Professional Documents
Culture Documents
M
B
E
Prevod
Milena egarac
Za izdavaa
Stevan Korolija
Anteni De Melo
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
menjate svet, u redu - samo napred, menjajte ga, ali nemojte da uobraavate kako e vas to uiniti srenim.
Ono to vas ini srenim ili nesrenim nisu svet i ljudi
oko vas, ve samo misli u vaoj glavi. Koliko je zaludno
traiti orlovske gnezdo na dnu okeana, toliko je zaludno
traiti sreu u spoljnom svetu. Ako zaista elite sreu,
ne rasipajte energiju traei sredstva protiv svoje elavosti, ili trudei se da oblikujete miiavo telo, ili menjajui kuu, posao, branu vezu, stil ivota ili ak sopstvenu
linost. Kada biste moda i uspeli da promenite sve te
stvari, da svoj izgled uinite privlanijim, svoju linost
kompleksnijom, da naete lepi ambijent za svoj ivot,
itd., da li ste pomislili kako biste moda, uprkos svemu
tome, ostali nesreni? Najskrivenijim delom svoga bia
vi znate da je to istina, ali svejedno i dalje razbacujete
snagu i energiju u potrazi za neim to vas (a to ve
unapred znate) ne moe trajno usreiti.
Evo jo jednog lanog ubeenja: sreni smo kada
nam se sve elje ostvare. Jo jedna neistina. U stvarnosti, ba su te elje i veze ono to vas ini napetim, frustriranim, nervoznim, nesigurnim i uplaenim. Sastavite
spisak svih svojih veza i elja, i pored svake dopiite: U
dubini svoga bia znam, ak i kad bi mi se to ispunilo,
ne bih mi se ostvarila trajna srea". Razmislite o istinitosti ove tvrdnje. Ispunjenje neke elje moe nam najvie dati munjevitu opijenost, kratkotrajnu radost, ali tako
neto ne treba brkati sa sreom.
ta je onda srea? Malo je takvih koji mogu da odgovore, a niko od njih ne ume to izraziti recima. Jer, srea ne moe da se iskae. Da li biste mogli da opiete
svetlost ljudima koji su itav ivot proveli u mraku? Ili
da opiete stvarnost nekome ko samo sanja? Spoznaj
svoj mrak i on e nestati - tada e saznati ta je svetlost. Spoznaj svoje komare onakve kakvi zaista jesu i
oni e ieznuti, a ti e se probuditi u stvarnost. Spoznaj svoja lana ubeenja i ona e se izgubiti - samo na
taj nain okusiete ta je srea.
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
11
A n ton i De Melo
Mt. 5,40-41
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
15
Antom De Meto
Da li vas je ikad uzdrmalo oseanje kako ste predodreeni da budete nesreni, i da e zato, ta god preduzeli u pravcu dostizanja sree, svi napori biti osueni na
propast? Kao kada biste nahranili kompjuter matematikim formulama, da bi svaki put pobesneli kada mu zatraite da vam pokae ekspirove stihove! elite li sreu? Ono to vam je potrebno nije napor, ak ni dobra
volja, nisu to ni iskrene elje - potrebna vam je samo
precizna svest o sopstvenoj programiranosti.
Eto kakav je preokret nastao: pre svih ostalih, vaa
okolina i kultura nauili su vas da verujete kako ne moete biti sreni bez odreenih ljudi i odreenih stvari.
Pogledajte oko sebe - na sve strane ljudi koji uistinu baziraju sopstveni ivot na slepo utemeljenoj pretpostavci
da je bez odreenih stvari (recimo novca, moi, uspeha,
dobrog glasa, ljubavi, prijateljstva, duhovnog uzdizanja,
Boga) nemogue biti srean. Kad smo ve kod toga, koja
je vaa formula?
Kada jednom progutate pilulu linog ubeenja, u vama se prirodno javlja strast prema odreenoj osobi ili
nekoj stvari, za koje ste uvereni kako su vam neophodni
16
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
nijedan objekat za koji ste vezani; otvoriti oi da biste videli kako ste od samog poetka uslovljeni, kako ste pretrpeli pranje mozga iji je jedini cilj bio da vas ubedi da
ne moete biti sreni bez odreene osobe ili stvari. Prisetite se svojih duevnih muka, ubeenosti da nikada vie ne moete biti sreni, kada ste izgubili neku stvar ili
osobu koje su vam izgledale tako neophodne. Ali ta se
zatim desilo? Prolo je vreme, i vi ste nauili da sasvim
dobro isplivate iz toga, zar ne? To bi trebalo da vas uini
opreznim kada su u pitanju vaa ubeenja, da uoite
prevaru u kojoj ivite, zahvaljujui svojoj uslovljenosti.
Veza nije konkretna injenica - to je samo vae ubeenje, fantazija vaeg duha, prelomljena kroz vau uslovIjenost. Da se ta fantazija nije uselila u va duh, veze ne
bi bilo - voleli biste ljude i stvari i duboko biste uivali
u njima, ali bez te bolesne fiksacije, uivali biste duhom
koji je osloboen veza koje samo sputavaju.
Da li uistinu postoji drugi nain da bi se stvarno
uivalo u neemu? Izvrite smotru" svih svojih veza, i
svakoj osobi ili stvari koja vam padne na pamet pokuajte
da kaete: ,Ja u sutini nisam vezan za tebe - potpuno
je iluzorno moje ubeenje da bez tebe ne mogu biti
srean." Ponavljajte ovo iz sveg srca i videete kakva e
se promena odigrati u vama: Ja u sutini nisam vezan
za tebe - samo sam obmanjivao sebe, ubeen da bez tebe ne mogu biti srean."
19
Antoni De Melo
ta treba uiniti da bi se dostigla srea? Nita - nema niega to bi vi ili bilo ko drugi mogli da uinite. Zato? Iz jednostavnog razloga to ste danas u sutini ve
sreni. Kako se moe osvajati neto to ve imate? Ako
je tako, zato vam nikada ne polazi za rukom da uivate
u toj srei koja je ve vaa? Zato to va duh stvara teskobe na svakom koraku. Izbacite ove teskobe iz svoga
duha i srea koja je oduvek bila u vama smesta e procvasti.
Kako da se oslobodite nesree? Pokuajte da otkrijete i do kraja analizirate razloge te nesree - ona e tada
ieznuti.
Na ovoj taki, ako produbite svoje istraivanje, videete da postoji samo jedna stvar koja proizvodi teskobu,
a zove se kaenje". ta znai kaenje"? To je emocionalno stanje izazvano ubeenjem kako bez odreene
osobe ili stvari ne moete biti sreni. U tom emocional-.
nom stanju vidljiva su dva elementa, pozitivan i negativan. Pozitivni je sainjen od onog bljeska naslade i opijenosti, onog ushienja koje doivljavate kada vam poe
za rukom da dosegnete objekat za koji ste se zakaili.
20
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
22
PUT LJUBAVI
6
Lisice imaju jame
i ptice nebeske gnezda;
a Sin oveiji nema gde glavu zakloniti."
Mt. 8,20
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
25
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
stvorio prostor za svako ivo bie. Moete li zamisliti lepgi poklon od toga?
Sada razmotrite svoju negativnu reakciju i upitajte
sebe: Hou li ja biti taj koji vlada situacijom, ili e ta situacija vladati nada mnom?" To je prvo otkrie, za kojim
odmah sledi novo - put koji vodi ovladavanju tom situacijom je gospodarenje nad samim sobom. Kako se to postie? Potrebno je samo da shvatite da na svetu postoje
ljudi koji, da su na vaem mestu, ne bi negativno reagovali pred osobom koja tako deluje na vas. Oni bi se osetili odgovornim za tu situaciju, bili bi iznad nje, a ne podjarmljeni njome kao vi. Ali vaa negativna oseanja ne
izaziva, ta konkretna osoba (kako pogreno zamiljate)
ve vaa unutranja uslovljenost - to je tree i najvanije otkrie. Vidite li ta se deava kada zaista shvatite"?
Kad ste doli do ovakvih otkria o sebi, evo vam jednog otkria koje se odnosi na ljudsku prirodu. Shvatate
li da takva osoba koja izaziva negativnu reakciju u vama
nije odgovorna za takvo svoje ponaanje i osobine? Vi
moete da pothranjujete taj negativan stav u sebi iskljuivo ako pogreno mislite da je ta osoba slobodna i svesna, a samim tim i odgovorna. Ali ko uopte ini zlo pri
punoj svesti o tome? To to nas ini sposobnim da nanosimo bol i da budemo zli nije ni u kom sluaju sloboda ve slabost, jer nam nedostaje svest i senzibilnost.
Onaj ko je stvarno svestan i slobodan, nije u stanju da
grei. Ta sirota osoba koja je pred vama samo je hroma i
lepa, a ne osiona ili pokvarena kakvom je pogreno vidite.
Shvatite ovu istinu, udubite se malo u to, i videete
kako se va negativan stav postepeno menja u ljubaznost
i saoseanje. I eto kako se istovremeno stvara prostor u
vaem srcu za nekoga koga ste vi i drugi nalik na vas
osudili na ivot skitnice i bednika.
Sada ete shvatiti da je taj prosjak vama doneo milostinju - proirenje vaeg srca i oslobaanje vaeg duha.
27
Antom De Melo
28
PUT LJUBAVI
8
Za sud ja dooh u ovaj svet,
da vide koji ne vide i koji
vide da postanu slepi."
Jv. 9,39
Antoni De Melo
Takvo je duhovno stanje koje vodi odbacivanju Spasitelja, istine, lepote i dobra, jer nastaje potpuno slepilo
za takve stvari.
Zamislite da se nalazite u sali za koncerte gde sluate orkestar u kome snani udarci po timpanima zagluuju svaki drugi zvuk. Meutim, da biste uivali u nekoj
simfoniji, potrebno je da ujete svaki instrument u orkestru. Da biste zaista dospeli u stanje koje nazivamo
ljubavlju, morate postati osetljivi za jedinstvenost i lepotu svake pojedine stvari ili osobe oko vas. Teko je rei
da voli neto ako to jedva primeuje; ukoliko vidi samo neke detalje i osobine, iskljuujui sve ostale, to takoe nije ljubav, jer ljubav ne iskljuuje bilo ta niti bilo
koga - ona obuhvata sveukupnost ivota, slua simfoniju
kao celinu, ne samo ovaj ili onaj meu raznim instrumentima.
Zastanite na trenutak da razmotrite kako vaa kaenja amputiraju i ine svaki va doivljaj jalovim, ba kao
to slepo kaenje politiara za mo, ili kaenje poslovnog
oveka za novac ine takve ljude gluvim za sveukupnu
melodiju ivota.
Sada pogledajte na sve to sa druge take gledita
-ogromna koliina informacija svakodnevno se obruava
na vas, preko vaih ula, preko mree organa u vaem
telu. Od svih tih informacija samo mali deli dopire do
vaeg svesnog duha. To je kao beskrajna koliina
informacija koja dolazi predsedniku neke drave - samo
minimalan deo nalazi put do njega, jer neko odvaja samo
ono to smatra vanim da mu se iznese na sto. Ko
odluuje ta od svega to vas zatrpava iz spoljnog sveta
treba da dospe do vaeg svesnog duha? Postoje tri glavna
filtera: prvi su vae veze; drugi su vae fiksacije; trei su
vai strahovi.
Vae veze: vi neizbeno posveujete panju onome
to takve veze unapreuje ili ih ugroava;* ostalo vas ne
zanima, kao to krtog i pohlepnog biznismena ne zani
ma nita to mu ne donosi dobit.
'
30
PUT LJUBAVI
Vae fiksacije: uzmite nekog fanatika - takvi obraaju panju iskljuivo onome to potvruje njihova ubeenja, ignoriui sve to ih moe dovesti u sumnju; tako
ete shvatiti ta u vama proizvode fiksacije.
Na kraju strahovi: kada biste znali da ete za nedeIju dana biti osueni, to bi vam do te mere obuzelo duh,
da bi iskljuilo svaku drugu misao. To je ono to nam ine strahovi - oni neodoljivo usmeravaju nau panju na
odreene stvari, potpuno ignoriui sve ostalo. Vi pogreno mislite kako vai strahovi slue da bi vas zatitili, da
su vaa najnepokolebljivija ubeenja napravila karakternu osobu od vas, dok su vae veze uinile va ivot uzbudljivim i sigurnim. Meutim, uopte ne primeujete
da je sve to samo podiglo zid izmeu vas i ivota.
Naravno, gotovo je nemogue svesno pratiti svaku
pojedinu notu u simfoniji ivota; ali, ako va duh i ula
naue da se otvore, poeete da vidite i reagujete na
stvari onakve kakve jesu, i osetiete kako vas ispunjava
harmonija vaseljene. Tada ete konano osetiti ta je ljubav.
Razmotrite sada sve ovo iz drugog ugla: vi vidite
stvari i ljude ne onakve kakvi su, ve kakvi ste vi. Ako
elite da ih vidite onakve kakvi stvarno jesu, morate
obratiti panju na svoje veze i strahove koje te veze izazivaju u vama. Jer, ba te veze i strahovi odluuju ta treba
da vidite, a ta da ignoriete. ta god da vam se ukae,
vaa panja je ve unapred monopolizovana; od trenutka
kada je vae vienje postalo sutinski selektivno, vi imate potpuno iluzornu viziju stvari i ljudi oko sebe. to due ivite u toj iskrivljenoj viziji, bivate sve vie ubeeni
kako je to jedina slika sveta, jer vae veze i strahovi nastavljaju da vre selekciju svega to dopire do vas, na nain koji sve vie suava va pogled na svet. Eto ta lei
u osnovi vaih fiksacija - unapred stvorena, nepromenIjiva vizija stvarnosti, dok stvarnost, suprotno toj viziji,
uopte nije takva, ve se stalno menja i tee. Proizilazi
31
Antoni De Melo
32
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
vae srce i kojima ste dozvolili da vas tako duboko uzdrmaju. Gluposti, rekao sam - jer, ako dovoljno dugo
budete iveli, sigurno e doi dan kada e sva ta kaenja
izgubiti svoj znaaj, tako da ih vie neete ni pamtiti. Vae
iskustvo moe to da potvrdi - danas teko i da se se-ate
sitnih nevolja koje su vam u prolosti zadavale uasne
brige.
etvrta istina sadri neizbean zakljuak: nema te
osobe ili stvari u spoljnom svetu koja poseduje sposobnost da vas uini srenim ili nesrenim. Jer, samo vi odluujete da li ete biti sreni, zavisno od toga koliko se
u pojedinim situacijama kaite za objekte od kojih ste zavisni.
Razmatrajui ove istine, opaziete da vae srce prua otpor, traei argumente kojima bi im se suprotstavilo, ili ak odbija da ih uopte razmatra. To znai da jo
niste dovoljno patili zbog svojih veza.
Meutim, moe se desiti da vae srce ne prua vie
otpor ovim istinama. Ako je tako, radujte se: javilo se
pokajanje i preobraaj u vaem srcu, a veni ivot, u vidu smirenosti duhovnog detinjstva, najzad je zakucao na
vaa vrata.
35
Antoni De Melo
10
Uitelju blagi,
koje dobro da uinim
da imam ivot veni?"
Mt. 19,16
PUT LJUBAVI
37
Antoni De Melo
11
PUT LJUBAVI
Antom De Melo
puta prolo - eto plodova navike. Ne umete vie da gledate na drukiji i kreativniji nain jer, izgradivi mentalni oklop, zadovoljavate se da ukljuite automatskog pilota u svom duhu i legnete da odremate.
etvrti sloj. Vae veze i strahovi. To je sloj koji je
najlake uoiti. Da li se esto kaite ili strahujete (to je
najdalje od ljubavi) u odnosu na osobe ili stvari? U takvim trenucima odbijate da ih vidite onakve kakve stvarno jesu. Prisetite se neke osobe koja vam se ne dopada
ili od koje strahujete i uvideete koliko je ovo tano.
Shvatate li sada da se nalazite u zatvoru koji su stvorila vaa verovanja, tradicije vaeg drutva i kulture, predrasude, uzori, veze i strahovi koji potiu iz vaeg subjektivnog vienja? Zidovi i zidovi okruuju eliju vaeg
zatvora, i ini se gotovo nemogue da ete ikada izai iz
njega, kako biste konano stupili u kontakt sa raskoi ivota, ljubavi i slobode, izvan tvrave u kojoj ste zatoeni.
Meutim, taj poduhvat ne samo da nije nemogu,
ve je lak i ugodan. ta da uinite da biste se nali na
slobodi?
Moete da uinite etiri stvari.
Kao prvo, shvatite da ste okrueni zidovima elije i
da je va duh zarobljen. Retko kome se deava da postane svestan toga, pa ive i umiru zatoeni - kao konformisti", prilagodili su se zatvorskom ivotu. Neki od njih
postaju reformatori i bore se da poboljaju uslove ivota
u zatvoru: za bolje osvetljenje, efikasniju ventilaciju...
Teko je postati buntovnik, revolucionar koji e razvaliti
zidove tog zatvora. Da biste postali revolucionar, morate
iskljuivo i pre svega videti zidove svog zatvora.
Drugo, satima i satima posmatrajte zidove svoje elije - svoje navike, uzore, veze i strahove - tek tako, bez
procenjivanja i osude. Postepeno, videete kako se raspadaju u paramparad.
40
PUT LJUBAVI
41
Antoni De Melo
12
A ti kad ini milostinju, da
ne zna levica tvoja ta ini
desnica tvoja."
Mt. 6,3
U milostinji ima neto to je pribliuje srei i svetosti. Nikad ne moete rei da ste sreni, jer u trenutku
kada postanete svesni svoje sree, vi prestajete da budete sreni. Ono to nazivate iskustvom sree nije srea,
ve samo opijenost, ushienje izazvano nekom osobom,
objektom ili dogaajem. Istinska srea nema uzroka.
Sreni ste i taka, bez razloga. Na isti nain, autentina
srea ne moe postati predmet eksperimenta, jer ne ulazi u polje svesnosti - ona je u nesvesnom.
Isto se moe rei i za svetost. U trenutku kada postanete svesni svoje svetosti, ona se kvari i postaje autokanonizacija. Dobro delo nikada nije tako dobro kao kada toga uopte niste svesni, kada ste tako zaneseni
samom aktivnou da nemate svest o svojoj vrlini: vaa
levica ne zna da desnica ini neko dobro delo. Vi to inite zato to vam to izgleda kao najprirodnija stvar na
svetu.
Zaustavite se na trenutak i razmislite. Sva vrlina koju moete sagledati u sebi nije u sutini vrlina, nego je
neto to ste promiljeno odgajili i razvili. Da je to pra42
PUT LJUBAVI
43
Antoni De Melo
44
PUT LJUBAVI
13
Budite, dakle, mudri kao zmije
i bezazleni kao golubovi."
Mt. 10,16
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
47
Anteni De Melo
14
Carstvo nebesko s naporom se osvaja i
podvinici ga zadobijaju."
Mt. 11,12
Uporedite ist i spokojan sjaj rue u pupoljku sa tenzijama i nemirima vae egzistencije. Rua ima jednu osobinu koja vama nedostaje: savreno je zadovoljna sobom.
Nije, kao vi, od samog roenja programirana da bude nezadovoljna. Nije oteena ni najmanjom tenjom da bude
neto drugo od onoga to jeste, i zato uiva tu jedinstvenu ljupkost i odsustvo unutranjih sukoba to se u ljudskom rodu moe videti samo kod mistika i dece.
Razmislite koliko je vae stanje alosno: veito nezadovoljni sobom i eljni da se promenite, a istovremeno
paralizovani nasiljem i netolerancijom usmerenom na
svaki va pokuaj promene. Kakvu god promenu postigli,
uvek je praena unutranjim sukobom - kao kada patite
videvi da su drugi postigli ono u emu vi niste uspeli.
Da li biste bili tako kinjeni zaviu i ljubomorom da
ste, kao rua, zadovoljni onim to jeste, i kada ne bi slepo eznuli da budete ono to niste? Ali vi veito uporeujete sebe s nekim ko zna vie od vas, ko bolje izgleda
od vas, ko uiva veu popularnost ili ima vie uspeha od
vas. Vi neprestano elite da budete vetiji, dareljiviji,
48
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
odreila uzde Prirodi u ostvarenju promene koja se deava kod rue - to nije vetaka promena, ve blagoslov,
neto zdravo, netaknuto vaim unutranjim sukobima.
Poto je svaka promena nasilje, i Priroda tako ini.
Ali udesna osobina nasilnosti Prirode, potpuno razliita
od nasilnosti 'ega', je u tome to se ona ne raa iz netolerancije i mrnje prema sebi. Nema nikad besa u uraganu koji odnosi sve na svom putu, kao to nema nasilja u
ribi koja prodire svoje mlade, postupajui po nama nepoznatim zakonima odranja vrste. Kada Priroda unitava, ona to ne ini iz ambicije, pohlepe, ili linog zadovoljstva, ve iz pokoravanja tajanstvenim zakonima koji
tee dobrobiti celine i sveukupnosti postojanja, iznad
preivljavanja i dobrobiti pojedinih delova.
Takva vrsta nasilnosti raa se u misticima kada
ustaju protiv modela i struktura ukorenjenih u njihovom
drutvu i kulturi, kada iznenada postaju svesni zla koje
njihovi savremenici ak i ne primeuju. Takva je nasilnost koja prati cvetanje rue, i pored otpora na koje nailazi. Ista ta sila uinie da opadnu latice rue poto ih
je rastvorila ka suncu i okonala svoje postojanje u nenoj i mirisnoj lepoti, nimalo zabrinuta to joj preostaje
samo minut kratke egzistencije odreene sudbinom. I
tako prolazi njen ivot, kao to ive ptice na nebu - nema ni traga od onog nezadovoljstva, ljubomore, brige i
borbe karakteristine za svet ljudskih bia, koja se veito upinju da kontroliu i podjarmljuju, umesto da se prepuste cvetanju do spoznaje, ostavivi svaku brigu onoj
svemoi koju Bog iskazuje u prirodi.
50
PUT LJUBAVI
15
.Uitelju, znamo da pravo govori i ui,
i ne gleda ko je ko, nego
zaista ui putu Boijem."
Lk. 20,21
Antoni De Melo
troliete. Ljudi su postali do te mere deo vaeg postojanja, da vam je teko i da zamislite kako niste pod uticajem drugih, ili pod njihovom kontrolom. Oni su u sutini
uspeli da vas ubede kako ete, ako ih se oslobodite,
postati ostrvo: usamljeni, jalovi, bez ljubavi.
Meutim, istina je ba sve suprotno tome. Kako
uopte moete voleti nekoga iji ste rob? Kako moete
voleti neku osobu o kojoj ste ovisni? Omogueno vam je
samo da elite, imate potrebe, da strepite i budete kontrolisani. Ali ljubav postoji iskljuivo u odsustvu strepnje, u punoj slobodi.
Kako dostii tu slobodu? Preko dvostruke ofanzive
protiv vaih zavisnosti i vaih robovanja.
Na prvom mestu neophodna je svesnost. Gotovo je
nemogue biti zavistan, rob, ako ovek postane svestan
sumanutosti svega toga. Ali svesnost ponekad ne moe
biti dovoljna osobi koja zavisi od ljudi. Zato treba da razvijete neku aktivnost koja vam zaista prija; morate da
otkrijete ne samo korisnu stranu svoga posla, ve i ono
to je u njemu samo po sebi lepo. Razmislite o nekoj
aktivnosti kojom biste se bavili iskljuivo zbog nje, bilo
da vam ide od ruke ili ne; bilo da vas hvale ili kude; bilo da putem nje dobijate ljubav i nagrade, ili ne dobijate
nita; bilo da vam ljudi odaju priznanje ili ne.
Koliko biste aktivnosti mogli da nabrojite u svom ivotu kojima ste se posvetili samo zato to vam prijaju i
ispunjavaju va duh? Ponovo ih otkrijte, razvijte ih, jer
one su va paso ka slobodi i ljubavi.
Meutim, verovatno ste i na ovom planu pretrpeli
pranje mozga koje vas vodi potpuno potroakom nainu
razmiljanja, na osnovu koga je uivanje u poeziji, razgledanje neke panorame ili sluanje muzike samo puko
gubljenje vremena, jer bi trebalo vi da budete taj koji e
proizvesti tu poeziju ili muziku kompoziciju. Ali, pri takvom nainu razmiljanja, ak i proizvoenje ovih stvari
ima vrlo malo smisla po sebi - vano je samo da vaa
52
PUT LJUBAVI
53
Antoni De Melo
16
,,A vi se ne zovite uitelji;
jer je u vas jedan uitelj, Hristos,
a vi ste svi braa."
Mt. 23,8
Moete pronai nekoga ko e vam dati podatke o mehanici, matematici, stranom jeziku, ili vas nauiti da vozite bicikl ili radite na kompjuteru. Ali u onome to je
stvarno vano - ivot, ljubav, stvarnost - niko vas niemu ne moe nauiti. Sve to vam uitelji mogu rei samo su formule, ali u istom trenutku kada prihvatite neku formulu, poinjete da vidite stvarnost kroz filter koji
je neko drugi stvorio. Ako prihvatite formule, ostajete
zarobljeni - usahnuete i nikada, do svoje smrti, neete
doiveti ta znai kada sami spoznate svet oko sebe.
Pogledajmo na sve to iz drugog ugla. U vaem ivotu sigurno je bilo trenutaka u kojima ste doiveli takva
iskustva za koja ste ubeeni da ete ih nositi u sebi sve
do groba, jer uopte niste sposobni da ih izrazite.
U stvarnosti ne postoje reci koje bi precizno izrazile ono to doivljavate. Razmiljajte o oseanju koje vas
je preplavilo kada ste videli pticu koja leti tik iznad vode nekog jezera, ili travu koja nie iz pukotine zida, kada
ste dodirnuli nago telo, ili ostali kao hipnotisani pred
ukoenim lesom u sanduku.
54
PUT LJUBAVI
A n toni De Melo
PUT LJUBAVI
17
Zaista vam kaem,
Prva stvar koju primeujemo u oima deteta je njegova nevinost, njegova nena nesposobnost da lae ili
koristi maske, da se predstavlja kako je neto drugo od
onoga to jeste. U tome je dete istovetno sa svim pojavama u prirodi: pas je pas, rua je rua, zvezda je zvezda, svaka stvar jednostavno je ono to je. Samo je odraslo ljudsko bie u stanju da se pretvara da je neto drugo
od onoga to jeste. Kada odrasli kanjava dete zato to
je reklo istinu ili pokazalo ono to misli i osea, dete ui
da se pretvara, i njegova nevinost biva unitena. U tom
trenutku ono postaje samo brojka u neizmernoj gomili
onih koji govore, obeshrabreni: ,Ja vie ne znam ko
sam", jer kad tako dugo kriju istinu o sebi, na kraju je
sakriju i od samih sebe.
Koliko ste nevinosti detinjstva sauvali u sebi? Postoji li jo neka osoba u ijem prisustvu moete biti jednostavno i u potpunosti onakvi kakvi ste, otvoreni, goli
i nevini kao dete?
V1111 tvCL\J U^L^i
nost
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
svom delanju i mislima, ve i u svojim reakcijama, emocijama, stavovima, vrednovanjima. Vi nemate hrabrosti
da odbacite ovo prostituisanje i ispoljite svoju iskonsku
nevinost. To je cena koju ste primorani da platite za paso putem koga bivate prihvaeni u svom drutvu ili poslovnom okruenju. I tako ulazite u svet nakaradnih i
kontrolisanih, izgnanika iz carstva koje pripada deijoj
nevinosti.
Jo jedan podmukli nain da razorite svoju nevinost
ogleda se u poreenju i nadmetanju sa drugima - tako
zamenjujete svoju jednostavnost ambicijom i eljom da
budete uspeni kao neko drugi, ili jo bolji od njega.
Razmislite: osnovni razlog to je dete u stanju da
sauva svoju nevinost i ivi, kao i ostatak prirode, u blaenstvu svoga carstva, lei u injenici da ono jo nije usisano u ono to mi nazivamo svetom - u taj tmurni predeo naseljen odraslima koji ne ive svoj ivot, ve samo
skupljaju aplauze i divljenje; koji ne znaju za blaenstvo
stanja u kome je ovek ono to jeste, ve se neprestano
i neurotino porede i nadmeu sa drugima, u trci za ispraznim stvarima koje nazivaju uspehom i slavom, ak i
kada ih mogu dobiti samo odbacivanjem, poniavanjem,
gaenjem i unitavanjem blinjih. Ako dozvolite sebi da
stvarno pretrpite muke tog pakla na zemlji, da okusite
njegovu apsolutnu prazninu, moda ete doiveti da se u
vama jave revolt i tako snana odvratnost koji e konano raskinuti okove zavisnosti i obmane kojima je sputana vaa dua, i tako ete se probiti u slobodu carstva nevinosti.
59
Antoni De Melo
18
Ovo je zapovest
moja: da ljubite jedni
druge kao to ja vas
ljubim."
Jv. 15,12
ta je ljubav? Pogledajte cvet. Moe li on rei: Nudim svoj miris dobrima, a uskraujem ga ravima"? Ili,
moete li zamisliti ulinu lampu koja odbija da osvetli
put ravoj osobi koja prolazi ispod nje? Pogledajte kako
drvo daruje svoju nezatienu senku svima bez razlike
-dobrima i loima, mladima i starima, ljudima i zverima,
pa i onima koji mu prilaze u nameri da ga poseku.
To je samo prvi smisao ljubavi: njena nedeljivost.
Kao to Bog svojim suncem obasjava i zle i dobre, i daje kiu i pravednima i nepravednima" (Mt. 5,45).
Primeri cveta, lampe i drveta pomau vam da predstavite sebi ta je ljubav. Kako stii do takve vrste ljubavi? Kakav god napor preduzeli, samo ete je uiniti prisilnom, izvetaenom i zato lanom, jer se ljubavi ne
moe nareivati. Nita ne moete uiniti. Uprkos tome,
moete pokuati neto.
Uoite kakva se udesna promena deava u vama
kada odbijete da ljude etiketirate kao dobre ili rave,
svece ili grenike, i ponete da ih posmatrate kao da su
gotovo nesvesni i neznalice.
60
PUT LJUBAVI
Morate se kloniti svog lanog ubeenja da ljudi mogu svesno greiti - niko ne grei pri punoj svesti o tome.
Greh se ne raa iz zloudnosti, kako to pogreno mislimo, ve iz neznanja. Oe, oprosti im, jer ne znaju ta
ine" (Lk. 23,34).
Druga osobina ljubavi je njena besplatnost". Drvo,
cvet, lampa, daruju ljubav ne traei nita za uzvrat. Meutim, neki ljudi ne biraju enu po njenim vrlinama, ve
zbog miraza koji im moe doneti. Oni ne vole nju, ve
njen novac. Da li je moda vaa ljubav drukija kada traite drutvo neke osobe koja vas hvali i oboava, a izbegavate one koji vas ne hvale i nagrauju? Ili kada ste
okrenuti u pravcu onih koji vam daju ono to elite i ive prema vaim oekivanjima, dok ste ravnoduni i ak
odbojni prema ostalima?
I ovde je samo jedna stvar koju bi trebalo uiniti da
biste doli do besplatnosti" ljubavi: da irom otvorite
oi i gledate. Vienje, svest, suoenje s vaom nazovi-Ijubavlju, onakvom kakva stvarno jeste (samo maska
egoizma i poude) bie prvi korak na tom putu.
Trea osobina ljubavi je nedostatak svesti o sebi.
Ljubav je toliko zadovoljna to voli, da postaje lepa za
samu sebe; cvet iri svoj miris jer ne moe drukije, bez
obzira da li postoji neko ko e ga osetiti. Svetlost lampe
ili senka drveta ne stvaraju se samo u neijem prisustvu,
da bi nestale kada se isti ukloni. Ljubav jednostavno postoji, ona nema objekta, i te stvari postoje same po sebi,
nezavisno od toga koliko nekom znai njihovo postojanje. One nemaju svest o svojim zaslugama, niti da ine
neko dobro.
Jo jedna osobina ljubavi je sloboda. Tamo gde stiu
prinuda, kontrola i sukobi, ljubav umire. Pogledajte kako
vas cvet, drvo ili lampa ostavljaju potpuno slobodnim.
Drvo nee uiniti nita da vas privue u svoju senku ako
ste resili da se sunate. Razmiljajte o prinudi i kontroli
kojoj se podvrgavate kada se ponaate onako kako drugi
61
A n toni De Melo
62
PUT LJUBAVI
19
Nijedan ko je metnuo ruku svoju na plug
pa se obazire nazad, nije
pripravan za Carstvo Boije."
Lk. 9,62
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
66
PUT LJUBAVI
20
Ali govorim vama koji sluate:
'Ljubite neprijatelje svoje, dobro
tvorite onima koji vas mrze'.'
Lk. 6,27
Antoni De Melo
osobu, ve gledajte same sebe. Pitanje koje treba da postavite sebi nije: ta nije u redu sa tom osobom?" ve:
ta mi ova razdraenost govori o meni?"
Odmah ponite sa postavljanjem takvih pitanja. Mislite na nekoga ko vam uvek kvari raspoloenje i ponavljajte sebi ovu, moda teku, ali oslobaajuu reenicu:
Uzrok moje razdraenosti nije u toj osobi, ve samo u
meni". Kada ovo kaete, potrudite se da otkrijete na koji
nain izazivate u svojoj dui takva neraspoloenja i
ljutnju. Pre svega mislite na ovo: sasvim je mogue da
vas mane (ili takozvane mane) konkretne osobe nerviraju ba zato to ih i vi imate, skrivene duboko u sebi, tako da ih ponekad uopte niste svesni. Vi tada nesvesno
projektujete na druge ove svoje nedostatke. Gotovo je
uvek tako, ali retko biva da neko to i prizna.
Traite zato u svom srcu mane koje nalazite u odreenoj osobi, i vaa razdraenost preobratie se u zahvalnost, jer vam je njeno ponaanje pomoglo da otkrijete
mranu stranu sebe.
Postoji jo jedan aspekt koji bi trebalo razmotriti.
Uzmimo da vas nervira ono to neka osoba govori ili ini, jer njene reci i nain na koji neto radi otkrivaju neto iz vaeg ivota ili vae linosti, to vi odbijate da vidite. Zamislite nepriliku koju stvaraju mistici i proroci
-niko vie nije spreman da ih smatra takvim kada nas
izazivaju svojim recima ili svojim ivotom.
Jo jedna stvar je jasna - nervira vas odreena osoba, jer ne ivi prema oekivanjima koje ste u sebi izgradili u odnosu na nju. Prva pretpostavka: ako imate neko
pravo da zahtevate od tog mukarca ili ene da se ponaa prema vaim programima (kad se, recimo, ponaaju
na nepravedan i okrutan nain), neka vam bude. Meutim, ako ve hoete da promenite ponaanje te osobe,
zar ne biste bili efikasniji da niste razdraeni? Razdraenost u stvari samo zamagljuje vau percepciju i ini vau
intervenciju neumesnom. Svakom je poznato sledee:
68
PUT LJUBAVI
69
Antoni De Melo
21
Fariseji rekoe uenicima njegovim:
'Zato sa carinicima i grenicima
va uitelj jede i pije?'"
Mt. 9,11
PUT LJUBAVI
kretne osobe. Ali sada se ideji dodaje prosuivanje, i onda kaemo: dobra je ili loa, privlana i lepa, ili neprivlana i runa. To prosuivanje jo vie ometa da je vidimo, jer ona u stvarnosti nije ni dobra ni loa - ona je
samo ona, u svojoj jedinstvenosti. Krokodil i tigar nisu
ni dobri ni loi - samo su tigar i krokodil. Za nekoga ili
neto kae se da je dobro ili loe u odnosu na neto to
je izvan njih. Mi ih definiemo kao dobre ili loe zavisno
od toga koliko ulaze u nau perspektivu, koliko su prijatni naim pogledima, ili su nam od pomoi, i obrnuto
- ako za nas predstavljaju pretnju i ugroavaju nas.
Razmiljajte sada o tome kako vam je neko rekao da
ste dobri, lepi, ili privlani. Tada ste se ili zatvorili u sebe, jer ste u dubini due pomislili: Da me stvarno poznaje, nikada mi tako neto ne bi rekao", ili ste se otvorili pred komplimentima i zaista poverovali da ste dobri
i lepi, osetivi pri tom zadovoljstvo. U oba sluaja ste
pogreili, jer vi niste ni lepi ni runi. VI ste vi.
Ako se prepustite prosuivanju ljudi koji vas okruuju, okusiete plod napetosti, nesigurnosti i brige, jer
ako vam danas kau da ste lepi, i vas to uzdigne, sutra
e vam rei da ste runi, pa ete tresnuti na zemlju. Ispravna reakcija u sluaju kad vam neko kae da ste lepi,
bila bi da kaete sebi: Ova osoba tako otkriva svoje trenutno opaanje i svoje raspoloenje. Vidi me lepom, ali
to ne otkriva nita od onoga to sam zaista ja. Neka druga osoba na njenom mestu, drugog raspoloenja i opaanja, rekla bi mi da sam runa. Ah* ni to mi nita ne bi
znailo."
Pod velikim smo uticajem tueg miljenja kada treba da izgradimo miljenje o sebi. Da bi ste zaista ostali
slobodni, sluajte i dobre" i loe" stvari o sebi, ali potrudite se da ne reagujete emotivno, da to ne izaziva nikakva oseanja u vama, kao to kompjuter ne reaguje,
kakve god podatke uneli u njega. Jer, to to vam drugi
govore nita ne otkriva o njima, kao ni o vama.
71
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
Antom De Melo
74
PUT LJUBAVI
22
Blago slugama onim koje
gospodar doavi nae budne."
Lk. 12,37
U svakom delu sveta svi trae ljubav, jer svi su ubeeni kako samo ljubav moe spasiti svet, samo ljubav
moe dati smisao ivotu, inei ga vrednim da bude proivljen. Ali koliko je malo onih koji shvataju ta je stvarno
ljubav i kako se raa u ljudskom srcu! esto se misli da
se ljubav ogleda u pozitivnim oseanjima, ili u slue-, nju
drugima, u dobronamernosti, u nenasilju. Ali sve to,
samo po sebi, nije ljubav. Ljubav izvire samo iz spoznaje
- vi moete stvarno voleti nekoga samo onda i u onoj
meri u kojoj realno vidite tu osobu, mukarca ili enu,
ovde i u ovom trenutku, a ne onako kako ivi u vaem
seanju ili vaoj elji, u vaoj mati ili projekciji, jer tada
ne volite tu osobu, ve samo svoju predstavu o njoj, ili
volite ba tu osobu, ali pre svega kao objekat svoje elje,
a ne onakvu kakva ona stvarno jeste.
Prvi korak ka ljubavi sastoji se, dakle, u vienju te
osobe ili bilo ega, onakvih kakvi stvarno jesu. Ali to
ukljuuje vrlo strogu disciplinu: da uutkate svoje elje,
predrasude, uspomene, projekcije, svoj tendenciozni nain gledanja. Re je o tako strogoj disciplini da se veina
ljudi i duom i telom radije uputa u ropske akcije, jer
75
Antoni De Melo
nisu voljni da se podvrgnu iskuenju vatre ovog asketizma. Kada resite da sluite nekome iako se niste potrudili da ga temeljno upoznate, da li izlazite u susret potrebama te osobe ili svojim potrebama? Eto zato je prvi
uslov ljubavi da realno vidite drugoga.
Drugi uslov, i jednako vaan, je da realno vidite sami sebe - govorim o nemilosrdnom snopu svetlosti koji
morate usmeriti na svoje motivacije, oseanja, potrebe,
na svoje nepotenje i egoizam, na svoju tenju da kontroliete druge i manipuliete njima. Morate nazvati
stvari njihovim pravim imenom, nezavisno od toga koliko takva otkria i posledice mogu biti bolni.
Kada ste dostigli takvu spoznaju sebe i drugoga, otkriete ta je ljubav. Jer, tek tada ete imati budan duh i
srce, paljivost, kristalno jasnu percepciju i senzibilnost
koje e u vama razviti sposobnost za precizan i prikladan
odgovor na svaku situaciju, u svakom trenutku. Ponekad
ete osetiti neodoljiv poriv za akcijom, ponekad ete
ostati sputani i blokirani; ponekad ete ignorisati druge,
dok ete im u drugoj prilici poklanjati panju koju oni
trae; ponekad ete biti ljubazni i popustljivi, ponekad
tvrdi, beskompromisni, moda ak i nasilni. Ljubav, u
sutini, raajui se iz senzibilnosti, poprima razliite i
neoekivane oblike, i ne odgovara nijednom pojmu ili
unapred fabrikovanim principima, ve samo realnom i
konkretnom trenutku.
Kada prvi put okusite ovu senzibilnost, moda e
vas preplaviti strah - jer, svi vai odbrambeni mehanizmi pae kao kule od karata, vae nepotenje bie razgolieno, sruie se zidovi kojima ste se okruili.
Zamislite strah nekog bogataa, kada prihvati da
stvarno vidi bedno stanje u kome ivi sirotinja; zamislite
uas diktatora prezasienog svojom moi, kada realno
sagleda stanje naroda koji ugnjetava; zamislite paniku
nekog fanatika kada zaista spozna lanost svojih ideja
koje ne odgovaraju niemu u stvarnosti. Eto zato je naj76
PUT LJUBAVI
77
Antoni De Melo
23
/ otpustivi narod
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
tada neete vie gledati na druge kao sredstva da bi za*dovoljili svoje nezdrave ovisnosti.
Samo onaj koji je to doiveo zna koliko je uasan
ovaj proces. To je kao kada biste osudili sami sebe da
umrete, ili kao traiti od narkomana da se odrekne jedine sree koju poznaje, da je zameni ukusom hleba i voa, sveim vazduhom jutra i pitkom vodom sa planinskog izvora, dok se on bori sa grevima apstinencije i
praznine koje doivljava kada nema vie svoju drogu. Nita osim droge ne moe ispuniti prazninu njegovog grozniavog duha.
Teko je zamisliti postojanje u kome odbijate da uivate bar u jednoj jedinoj reci odobravanja i pohvale; postojanje u kome odbijate da se oslonite na neiju ruku;
postojanje u kome emocionalno ne zavisite ni od koga,
tako da niko vie nema mo da vas uini srenim ili oajnim; postojanje u kome odbijate svaku potrebu za odreenom osobom, ili potrebu da budete posebni za nekoga. ak i ptice nebeske imaju gnezda, i lisice jame - vi,
meutim, neete imati gde da poloite glavu u svom putovanju kroz ivot.
Ako stignete do ove take, otkriete ta znai videti
jasnim pogledom koji nije zamagljen strahom i eljom, i
spoznaete ta znai voleti. Ali, da biste stigli u tu zemlju ljubavi, morate proi kroz samrtne muke, jer voleti
nekoga znai umreti kao linost, i prihvatiti da ivite
potpuno sami.
Kako da stignete doe? Putem neprekidne svesnosti, putem beskrajnog strpljenja i saoseanja, onakvog
kakvo biste imali prema osobi zavisnoj od droga.
Od velike pomoi bie vam preduzimanje neke
aktivnosti kojoj ete se prepustiti svim svojim biem,
aktivnosti koje e vas u toj meri ispunjavati da vam uspeh ili priznanja jednostavno nita nee znaiti.
80
PUT LJUBAVI
81
Antom De Melo
24
Ne sudite, da vam
se r\e sudi."
Mt. 7,1
PUT LJUBAVI
Antom De Melo
ko. Isti je postupak: nikakva osuda svojih mana ili neuroza. Vi niste osudili druge? Zaudiete se kada shvatite
da ni vi niste za osudu. Istraiete svoje mane u svet-lu
vieg razumevanja, to vodi ljubavi i opratanju. I sa
velikom radou otkriete da ste preobraeni ovim stavom ljubavi koja se raa u vama prema onome to zovete svoje 'ja', stavom koji se zatim iri iz vas prema svakom ivom biu.
84
PUT IJUBAVI
25
/ ako te ruka tvoja sablanjava, odseci je:
Kada se -doe u dodir sa lepom osobom, primeujemo da je ona u kontaktu sa nekim stvarnostima o kojima mi nita ne znamo. Njena osetljivost na dodir, mirise, ukus i zvukove, takva je da mi, koji imamo vid,
izgledamo sami sebi gluvi i sakati.
Mi saaljevamo ljude koji su izgubili vid, ali retko
postajemo svesni irine koju im daju ostala ula. teta je
samo to se to plaa cenom slepila. Kakav je zakljuak?
Mi bismo morali, i bez gubitka vida, da budemo ivi i u
skladu sa spoljnim svetom, bar toliko koliko i slepi.
Meutim, nije mogue ak ni zamisliti da biste mogli otkriti svet ljubavi ako ne spalite onaj deo vaeg psiholokog bia koji nazivamo kaenje". Jer, ako to odbijete, gubite iskustvo ljubavi, doivljaj jedine stvari koja
daje smisao ljudskom postojanju, koja je paso ka radosti, miru i slobodi. Samo jedna je stvar koja blokira ulaz
u taj svet, a ona se zove Kaenje. Ono je proizvod po85
Antom' De Melo
PUT LJUBAVI
Antom De Melo
PUT LJUBAVI
Ovo je najsigurnija provera da li je vae oseanje ljubav. Daleko od toga da postanete ravnoduni, sada uivate u svemu, kao to ste pre toga uivali samo u onome
za ta ste vezani. Meutim, sada vie ne postoje grozniavost, briga i patnja.
U sutini, sada se moe rei da uivate u svemu i ni
u emu. Jer, doli ste do velikog otkria da je ono to ini da uivate u svakoj stvari ili osobi neto unutar vas.
Orkestar je u vama, i vi ga nosite sa sobom kud god krenuli. Stvari i osobe izvan vas usklauju samo odreenu
melodiju koju e orkestar da odsvira. A kada vau panju
nita posebno ne privue, orkestar e izvoditi svoju muziku, bez potrebe za spoljnim podsticajima.
Vi sada donosite svome srcu sreu kakvu nita izvan
vas ne moe dati ili oduzeti, to je jo jedna proba ljubavi - sreni ste bez ikakvog odreenog razloga.
Da li e ta ljubav potrajati? Ne postoje garancije.
Iako ljubav ne moe biti delimina, ona moe biti ogranienog trajanja. Ljubav dolazi i odlazi, zavisno od toga
da li je va duh budan i svestan, ili se preputa dremeu
i spavanju. Ali ipak postoji neto sigurno. Kada jednom
okusite samo deli toga to se zove ljubav, shvatiete da
nema te cene koja je previsoka, nema rtve koja je prevelika, ako zauzvrat moete osvojiti jedinu stvar koja ivot ini vrednim ivljenja.
89
Antoni De Melo
26
Nije li trebalo da Hristos to pretrpi, i
da ude u slavu svoju?"
Lk. 24,26
PUT LJUBAVI
sigurnost, strepnju, krivicu. ta vam govore takva oseanja o vama, o vaim vrednostima, vaem stavu i nainu
na koji prihvatate svet, vaoj uslovljenosti i ubeenjima?
Ako ovo otkrijete, oslobodiete se nekih iluzija koje
ste pothranjivali u sebi, ili ete ispraviti pogrean pogled
na odreene stvari, jasnije ete videti, moda ete odbaciti neku lanu ideju ili nauiti da se distancirate od svoje patnje, jer ete uvideti da je prouzrokovana vaom
uslovljenou, a ne objektivnom stvarnou. I najednom
ete doiveti vrhunac zahvalnosti za ta negativna oseanja i za osobu ili stvar koja ih je izazvala u vama.
Uinite jo jedan korak napred. Sagledajte sve ono
to vam se ne dopada u vama - ono to mislite, oseate,
govorite ili inite: svoje negativne emocije, mane, negativne strane linosti i karaktera, svoje greke, sve svoje
veze, kaenja, zavisnosti i neuroze, svoje komplekse i,
najzad, svoje grehe. I pokuajte da vidite sve to zajedno
i pojedinano kao neophodne stepenice u vaem razvoju,
koje u sebi nose obeanje rasta, zrelosti i lepote kojih nikad ne bi bilo bez ovakvih, vama neprijatnih stvari.
Jer, ako se desilo da ste izazvali patnju i negativna
oseanja u drugima, niste li u tom sluaju bili njihov
uitelj, sredstvo da krenu u pravcu otkrivanja sebe i daljeg razvoja? Pokuajte da proirite ovo razmatranje na
same sebe, dok ne sagledate sve takve stvari kao neophodni greh", koji potom donosi toliko toga novog vama
i svetu oko vas.
Ako uspete u tome, srce e vam preplaviti mir, zahvalnost, ljubav i prihvatanje svega to vas okruuje. Otkriete najzad ono to ljudi svuda trae i nikako ne nalaze: prvobitni izvor spokojstva i radosti koji se kriju u
svakom ljudskom srcu.
91
Antoni De Melo
27
Dooh da bacim oganj na zemlju; i
kako bih eleo da se ve zapalio!"
Lk. 12,49
Ako hoete da otkrijete ta znai biti srean, pogledajte neki cvet, pticu ili dete: to su autentine slike ovog
Carstva. Jer, oni ive od trenutka do trenutka u svojoj
venoj sadanjosti, koja nema ni prolost ni budunost.
Oni su poteeni krivice i brige koje tako duboko mue
ljudska bia, i potpuno su uronjeni u iskonsku radost ivljenja, koju ne nalaze toliko u osobama ili stvarima, ve
u samom ivotu.
Sve dok je vaa srea odreena i zavisna od nekoga
ili neega izvan vas, boraviete u zemlji smrti. Onog dana kada se osetite srenim bez ikakvog odreenog razloga, kada osetite radost u svim stvarima i ni u jednoj posebno, znaete da ste dospeli u zemlju radosti bez kraja,
koja se zove Carstvo".
Otkriete Carstvo, i sa njime one najlake i najtee
stvari ovoga sveta. Najlake, jer je Carstvo oko vas i u
vama, i sve to treba da uinite je da pruite ruke i dohvatite ga. Najtee, jer ukoliko elite da imate Carstvo,
ne smete posedovati nita drugo - morate odbaciti svaki
svoj oslonac na druge ljude ili stvari, uskrativi im jed92
PUT LJUBAVI
nom zauvek mo da vas uznemire, uzbude ili vam poklanjaju oseanja sigurnosti i blagostanja.
Neophodno je, pre svega, da nemilosrdnom jasnoom razmotrite ovu jednostavnu i zbunjujuu istinu. Suprotno onome to su vas uile vaa kultura i religija, nita, apsolutno nita ne moe vas uiniti srenim. U
trenutku kada ovo konano shvatite, prestaete da prelazite s jednog posla na drugi, od jednog prijatelja drugom, od jednog mesta, duhovne tehnike ili uitelja, drugom.
Nita od svega toga ne moe vam dati ni jedan jedini minut istinske sree - mogu vam dati samo trenutni
drhtaj naslade, koja u poetku moe rasti, da bi se istopila u patnji ako iezne, ili u dosadi ako predugo traje.
Prisetite se bezbrojnih osoba i stvari iz prolosti, koje su
vas tako uzbuivale. Kakav je na kraju bio ishod? Svaki
put bila je to patnja ili dosada, zar ne?
Apsolutno je neophodno da ovo sagledate, jer inae
ne treba ni da pomiljate da ete ikad neto bitno izmeniti u svom ivotu i otkriti sreu i radost ivljenja.
Veina ljudi nije spremna da vidi", sve dok nisu
prepatili niz razoaranja i gubitaka. ak i tada, samo jedna u milion osoba oseti u sebi elju za vienjem". Ljudi jednostavno idu slepo i dalje napred, patetino kucajui na vrata drugih bia, prosjaei simpatiju, priznanje,
mo, slavu, uspeh, itd. Sve zato to tvrdoglavo odbijaju
da shvate kako srea nije u tim stvarima.
Ako zavirite u svoje srce, nai ete neto to e vam
pomoi. .Otkricete iskru nezadovoljstva, a ona e, uz pomo vetra, postati umski poar koji e pretvoriti u pepeo sav svet iluzija u kojima ivite i, pred vaim zadivljenim oima, ukazae se carstvo u kome ste oduvek iveli,
a da o tome niste ni sanjali.
Jeste li ikada osetili ukus ivota duboko bolesnog od
vaih strahova i briga, iscrpljenog i jalovog od vaih ve93
Antom' De Melo
za i robovanja? Jeste li ikad osetili potpuni besmisao vaeg rada za neko priznanje i uspeh", da biste zatim utonuli u jedan ivot dosadne svakodnevnice, ili, ako ste
penja", organizovali sebi ivot potpunog emotivnog
nereda, zavisnog od stvari koje proganjate?
Ako ste osetili neto od toga (a nema tog ljudskog
bia koje nije), boanska vatra nezadovoljstva potpaljena
je u vaem srcu. Sad je trenutak da je raspalite, pre nego to zgasne pred rutinom ivota. To je sveto doba u
kome jednostavno morate nai vremena da izaete iz samih sebe - morate gledati sa strane itav svoj ivot, morate pomoi plamenu da se bukne i, dok to radite, morate spreiti da vas bilo ta omete u ovom zadatku.
Doao je trenutak da shvatite kako vam apsolutno
nita izvan vas ne moe obezbediti trajnu radost. Kada
toga postanete svesni, primetiete kako vam se u srce
uvlai strah - strah koji se, ako dozvolite nezadovoljstvu
da kroi u vau duu, pretvara u neugasivu strast to zahvata itavo vae bie i die u vama bunt protiv svega do
ega dre vaa religija i kultura, protiv itavog jednog naina razmiljanja i oseanja, jer ste konano sagledali da
ste pranjem mozga bili primorani da ih prihvatite.
Kada se ceo va svet pretvori u prah i pepeo, istog
trenutka nai ete se u potpuno drukijem svetu, beskrajno dalekom od sveta ljudi oko vas, jer e sve ono to
je drugima drago, sve stvari ka kojima oni ude - priznanja, mo, pohvale, sigurnost, komfor, zdravlje - za vas
postati kao smrdljivo smee, to i jesu, stvari koje zasluuju prezir i gaenje.
Sve ono od ega drugi bee, nee vas vie plaiti.
Postaete spokojni, bez straha, i slobodni, jer ste iskoraili iz svog iluzornog sveta, prema Carstvu.
Meutim, nemojte brkati ovo boansko nezadovoljstvo sa obeshrabrenou i oajanjem koji ponekad zavode ljude u ludilo i samoubistvo. To nije mistini put ka
ivotu, ve staza neuroze koja vodi samounitenju. Takoe, nemojte brkati ovo nezadovoljstvo sa lamentima
94
PUT LJUBAVI
onih koji nita drugo ne znaju osim da se neprestano ale na sve oko sebe. To su samo veiti nezadovoljnici koji
se bore da poboljaju zatvorske uslove, dok im je u
stvari potrebno katapultiranje iz zatvora ka slobodi..
Veina ljudi, kada u svom srcu oseti ovo razoaranje
i nezadovoljstvo, reaguje na jedan od ova dva naina: ili
bekstvom, drogirajui se grozniavom jurnjavom u poslu
i druenju s ljudima, ili se posveuju drutvenim aktivnostima, sportu, itanju, muzici, ili takozvanim kreativnim istraivanjima, to ih na kraju zadovolji, kao to se
neko zadovolji kozmetikim popravkama tamo gde je potrebna itava revolucija. Takvi ljudi, iako duboko uronjeni
u ono to zovu aktivan ivot, nisu u sutini ivi - oni su
mrtvi, a povrh toga zadovoljni svojim boravkom u
zemlji mrtvih.
Ispit da li je vae nezadovoljstvo boanskog porekla
bio bi u proveri da li u njemu ima ili nema tragova tuge
i gorine. Jer, ako je praeno radou, ukazana vam je
milost, i pored toga to ete istovremeno oseati bojazan
u srcu.
Razmislite o paraboli Carstva, sadranoj u jevaneIju. Carstvo je blago zakopano na nekoj livadi. ovek koji ga pronalazi, vraa ga u zemlju, zatim zadovoljno odlazi da rasproda sve to poseduje da bi kupio tu livadu.
Ako jo niste nali blago, ne gubite vreme traei ga.
Blago se moe pronai, ali zaludno je traiti ga, jer je vama potpuno nepoznato kakvo je to blago. Ono to poznajete samo je drogirana srea vaeg sadanjeg postojanja. ta onda da traite? I gde? Traite u svom srcu, tu
iskru nezadovoljstva, i raspalite plamen dok ne bukne u
ogroman poar.
Mladi ili stari, veina nas nezadovoljna je ivotom
jednostavno zato to elimo neto: vie saznanja, bolji
posao, lepi automobil, veu platu. Nae nezadovoljstvo
raa se iz nae elje za jo vie". Ali ja ne raspravljam
o toj vrsti nezadovoljstva. Ba ta elja za jo vie" ome95
Antoni De Melo
96
PUT LJUBAVI
28
Zato vam kaem:
ne brinite se za ivot svoj...
pogledajte na ptice nebeske...
pogledajte na krinove u polju..."
Mt. 6. 25-26-28
Svi dozive, kad-tad, oseanje koje nazivamo nesigurnost": oseate se nesigurni svotom novca koju imate
u banci, koliinom ljubavi koju dobijate od svojih prijatelja, ili vrstom vaspitanja koja vam je data; ili oseate
nesigurnost povodom svog zdravlja, svojih godina ili fizikog izgleda.
Ako upitate same sebe: ,,ta me ini nesigurnim?"
gotovo je sigurno da ete dati pogrean odgovor. Mogli
biste, recimo, da odgovorite: Ne dobijam dovoljno ljubavi", ili: Nemam intelektualnu spremu koja mi je potrebna", ili neto slino. Drugim recima, okrivili biste
neto izvan vas, ne shvatajui da nae oseanje nesigurnosti nikada ne potie od neeg izvan nas, ve iskljuivo
od nae emocionalne uslovljenosti, od neeg to govorimo sami sebi u svom mozgu.
Ako biste promenili svoju mentalnu uslovljenost,
vae oseanje nesigurnosti u trenutku bi iezlo, ak i
kad bi sve stvari na svetu ostale onakve kakve su i bile.
Neko se osea savreno sigurno i bez ijednog novia u
97
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
99
Antom De Melo
29
Ko uva ivot svoj, izgubie ga,
a ko izgubi ivot svoj mene radi,
nai e ga."
Mt. 10,39
Postoji jedna injenica na kojoj se treba zadrati: ljudi koji vie od drugih strahuju od smrti, istovremeno su
oni koji strahuju od ivota i, trudei se da pobegnu od
smrti, takve osobe mrze ivot i sutinski ga ne ive.
Zamislite oveka koji ivi na nekom tavanu, u nekoj
zaguljivoj rupi bez svetlosti. Boji se da sie niz stepenice jer je sluao o ljudima koji su tako padali i lomili vrat.
Takav ovek nikada ne bi prihvatio rizik da pree preko
ulice, jer je na hiljade ljudi pregaeno pri prelasku ulice.
Samim tim, takav ovek nikada ne bi imao hrabrosti da
pree neki okean, ili kontinent, ili da pree iz jednog sveta ideja u drugi. Taj ovek ivi u svojoj rupi, pokuavajui
da pobegne od smrti - ali zar tako ne spreava sebe,
svakodnevno, da ivi?
ta je smrt? Gubitak, nestajanje, jedno zbogom. Kada se zakaite za nekoga ili neto, kada ne prihvatate da
izgubite stvari ili osobe, kada odbijate da im kaete zbogom, vi to inite jer se suprotstavljate smrti. Ali, kada
tako postupate, vi se, i ne opazivi, suprotstavljate i opirete samom ivotu.
100
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
Upitajte se postoji li neko ili neto iji bi vam gubitak naneo veliki bol. Moda ste jedna od onih osoba koje nisu u stanju ak ni da pomisle na smrt ili gubitak
najbliih. Ako je tako, i u onoj meri koliko je tako, vi ste
mrtvi.
Ono to treba da uinite je da se odmah suoite, bez
odlaganja, sa smru, gubitkom, rastankom od vama najdraih osoba i stvari.
Zamislite te osobe i stvari, jednu po jednu, mrtve ili
izgubljene, i zauvek razdvojene od vas, i recite im u sebi
zbogom, recite svakoj od njih: Hvala ti, i zbogom".
Zabolee vas, ali osetiete kako nestaje vaeg kaenja,
zavisnosti od njih. Tada e iz svesnog dela vaeg duha
izroniti neto drugo, samoa koja e se iriti sve vie,
dok se ne izjednai sa nebom nad vama.
U toj samoi poiva sloboda. U toj samoi je ivot.
U tom odsustvu veza i zavisnosti pustie korenje vaa
volja da idete napred, da ivite svaki trenutak svog ivota, koji je sada neuporedivo primamljiviji, jer je lien brige, napetosti, nesigurnosti, kao i straha od naputanja i
smrti koji uvek prati elju za nepromenljivou i posedovanjem.
102
PUT LJUBAVI
30
Svetiljka teluje oko...
Mnogi od nas misle da bi svet mogao biti spaen samo ako bi se zdruile dobra volja i tolerancija. To je lana ideja. Svet ne moe biti spaen dobrom voljom ili tolerancijom, ve jasnoom misli. Od kakve bi koristi bilo
da ste tolerantni prema drugima, ako ste istovremeno
ubeeni da ste samo vi u pravu, i da grei svako ko misli drukije? To nije tolerancija - to je samo popustljivost, a ona ne vodi sjedinjavanju srca, ve njihovom razdvajanju, jer vi ste onaj koji je gore, dok su drugi dole, i
ta pozicija moe da rodi samo oseanje superiornosti u
vama, uz oseanje ozlojeenosti u drugima, a tako se stvara samo jo vea netolerancija.
Autentina tolerancija raa se iskljuivo iz otre svesti o golemom neznanju kojim smo svi bez razlike zagaeni kada je istina u igri.
Jer, istina je u svojoj sutini tajna. Duh moe intuicijom dopreti do nje, ali nije u stanju da je uhvati, jo
manje da je izrazi recima. Nae mentalne strukture mogu da ukazu na nju, da usmere nau panju u pravcu
istine, ali ne mogu da je prevedu u verbalni oblik.
103
Antoni De Melo
Uprkos tome, svi strasno govore o vrednosti dijaloga" - ali na ta se svodi taj dijalog? U najgorem sluaju,
dijalog" je samo maska kojom pokuavamo da ubedimo
drugoga u prednost nae pozicije; u najboljem, dijalog"
nas spaava da ne postanemo aba u svojoj bari, aba
koja misli da je u toj bari sadran vaskoliki svet.
ta se dogaa kada se razliite abe iz razliitih bara
okupe da razmene sopstvena iskustva i ubeenja? Dogaa se da se njihov vidik iri sve dok ne obuhvati postojanje drugih, razliitih, aba; meutim, one istovremeno ne
uspevaju ni da pojme okean istine koji ne moe biti zatvoren u granice mentalne bare. I tako sirote abe nastavljaju svoje prepirke... nastavljaju da govore o mom"
i tvom", o tvom" iskustvu, tvojim" ubeenjima, tvojoj" i mojoj" ideologiji, itd. Optenje kroz formule nikada nee obogatiti one koji to ine, jer formule, kao granice bare, samo razdvajaju - dok iskljuivo bezgranini
okean spaja.
Ali da bi stigli do tog okeana istine koji ne zna za
ogranienja, neophodno je imati bistrinu duha i lucidnost misli. ta je ta lucidnost misli, i kako se dolazi do
nje?
Prvo to treba da znate je sledee: nije neophodno
nauiti mnogo stvari. Jasna misao je tako jednostavna da
je moe imati i desetogodinje dete. Ono to je potrebno nije, dakle, da neto dobro nauite, ve suprotno od
toga - da se oduite; ne trai se talenat, ve hrabrost.
Da biste shvatili ovo razmatranje, zamislite dete u
naruju stare i rune slukinje. Dete je suvie malo da bi
u glavi imalo predrasude odraslih; meutim, dok se IjuIjuka u naruju te ene, ono ne barata etiketama koje je
proizveo njegov mozak, kao crna ena", bela ena", runa", ljupka", stara", mlada", majka", slukinja", ve
barata stvarnou. Ta ena uzvraa na njegovu potrebu
za ljubavlju - to je stvarnost koja pokree to dete, ne
ime te ene, njena figura, njena vera ili rasa. Njemu su
104
PUT LJUBAVI
Antoni De Melo
PUT LJUBAVI
31
Zato i vi budite spremni;
jer u koji as ne mislite
doi e Sin oveiji."
Mt. 24,44
Antom" De Melo
kao neelastine, posesivne i rave u odnosima sa blinjim. I tako se ponovo bacamo, s obnovljenim arom, u
napore koji nam se ine neophodnim da bismo dostigli
neto za im teimo.
Takve osobe nikada nisu zastale da razmotre jednostavnu injenicu: njihovi napori samo su put bez izlaza,
oni samo pogoravaju stvari, kao to se poar pogorava
kad se vatra gasi vatrom. Napor ne podstie razvoj i zrelost. Napor - kakav god oblik poprimio: snagu volje, naviku, tehniku, duhovnu praksu - ne vodi nikakvom preobraaju. Moe najvie odvesti do neke vrste represije,
ili pribaviti lek za bolest koja je duboko ukorenjena.
Napor i tenzija mogu promeniti neiji stav, ali ne i
njegovu linost. Zamislite oveka koji hoe da osvoji ljubav ene i zato pokuava da popravi svoj izgled, da oblikuje" savrenije telo, da uini svoje ponaanje prijatnijim, a tehnike zavoenja efikasnijim. Ljubav se ne osvaja
praktinim vebama, ve realnou svoje linosti. A do
toga se nikada ne stie puteni napora i tehnika.
Tako je i sa Duhovnou i Svetou - ne donosi vam
ih ono to inite, one nisu prekriva koji neko moe kupiti, ili nagrada koja se dobija za svoje zasluge. Od znaaja je samo jedno - kakvi ste, ta moete postati. Svetost nije plod osvajanja, ve milosti. Milosti koja se zove
spoznaja", milosti koja je gledanje", posmatranje",
razumevanje". Ako biste pristali da ukljuite svetlost
spoznaje, i da paljivo posmatrate sebe i svaku stvar koja
vas okruuje u svakodnevnom ivotu; ako biste videli
sebe odraene u ogledalu spoznaje na isti nain na koji vidite svoje lice u ogledalu (znai jasno, otro, ba onakvo
kakvo je) bez ikakvog iskrivljenja i popravki; ajso biste na
taj nain posmatrali sebe, bez ikakve dodatne procene i
suda, postali biste najednom svesni udesnih pramena koje se deavaju u vama.
Meutim, vi ne moete kontrolisati ove promene,
ne moete ih unapred planirati, kao to ne moete odlu108
PUT LJUBAVI
iti kada i kako e se obistiniti. Samo je ta spoznaja koja ne prosuuje u stanju da izlei i preobrazi, ali na svoj
nain i u svoje vreme.
Na ta je najvanije uperiti svetlost spoznaje? Na
vae reakcije i vae odnose. Kad god se naete u prisustvu neke osobe ili stvari, bilo kakve da su, u bilo kojoj
situaciji, vi imate beskrajno razliite reakcije, pozitivne
ili negativne. Analizirajte ove reakcije, posmatrajte ta
one u stvari znae i odakle potiu, ali bez osude ili okrivIjavanja sebe, bez ikakve elje za bilo im, a pogotovo
bez truda da ih promenite. To (i samo to) se trai od vas
da bi svetost napravila prvi korak u vama.
Ali, rei ete moda, zar nije sama ta spoznaja napor? Ne, ako ste je bar jednom oprobali. Jer tada shvatate da je spoznaja radost, kao radost deteta koje zaueno izlazi da otkrije svet. ak i kada ova spoznaja otkrije
neprijatne stvari u vama, ona uvek u sebi nosi osloboenje i radost.
Na ovoj taki shvatiete da nesvestan ivot nije vredan da bude proivljen, jer je prezagaen mrakom i patnjom.
Ako se u poetku oseate lenjim da ostvarite ovu
spoznaju, nemojte primoravati sebe, jer to bi samo obnovilo vau napetost i nemir. Budite jednostavno svesni
svoje lenjosti, bez ikakve osude ili okrivljavanja sebe.
Shvatiete tada da spoznaja ima u sebi onoliko tenzije
koliko i ovek koji treba da ode kod ljubljene osobe, ili
toliko napora koliko treba gladnome da ustima prinese
komad hleba, ili koliko treba alpinisti da se popne na vrh
svoje omiljene planine: velika energija, uz velike tekoe,
ali bez ikakve prinude. Sve postaje takorei kao igra! Drugim recima, spoznaja je aktivnost koja se odvija bez napora, bez tenzija.
Da li e vam ova spoznaja doneti svetost koju traite? Da i ne.
109
Anteni De Melo
NIKO NAM M
MOE ODUZET/
ONO TO NIKAD
N/SMO PRISVOJILI
DA LI JE/V/TE?
Kt'i. '
Antoni De Melo