You are on page 1of 15

UNIVERZITET U BIHAĆU

TEHNIČKI FAKULTET
BIHAĆ

SEMINARSKI RAD
„KRIVA OTPORNOSTI RASTA PRSLINE“

Studij: II ciklus, Građevinski odsjek
Predmet: Osnovi mehanike loma
Mentor: Prof. dr. Zijah Burzić
Student: Mirsada Selmić, bachelor građevine
Smjer: Opšti

Bihać, novembar 2015.god

.......................... 4 2.................3....2..................................................Eksperimentalne metode za određivanje stabilnog širenja pukotine i loma ...................Kriva otpornosti rasta prsline SADRŽAJ 1.......... LITERATURA ........................................................................... 10 2.............1...............Konstrukcija J-R krivulje ................................ ZAKLJUČAK ........................................... 3 2.............................................................. 15 ................Određivanje parametra lomne žilavosti kod nestabilnog širenja pukotine .................................Veza između CTOD i J-integrala .4...Osnovi mehanike loma ..... 5 2...... 6 2.. UVOD .................................................... J-R krivulje i parametri lomne žilavosti .................................................... 12 3............ 14 4............................................

3 . Taj parametar nazvali su Jintegral koji u osnovi predstavlja smanjivanje potencijalne energije U usljed prirasta pukotine ∆a za vrijeme eksperimenta. Nestabilnost konstrukcije izazvat će ona sila razvoja pukotine. koja se tangencijalno dodiruje s krivuljom otpornosti R. Stoga modeliranje strukture konačnim elementima mora biti što bliže realnosti. Vrlo često potrebno je izračunati kritičnu veličinu pukotine ac. U ovom radu ćemo se fokusirati na J-R krivulje. te na određivanje parametara lomne žilavosti kod stabilnog i nestabilnog širenja pukotine. nužno je da za maksimalno dosegnutu silu iz eksperimenta. odnosno krivulje otpornosti rasta prsline. koji se može koristiti i u LEML i u EPML. U tom se smislu eksperimentalno određuje tzv.Kriva otpornosti rasta prsline 1. Kako bi se krivulja razvoja pukotine uopće mogla sjeći ili tangencijalno dodirivati s krivuljom otpornosti. MKE rezultati budu manji od onih izmjerenih. UVOD Pojava velikih plastičnih deformacija oko vrška pukotine onemogućuje opisivanje pojave oko vrška pukotine linearnom mehanikom loma. kao što su otvaranje vrška pukotine i J integral. Crack driving force) najčešće se određuju uz pomoć MKE. za koju nastupa nestabilnost konstrukcije.Osnovi mehanike loma . Sile razvoja pukotine (engl. Rice i Eshelby su uz pomoć energijskog pristupa definirali parametar za opisivanje lomnog ponašanja materijala. Stoga je potrebno uvesti parametre koji nisu ograničeni linearno-elastičnim ponašanjem materijala. Crack resistance curve). simuliranjem prirasta pukotine uz F=const. krivulja otpornosti ili R-krivulja (engl.

tj. Taj je otvor prema Burdekinu i Wellsu nazvan CTOD pomakom (Crack Tip Opening Displacement) [2]. Iz takvih se krivulja može izlučiti kritična vrijednost parametra lomne žilavosti. J resistance curve).Kriva otpornosti rasta prsline 2. kao praktična mjera lomne žilavosti pojedinog materijala koja opisuje početak stabilnog širenja pukotine i nije ovisna o promjeni geometrije [3]. Primjer J-R krivulje [3] Ovakve se krivulje razvijaju za stanje ravninske deformacije što podrazumijeva uporabu testnih epruveta dovoljne debljine (B) kako bi se takvo stanje osiguralo.): Slika 2. Prikaz modela otvaranja vrha pukotine [2] 4 . Naime. JIc. J-R krivulje predočuju žilavost materijala i otpornost na lom. J-R krivulje i parametri lomne žilavosti J integral se koristi da bi se opisalo stabilno širenje pukotine te početna tačku nestabilnosti kod elastoplastičnog ponašanja materijala. Slika 1.Osnovi mehanike loma . krivuljama otpornosti lomu [1]. a takve se krivulje nazivaju J-R krivuljama (eng. Najvažnija karakteristika pukotine sa širom plastičnom deformacijom je postojanje konačnog otvora pri vršku pukotine za razliku od tačkastog otvora kod elastične pukotine. Slika 1. prikazuje jedan tipičan odnos između vrijednosti J integrala za pukotinu koja se širi/produljuje. testom lomne žilavosti mjeri se otpor materijala produljenju pukotine. Postoje dvije zajedničke definicije otvaranja pukotine (CTOD) koje su ekvivalentne ako pukotina otupljuje u polukrugu (Slika 2.

godine.Osnovi mehanike loma . J-integral i CTOD (slika 3. Veza između CTOD i J-integrala Uzmu li se u obzir linearno-elastično tijelo s pukotinom. 1981.Kriva otpornosti rasta prsline a) Izvorni oblik otvaranja vrška pukotine (slika 2-a) b) Otvaranje vrška pukotine u tački gdje linija bokova pukotine zatvaraju kut od 90º (slika 2-b) 2. Otvaranje vrška pukotine – veza J-integral i CTOD [3] Shih. za pukotinu u beskonačnoj ploči pomak otvaranja pukotine. moguće je napisati vezu [2]: 𝐾2 𝐽= = 𝑚𝜎𝑦𝑠 𝛿 𝐸 Za ravninsko naprezanje i m=1.1. Polje pomaka je dano izrazom [2]: 𝑛 𝑛+1 𝛼𝜎𝑦𝑠 𝐸𝐽 𝑢𝑖 = 𝑟ũ𝑖 (𝜃.). otišao je korak dalje i pokazao da postoji jedinstveni odnos između J i CTOD izvan granica LEML. 𝑛) ( 2 ) 𝐸 𝛼𝜎𝑦𝑠 𝐼𝑛 𝑟 5 . CF. δ definiran je izrazom [2]: 𝐾𝐼2 𝜋𝑎𝜎 2 𝐺 𝐽 𝛿= = = = 𝐸𝜎𝑦 𝐸𝜎𝑦 𝜎𝑦 𝜎𝑦 Slika 3.

Po zamornoj pukotini epruveti se dodaju i bočni utori koji imaju zadaću osigurati ravno širenje pukotine tijekom ispitivanja. slika 4. 𝑛) { [ũ 𝑥 𝑑𝑛 𝐸 𝛿= 𝐽= 𝐽 𝜎𝑦𝑠 𝐼𝑛 𝜎𝑦𝑠 2. Veličina zamorom načete početne pukotine ne smije biti manja od 5% ukupne duljine pukotine niti manja od 1. 𝑛)} 𝑛 𝐸 𝜎𝑦𝑠 𝐼𝑛 Slijedi CTOD. CT i kompaktna epruveta oblika diska.3 mm. 𝑛)]} 2ũ(𝜋. a debljina epruvete mjerena između takvih utora se označava s BN [3]. Epruvete prije ispitivanja moraju biti zamorno "načete". 𝑛) + ũ𝑦 (𝜋. tj.Kriva otpornosti rasta prsline CTOD se ocjenjuje od ux i uy do r = r* i θ = π 𝛿 = 𝑢𝑦 (𝑟 ∗ . Eksperimentalne metode pukotine i loma za određivanje stabilnog širenja Standardom ASTM E 1820-1 definiran je postupak za određivanje J-R krivulja i JIc vrijednosti pri eksperimentalnom ispitivanju SENB. δ u obliku [2] 1 𝛼𝜎𝑦𝑠 𝑛 (𝜋. ponavljajućim im se opterećenjem zadaje početna pukotina pri vrhu strojno obrađenog zareza što sve skupa predstavlja početnu duljinu pukotine a0.Osnovi mehanike loma .2. 𝜋) = 𝑟 ∗ − 𝑢𝑥 (𝑟 ∗ . 𝜋) 2 1 𝑛+1 𝛼𝜎𝑦𝑠 𝑛 𝐽 𝑟∗ = ( ) {𝑢𝑥 (𝜋. a) b) 6 . 𝑛) + 𝑢𝑦 (𝜋.

Tako dobivena lomna površina svojom se granulacijom razlikuje od one koja je nastala stabilnim širenjem pukotine.Kriva otpornosti rasta prsline c) d) e) Slika 4. gdje je dovoljno koristiti samo jednu epruvetu. također se koristi nekoliko metoda. je metoda rasterećenja. dobiva se vrijednost popuštanja. d) lučna.Osnovi mehanike loma . Pri određivanju međuveličina pukotine. Epruvete standardizirane prema ASTM-u za ispitivanje parametara mehanike loma: a) CT. Pri tome se epruveta periodički i parcijalno rasterećuje te se bilježi linija opterećenje-pomak pri rasterećenju. b) disk. e) MT [3] Konačna se duljina pukotine pri kraju ciklusa stabilnog širenja. Kako je rasterećenje elastično. c) SENB. Primjer dijagrama opterećenje-pomak uz pet provedenih rasterećenja epruvete [3] 7 . a prije konačnog loma pukotine može očitati na više načina. Jedan od njih je oksidiranje epruvete plamenom pri kraju stabilnog širenja pukotine što daje razliku na površini pukotine prije i poslije konačnog loma. Slika 5. te se može utvrditi duljina pukotine. Na taj se način može odrediti cijela krivulja otpornosti lomu [3]. Čelične se epruvete mogu pri kraju stabilnog širenja pukotine ohladiti tekućim dušikom te potom slomiti. između početne i konačne. Druga. Jedna od njih je već spomenuta oksidacija plamenom za što je potrebno više epruveta kada će svaka biti opterećena samo do određene vrijednosti stabilnog širenja pukotine. Ci.

+𝑎08 ]. i = 1. . ona se prisilno lomi zamornim opterećenjem ili uz već spomenuto ohlađivanje tekućim dušikom. .06319𝜇 + 11.043𝜇 3 + 464. Vrijednosti rasterećenja mogu se odrediti prema : 1 𝑊+𝑎 2 𝑎𝑖 𝑎𝑖 2 𝑎𝑖 3 𝐶𝑖 ( ) [2. Konačna veličina pukotine kao i veličina po zamornom "načinjanju" pukotine mjeri se u devet točaka po širini pukotine.Osnovi mehanike loma . Rasterećenje ne smije biti veće od polovice trenutnog opterećenja.. prikazuje jedan primjer dijagrama opterećenje-pomak pri pet provedenih rasterećenja epruvete. .21 ( ) − 20.065 ( ) − 0. Pri tome se veličina pukotine u devet točaka po zamornom načinjanju označava kao aoi.9314 ( ) ] 𝑊 𝑊 Pri čemu je: 𝐸′ = 𝐸 1 − 𝑣2 𝐵 − 𝐵𝑁 2 𝐵𝑒 = 𝐵 − ( ) .000196 − 4. . a konačna veličina pukotine kao afi. Veličina zamorno načete pukotine je tada jednaka [3]: 𝑎0 = 125[5(𝑎01 + 𝑎09 ) + 𝑎02 + 𝑎03 +. 2. 9. slika 6.. .. 2.. odnosno širenja je zadana kao: 𝑎𝑖 = [1. 𝐵 Veza s duljinom pukotine pri pojedinom stupnju rasterećenja.609 ( ) − 9.242𝜇 2 − 106.163 + 12. a veličina konačne pukotine: 𝑎𝑓 = 125[5(𝑎𝑓1 + 𝑎𝑓9 ) + 𝑎𝑓2 + 𝑎𝑓3 +.677𝜇 5 ] 𝑊 a µ je: 𝜇= 1 √𝐵𝑒 𝐸 ′𝐶𝑖 + 1 Opterećenje se pri ispitivanju epruveta unosi tako da se maksimalna vrijednost dosegne nakon najviše 10 minuta. +𝑎𝑓8 ].9925 ( ) 𝐸′𝐵𝑒 𝑊 − 𝑎 𝑊 𝑊 𝑊 4 5 𝑎𝑖 𝑎𝑖 + 20. 8 . Uvođenje opterećenja se nastavlja sve do loma epruvete ili do trenutka u kojem se prikupilo dovoljno podataka za konstrukciju J-R krivulje. .Kriva otpornosti rasta prsline Slika 5. Ukoliko epruveta nije slomljena po završetku ispitivanja.335𝜇 4 − 650. 9.. i = 1..

slika 7. dok treći opisuje stabilno širenje pukotine bez loma. opisuje nestabilan lom kojem nije prethodilo značajnije stabilno širenje pukotine. b) nestabilnog loma s prethodnim stabilnim širenjem pukotine. Prvi dijagram na slici 7. Podaci nužni za konstruiranje J-R krivulje se mogu dobiti iz drugog i trećeg dijagrama gdje je zamjetno stabilno širenje pukotine.Kriva otpornosti rasta prsline Slika 6. dok se iz prvog i drugog 9 . Dijagram opterećenje-pomak dobiven tijekom ispitivanja lomne žilavosti kod: a) nestabilnog loma kojem nije prethodilo značajnije stabilno širenje pukotine.Osnovi mehanike loma . Presjek epruvete nakon provedenog eksperimenta s označenih devet tačaka pomoću kojih se obavlja mjerenje prosječne veličine pukotine [3] Slika 7. c) stabilnog širenja pukotine bez loma [3] Pri ispitivanju epruveta na lomnu žilavost može doći do tri vrste odziva. Drugi opisuje nestabilan lom s prethodnim stabilnim širenjem pukotine.

uza zadovoljavanje određenih uvjeta. Najveća vrijednost J integrala za pojedinu je epruvetu određena manjom vrijednošću od dva navedena izraza [3]: 𝑏𝜎𝑦 20 𝐵𝜎𝑦 = 20 𝐽𝑚𝑎𝑥 = 𝐽𝑚𝑎𝑥 gdje je σY srednja vrijednost između naprezanja na granici plastičnosti materijala i vlačne čvrstoće materijala. ∆a. 2. okarakterizirati kao pravi parametar lomne žilavosti ispitivanog materijala. Jc [3]. Vrijednosti J integrala za pojedino produljenje pukotine računaju se prema izrazu [3]: 𝐽𝑃𝑖+1 = [𝐽𝑃𝑖 + 𝜂𝐴𝑖.Kriva otpornosti rasta prsline dijagrama može dobiti privremena vrijednost parametra lomne žilavosti J Q koja se kasnije može. Najveća vrijednost produljenja pukotine za pojedinu epruvetu je zadana s: 𝛥𝑎𝑚𝑎𝑥 = 0. slika 8.Osnovi mehanike loma . Vrijednosti Jmax i ∆amax određuju područje valjanih rezultata dijagrama J-R.3.𝑖+1 𝑎𝑖+1 − 𝑎𝑖 ] [1 − 𝛾𝑖 ] 𝐵𝑏𝑖 𝑏𝑖 10 . Sve tačke J-R krivulje izvan područja određenog s Jmax i ∆amax se ne uzimaju u daljnje razmatranje.25(𝑊 − 𝑎0 ). Konstrukcija J-R krivulje J-R krivulja predstavlja odnos između vrijednosti J integrala za pukotinu koja se širi.

5 i 1.15. ∆ai) opisati jednadžbom: ln J  ln C1  C2 lna  koja će dati traženu krivulju.5 mm te ispod granične vrijednosti J lim [4]: 𝐽𝑙𝑖𝑚 = (𝑊 − 𝑎0 )𝜎𝑌 15 Najmanje jedan podatak mora ležati na J-R krivulji između isključnih linija koje prolaze kroz ∆a = 0. 0.5 i 1. 11 . potrebno je skup podataka (Ji.15 i 0.5 mm te ∆a = 0.15 i 1. Samo određeni segment J-R krivulje je pogodan za daljnji postupak. Prvi je korak postavljanje konstrukcijske linije određene jednažbom: J  2 Ya Paralelno s njom povlače se linije koje prolaze kroz ∆a = 0.5 mm.5 mm kako bi se osigurao ravnomjeran raspored podataka. 0. Konstruiranje J-R krivulje [3] Kako bi se iz J-R krivulje odredila vrijednost parametra lomne žilavosti. JIc. Vrijede samo podaci koji su omeđeni isključnim linijama što prolaze kroz ∆a = 0. a on se određuje konstruiranjem isključnih linija.2.Kriva otpornosti rasta prsline Slika 8.Osnovi mehanike loma .

522 ) 𝐵𝑏 𝑊 a površina Ap jest površina ispod krivulje opterećenje-pomak za plastičnu deformaciju.Osnovi mehanike loma .Kriva otpornosti rasta prsline Presjecištem J-R krivulje i linije paralelne konstrukcijskoj povučenoj kroz ∆a = 0. Određivanje površine Ap iz dijagrama opterećenje-pomak [3] 12 . mogu dati vrijednost privremenog parametra lomne žilavosti J Q koja se kasnije može.2 mm određena je vrijednost JQ. JIc. za ispitivani materijal ako je zadovoljen uvjet: 𝐵. (𝑊 − 𝑎0 ) ≥ 25 𝐽𝑄 𝜎𝑌 2. Jc. okarakterizirati kao pravi parametar lomne žilavosti. Određivanje parametra lomne žilavosti kod nestabilnog širenja pukotine Kao što je rečeno. Za CT epruvete J Q je [3] : 𝐽𝑄 = (1 − 𝑣 2 ) 𝐾2 + 𝐽𝑝 𝐸 gdje se Jp određuje prema izrazu : 𝐽𝑝 = 𝐴𝑝 𝑏 (2 + 0.4. koja se može smatrati vrijednošću parametra lomne žilavosti. uz zadovoljavanje određenih uvjeta. Slika 9. dijagram a) i b) na slici 7. : Slika 9.

privremeni parametar lomne žilavosti odgovara pravoj vrijednosti parametra lomne žilavosti kod nestabilnog širenja pukotine te je neovisna o geometriji epruvete i svim dimenzijama. (𝑊 − 𝑎0 ) ≤ 200 𝐽𝑄 𝜎𝑌 onda je JQ = Jc. 13 . Ukoliko uvjet širenje pukotine nije zadovoljen. tj. se smatra zanemarivim ako vrijedi: Δ𝑎𝑝 ≤ 0.Osnovi mehanike loma . uz: 𝐵.Kriva otpornosti rasta prsline Širenje pukotine. osim debljine. JQ = Ju. Ju označava vrijednost kod koje može doći do loma ispitivane strukture i ne može se koristiti u druge svrhe osim usporedbe parametara lomne žilavosti različitih materijala. ∆ap. gdje Ju označava vrijednost J integrala kao parametra lomne žilavosti kod koje ne postoji neovisnost o geometriji i dimenzijama epruvete. uz uvjet da su epruvete jednake geometrije i dimenzija.2𝑚𝑚 + 𝐽𝑄 2𝜎𝑌 Ako JQ zadovoljava uvjet .

elastic-plastic fracture mechanics. nestabilan lom s prethodnim stabilnim širenjem pukotine i stabilno širenje pukotine bez loma. To se očituje mogućim sporim i stabilnim lomom u početku do određene točke kada se pojavi nestabilnost koja uzrokuje brz i nekontrolirani lom. U radu su prikazane eksperimentalne metode za određivanje stabilnog širenja pukotine i loma. Kod takvih materijala energija loma (JR) se povećava tokom procesa loma. ZAKLJUČAK Elasto-plastična mehanika loma bavi se materijalima visoke žilavosti.Kriva otpornosti rasta prsline 3. Pri ispitivanju epruveta na lomnu žilavost može doći do tri vrste odziva : nestabilan lom kojem nije prethodilo značajnije stabilno širenje pukotine. Zato se kod materijala s nelinearnim ponašanjem pod naprezanjem koriste principi elastoplastične mehanike loma (engl. Materijale kod kojih je potrebno primijeniti elastoplastičnu mehaniku loma obično karakterizira visoka lomna žilavost i niska granica tečenja. a koriste se u konstrukciji posuda pod tlakom. principi linearno elastične mehanike loma više ne mogu zadovoljavajuće opisati širenje pukotine.Osnovi mehanike loma . 14 . U slučajevima pukotina u materijalima gdje je područje plastične deformacije (zone) oko vrha pukotine veliko u usporedbi s duljinom pukotine i dimenzijama ispitivanog predmeta. energetskim postrojenjima i kemijskoj industriji. EPFM).

.Osnovi mehanike loma .sfsb. Rijeka. 2010. Dinamička čvrstoća tankostijenih konstrukcija.2015. [5] http://www. 2011.hr/ksk/statika/01_obavijesti/Pdfovi_obavijesti/GF_predavanje. Numerička analiza procesa širenja pukotina konstrukcija.11.Kriva otpornosti rasta prsline 4.. Nonlinear Fracture Mechanics for Engineers.] 15 . 1997 [2] Sivonjić Lj. 2011. LITERATURA [1] Saxena A. Zagreb. [3] Vukelić G..unios. Mehanika loma. [4] Božić Ž. Diplomski rad. Zagreb..pdf [26.