetka.

Imunizaciju
treba predloiti
posebnim
skupinama
bolesnika.

Kampilobaktergastroenteritis

Standardna

Dok traje
proljev.

Prijenos sa osobe
na osobu rijedak.

Kandidijaza

Standardna

Kolera

Standardna

irenje rijetko,
iznimka su
jedinice visokog
rizika npr. jedinica
intenzivne njege.
Dok traje
bolest.

Konjuktivitis
Akutni bakterijski i
klamidijski

Standardna

Gonokokni

Standardna

Akutni virusni
hemoragini

Kontaktna

Do 24 sata
od uvoenja
antibiotske
terapije.

Kriptokok

Standardna

Dok traje
bolest.

Kriptosporidijaza

Standardna

Dok traje
proljev.

Standardna

Dok traje
hospitalizacija,
dok kultura ne
bude negativna.

Kuga

Bubonska

50

Do tri kulture
stolice negativne.

Pluna

Kapljina

Dok traje
hospitalizacija,
dok kultura ne
bude negativna.

Lassa groznica

Kontaktna

Dok traje
hospitalizacija.

Legionarska bolest

Standardna

Lepra

Standardna

Ne prenosi se sa
osobe na osobu.
Izolacija nije
potrebna.

Leptospiroza

Standardna

Dok traje
hospitalizacija.

Kontaktne mjere
samo za urin.
Ne prenosi se sa
osobe na osobu.
Izolacija bolesnika
nije potrebna.

Listerioza

Kontaktna

Dok traje
hospitalizacija.

irenje sa osobe
na osobu rijetko.

Lajmska bolest
(Borelioza)

Standardna

Malarija

Standardna

Marburg virus

Kontaktna

Dok traje
hospitalizacija.

Meningitis
Koliformni

Nita

Listerija
monocytogenes

Nita

Neisseria
meningitidis

Kapljina

Kroz 48 sati
nakon poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije i ako je
bolesnik primio
hemoprofilaksu.

Djeca ne smiju
dolaziti u posjetu.

51

52

Haemophilus
influenzae Tip B

Kapljina

Streptococcus
pneumoniae

Standardna

Mycobacterium
tuberculosis

Standardna
ili zrakom
ako se radi
o plunoj
tuberkulozi.

Virusni

Standardna

Dok virus vie


nije u stolici.

Meningokokna
sepsa

Kapljina

Kroz 48 sati
nakon poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije i ako je
bolesnik primio
hemoprofilaksu.

MRSA

Kontaktna

Dok tri brisa


nisu negativna.

Multirezistentni
gramnegativni
tapi

Kontaktna

Mumps

Kapljina

Mikoplazma

Standardna

Nokardija

Standardna

Dok traje
bolest.

Bliski kontakti
moraju dobiti
profilaksu.

Izolovati
bolesnika, ako ima
otvorenu plunu
tuberkulozu.

7 dana prije i do
9 dana nakon
poetka otoka
parotida.

Iskljuiti osoblje
koje nije imuno
i obavjestiti
posjetioce koji
nisu imuni. Osobe
sa subklinikom
infekcijom mogu
biti zarazne.

Ospice

Pertusis

Plinska gangrena

Pneumonija

Kapljina

5 dana nakon
poetka osipa,
osim kod
imunokompromitovanih
bolesnika
koji se izoluju
dok traje
hospitalizacija.

Otpustiti bolesnika
kui ako to kliniko
stanje doputa.
Imunoglobulin za
imunokompromitovanog
bolesnika. Ako se
radi o epidemiji
na pedijatrijskom
odjelu, ne primati
kompromitovanu
djecu sve
do 14 dana
nakon otpusta
posljednjeg
kontakta.

Kapljina

Do 3 sedmice
od poetka
paroksizmalnog
kalja ili 7 dana
nakon poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije.

Otpustiti bolesnika
kui ako to
kliniko stanje
doputa. Samo
imuna djeca smiju
doi u posjetu.
Bliskim kontaktima
dati eritromicin
profilaktiki.

Kontaktna

Obino autogena
infekcija. Ne
prenosi se sa
osobe na osobu.
Izolacija bolesnika
nije nuna.

Obino
nita

Izolacija je
potrebna sa
respiratornim
mjerama opreza
za S. pneumoniae
rezistentan na
penicilin, MRSA,
plunu kugu i
psitakozu.

53

Poliomijelitis

Kontaktna

Dok stolice ne
budu negativne
na polio virus
ili 7 dana od
poetka.

Psitakoza

Standardna

7 dana od
poetka.

Rabijes

Standardna

Dok traje
hospitalizacija.

Imunizirati osoblje
u bliskom kontaktu
.

7 dana prije do
10 dana nakon
pojave osipa

Otpustiti bolesnika
kui ako kliniko
stanje doputa.
Iskljuiti neimune
ene (osoblje
i posjetu) u
generativnoj dobi

Rubela

54

Tokom najranije
faze u prvoj
sedmici mogu
je prijenos
kapljicama,
treba nositi
maske. Nakon
toga vanije
je izluivanje
stolicom. Posjete
i osoblje moraju
biti vakcinisani.
Gamaglobulin
odnosno booster
doza vakcine za
neimune kontakte.
Ne raditi elektivnu
hirurgiju neimunim
kontaktima. Nakon
vakcinacije ivom
oralnom vakcinom,
vakcinalni soj se
izluuje stolicom.

Kapljina

Salmoneloza

Standardna

Dok traje
proljev

Scabies

Kontaktna

Do zavretka
potrebnog
lijeenja

Streptokokne
infekcije

Standardna

-grupa A

Kontaktna

-grupa B, C i G

Standardna

Stafilokokno
trovanje hranom

Nita

Osoblje (osim iz
kuhinje odnosno
servirke) mogu se
vratiti na posao
im simptomi
prestanu (tj. im
imaju formiranu
stolicu).

Do prestanka
antibiotske
terapije i
negativnih
kultura
Unakrsna reakcija
moe nastati u
jedinici intenzivnog
lijeenja
novoroenadi.

Sifilis
Kongenitalni,
primarni i
sekundarni

Kontaktna

Latentni (tercijarni)
i seropozitivni bez
lezija

Standardna

istozomijaza

Standardna

Kroz 48 sati
nakon poetka
djelotvorne
antibiotske
terapije.

Kone lezije
primarnog i
sekundarnog
sifilisa mogu biti
visoko infektivne.

55

igeloza

Standardna

Tetanus

Standardna

Tinea

Standardna

Toksokara

Standardna

Toksoplazmoza

Standardna

Trichuris trichiura

Standardna

Trihomonijaza

Standardna

Dok 3 kulture
stolice ne budu
negativne.

Savjetuje se
izolacija u
posebnoj sobi
posebna na
djeijem odjelu.

Tuberkuloza

56

Pluna (otvorena)

Zrakom

(zatvorena)

Standardna

Dvije sedmice
od poetka
djelotvorne
terapije
antituberkuloticima, i
ako je sputum
negativan.
etiri sedmice
na novoroenakim
djeijim
odjelima,
odnosno na
odjelima sa
kompro
mitiranim
bolesnicima.
Izolacija bolesnika
nije potrebna.

Variele

Zrakom i
kontaktna

Vincentova angina

Standardna

Virusne
hemoragine
groznice

Kontaktna

Izolacija je
kontinuirana
do stvaranja
krusta. Bolesnik
je infektivan do
5 dana poslije
pojave osipa.

Otpustiti bolesnika
kui ako klinika
procjena doputa.
Zdravstveni
radnici moraju
imati jasnu istoriju
bolesti o tome
da su prebolovali
variele ili da
su imunizirani.
Posjetioci koji
nisu bolovali
variele moraju biti
upozoreni na rizik.

Dok traje
hospitalizacija.

Ako se infekcija ne
pojavi u periodu
do 21 dan, smatra
se da kontakt nije
zaraen.

Kontaktna

Moe doi
do prijenosa
sa bolesnika
na bolesnika
bilo direktnim
ili indirektnim
kontaktom
preko ruku
osoblja ili preko
kontaminirane
opreme za njegu
bolesnika i
povrina u okolini.

Zarazna virusna
ektima

Standardna

Kontaktna za
eksudate. Izolacija
bolesnika nije
potrebna.

uta groznica

Standardna

Vankomicin
rezistentni
enterokoki

57

20. Prijavljivanje bolnike infekcije


Pod prijavljivanjem bolnikih infekcija podrazumijeva se
pojedinana prijava bolnike infekcije na Obrascu za prijavu
bolnike infekcije bez obzira da li se bolnika infekcija javila
kao sporadini sluaj, endemijski ili epidemijski. Pojavu bolnike infekcije ili sumnju na njezinu pojavu ordinirajui/odjeljenski
ljekar, odnosno nadleni doktor medicine obavezan je prijaviti
Timu za kontrolu bolnikih infekcija kao i infektologu.
Obrazac prijave bolnike infekcije sa popisom sistema, grupa i mjesta bolnike infekcije (Modificirane CDC Center for
Control Desease, kategorije bolnike infekcije) je Prilog 1 i 2 .
21. Praenje bolnikih infekcija
Svaka ustanova duna je pratiti uestalost bolnikih infekcija. Pod praenjem bolnikih infekcija podrazumijeva se prikupljanje pojedinanih prijava, evidencija i analiza podataka o
uestalosti bolnikih infekcija.
Praenje bolnikih infekcija odvija se prema planu kojeg
donosi Bolnika komisija. koja utvruje opseg i metodologiju
obaveznog praenja bolnikih infekcija u zdravstvenoj ustanovi, definira prioritete za praenje s obzirom na vrstu infekcije,
uzronike, kategorije pacijenta i odjela, dijagnostike ili terapijske procedure te odreuje metode i duinu praenja.
Podaci prikupljeni praenjem bolnikih infekcija pohranjuju
se i periodiki analiziraju svaka tri mjeseca i daju povratnu informaciju medicinskom osoblju. Pohranjivanje, analiza i komentiranje rezultata obavlja se uvajui povjerljivost nalaza.
Izvjetaj o bolnikim infekcijama treba da bude sastavni dio
godinjeg izvjetaja o radu ustanove.
22. Antimikrobna profilaksa
Infekcija hirurkog mjesta (IHM) je najea komplikacija u hirurgiji. Uzrokovana je bakterijama kojima je bolesnik koloniziran, a koje su dio njegove fizioloke flore ili bolnike sredine.
58

Pretpostavljeni uzronici IHM vezuju se za anatomsko podruje koje se incidira ili u sluaju due hospitalizacije za multiplorezistentne bolnike patogene lokalne sredine na koje se
usmjerava antimikrobna profilaksa.
U pravilu hirurka antibiotska profilaksa se treba smatrati dijelom politike za kontrolu bolnikih infekcija. Tako u hirurgiji smanjujui postoperativni morbiditet i mortalitet zapravo smanjuje
incidencu IHM.
Antimikrobnom profilaksom u hirurgiji se ne osigurava uspjean ishod u svakom sluaju.
Profilaksa u preporuenim indikacijama u hirurgiji i nehirurkim
medicinskim podrujima nedvojbeno smanjuje ukupni i kratkoroni morbiditet i trokove to sve skupa smanjuje ukupnu potronju antibiotika. Isto tako ona se ne odnosi na sve hirurke
zahvate, nego samo na one gdje su u praksi dokazivi efekti
njenog djelovanja, odnosno ne bi se trebala koristiti ako postoji
dokaz nedostatka njihove efikasnosti.
Nasuprot tome, neke lokalne politike preporuuju ogranienje profilakse za visoko rizine pacijente to u konanici opet
moe poveati potronju antibiotika. Takvi kriteriji zahtijevaju
dokumentiranje ranije stope infekcije kako bi dokazali da je rizik od IHM kod pacijenta koji ne primaju profilaksu ispod praga
rizika.
Openito praksa demantuje znanstveno dokazive protokole. U
bolnikim ustanovama antibiotici propisani u profilaksi participiraju u visokih 30% ukupne bolnike potronje. To nam daje
za pravo da ustvrdimo da se radi o zloupotrebi antibiotika koji
su alibi za eventualne propuste u provoenju mjera asepse,
antisepse i dobre hirurke tehnike, lokalne mode ili politike Takva administracija antibiotika kod pacijenata s niskim rizikom
od infekcije ne samo da poveava prevalenciju rezistentnih mikroorganizama i predisponira pacijenta za infekciju s multiplorezistentnim uzronicima, nego ga izlae tetnim djelovanjima,
proizvodei negativne finansijske efekte.

59

22. 1. Definicija perioperativne i periproceduralne profilakse


Perioperativna profilaksa podrazumjeva primjenu antibiotika
prije, a u odreenim situacijama tokom i nakon elektivnog hirurkog zahvata u bolesnika koji prethodno nemaju klinike-laboratorijske znake infekcije.
Svrha antimikrobne profilakse u hirurgiji je sprjeavanje nastanka infekcije iskljuivo na mjestu hirurkog zahvata (infekcija
hirurkog mjesta), a nikako udaljenih infekcija kao urinarnog,
respiratornog trakta i drugih u toku hospitalizacije.
Periproceduralna profilaksa podrazumijeva primjenu antibiotika
u cilju sprjeavanja infekcije prije agresivnih dijagnostiko-terapijskih procedura u hirurgiji i drugim nehirurkim medicinskim
podrujima (endoskopija).
Terapijsko lijeenje antibioticima podrazumijeva primjenu antibiotika koji smanjuju rast i razmnoavanje bakterija.
Eradikaciona terapija je termin za propisani antibiotik kojim se
odstrani organizam koji kolonizira zdravog pacijenta.
22.2. Cilj hirurke profilakse
Perioperativna antimikrobna profilaksa ima za cilj postizanje
optimalne koncentracije lijeka u plazmi i potencijalno kontaminiranom tkivu za vrijeme trajanja i zavretka zahvata. Takvim
postupkom se smanjuje mikrobna kontaminacija i uestalost
infekcija na mjestu incizije, to u konanici pokazuje uinkovitost uz zanemarljivo djelovanje na bolesnikovu mikrobioloku
floru, humoralni imunitet, razvoj rezistencije, nus pojave.
22.3. Klasifikacija hirurkih zahvata
Hirurki zahvati se svrstavaju u 4 klase :
1. isti hirurki zahvat je onaj u kojem nema upale. Ne
otvara se respiratorni, genitourinarni i orofaringealni
trakt. Tehnika je aseptina. Mogua stopa infekcije je
1 do 3%.

60

2. isti kontaminirani hirurki zahvat je onaj u kojem nema


upale. Otvara se respiratorni, genitourinarni ili orofaringealni trakt pod kontrolisanim uslovima. Mogua stopa
infekcije je 8-10%.
3. Kontaminirani hirurki zahvat je onaj u kome dolazi do
vee kontaminacije zbog otvaranja probavnog, bilijarnog ili genitourinarnog trakta. Kontaminiranost se povezuje sa otvorenom svjeom traumom, velikim propustima u aseptinoj tehnici, prodorom iz probavnog trakta,
ili akutnoj nepurulentnoj upali. Vjerovatnoa infekcije je
15 do 20%.
4. Prljavi zahvat je onaj gdje imamo stare traumatske povrede sa zaostalim devitaliziranim tkivom, stranim tijelima, fekalnom kontaminacijom, s postojeom infekcijom. Mogua stopa infekcije je 25 do 40%.
Hirurka profilaksa se odnosi na iste kontaminirane i iste zahvate s ugradnjom implantata, proteza, dok upotreba antibiotika u kontaminiranim i prljavim zahvatima ve je rana terapija.
22.4. Faktori rizika za nastanak IHM
IHM generiraju odreeni faktori markirani kao dokazani, vjerovatni i mogui riziko faktori, koji se dalje razvrstavaju u odnosu
na domaina, odnosno zahvat.
Dokazani riziko faktori:
Domain: dob, debljina, teina, nosno kliconotvo S. aureus,
udaljena infekcija, preoperativno trajanje hospitalizacije.
Zahvat: preoperativno odstranjivanje dlaka, vrsta zahvata, anatomsko podruje, trajanje zahvata, antibiotska profilaksa.
Vjerovatni riziko faktori:
Domain: pothranjenost, niski serumski albumini, diabetes mellitus
Zahvat: multipli zahvati, traumatiziranje tkiva, strana tijela, transfuzija krvi.
61

Mogui riziko faktori:


Domain: malignitet ili drugi preoperativni komorbiditet, imunosupresivna terapija, hipotermija,
Zahvat: preoperativno tuiranje, hitni zahvat, skori zahvat, predhodno zraenje hirurkog mjesta, drenovi, injekcija adrenalina.
22.5. Klasifikacija infekcije hirurkog mjesta
Infekcija hirurkog mjesta (IHM) klasificirana je prema dubini
infekcije u 3 grupe:
Povrna
Javlja se unutar 30 dana od operacije. Zahvata kou ili potkono tkivo mjesta incizije sa jednom od sljedeih znaajki:
- gnojni iscjedak sa ili bez bakterioloke potvrde
- mikroorganizam izoliran iz aseptino uzetog uzorka
- bolnost i/ili toplina i/ili crvenilo i/ili oteklina
- dijagnozu povrne IHM postavlja hirurg ili nadleni ljekar.
Ne moe se govoriti o IHM u sluaju:
- apscesa ava (minimalna upala i eksudat koji se nalazi
samo na takama penetracije sutura)
- infekcije nakon epiziotomije ili cirkumcizije novoroenadi
- inficirane opekotine
Za njihovo definiranje postoje specifini kriteriji.
Duboka
Javlja se unutar 30 dana od operacije (do godine kod ugradnje
implantata). Infekcija zahvata duboka meka tkiva (fascije, miie) na mjestu incizije sa jednom od slijedeih znaajki:
- gnojni iscjedak iz duboke incizije ali ne iz organa/ prostora hirurkog mjesta
- spontana dehiscencija ili namjerno uinjena kada je
62

bolesnik imao temperaturu >38 oC i/ili bolnost, otok, crvenilo, toplinu.


- apsces na mjestu duboke incizije vizualiziran radioloki, reoperacijom ili PH nalazom.
- dijagnozu duboke IHM postavlja hirurg ili nadleni ljekar.
U sluaju da je infekcija zahvatila oba sloja klasificira se kao
duboka.
Infekcija organa/prostora
Javlja se unutar 30 dana od operacije (do godine uz implantat),
zahvata organe/prostore, implantat ili protezu izloene manipulaciji uz najmanje jedno od navedenog:
- gnojni iscjedak iz drena postavljenog kroz incidiranu
ranu u organ/prostor (ako je povrina oko ubodne rane
inficirala, to nije infekcija hirurkog mjesta).
- mikroorganizmi izolirani iz aseptino uzetog uzorka tkiva ili tekuine organa/prostora
- apsces pri vanjskoj inspekciji, reoperaciji ili prema radiolokom/histolokom nalazu
- Dijagnozu postavlja hirurg ili nadleni ljekar.
22.6. Administracija antimikrobne profilakse
22.6.1. Izbor antibiotika
Antibiotik dat profilaktiki trebao bi djelovati na najee uzronike infekcije anatomski odreenog hirurkog zahvata. S etiolokog aspekta IHM se javlja zbog malog broja najeih patogena (izuzimajui prisustvo implantiranih biomaterijala) i samo
oni trebaju biti pokriveni protokolom propisanim antibiotikom.
Izbor antibiotika za profilaksu trebao bi se razlikovati od lijeka
koji se koristi za aktivno lijeenje infekcija u odreenom anatomskom podruju, kako bi se sprijeio nastanak rezistencije
i sauvali lijekovi uinkoviti u lijeenju infekcija pojedinog anatomskog podruja.

63

Izbor bi trebao odraavati lokalne bolest- specifine informacije


o zajednikom patogenu i njihovu antimikrobnu osjetljivost.
Lokalne antibiotske politike imaju iskustvo i informacije koje su
potrebne da se daju preporuke o izboru odreenog antimikrobika kako za profilaksu tako i terapiju.
Prvi izbor za profilaksu tokom operacije trebao bi biti antibiotik
uskog spektra djelovanja, manje skup. Preferira se cefazolin
koji pokriva gram pozitivne koke s koe. Kada je mogua kontaminacija i aerobnim gram negativnim uzronicima (zahvati na
elucu, ui) preporuuju se cefalosporini II generacije - Cefuroksim. Ako je mogua kontaminacija anaerobima (crijeva,
ginekologija, vrat, glava) preporuuje se primjena lijeka s antianaerobnom aktivnou metronidazol ili klindamicin.
Cefalosporini tree generacije, prije svega ceftriaxon ne preporuuje se u perioperativnoj profilaksi, jer irok spektar djelovanja ukljuuje i one uzronike koji se rijetko sreu u hirurkim
infekcijama.
Antimikrobna profilaksa nije potrebna ako bolesnik ve prima
antibiotik koji djeluje na ciljne mikroorganizme za taj hirurki zahvat.
22.6.2.Kliconotvo
MRSA kliconotvo moe biti faktor rizika za IHM , a IHM moe
izazvati veliki morbiditet u bolesnika s operacijama sa visokim
rizikom. Pacijenti s MRSA kliconotvom trebaju provesti eradikacionu terapiju prije operacije visokog rizika morbiditeta.
MRSA u vestibulumu nosa
MRSA u vestibulumu nosa kod zdravih kliconoa-pacijenata koji
se pripremaju za elektivni hirurki zahvat se dosta uspjeno eradicira mupirocin mau koja se administrira 3 x dnevno 5 dana
lokalno, nanosei pripravak u svaku nosnicu malim prstom.
Dekolonizacija mupirocinom kombinira se sa dekolonizacijom
koe upotrebom 4%-tnog hlorheksidina ili Hibibos T ili Alcosola
ili nekog drugog pripravka.

64

U sluaju neuspjeha dekolonizacije, ne preporuuje se ponavljanje terapijskih kura, osim jednokratne upotrebe intranazalnog
mupirocina. Razlog je mogunost razvoja MRSA- soja rezistentnog na mupirocin i neuspjeha kod eradikacije takvog rezistentnog soja. Isto tako, postoji mogunost rekolonizacije kod
bolesnika koji borave dulje vrijeme u bolnici.
Napomena: u BiH nije registriran pripravak mupirocina za primjenu na sluznici, te do realiziranja registriranja treba razmatrati mogunost interventnog uvoza.
Niti jedno istraivanje nije pokazalo da dekolonizirani bolesnici
ostanu permanentno bez MRSA, a mogue je da ponovno steknu isti soj, osobito ako su u kontaktu sa drugim MRSA- kliconoama to se dogaa kod dugotrajnih hospitalizacija.
MRSA u drijelu
Ako postoji MRSA drijelno kliconotvo, potrebno je pristupiti
dekolonizaciji.
Lokalna primjena hlorheksidin gluconata 0,05% ili odgovarajuih komercijalnih pripravaka za grgljanje moe reducirati drijelno kliconotvo (bez preporuke).
Sistemska upotreba antibiotika je iznimna zbog mogueg razvoja rezistencije na primjenjene antibiotike, a preporuuje se,
u bolesnika koji imaju izgleda za skori odlazak iz bolnice i u kojih je, prema prosudbi ljekara ordinariusa, eradikacija neophodna, zatim u sluaju zaustavljanja epidemije bolnikih infekcija
uzrokovanih MRSA.
Sistemska terapija preporuuje se u kombinaciji s intranazalnim
mupirocinom i dekolonizacijom koe.
Preporuuje se primjena sulfometoksazola s trimetoprimom i
rifampicinom ili doksiciklina i rifampicina, ovisno o in vitro osjetljivosti soja MRSA. Trajanje primjene je 5 do 7 dana.
Sulfometoksazol s trimetoprimom primjenjuje se 2x960 mg
dnevno.
Rifampicin se primjenjuje 2x300 mg dnevno, djeca 20-40 mg/
kg dnevno.
65

Doksiciklin se primjenjuje 2x100 mg oralno.Ne primjenjuje se


u djece.
Jedna od opcija je peroralni vankomicin koji se u dekolonizacijske svrhe daje s oprezom i kombinira s nazalnim mupirocinom.
MRSA na koi
Dekolonizacija koe pranjem u otopini 4%-tnog hlorheksidina ili
drugog komercijalnog pripravka dovodi do eradikacije kliconotva na koi.
Uobiajene mjere su pranje 4% -tnom otopinom hlorheksidina
kroz 5 dana. Koa se navlai otopinom, posebno regija pazuha,
prepona, perineuma, bedra. Nakon natapanja nuno je temeljito ispiranje vodom.
Dva puta sedmino pranje kose antiseptinim deterdentom/
amponom koji sadri hlorheksidin.
Uinak ovog postupka je kratkotrajan ukoliko je bolesnik due
hospitaliziran.
Dekolonizacija koe je upitna u bolesnika s ekcemom, dermatitisom ili drugim konim promjenama, tako da treba konsultacija
dermatologa.
U MRSA pozitivnih bolesnika prije operacije mogue je pranje
4%-tnim hlorheksidinom, ali je istovremeno potrebna hemoprofilaksa vankomicinom.
22.6.3.Vankomicin u profilaksi
Ne preporuuje se rutinska primjena vankomicina u perioperativnoj profilaksi zbog selektiranja vankomicin - rezistentnog enterokoka (VRE) i vankomicin - intermedijarno senzitivnog stafilokoka (VISA). Ipak, vankomicin u profilaksi se preporuuje:
- ako je bolesnik predhodno boravio u bolnici ili kolektivu
gdje su MRSA izolati zastupljeni >30%,
- ako je poznato da je ili je bio bolesnik inficiran/koloniziran s MRSA,
66

-
-

ako bolesnik ide na vei i sloeniji zahvat koji traje dulje


od 3 sata ili je preoperativno hospitaliziran dulje od 5
dana i postoji rizik za MRSA infekciju,
ako su bolesnici imali anafilaktiki ok ili pak urtikariju
netom nakon primjene penicilina i cefalosporina,
ako su hospitalizirani unutar godinu dana kada su se
MRSA inficirali ili kolonizirali.

22.6.4. Alergija na penicilin


Utvrena alergija na penicilin ispoljena anafilaksijom ili urtikarijom (osipom) u bolesnika zahtijeva zabranu davanja beta laktamskih antibiotika. Alergijska ospa podrazumjeva osip unutar
72 sata od primanja penicilina. U vodiu naveden lijek izbora u
takvih bolesnika (alternativni lijek).
22.6.5. Nain i vrijeme davanja antimikrobika
Preporuuje se intravenska primjena antibiotika. Taj put osigurava optimalnu koncentraciju lijeka tokom hirurkog zahvata.
Apsorpcija lijeka nakon peroralne ili intramuskularne primjene
je nepredvidiva.
Antibiotik se optimalno daje 30 minuta prije incizije.
Vankomicin treba dati u sporoj infuziji koju treba zavriti jedan
sat prije incizije. Ciprofloxacin se daje u sporoj infuziji koju treba
zavriti 2 sata prije incizije.
22.6.6. Trajanje profilakse
Kritino vrijeme za ulazak bakterije na hirurko mjesto je vrijeme od 4 sata. Nuno je osigurati adekvatnu koncentraciju
antimikrobnog lijeka za vrijeme zahvata i nekoliko sati nakon
zatvaranja rane. Jedna doza antibiotika dovoljna.
Dvije doze se daju ako zahvat traje dulje od dvostrukog poluvremena eliminacije (za cefazolin nakon 3 h).

67

22.6.7. Doza antimikrobnog lijeka


U profilaksi dajemo uobiajenu terapijsku dozu lijeka (u odnosu
prema teini bolesnika)
U bolesnika teih od 85 kg potrebno je dati dvostruku dozu cefazolina (2 g), kako bi postigli odgovarajuu koncentraciju iznad
minimalne inhibicijske koncentracije.
22.6.8. Gubitak krvi, tekuine i odnos s profilaksom
U odraslih je uticaj gubitka krvi ili nadoknade tekuine na serumsku koncentraciju lijeka koji se daje u profilaksi zanemariv.
Ipak, ako je gubitak krvi vei od 1500 ml ili postoji hemodilucija do
15 ml/kg, potrebno je dati dodatnu dozu profilaktikog antibiotika.
22.6.9. Rizici profilakse
Poveana je uestalost Clostridium difficile kolitisa.
Razvoj rezistencije bakterija na antibiotike.
Alergija na antibiotik koriten u profilaksi.
22.7. Perioperativna profilaksa u pojedinim granama hirurgije
22.7.1. ORL hirurgija glave i vrata
Rutinska antimikrobna profilaksa nije preporuena kod istih
operacija prije svega na vratu, ali veina operacija u otorinolaringologiji, kao i hirurgiji glave spada u red istih-kontaminiranih
operacija, kod kojih se pod kontrolisanim uvjetima pristupa kroz
orofaringealni ili respiratorni trakt to zahtijeva rutinsku antimikrobnu profilaksu.

68

22.7.1.1.Glosektomije, maksilektomije, laringektomije, faringektomije, kompozitne resekcije, sloene plastino rekonstruktivne


tehnike (transmukozna)
Vjerovatni patogen
G+koki (Stafilokoki,
streptokoki)
G bacili (E. coli,
Klebsiella, Serratia,
Proteus...)
Anaerobi (Bacteroides,
Peptostreptococcus)

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

cefazolin 1g i.v.
klindamicin 600mg i.v.
+
+
metronidazol 500 mg i.v. gentamicin 120 mg i.v.

22.7.1.2. Disekcije vrata, tiroidektomije, parotidektomije, operacije submandibularnih ljezda (ista)


Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Alternativa / Opaska
rutinski profilaksa
nepotrebna

Fizioloka flora

22.7.1.3. Operacije nosa i paranazalnih sinusa


Vjerovatni patogen
Koagulaza-pozitivni
stafilokoki Koagulazanegativni stafilokoki,
difteroidi, enterobakterije

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

klindamicin 600mg i.v. +


gentamicin 120 mg i.v.
Cefazolin 1g i.v.
profilaksa kod
+
tamponade nosa
Metronidazol 500 mg i.v.
smanjuje rizik nastanka
sinsitisa

22.7.1.4.. Rinoplastika /septorinoplastika


Vjerovatni patogen
fizioloka flora nosa

Lijek izbora

Alternativa / Opaska
nije dokazana
djelotvornost i korisnost
profilakse

69

22.7.1.5. Frakture mandibule i kostiju lica


Vjerovatni patogen
stafilokoki, streptokoki,
GNB, anaerobi

Lijek izbora
cefazolin 1g i.v.

Alternativa / Opaska
klindamicin 600mg i.v.
+
gentamicin 120 mg i.v.

22.7.1.6. Operacije koe i povrnih mekih tkiva glave i vrata,


rascjepi usana i nepca
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Alternativa / Opaska
rutinski profilaksa
nepotrebna

Fizioloka flora

22.7.1.7. Tonzilektomija i adenoidektomija,operacija uha


Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Alternativa / Opaska
rutinski profilaksa
nepotrebna

Fizioloka flora

22.7.2.Neurohirugija
Profilaksa je uobiajena kod kraniotomija samo u prolongiranim
operacijama, reeksploracijama i mikrohirurgiji ili inserciji protetikog materijala (npr. akrilne ploice).
Antimikrobna profilaksa nije indicirana kod likvoreje radi traume.
Nema konsenzusa za profilaktiko davanje antibiotika kod ICP
monitoringa. (kolonizacija shunta je mnogo ea nego kliniki
signifikantna infekcija npr. ventrikulitis ili meniningitis).
22.7.2.1.Kraniotomija
Vjerovatni patogen
Staphylococcus aureus,
Koagulaza negativni
stafilokoki

70

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

klindamicin 600 mg
cefazolin 1 g i.v. 1 h prije
i.v. + 1 doza nakon 3
zahvata a zatim svaka 3
sata ili
h dok traje operacija + 3
vankomicin 1 g i.v. u
h nakon /24 h
infuziji kroz 60 min.

Cefazolin ne prolazi hematoencefalnu barijeru, ali su infekcije


uglavnom u mekim estima glave
22.7.8.2.2. Operacije baze lubanje
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

G + koki (Stafilokoki,
streptokoki)
cefazolin 1g i.v.
klindamicin 600mg i.v.
G- bacili (E.coli, Klebsiella,
+
+
Serratia, Proteus),
metronidazol 500 mg i.v. gentamicin 120 mg i.v.
anaerobi

22.7.2.3 .Postavljanje CSF shunta


( tamo gdje rizik infekcije visok ~15%)
Vjerovatni patogen
Staphylococcus aureus,
Koagulaza negativni
stafilokoki

Lijek izbora
Cefazolin *1 g i.v. 1 h
prije zahvata a djeca
vankomicin 1 g

Alternativa / Opaska
rutinska profilaksa
nepotrebna

22.7.2.4. ICP monitoring


Vjerovatni patogen

Lijek izbora
cefuroksim 1.5 g i.v.
svakih 8 sati (max. 3
doze)

Alternativa / Opaska
Vrijednost profilakse
dvojna

22.7.2.5. Zahvati koji ukljuuju prolaz kroz oralnu ili faringealnu


sluznicu
Vjerovatni patogen
fizioloka flora usne
upljine

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

Cefazolin 1 g. +
Klindamicin 600
klindamicin 300 mg i.v.
mg+gentamicin 120 mg
prije op. + 8 h nakon /24h

71

22.7.2.6.Spinalna hirurgija
Vjerovatni patogen
Staphylococcus aureus,
koagulaza negativni
stafilokoki

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

cefazolin 1 g i.v. 1 h prije Vrijednost profilakse


zahvata
dvojbena

22.7.2.7. Laminektomija-discektomija
Vjerovatni patogen
Staphylococcus aureus,
koagulaza negativni
stafilokoki

Lijek izbora
Cefazolin 1 g. i.v.

Alternativa / Opaska
Vrijednost profilakse
dvojbena

22.7.2.8. Implantacija stranih tijela


Vjerovatni patogen
Staphylococcus aureus,
koagulaza negativni
stafilokoki

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

cefazolin 1 g i.v. 1 h prije vankomicin 1 g i.v. u


zahvata
infuziji kroz 60 min

22.7.2.9.Penetrantna trauma
Vjerovatni patogen
Stafilokoki, streptokoki,
GNB, anaerobi

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

ceftriakson 2 g i.v. +
klindamicin 600 mg i.v. 1 h
prije zahvata

22.7.3. Kardiotorakalna hirurgija


Nedvojbena korist antimikrobne profilakse dokazana u kardijalnoj hirurgiji:
- Zamjena/ugradnja umjetnih valvula
- Ugradnja sranih premosnica
- Ugradnja trajnog stimulatora srca
Torakalna hirurgija:
- Lobektomija
- Pulmektomija
Profilaksa nije potrebna pri dijagnostikim kateterizacijama
srca. Profilaksa traje do 48 h, dok se ne izvade torakalni dreno-

72

vi i centralni venski kateteri. Society of Thoracic Surgeons na


temelju analize postojee literature preporuuje da se antimikrobna profilaksa nastavi kroz 24-48 sati.
Preoperativna eliminacija stafilokoknog nosnog kliconotva
(u bolesnika koji se podvrgavaju kardiohirurkim zahvatima)
Detaljno pod kliconotvo (22.6.2.)
22.7.3.1. Zamjena/ugradnja umjetnih valvula, ugradnja sranih
premosnica, kardiovaskularni zahvati
Vjerovatni patogen

S.aureus, koagulazanegativni stafilokoki

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

Cefazolin 1g i.v.
preoperativno, ponoviti
dozu ako op.traje due od
3 sata *

Vankomicin** 1g kroz
60 min
Infuziju zavriti 1h prije
incizije

*Niti jedna postojea meunarodna preporuka ne predlae precizno jednu dozu u profilaksi niti striktno ogranienu profilaksu.
**vankomicin se daje kod dokazane alergije na penicilinske i
cefalosporinske antibiotike, kod bolesnika s dugotrajnom MRSA
kolonizacijom, kod visokog postotka MRSA infekcija u ustanovi
( 10%) visokog postotka MRSA izolata u ustanovi ( > 30 %).
22.7.3.2. Ugradnja trajnog stimulatora srca
Vjerovatni patogen
S.aureus, koagulazanegativni stafilokoki

Lijek izbora

Cefazolin 1g i.v.

Alternativa / Opaska
Vankomicin 1g kroz
60 min
Infuziju zavriti 1h prije
incizije

73

22.7.3.3. Lobektomija, pulmektomija


Vjerovatni patogen
S.aureus, koagulazanegativni stafilokoki,
streptokoki

Lijek izbora

Cefazolin 1g i.v.

Alternativa / Opaska
Vankomicin 1g kroz
60 min
Infuziju zavriti 1h prije
incizije ili Klindamicin
600mg i.v.

22.7.3.4. Profilaksa bakterijskog endokarditisa


Nivo rizika za pojavu bakterijskog endokarditisa u pojedinim
kardiovaskularnim bolestima
Visoki rizik
- Umjetni srani zalisci
- Raniji bakterijski endokarditis
- Sloena kongenitalna bolest srca s cijanozom
- Sloena kongenitalna bolest srca nakon korekcije
- Ductus arteriosus persistens
- Koarktacija aorte
- Hirurki sistemsko pulmonalni ant
- Hirurki korigirana srana lezija s ugradnjom protetskih
nadomjestaka
Umjereni rizik
- Priroene srane malformacije, defekt ventrikularnog
septuma, bikuspisna aorta
- Steena disfunkcija aortnog ili mitralnog zaliska
- Hipertrofina kardiomiopatija
- Prolaps mitralnog zaliska s regurgitacijom ili zadebljanjem listia
Mali rizik
- Defekt atrijskog septuma
- Koronarna bolest
- Elektrostimulator srca
- Hirurki korigirane srane lezije bez ugradnje protetskih nadomjestaka
74

Tabela 3. Uestalost bakterijemije tokom pojedinih stomatolokih zahvata i svakodnevnih aktivnosti


Zahvat/aktivnost
Vaenje zuba
Periodontalni hirurki zahvat

Uestalost bakterijemije %
10-100
36-88

Obrada i buenje korijena zuba

8-80

Poliranje/ienje zuba

do 40
Svakodnevna aktivnost

Pranje/etkanje zuba

20-68

Upotreba zubne akalice

20-40

Primjena vodenih irigatora


vakanje hrane

7-50
7-51

Tabela 4. Profilaksa preporuena prije stomatolokih zahvata u


rizinih bolesnika
Stanje

Ne alergija na
Beta laktame

Alergija na
Penicilin ili
ampicilin

Antibiotik

Jedna doza 30-60 min prije operacije


Odrasli

djeca

Amoxicillin ili
Ampicillin

2g p.o ili i.v.

50mg/kg p.o ili i.v.

Cefaleksin *
Cefazolin*

2g

50mg/kg i.v.

Ceftriaxon*

1g i.v.

50mg/kg i.v.

Clindamycin

600 mg p.o ili i.v.

20mg/kg p.o ili i.v.

Napomena: cefalosporini* se ne trebaju koristiti u bolesnika s


anafilaksijom, angioedemom ili urtikarijom netom nakon primjene penicilina, ampicilina.
22.7.4. Gastrointestinalni trakt
Perioperativna antimikrobna hirurka profilaksa u ovom traktu
ovisi o dijelu na kojem se izvodi hirurki zahvat.

75

22.7.4.1. Dilatacija ezofagusa ili skleroterapija


Vjerovatni patogen
E.coli, Proteus sp.,
Klebsiella sp.,Serratia
Staphylococcus,
Streptococcus,
Enterococcus, ponekad
ananerobi (Bacteroides
sp.)

Lijek izbora

Cefazolin 1 g

Alternativa / Opaska

Klindamicin 600 mg +
gentamicin 120mg

22.7.4.2. Zahvati na elucu


samo za bolesnike s rizikom: anacidni eluani sok, primjena
antacida; opseno krvarenje u eludac, >65 g, Ca eluca, ekstremna debljina
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

E.coli, Proteus
sp., Klebsiella sp.,
Staphylococcus,
Cefazolin 1g i.v.
Streptococcus,
Enterococcus, ponekad
anaerobi (Bacteroides sp.)

Alternativa / Opaska

Klindamicin 600 mg +
gentamicin 120mg

22.7.4.3. Bilijarni trakt


samo za bolesnike s rizikom: akutni holecistitis, opstrukcijski
ikterus, holedoholitijaza, >65 g, disfunkcionalna una kesa
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

E.coli, K.pneumoniae,
Enterococcus,
Streptococcus,
Cefazolin 1g i.v.
Staphylococcus, anaerobi
(Clostridium sp.)

76

Alternativa / Opaska

Klindamicin 600 mg +
gentamicin 120mg

22.7.4.4. Kolorektalni operativni zahvati


obavezno mehaniko ienje (dan prije op.zahvata)
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

E.coli,Streptococcus sp., Cefazolin 1g i.v. +


anaerobi (Clostridium sp.) metronidazol 500mg

Alternativa / Opaska
Klindamicin 600 mg +
gentamicin 120mg

22.7.4.5. Apendektomija
bez perforacije
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Anaerobi (Bacteroides
sp.), E.coli,
Enterococcus, aerobni i Cefazolin 1g i.v. +
anaerobni Streptococcus, metronidazol 500mg
Staphylococcus,
P.aeruginosa

Alternativa / Opaska

Klindamicin 600 mg +
gentamicin 1,5 mg/kg
(max 120mg)

22.7.4.6. Laparotomija, adhezioliza, splenektomija (zahvati bez


otvaranja GI trakta)
Profilaksa nije opravdana
Nakon splenektomije provesti imunizaciju protiv S. Pneumoniae, H. Influenzae .
22.7.4.7. Laparoskopska holecistektomija
Profilaksa nije opravdana
22.7.4.8. ERCP
Profilaksa se provodi samo za bolesnike s holestazom
Vjerovatni patogen

Lijek izbora
Ciprofloxacin p.o 750 mg
60-90 min prije procedure

Alternativa / Opaska
Upitna rutinska
upotreba antibiotske
profilakse

22.7.4.9.Herniotomija bez protetskog materijala


Profilaksa nije opravdana

77

22.7.4.10. Herniotomija s protetskim materijalom


Vjerovatni patogen
Staphylococcus
aureus, S. epidermidis,
Streptococcus
-hemolitiki,
enterobakterije

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

Cefazolin 1g +
metronidazol 500 mg

22.7.5. Vaskularna hirurgija


Infekcije hirurkog mjesta (IHM) su vrlo este i praene su visokom smrtnou.
Visoki rizik vezan je posebno uz ugradnju implantata.
Faktori rizika za postopertivnu IHM su:
operativni zahvat na donjim ekstremitetima
odgoeni operativni zahvat nakon hospitalizacije
komorbiditet
raniji operativni zahvat na KVS-u
preoperativni boravak u bolnici
prilikom hitnih intervencija
infekcije na udaljenim destinacijama
22.7.5.1. Zahvati na abdominalnoj aorti i velikim krvnim ilama
s ugradnjom sintetske proteze
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

cefazolin 1 g i.v.
(+ metronidazol 500 mg
S.aureus, S.epidermidis,
ili klindamicin 600 mg ako
enterobakterije i anaerobi
je incizija izmeu pupka i
gornjeg bedra

Alternativa / Opaska
Vankomicin*-1 g kroz
60 minuta u infuziji,
zavriti 1 h prije incizije

Vankomicin se moe primjeniti


u pacijenata s dokumentiranom penicilinskom ili cefalosporinskom alergijom
u ustanovama s visokim % MRSA izolata (> 30%);
visoki % infekcija MRSA-om ( >10 %)
dugotrajnom kolonizacijom MRSA-om
dokazanom infekcijom MRSA-om
78

22.7.5.2. Ugradnja endoluminalne proteze


(torakoabdominalna aorta i zdjeline arterije)
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

cefazolin 1 g i.v.
(+ mertonidazol 500 mg
S.aureus, S.epidermidis,
ili klindamicin 600 mg ako
enterobakterije i anaerobi
je incizija izmeu pupka i
gornjeg bedra

Alternativa / Opaska
Vankomicin-1 g kroz
60 minuta u infuziji,
zavriti 1 h prije incizije

22.7.5.3. Ugradnja covered stenta u periferne arterije


Vjerovatni patogen

Lijek izbora

S.aureus, S.epidermidis cefazolin 1 g i.v.

Alternativa / Opaska
Vankomicin-1 g kroz
60 minuta u infuziji,
zavriti 1 h prije
incizije

22.7.6. Uroloke operacije


Glavni ciljevi antimikrobne profilakse su: prevencija infekcije operativne rane, prevencija postoperativne bakterijurije i sepse.
Rizini faktori za nastanak infekcije nakon urolokog zahvata
su: dob>65 g.preoperativni boravak u bolnici, bakterijurija, kateterizacija uretre, opetovani urinarni infekti.
22.7.6.1. Prostatektomija
transuretralna,transvezikalna
Vjerovatni patogen
E. coli, enterokoki
S. aureus *

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

ciprofloksacin 500 mg p.o.ili Cefazolin 1 g i.v. ili


200mg i.v. 2 h prije zahvata Coamoksiklav 1g p.o.

* S aureus kod suprapubine (transvezikalne) resekcije prostate


Preoperativna urinokultura, jer uzorak mora biti sterilan. Ako
nije, onda se provodi ciljana antimikrobna terapija i pokuava
sterilizirat urin.
79

22.7.6.2. Transrektalna biopsija prostate


za bolesnike s dijabetesom i anamnezom prostatitisa profilaksu
zapoeti 24 h prije biopsije i zavriti dan nakon biopsije (ukupno
3 dana).
Vjerovatni patogen

Enterobakterije

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

trimetoprim +
ciprofloksacin 500 mg p.o. 2 sulfametoksazol
h prije zahvata
3 tbl 1 h prije
procedure

22.7.6.3. Dilatacija uretre


profilaksa nepotrebna
22.7.6.4. TUR tumora mokranog mjehura
profilaksa nepotrebna
22.7.7. Ginekologija i opstetricija
22.7.7.1. Histerektomija
vaginalna ili abdominalna uzrokuje razliitu uestalost infekcija.
Ista ovisi i o duini operativnog zahvata, dijabetesu, debljini,
anemiji pothranjenosti , kree se od 14%-57%
Uz perioperativnu profilaksu uestalost infekcija nakon histerektomije manja je od 10%.
Vjerovatni patogen
stafilokoki, streptokoki,
enterokoki, laktobacili,
difteroidi, E. coli,
anaerobi

Lijek izbora

cefazolin 1 g

Alternativa / Opaska
klindamicin 600 mg +
gentamicin 1.5 mg/kg
iv ili ciprofloksacin 400
mg iv.

22.7.7.2. Carski rez


Uestalost postpartalnih infekcija nakon carskog reza kree se
od 5%-15%

80

U ena s faktorima rizika (pothranjenost, produeni porod, ruptura membrana, mnogobrojne vaginalne infekcije) uestalost je
vea (i do 85%), a glavni faktor rizika je ruptura membrana dulja
od 6 h.
Vjerovatni patogen
Endometritis: flora
vagine; aerobni i
anaerobni streptokoki,
enterokoki, stafilokoki,
crijevni G(-) bacili , G(-)
anaerobi Infekcija rane:
stafilokoki

Lijek izbora

cefazolin 2 g i.v. nakon


podvezivanja pupkovine

Alternativa / Opaska

klindamicin 600
mg ili metronidazol
500 mg i.v. nakon
podvezivanja
pupkovine

22.7.7.3. Pobaaj - prvi trimestar


Vrijednost antimikrobne profilakse u arteficijelnom pobaaju je
vea to su i rizici vei.
Riziko faktori: vie seksualnih partnera, upalna bolest zdjelice u
anamnezi, intrauterini uloak, pozitivan bris na hlamidiju.
Vjerovatni patogen

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

stafilokoki, streptokoki,
enterokoki, laktobacili,
difteroides, E. coli,
anaerobni sreptokoki, B.
fragilis

doksiciklin 100 mg po prije


i 200 mg 30 min poslije
ili cefazolin 1 g i.v. prije
zahvata

metronidazol 500 mg
i.v. preoperativno, a
zatim 500 mg svakih 8
h (do 24 h)

22.7.7.4. Pobaaj - drugi trimestar


cefazolin 1 g i.v.
22.7.7.5. Dilatacija cerviksa i kiretaa
cefazolin 1 g i.v.

81

22.7.8. Ortopedija
Profilalaksa se provodi kod svih zahvata koji ukljuuju ugradnju
stranog materijala (ugradnja proteze i osteosintetskog materijala, osteotomija i artrodeza dugih kostiju i velikih zglobova,
operacije kuka, spondilodeze te operacije koje traju due od 2
sata.
Niska incidenca infekcija i postoperativnih komplikacija ne
opravdava profilaksu kodistih ortopedskih zahvata (operacije koljena, ake, stopala i laminektomije sa ili bez fuzije)
kada nije ukljuena ugradnja implantata.
22.7.8.1. Implantacija umjetnih zglobova
ako se zahvat radi u blijedoj stazi, tada treba punu dozu antibiotika dati barem 5-10 minuta prije stezanja Esmarch-a
Vjerovatni patogen
S.aureus, kaogulaza
negativni stafilokoki

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

Vankomicin 1 g u
Cefazolin 1-2 g i.v. u jednoj
.infuziji kroz 1 h. ili
dozi, dodatna doza pri
Klindamicin 600-900
zahvatima duim od 3 sata
mg i.v.

22.7.8.2. Zatvorena fraktura i otvorena fraktura I stupnja


Vjerovatni patogen
S.aureus, kaogulaza
negativni stafilokoki,
enterobakterije,
streptokoki, P.
aeruginosa

Lijek izbora
Cefazolin 1-2 g i.v. te jo
3 dana (3 x dnevno) za
zatvorenu frakturu

Alternativa / Opaska
Vankomicin 1 g u
i.v.infuziji kroz 1 h. ili
Klindamicin 600-900
mg i.v

22.7.8.3. Otvorena fraktura II stupnja i unutranja fiksacija


Rana kontaminirana:nema profilakse nego rana terapija
22.7.8.4. Artroskopski zahvati
Profilaksa nepotrebna

82

22.7.8.5.Amputacija ekstremiteta
Vjerovatni patogen

S.aureus, kaogulaza
negativni stafilokoki,
enterobakterije,
Clostridium spp.

Lijek izbora

Alternativa / Opaska

Klindamicin 600900 mg i.v +


Gentamicin 120 mg
Cefazolin 1-2 g i.v. u jednoj
i.v. ili Vankomicin 1 g
dozi
u i.v.infuziji kroz 1 h.
(infuziju zavriti 1 h
prije zahvata)

Potrebno je naglasiti da se u ovom vodiu ne obrauje antimikrobna profilaksa u onkologiji, transplantacijskoj medicini,
djeijoj hirurgiji, prljavim zahvatima, bubrenom zatajenju a niti
se razmatraju ekonomska pitanja i cost benefit analize djelotvornosti profilakse.
Praenje uestalosti rezistencije pojedinih vrsta mikroorganizama, praenje potronje antibiotika u svrhu lijeenja i profilakse te formiranje liste rezervnih antibiotika, i uspostava kriterija za njihovo koritenje podrazumijeva:
a). praenje odreenih vrsta bakterija i njihove rezistencije na antibiotike te uestalost svih multiplo rezistentnih
bakterija u zdravstvenoj ustanovi;
b). praenje potronje antibiotika u zdravstvenoj ustanovi
u definiranim dnevnim dozama na 100 bolnoopskrbnih
dana.
Bolnika komisija za praenje bolnikih infekcija u saradnji s
Komisijom za lijekove zdravstvene ustanove treba da osigura
provoenje naela antimikrobnog lijeenja prema vrsti, uzronicima i uestalosti bolnikih infekcija, uestalosti rezistencije
bakterija i potronji antibiotika te formiranje Liste rezervnih antibiotika u pojedinoj zdravstvenoj ustanovi, Prisustvo viestrukootpornih mikroorganizama kao etiolokih uzronika infekcije
ili kolonizata treba obavezno da se navodi prilikom otpusta pacijenta u otpusnom pismu, kao i preporuka o daljnjem lijeenju
ili njezi.

83

Bolnika komisija zajedno sa Komisijom za lijekove treba


da nastavi raditi na preporukama za perioperativnu profilaksu
koje su podlone promjenama kao i dopunama na koje se nije
osvrnuo ovaj vodi.
23. Provoenje preventivnih i specifinih mjera te mikrobioloka kontrola ive i neive sredine
Pod provoenjem preventivnih i specifinih mjera,
mikrobioloke kontrole ive i neive sredine, podrazumijeva
se:
a). podvrgavanje zaposlenih propisanim zdravstvenim pregledima;
b). propisana imunizacija, imunoprofilaksa ili hemoprofilaksa osoblja te imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa osoblja ili pacijenta prema epidemiolokoj
indikaciji, ukljuujui i hemoprofilaksu pri odreenim
hirurkim zahvatima;
c). potivanje kunog reda o noenju radne odjee u krugu bolnice i izvan nje, odnosno sprjeavanje zagaenja
radne uniforme sa agensima iz vanjske sredine
d). provoenje mikrobioloke kontrole oboljelih osoba i
kontakata u sluaju pojave ili sumnje na bolniku infekciju u cilju utvrivanja potencijalnog izvora i uvoenja
mjera za suzbijanje irenja bolnike infekcije;
e). bakterioloka obrada svih infekcija na odjelu, uz praenje
uestalosti rezistentnih sojeva na pojedinim odjelima;
f). bakterioloka ispitivanja neive sredine koja se provode ciljano u sluaju epidemioloke indikacije.
24. Sanitarno-tehnika ispravnost objekata i opreme
Sanitarno-tehnika ispravnost objekata, opreme i instalacija obezbjeuje se u skladu sa medicinskim potrebama i
podrazumijeva:adekvatno izvedbeno rjeenje prostora i opreme
zdravstvene ustanove potujui specifine medicinske potrebe
te strune zahtjeve za smanjenje rizika od bolnikih infekcija o
emu miljenje treba da daje bolnika komisija ustanove.

84

Oprema mora biti redovno validirana (atestirana) od strane


ovlatenih organizacija o emu se vodi posebna evidencija.
25. Edukacija
Pod edukacijom cjelokupnog osoblja (zdravstvenih i
nezdravstvenih radnika) o sprjeavanju, suzbijanju i praenju bolnikih infekcija, podrazumijeva se da svi zdravstveni i
nezdravstveni radnici moraju biti upoznati sa pisanim procedurama i mjerama za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija.
Kontinuirana edukacija osoblja, posebno lanova Bolnike
komisije i lanova Tima za kontrolu bolnikih infekcija, unutar
zdravstvene ustanove u kojoj rade se obavlja na osnovu Plana
edukacije kojeg sainjava Bolnika komisija i provodi se najmanje jednom godinje za osoblje i dva puta godinje za lanove
Bolnike komisije i Tima.
Dodatna/vanredna edukacija se organizuje u sluaju pojave epidemije bolnike infekcije ili veeg broja endeminih bolnikih infekcija. Odluku o potrebi dodatne edukacije uposlenika,
moe donijeti epidemioloka sluba Zavoda u okviru koje radi
Tim za bolnike infekcije, zajedno sa Ministarstvom zdravstva
Kantona Sarajevo.
O svakoj obavljenoj edukaciji se vodi evidencija.

26. Interna i eksterna kontrola bolnikih infekcija


Svi radnici obavezni su u djelokrugu svojih poslova provoditi usvojene mjere za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija
koje su formulisane u tri osnovne grupe preporuka:
a). Preporuke za ienje, dezinfekciju i sterilizaciju;( Preporuke za higijenu ruku, Preporuka za dezinfekciju koe
i sluznica, Preporuka za dezinfekciju instrumenata i povrina, Preporuke za ponaanje osoblja u operacionim
salama, te preporuke za urinanrni kateter, CVK, PVK,
lumbalnu punkciju, pleuralnu punkciju, abdominalnu
punkciju))

85

b). Preporuke za izolaciju, smjetaj i postupak s pacijentiima; (Preporuke izolacije pacijenta, Preporuke za MRSA pacijente)
c). Preporuke za rukovanje i odlaganje rizinog medicinskog otpada (Preporuke za dekontaminaciju, Preporuke u sluaju ubodnog incidenta).
Preporuke se analiziraju, revidiraju i donose od strane Bolnike komisije i moraju biti dostupne u svim radnim jedinicama,
ovjerene od strane predsjednika Bolnike komisije i direktora
ustanove.
Bolnika komisija donosi i revidira prema potrebama i u
skladu s novim spoznajama pisane preporuke za pojedine procedure u dijagnostici, lijeenju i njezi pacijenta, ukljuujui i preporuke za smjetaj i izolaciju pacijenta, kojima se smanjuje rizik
prijenosa uzronika infekcije.
U cilju praenja i suzbijanja bolnikih infekcija neophodno je
voditi sljedee evidencije:
a). Evidencija kontrole rada u sterilizaciji
b). Evidencija dezinsekcije i deratizacije
c). Evidencija zbrinjavanja infektivnog otpada
d). Evidencija kontrole kvaliteta vode u hemodijalizi
e). Evidencija imunizacije osoblja
f). Registar prijavljenih bolnikih infekcija
g). Evidencija visokorezistentnih mikroorganizama i
njihove rezistencije
h). Evidencija potronje antibiotika u dnevno definiranim dozama
i). Lista rezervnih antibiotika
j). Mikrobioloki nalaz kontrole kuhinje
Za provoenje mjera za sprjeavanje i suzbijanje irenja
bolnikih infekcija u zdravstvenim ustanovama odgovoran je direktor, u ordinacijama privatne prakse odgovoran je zdravstveni
radnik koji obavlja poslove zdravstvene zatite osobnim radom,
a u stacionarima ustanova za stare i nemone osobe, direktor
ustanove u skladu sa obimom i vrstom pruanja zdravstvene
zatite i njege o pacijentu.

86

Svaki direktor bi trebao imati i proceduru za nain vrenja


kontrole odnosno potivanje svih utvrenih mjera kao i mehanizam za uvoenje stimulativnih/destimulativnih mjera. Trokove svih postupaka i mjera obavljenih u cilju sprjeavanja i
suzbijanja bolnikih infekcija snosi zdravstvena ustanova iz za
to posebno formiranog fonda, izuzevi specifinu preventivnu
djelatnost za uposlenike (cijepljenje).
Eksternu kontrolu bolnikih infekcija obavljaju nadleni inspekcijski organi kao i Zavod za javno zdravstvo KS.
27. Provoenje i nain praenja bolnikih infekcija
27.1. Bolnika komisija
U cilju provoenja mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija u svim zdravstvenim ustanovama stacionarnog tipa
treba da se osnuje Bolnika komisija.
Predsjednika, zamjenika predsjednika i lanove Bolnike
komisije imenuje Upravni odbor na prijedlog direktora. lanove Bolnike komisije u principu ine direktor ili njegov pomonik za struno medicinske poslove, glavna sestra zdravstvene
ustanove, doktor medicine specijalist mikrobiolog, epidemiolog,
infektolog, diplomirana medicinska sestra ili via medicinska
sestra za kontrolu bolnikih infekcija, posebno osposobljena za
provedbu, praenje i nadziranje mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija, te ljekar specijalist jedne od klinikih
struka koji se bavi bolnikim infekcijama. Po potrebi, za lanove
Bolnike komisije mogu se imenovati i specijalisti drugih specijalnosti te drugi zdravstveni radnici.
U sluaju da zdravstvena ustanova nema sve potrebne
profile potrebne za rad Bolnike komisije, za lana se moe
imenovati zdravstveni radnik zaposlen u drugoj zdravstvenoj
ustanovi.
Poslovnikom o radu Bolnike komsije treba da se utvrdi nadlenost bolnike komisije a openito je to da Bolnika komisija
a). utvruje mjere za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija u svojoj zdravstvenoj ustanovi i donosi program
za kontrolu bolnikih infekcija;
87

b). donosi preporuke/procedure za pojedine postupke pri


dijagnostici, njezi i lijeenju pacijenta i periodino, svake dvije godine revidira pismene preporuke;
c). donosi godinji Plan rada;
d). odreuje strune prioritete u suzbijanju bolnikih infekcija prema epidemiolokoj situaciji i postupke u okviru
mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija;
e). odreuje prioritete u praenju bolnikih infekcija i analizira kretanje bolnikih infekcija;
f). prati i nadzire provedbu preporuka i mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija;
g). organizira sastanak radi obavjetavanja bolnikog osoblja o zakljucima svojih sastanaka;
h). donosi plan kontinuirane edukacije svih uposlenih o
bolnikim infekcijama;
i). podnosi godinji izvjetaj o radu na praenju, sprjeavanju i suzbijanju bolnikih infekcija Upravnom odboru
zdravstvene ustanove, a koji je sastavni dio Izvjetaja
o radu zdravstvene ustanove.
Rad Bolnike komisije odvija se na redovnim sastancima
jednom u mjesecu, a po potrebi i ee ovisno o uestalosti
bolnikih infekcija i epidemiolokoj situaciji.
Bolnika komisija treba da sarauje s Komisijom za lijekove,
Epidemiolokom slubom Zavoda za javno zdravstvo Kantona
Sarajevo, Upravom za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo/Sanitarnom inspekcijom, Ministarstvom zdravstva i drugim
strunim i upravnim slubama a za svoj rad su odgovorni direktoru i Upravnom odboru.

Pojedinane bolnike infekcije kao i o epidemije bolnikih infekcija evidentira Tim za kontrolu bolnikih infekcija, koji
sedmino obavjetava predsjednika Bolnike komisije o stanju
bolnikih infekcija te poduzetim mjerama. Sve prijave bolnikih
infekcija analiziraju se na sastancima Bolnike komisije.
Prikazivanje i analiza podataka se vri po demografskim obiljejima: starosti, polu, prisustvu predisponirajuih faktora, pri-

88

mjeni antibiotika, topografskoj distribuciji u odnosu na odjeljenje, hirurke sale, upotrebu aparata, te hronolokoj distribuciji
odnosno podacima o vremenu oboljevanja.
27.2. Tim za kontrolu bolnikih infekcija
U sastavu Bolnike komisije djeluje Tim za kontrolu bolnikih infekcija. Tim za kontrolu bolnikih infekcija svakodnevno
se bavi provedbom, praenjem i nadziranjem mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija, a sainjavanju ga ljekar
za kontrolu bolnikih infekcija, medicinska sestra za kontrolu
bolnikih infekcija, te ljekar mikrobiolog, ako ljekar za kontrolu
bolnikih infekcija nije te specijalnosti.
Ljekar za kontrolu bolnikih infekcija je specijalist medicinske mikrobiologije, epidemiologije, infektologije ili neke od klinikih specijalnosti, s iskustvom u podruju bolnikih infekcija,
koji radi svakodnevno najmanje 2 sata na tim poslovima.
Medicinska sestra za kontrolu bolnikih infekcija radi na poslovima praenja i kontrole bolnikih infekcija puno radno vrijeme. Medicinska sestra za kontrolu bolnikih infekcija struno je
odgovorna ljekaru za kontrolu bolnikih infekcija.
Zadaci Tima za kontrolu bolnikih infekcija ukljuuju svakodnevno:
a). nadziranje provedbe preporuka, postupaka i mjera za
sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija, praenje i
evaluaciju pojedinih mjera;
b). praenje bolnikih infekcija prema utvrenim prioritetima, izolatima od posebnog znaenja;
c). pruanje savjetodavne i strune pomoi u svakodnevnom radu, pri incidentu;
d). epidemioloko izvianje u sluaju epidemije, prikupljanje i analiziranje podataka, utvrivanje preporuka i mjera za suzbijanje epidemije;
e). organiziranje kontinuirane edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja;
f). sigurno pohranjivanje podataka.

89

utvrivanje preporuka i mjera za suzbijanje epidemije;


e). organiziranje kontinuirane edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja;
f). sigurno pohranjivanje podataka.

Bolnika
Komisija

Tim za
bolnike
infekcije

Bolnikeinfekcije

Direktor i
Upravni
odbor
ema 1. Informisanje
o bolnikim
infekcijama
ema
1. Informisanje

o bolnikim infekcijama

27.3. Epidemioloki nadzor nad bolnikim infekcijama

27.3. Epidemioloki nadzor nad bolnikim infekcijama

Epidemioloki nadzor nad bolnikim infekcijama je organizovano prikupljanje, obrada,


Epidemioloki
nadzor
nad bolnikim
infekcijama
je jeorganizotumaenje
i dostavljanje podataka
o uestalosti
bolnikih infekcija
i zakonska
obaveza.
vano prikupljanje,
obrada,
tumaenje
i dostavljanje
podataka
o
Cilj epidemiolokog
nadzora nad
bolnikim
infekcijama
je utvrivanje realne
epidemioloke
situacije,
blagovremeno
otkrivanje
porasta i bolnikih
infekcija,
smanjenje uestalosti, te
uestalosti
bolnikih
infekcija
zakonska
je obaveza.
evaluacija efikasnosti uspostavljenih mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija.

Cilj epidemiolokog nadzora nad bolnikim infekcijama je utvrivanje

Prema realne
nainu prikupljanja
podatkasituacije,
epidemioloki
nadzor moe biti
aktivan i porasta
pasivan. bolepidemioloke
blagovremeno
otkrivanje
Aktivannikih
epidemioloki
nadzor
podrazumijeva
ciljano te
prikupljanje
podataka
od ovlatenih
infekcija,
smanjenje
uestalosti,
evaluacija
efikasnosti
uspo-osoba,
dok se kod pasivnog nadzora podaci dobijaju od osoba koje provode lijeenje i njegu pacijenata,
stavljenih
mjera
za
sprjeavanje
i
suzbijanje
bolnikih
infekcija.
to je manje efikasno s obzirom da pored redovnih obaveza zdravstveno osoblje ovoj aktivnosti
ne posveuje
dovoljno
vremena.
Prema
nainu
prikupljanja podatka epidemioloki nadzor moe

biti aktivan i pasivan.

Epidemioloki nadzor prema svom obimu moe biti ciljan i sveobuhvatan.


CiljaniAktivan
nadzor podrazumijeva
prikupljanje
iz odreenih
odjeljenja,
klinika ili od
epidemioloki
nadzor podataka
podrazumijeva
ciljano
prikupljanje
odreenih
pacijenataod
ili ovlatenih
podataka vezanih
za provedene
terapijske
postupke.
podataka
osoba,
dok sedijagnostiko
kod pasivnog
nadzora
poSveobuhvatan nadzor obuhvata sve pacijente koji se lijee u bolnici i moe se po svom trajanju

daci dobijaju od osoba koje provode lijeenje i njegu pacijenata,


to je manje efikasno s obzirom da pored redovnih obaveza zdravstveno osoblje ovoj aktivnosti ne posveuje dovoljno vremena.
Epidemioloki nadzor prema svom obimu moe biti ciljan i sveo-

90

buhvatan. Ciljani nadzor podrazumijeva prikupljanje podataka iz


odreenih odjeljenja, klinika ili od odreenih pacijenata ili podataka vezanih za provedene dijagnostiko terapijske postupke.
Sveobuhvatan nadzor obuhvata sve pacijente koji se lijee u
bolnici i moe se po svom trajanju obavljati neprekidno, povremeno ili u ciklusima.
Neprekidni sveobuhvatni nadzor obezbjeuje stalno prikupljanje podataka i daje veliki broj informacija i konstantno sagledavanje stanja ali zahtjeva ogromne ljudske resurse i troenje
jako puno vremena. Zbog toga je praktinije izvoditi rotirajui
sveobuhvatni nadzor i u vremenskim ciklusima napraviti raspored obilazaka i prikupljanja podataka. Povremeni sveobuhvatni
nadzor se provodi u sluaju da je potrebno sagledati trenutni
presjek stanja ili izrade studije prevalencije. Ova vrsta nadzora
ne moe dati podatke o faktorima rizika i ne omoguava blagovremeno otkrivanje epidemije.
Podaci o bolnikim infekcijama za potrebe epidemiolokog
nadzora se dobijaju na osnovu dnevnih nalaza o uzronicima
izolovanim u mikrobiolokoj laboratoriji, pregleda podataka iz
medicinske dokumentacije: temperaturne liste, operativne liste,
istorije bolesti i direktnim kontaktom sa pacijentom.
Prvo registriranje bolnike infekcije ili sumnju na bolniku infekciju vri odjeljenska sestra zaduena za praenje bolnike infekcije odjela (link sestra odjeljenja/klinike), zajedno sa
odjeljenskim ljekarom na osnovu dnevne analize temperaturnih
lista, sedmine analize terapijskih lista i po obilasku odjela po
dobijenom mikrobiolokom nalazu.
Obilazak rizinih pacijenta, na odjeljenjima srednjeg i niskog rizika se mora obavljati najmanje 3 puta sedmino, a svih pacijenta
jedanput sedmino, kako bi se na vrijeme prepoznali simptomi
bolnikih infekcija, dok se obilazak pacijenata na odjeljenjima
visokog rizika vri svakodnevno.
O sumnji na bolniku infekciju, ordinirajui ljekar konsultuje mikrobiologa iz Tima za kontrolu bolnikih infekcija, potom infektologa a po potrebi i radiologa i patologa. Po utvrivanju bolnike

91

infekcije informie glavnu sestru klinike i efa klinike koji vre


analizu terapijskih lista, te obilazak pacijenta. Glavna sestra
klinike zajedno sa efom klinike je obavezna vriti jednom mjeseno analizu pojavnosti bolnikih infekcija, te izvjetaj dostavljati Timu za kontrolu bolnike infekcije zdravstvene ustanove.
Po zaprimljenoj prijavi bolnike infekcije, epidemioloki nadzor
nad bolnikim infekcijama obavlja i Tim za kontrolu bolnikih infekcija koji odmah odlazi na odjel i poduzima sve protuepidemijske mjere za sprjeavanje daljnjeg irenja bolnike infekcije.
U svakodnevnom redovnom radu, Tim za kontrolu bolnike infekcije vri epidemioloki nadzor na nain da je neophodno najmanje:
a). Jednom mjeseno obii sve rizine pacijente, a po potrebi i ee.
b). Jednom mjeseno izvriti analizu temperaturnih i terapijskih listi rizinih odjela odnosno pacijenata.
c). Odmah obii odjel/pacijenta po dobijenom mikrobiolokom nalazu.

ema 2. Put izvjetavanja i prijavljivanja bolnike infekcije u ustanovi

ema 2. Put izvjetavanja i prijavljivanja bolnike


infekcije u ustanovi
Potvrena bolnika infekcija se prijavljuje popunjavanjem
obrasca itko i potpuno, potpisanog od ordinirajueg odjeljenskog ljekara i efa odjeljenja/klinike. Prijava se popunjava u 4
primjerka i dostavlja: Bolnikoj komisiji, Generalnom direktoru,
Glavnoj sestri ustanove i upuuje u JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo-Timu za prevenciju IHI.
Potvrena bolnika infekcija se prijavljuje na popunjavanjem obrasca itko i potpuno, potpisana
od ordinirajueg odjeljenskog ljekara i efa odjeljenja/Klinike. Prijava se popunjava u 4
primjerka i dostavlja: Bolnikoj komisiji, Generalnom direktoru, Glavnoj sestri ustanove i
upuuje u JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo-Timu za intrahospitalne infekcije .

92

ema 3. Prijavljivanje bolnike infekcije

ema 3. Prijavljivanje bolnike infekcije

27.4. Epidemioloka sluba Zavoda za javno zdravstvo

93
Prijava bolnike infekcije treba da se dostavi u roku od 48 sati od nastanka infekcije
epidemiolokoj slubi Zavoda na utvrenom obrascu. U sluaju epidemije bolnike infekcije,

27.4. Epidemioloka sluba Zavoda za javno zdravstvo


Prijava bolnike infekcije treba da se dostavi u roku od 48 sati
od nastanka infekcije epidemiolokoj slubi Zavoda na utvrenom obrascu. U sluaju epidemije bolnike infekcije, prijava se
moe obaviti i telefonski o emu zabiljeku treba da saini lan
epidemioloke slube Zavoda.
O saznanjima pojave bolnike infekcije, epidemioloka sluba
Zavoda obavijetava Ministarstvo i Upravu za inspekcijske poslove-sanitarnu inspekciju koji u roku od 24 sata treba da izvre
uviaj i provedu istragu na nain da izvre uvid u medicinsku
dokumentaciju, protokol lijeenja pacijenta/pacijenata i uzmu
potreban broj briseva, dovoljnih uzoraka sa kritinih mjesta koji
su mogli dovesti do bolnike infekcije, koji se proslijeuju Zavodu na analizu.
Po dobijenim nalazima, epidemioloka sluba Zavoda utvruje
prijedlog mjera za prevazilaenje nastale situacije koje Sanitarna
inspekcija nalae Rjeenjem. Kontrolu izvrenja mjera obavljaju
zajedno Sanitarna inspekcija i epidemioloka sluba Zavoda.
O evidentiranim bolnikim infekcijama i poduzetim mjerama,
epidemioloka sluba Zavoda redovno informie Ministarstvo.
27.5. Epidemija bolnikih infekcija
Pojava dva ili vie sluaja bolnike infekcije uzrokovana istim
uzronikom, i meusobno povezana mjestom, vremenom i postupkom, kao i poduzetim postupcima u dijagnostici, njezi ili lijeenju pacijenta, proglaava se epidemijom.
Prijavu epidemije bolnike infekcije vri zdravstvena ustanova
na obrascu - Prijava epidemije bolnike infekcije uz koju se opisuje uzronik, pojava, broj sluajeva, vremenski tok i miljenje
Bolnike komisije.
Na osnovu zaprimljenih pojedinanih prijava bolnike infekcije ili
putem redovnog nadzora, Epidemioloka sluba Zavoda moe
ustanoviti pojavu epidemije o emu odmah obavijetava Upravu za inspekcijske poslove/Sanitarnu inspekciju i Ministarstvo
zdravstva Kantona Sarajevo na Obrazcu Obavijest o epidemiji.
U sluaju epidemije bolnike infekcije Ministar zdravstva ime-

94

nuje predsjednika i lanove Strunog tijela za bolnike infekcije


Ministarstva, koje u periodu epidemije svakodnevno prima izvjetaj predsjednika Bolnike komisije ustanove, Sanitarne inspekcije i Zavoda i koordinira daljnje aktivnosti na sprjeavanju
irenja bolnikih infekcija.
Na osnovu zaprimljenih izvjetaja ustanove i Epidemioloke
slube Zavoda donosi se odluka o prestanku epidemije na utvrenom obrascu.
28. Zakljuak
Centar za kontrolu bolesti (CDC) ve 30 godina razrauje i
primjenjuje smjernice i preventivne mjere za kontrolu i smanjivanje bolnikih infekcija. Zbog znaaja sprjeavanja bolnikih
infekcija od 1986.godine se u svijetu obiljeava i Meunarodna
sedmica prevencije infekcija sa namjerom da se i na taj nain zdravstveni radnici i cjelokupna javnost upozore na vanost
bolnikih i svih ostalih infekcija. Bolnike infekcije predstavljaju
znaajni uzrok morbiditeta i mortaliteta hospitaliziranih bolesnika, te je njihovo sprjeavanje i suzbijanje jedan od vanih poslova zdravstvenog osoblja.
Zajedniki cilj svih zdravstvenih profesionalaca treba da bude
provoenje mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija. U svakodnevnim aktivnostima cjelokupnog zdravstvenog
sistema treba da budu zastupljene podjednako sve mjere od
higijene ruku, sterilizacije medicinskih instrumenata, provoenja hirurkih aseptikih postupaka, primjene dezinfekcionih
sredstava, redovnog odravanja higijene prostora, ventilacionih
filtera, higijenskog naina pripreme i obrade hrane, edukacije
uposlenika i pacijenata. Sve se vea panja pridaje odabiru i
dozi antibiotika jer zbog neracionalne upotrebe antibiotika dolazi do stvaranja rezistencije mikroorganizama, pa je za lijeenje
stanovnitva potrebno ukljuivati jae i skuplje antibiotike, koristiti rezervne tako da rezistencija koja se stvara i na te jae i
nove antibiotike predstavlja veliki problem.
Dobro organizovani zdravstveni sistem i ustanova su svjesni da
se svaki novac potroen na kontrolu infekcija viestruko isplati,
jer sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija je sastavni dio
95

brige o zdravlju koji, ako se neadekvatno provodi rui ugled cjelokupnom zdravstvenom sistemu.
Ovaj Vodi je samo temelj na kojem e se graditi nova saznanja
i iskustva, jer bolnike infekcije i njihova nepredvidivost uvijek
daju potrebu da se neto modificira i dopunjuje kako bi se adekvatno sprjeavale i suzbijale.

96


Prilog 1.
Popis sistema, grupa i mjesta bolnike infekcije
(modificirane CDCkategorije bolnikih infekcija)
INFEKCIJA MOKRANOG SISTEMA
Simptomatska infekcija mokranog sistema
Asimptomatska bakteriurija
Ostale infekcije mokranog sistema (mjehur, ureter,
uretra, bubreg)
Primarna infekcija krvotoka
Laboratorijski potvrena bakterijemija
Klinika sepsa
PNEUMONIJA
INFEKCIJA DONJEG RESPIRATORNOG TRAKTA
Bronhitis, traheobronhitis, traheitis, bronhiolitis, bez. zn.
pneumonije
Ostale infekcije donjeg respiratornog trakta (absces
plua, empijem)
INFEKCIJA KOSTI I ZGLOBOVA
Osteomijelitis, osteitis
Infekcija zgloba ili burze
Infekcija prostora vertebralnog diska
Infekcija CENTRALNOG NERVNOG sistema
Intrakranijalna infekcija (absces mozga, subdur. i epidur. inf., encefalitis)
Meningitis ili ventrikulitis
Spinalni absces bez meningitisa
Infekcija srca i krvNOG sistema
Arterijska ili venska infekcija
Endokarditis
Miokarditis ili perikarditis
Mediastinitis

97

infekcija probavnog sistema


Gastroenteritis, Enterocolitis
Probavni sistem (jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo, rektum)
Nekrotizirajui enterokolitis dojeneta
Hepatitis
Intraabdominalna infekcija (u, jetra, guteraa, slezena, nespecifir. drugdje)
Infekcija oka, uha, nosa, grla, usta
Konjuktivitis, infekcija oka (osim konjuktivitisa)
Infekcija uha otitis externa, interna, media, mastoiditis
Infekcija usne upljine (usne, jezik, desni, lijezda slinovnica) Sinusitis
Infekcija gornjeg resp. trakta faringitis, laringitis, epiglotitis
infekcija reproduktivnog sistema
Endometritis
Infekcija epiziotomije
Infekcija vaginalnog bataljka
Ostale infe. muk. i ensk. reprod. tr. (prostata, testis,
vagina, ovarij, uterus, zdjelino tkivo)
Infekcija koe i mekih esti
Infekcije koe; Infekcija mekih tkiva; Infekcija dekubitusa
Infekcija opekline
Absces dojke ili mastitis
Omfalitis novoroeneta
Pustuloza dojeneta Infekcija cirkumzicije norovoeneta

98

INFEKCIJE HIRURKOG ZAHVATA


Povrna infekcija incizije (koa, potkono tkivo)
Duboka infekcija incizije (fascija, mii)
Hirurka infekcija organa/prostora*
Specifino mjesto *s
Arterijska i venska infekcija
Endometritis
Endokarditis
Gastrointestinalni trakt
Gornji respiratorni trakt, faringitis
Indraabdominalno, ne specificirano drugdje
Intrakranijalna infekcija, absces mozga, dure
Mastitis, absces dojke
Medijastiniti
Miokarditis, perikarditis
Meningitis, ventrikulitis
Oko (osim konjuktivitisa)
Osteomijelitis
Ostale infekcije donjeg resp. trakta
Ostale infekcije urinarnog trakta
Ostale inf. enskog i mukog reproduk. trakta
Prostor vertebralnog diska
Sinusitis
Spinalni absces bez meningitisa
Uho, mastoid
Usna upljina (usta, jezik, desni)
Vaginalni bataljak
Zglob i burza

99

Prilog 2.
PRIJAVA BOLNIKE INFEKCIJE broj: ____
Datum:___/____/______ godine
Ustanova: ___________________________________________________________________
Klinika:
___________________________________________________________________
Odjeljenje:____________________________________________________________________
Ime i prezime:__________________________________________________________________
Jedinstveni matini broj:__________________________________________________________________
Spol
M

datum roenja: _____ /_____ /_____ godine


Datum prijema u bolnicu: _____ /_____ / ___________ godine
Razlog hospitalizacije (klinika dijagnoza): _________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
Prvi prijem po dijagnozi:
DA
NE
Ponovna hospitalizacija po istoj dijagnozi:
DA
NE
Premjetaj unutar bolnice:
DA
NE
Premjeaj iz druge ustanove:
DA
NE
Da li je pri prijemu uzet uzorak za mikrobioloku pretragu
DA
NE
Vrsta:_______________________________________________________________________
Nalaz:_______________________________________________________________________
Dijagnoza bolnike infekcije:______________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
Rizini faktori za nastanak bolnike infekcije:_________________________________________________
______________________________________________________________________________________
Datum nastanka bolnike infekcije:______ / ______ / __________ godine
Vrsta uzoraka:_________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
Uzronik:_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
Ishod
a)premjetaj
b) izlijeenje
c) hronina infekcija
d) smrt (datum smrti) ____ / _____ / _______ godine
Napomena:_________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
Odjeljenjski ljekar
___________________________

100

ef odjeljenja/Klinike
___________________________________

Zdravstvena ustanova____________________________________________________
Klinika________________________________________________________________
Odjel/Ambulanta_______________________________________________________

Prilog 3.

PRIJAVA EPIDEMIJE BOLNIKE INFEKCIJE


Broj______________
datum___/____/______.godine
Epidemija bolnike infekcije:
Dijagnoza____________________________________________________________________
ifra
Uzronik:_________________________________
MKB:____________________
Datum otkrivanja epidemije:____/____/________. godine
sat: _______________
Broj
Broj oboljelih:__________________
eksponiranih:______________
Broj
Broj sumnjivih:_________________
umrlih:___________________
Izvor zaraze utvren_________________________
Put prenoenja: utvren:_____________________
Uzronik:

dokazan_________________________________________________
nije dokazan______________________________________________

Izvor zaraze:
1. hrana
2. voda za pie
3. kontakt

4.
5.
6.
7.
8.
9.

pretpostavljen:_________________
pretpostavljen:_________________

pacijent/pacijent
pacijent/osoblje
pacijent/posjetilac

DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
__/___/_____.godine

zrak
dezinfekcija materijala
sterilizacija materijala
infektivni tpad
higijena prostora
operativni/dijagnostiki zahvat
izvren dana:
vrsta
zahvata:_______________________
10. antimikrobna profilaksa izvrena
DA
NE
Vrsta antibiotika: ___________________________
11. higijensko tehnika ispravnost objekta:
DA
NE
12. vektorski
zadnja deratizacija obavljena
dana:___/___/____.godine

101

13. posteljina (rublje)


14. Uzrok nije utvren

DA
DA

NE
NE

Klinika slika oboljelih:________________________________________________________


___________________________________________________________________________
Poduzete mjere:_______________________________________________________________
____________________________________________________________________________
DA
NE
Oboljeli zadrani na lijeenju
Oboljeli premjeteni u izolaciju
DA
NE
Oboljeli otputeni na kuno lijeenje
DA
NE
Drugi poznati podaci za pojavu i irenje epidemije bolnike infekcije:____________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Kontakt osoba zdravstvene ustanove za daljnje postupanje:_____________________________
Direktor ustanove
______________

102

Prilog 4.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SARAJEVO


EPIDEMIOLOKA SLUBA
Broj:
Sarajevo, ___/___/______.godine

OBAVIJEST O EPIDEMIJI BOLNIKE INFEKCIJE


Broj: ____________
datum____/_____/________.godine
Zdravstvena ustanova koja prijavljuje epidemiju:_____________________________________
Odjel/Ambulanta:_____________________________________________________________
Datum prijave epidemije:____/____/______.godine Sat:______________
Broj oboljelih:_____________ Broj eksponiranih:_______________ Broj umrlih:________
Klinika slika oboljelih:________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Izvor epidemije:

potvren
DA
NE
nije potvren
DA
NE
Pretpostavljeni izvor epidemije: _________________________________________________
Uzeti uzorci:__________________________________________________________________
____________________________________________________ dana ___/____/_____.godine
Poduzete mjere:_______________________________________________________________
____________________________________________________________________________
Prijedlog daljnih mjera: _________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Ovlatena osoba
_____________________

103

Prilog 5.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SARAJEVO
EPIDEMIOLOKA SLUBA
Broj:
Sarajevo, ___/___/______.godine

OBAVIJEST O ODJAVI EPIDEMIJE BOLNIKE INFEKCIJE


Broj: ____________
datum____/_____/________.godine
Zdravstvena ustanova koja je prijavila epidemiju:____________________________________
Odjel/Ambulanta:_____________________________________________________________
Datum prijave epidemije:____/____/______.godine Sat:______________
Broj oboljelih:_________
Broj eksponiranih:___________ Broj umrlih:_______
Uzronik:_______________________________________________
Izvor epidemije
potvren
DA
NE
_____________________________________________________
_
nije potvren
DA
NE
Pretpostavljeni izvor epidemije:
_____________________________________________________
Poduzete mjere:
vakcinacija
DDD
edukacija
higijenske mjere
zbrinjavanje medicinskog
otpada
tehnika ispravnost objekta i opreme
Drugo:_______________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Mjere za trajno otklanjanje nedostataka:_____________________________________________
_____________________________________________________________________________
Ovlatena osoba
_____________________

104

29. Literatura:
1.(Wallace WC, Cinat M, Gornick WB, Lekawa ME, Wilson SE:
Nosocomial Infections in the Surgical Intensive Care Unit: A
Difference Between Trauma and Surgical Patients. Am Surg
1999;65:987-990.)
2. Gorecki P, Schein M, Rucinski JC, Wise L.Antibiotic Administration in Patients Undergoing Common Surgical Procedures
in a Community Teaching Hospital: the Choas Continues. World
J Surg 1999; 23: 429-33.
3. Silver A, Eichorn A, Kral J, Pickett G, Barie P, Dearie MB, and
Members of the Antibiotic Prophylaxis Study Group. Timeliness
and Use of Antibiotic Prophylaxix in Selected Inpatient Surgical
Procedures. Am J Surg 1996; 171: 548-52.
4. Kirkland KB, Briggs JP, Trivette SL, Wilkinson WE, Sexton DJ.
The Impact of Surgical-Site Infections in the 1990s:Attributable
Mortality, Excess Lenght of Hospitalization, and Extra Costs.
Infect Copntrol Hosp Epidemiol 1999; 20:725-30.
5. Cruse PJ, Foord R. The epidemiology of wound infection. A
10-year prospective srudy of 62.939 wounds. Surg Clin North
Am 1980; 60: 27-40.
6.Woods RK, Dellinger EP, Current Guidelines for Antibiotic Prophylaxis of Surgical Wounds. Am Fam Phys 1998; 57: 2731-40.
7. American Society of Health system Pharmacists. ASHP Therapeutic Guidelines on Antimicrobial Prophylaxis in Surgery. Am
J Health Syst Pharm 1999; 56: 1839-88.
8. Trampuz A, Zimmerli W. Antimicrobial Agents in Orthopedic
Surgery: Prophylaxiy and Treatment. Therapy in Practice. Drugs
2006; 66:1089-105.
105

9.D Alessandro C, Leprince P, Golmard J et al. Strict glycemic


control reduces Euro SCORE expected mortality in diabetic patients undergoing myocardial revascularisation. J Thorac Cardiovasc Surg 2007; 134: 29-37.
10. Horan TC, Gaynes RP, Martone WY, Jarvis WR, Emori TG.
CDC definitions of nosocomial surgical site infections, 1992: a
modification of CDC definitions of surgical wound infections. Infect Control Hosp Epidemiol 1992; 13;606-8.
11. Culver DH, Horan TC, Gaynes RP et al. Surgical wound infection rates by wound class, operative procedures and patient
risk index. National Nosocomial Infections Surveillance System.
Am J Med 1991; 91:152-712.
12. Bratzler DW, Houck PM. Antimicrobial prophylaxis for surgery: an advisory statement from the National Surgical Infection
Prevention Project. Clin Infect Dis 2004; 38(12):1706-15.
13. SNLG17. Perioperative prophylaxis: surgical. Melbourne:
Therapeutic Guidelines Limited, 2006.
14. Pea F, Viale P, Furlanut M. Antimicrobial agents in elective
surgery: prophylaxis or early therapy ? J Chemother 2003;
15:3-11.
15. Loeb M, Main C, Walker-Dilks C, Eady A. Antimicrobial drugs for treating methicillin-resistant Staphylococcus aureus colonisation. Chechester: John Wiley and Sons Ltd; 2003.
16. Maraha B, Van Halteren J, Verziji JM, Wintermans RG, Buiting AG. Decolonisation of methicillin-resistant Staphylococcus
aureus using oral vancomicin and topical mupirocin. Clin Microbiol Infect 2002; 8:671-5.

106

17. Mangram AJ, Horan TC, Pearson ML, Silver LC, Jarvis WR.
The hospital Infection, 1999. Infect Control Hosp Epidemiol
1999; 20: 247-78.
18. Kaleni S, Payerl Pal M, Palcevski VV et al. Smjernice za
prevenciju, kontrolu i lijeenje infekcija koje uzrokuje meticilinrezistentni Staphylococcus aureus(MRSA). Lije Vjesn 2008;
130:1-32.
19. Martin C.Antimicrobial prophylaxis in surgery: general concepts and clinical guidelines. French Study Group on Antimicrobial Prophylaxis in Surgery, French Society of Anesthesia
and Intensive Care. Infect Control Hosp Epidemiol 1994; 15:
463-71.
20. Scher KS. Studies on the duration of antibiotic administration for surgical prophylaxis Am Surg 1997;63:59-62 )
21. Forse RA, karam B, MacLean LD, Christou NV. Antibiotic prophylaxis for surgery in morbidly obese patient. Surgery
1989;106:750-6.
22. Sue D, Salazar TA, Turley K, Guglielmo BJ. Effect of surgical blood loss and volume replacement on antibiotic pharmacokinetics. Ann Thorac Surg 1989;47:857-9.
23. Privitera G, Scarpellini P, Ortisi G, Nicastro G, Nicolin R, de
Lala F. Prospective study of Clostridium difficile intestinal colonization and disease following single dose antibiotic prophylaxis
in surgery. Antimicrob Agents Chemother 1991;35:208-10.
24. Austin DJ, Kakehashi M, Anderson RM. The transmission dynamica of antibiotic resistant bacteria: the relationship
between resistance in commensal organisms and antibiotic
consumption. Proc R Soc Lond B Biol Sci 1997; 264: 1629-38.

107

25. Idsoe O, Guthe T, Wilcox RR, Weck AL de. Nature and extent
of penicilin side-reactions with particular reference to fatalities from
anaphylactic shock. Bull World Health Organ 1968; 38:159-88.
26. Johnson JT, Myers EN, Thearle PB, Sigler BA, Schramm
VL. J Antimicrobial prophylaxis for contaminated head and neck
surgery. Laryngoscope 1984; 94: 46-51.
27. Hollenbeak CS, Lave JR, Zeddies T, Pei Y, Roland CE, Sun
EF. Factors associated with risk of surgical wound infections.
Am J Med Qual 2006;21: 29S-34S.
28. Prophylactic antibiotics. U:Greenberg MS, ur. Handbook of Neurosurgery. 6 izd. Thieme Medical Publisher: New York; 2006.
29. Habib G, Hoen B, Tornos P et al. Guidelines on the prevention, diagnosis and treatment of infrctive endocarditis(new version 2009):the Task Force on the Prevention, Diagnosis, and
Treatment of Infective Endocarditis of the European Society of
Cardiology;European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases; International Society of Clinical Microbiology and
Infection and Cancer. Eur Heart J 2009;30:2369-413.
30.Wilson W. Taubert KA, Gewitz M et al. Prevention of infective
endocarditis:guidelines from the American Heart Association:a
guideline from the American Heart Association Rheumatic Fever, Endocarditis, and Kawasaki Disease Committee, Council
on Cardiovascular Disease in the Young, and the Council on
Clinical Cardiology, Council on Cardiovascular Surgery and
anesthesia, and the Quality of Care and Outcomes Research
Interdisciplinary Working Group, Circulation 2007;116:1736-54.
31Wilson W, Taubert KA. Grewitz M et al. Prevention of infective endocarditis: guidelines from the American Heart Association. JADA 2007;138:739-60.

108

32. Bach DS. Perspectives on the American College of Cardiology/American Heart Association guidelines for the prevention
of infective endocarditis. J Am Coll Cardiol.2009;53:1852-4.
33.Dhoble A, Vedre A, Abdelmoneim SS et al. Prophylaxis to
prevent infective endocarditis:to use or not to use_ Clin Cardiol
2009;32:429-33.
34.Classen DC, Evans RS, Pestotnik SL, Horn SD, Menlove
RL, Burke JP. The timing of prophylactic administration of antibiotics and risk of surgical-wound infection. N Engl J Med.
1992; 326:281-6.
35. The Society of Thoracis Surgeons: Antibiotic Prophylaxis
in Cardiac Surgery, Part II: Antibiotic Choice. Ann Thorac Surg
2007; 83:1569-76.
36. Hall MC. Surgical Care Improvement Project(SCIP) Module
1:Infection Prevention.Medscape CME/CE 2006.
37. Marroni M, Cao P, Fiorio M et al. Prospective, randomized,
double-blind trial comparing teicoplanin and cefazolin as antibiotic prophylaxis in prosthetic vascular surgery. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 1999;18(3):175-8.
38. Stewart A, Eyers PS, Earnshaw JJ. Prevention of infection
in arterial reconstruction. Cochrane Database Syst Rev. 2006
Jul 19;3
39.Paget DS, Bukhari RH, Zayyat EJ, Lohr JM, Roberts WH,
Welling RE.Infectibility of endovascular stents following antibiotic prophylaxis or after arterial wall incorporation. Am J Surg.
1999;178(3):219-24.

109

40.Schaeffer AJ, Montorsi F, Scattoni V et al. Comparison of a


3- day with 1-day regimen of an extended-release formulation
of ciprofloxacin as antimicrobial prophylaxis for patients undergoing transrectal needle biopsy of the prostate. Brit J Urol Int
2007;100:51-7.
41. ACOG Committee on Practice Bulletins. ACOG Practice Bulletin No.74. Antibiotic Prophylaxis for gynecologic procedures.
Obstet Gynecol.2006;108 (1):225-34.
42. Guidelines for Perioperative Antibiotic Prophylaxis.U: Abrutyn E, Goldmann DA, Scheckler WE. Infection Control Reference Service.2.izd.WB Saunders;2001;23:343-5.
43. Gillespie WJ, Walenkamp G. Antibiotic prophylaxis for surgery for proximal femoral and other closed long fractures. Cochrane Database of Systematic Reviews 2001, Issue 1. Art.
No.:CD000244.
44. Van Kasteren ME, Mannien J, Ott A, Kullberg BJ, de Boer
AS, Gyssens IC. Antibiotic Prophylaxis and the Risk of Surgical
Site Infections Following Total Hip Arthoplasty:Timely Administration Is the Most Important Factor. Clin Infect D
45. Karakaevi B., Mikrobiologija i parazitologija, Medicinska
knjiga Beograd-Zagreb, 1987.
46. Drndarevi D., Nadzor nad bolnikim infekcijama, Beograd
1991.
47. Belagi E., Bai F., Mikrobiologija-Morfoloki aspekt sa
dijagnostikom, Medicinski fakultet Sarajevo, 1998.
48. Soldo I., Virusne bolesti-Sprjeavanje i lijeenje, Jugoslovenska medicinska naklada Zagreb

110

49. Severin I., Dezinficijensi, Pliva Zagreb 2006.


50. atovi S., Kendi A., Higijena, Biha 2004.
51. Teftedarija M., orevi d., Opta i specijalna infektologija,
Sarajevo 1988.
52.Macmahon B., Pugh F.T., Ipsen J., Epidemioloke metode,
Nauna kjiga Beograd 1971.
53. Gaon J., Borjanovi S., Vukovi B., Turi A., Puvai Z.,
Specijalna epidemiologija akutnih zaraznih bolesti, Svjetlost
Sarajevo, 1989.
54. Radovanovi Z., Epidemioloki renik, Nauna knjiga Beograd, 1991.
55. Puvai Z. i saradnici, Epidemiologija zaraznih bolesti, Sarajevo 2007.
56. Damani N.N., Prirunik o postupcima kontrole infekcija, Zagreb 2004.
57. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti (Slubene
novine FBiH, broj 29/05)

111

DIJAGNOSTIKO TERAPIJSKI VODI


VODI ZA SPRJEAVANJE
I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA
Autori:
Doc.dr.sci Nada Koluder imi,
Dr Alma Bungur,
Prim.mr.ph. Edina Stevi, spec
Recenzenti:
Dr med. sci. Snjeana Balta, primarijus
Dr. Bakir Naka
Lektor:
Biljana Jandri
Izdava:
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo
Institut za naunoistraivaki rad i razvoj
Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu
Za izdavaa:
Prim. dr Mustafa Cuplov
tampa:

Za {tampariju:
Graf. ing. Muhamed Hrlovi}
Tira`: 1 000 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Naci

www.ks.gov.ba

print by:

9 789958 695025

SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE
BOLNIKIH INFEKCIJA

You might also like