You are on page 1of 12

ULOGA PEDAGOGA U INTEGRIRANOM ODGOJU I

OBRAZOVANJU

SMILJANA ZRILI

UDK: 371.12:376.1-053.5
Pregledni lanak
Review article

Sveuilite u Zadru
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja
Primljeno
: 2012-9-13
Received

SAETAK

Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovanju, osim utvrivanja psihofizikog stanja uenika i
njegove spremnosti za kolu, provoenja opservacijskih programa, participiranja u izradi prilagoenih i
individualiziranih programa, najizraenija je, najznaajnija i najzahtjevnija u kontinuiranoj suradnji s
uiteljiima i roditeljima te u razvoju pozitivnog kolskog ozraja, kako bi se ostali uenici senzibilizirali za
specifine potrebe uenika s tekoama. Zadaa pedagoga znaajna je i u aktivnostima koje se odnose na
organiziranje izvannastavnih aktivnosti, radionica, susreta i druenja, gdje se potiu sposobnosti djece s
tekoama koje su bile zanemarene tijekom nastavnog sata (talenti u likovnom, glazbenom, literarnom izriaju i
sl.). Posebno su vane za djecu koja zbog ignoriranja, neuvaavanja ili neprepoznavanja tekoa mogu biti trajno
neuspjena u koli. Odnos s drugim uenicima, njihove meusobne interakcije, i ukljuivanje u sve aktivnosti
smatraju se jednim od glavnih imbenika uspjene socijalizacije i integracije uenika s tekoama. Odgoj i
obrazovanje uenika s tekoama nije mogue zamisliti i ostvariti bez svekolikog sudjelovanja strunjaka
razliitih profila, a angaman pedagoga praksu integriranog odgoja i obrazovanja ini potpunijom i
kvalitetnijom.

KLJUNE RIJEI: integrirani odgoj, pedagog, socijalna integracija, uitelji, roditelji

UVOD
Integracija ne znai samo kreiranje uvjeta koji e osigurati u svakom
konkretnom sluaju adekvatnu okolinu za uenje. Ona pretpostavlja i trai
individualizirani pristup svakom djetetu, ukljuujui i potrebne pedagoke
postupke, oblikovanje novih i raznolikih odgojno-obrazovnih alternativa,
osiguranje povoljnih subjektivnih i objektivnih pretpostavki za psiho-socijalni
razvoj i obrazovni napredak djece s tekoama u redovnim uvjetima,
individualni i/ili grupni rad prema dodatnim obrazovnim programima.
Usmjerena je iroj socijalnoj integraciji te na slabljenje i nestajanje
segregacijskih mehanizama koji i danas postoje u mnogim suvremenim
89

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

drutvima. Iako veina kola pokuava stvoriti podravajue, razvojno


okruenje, ne uspijevaju u tome ba svi. Tomu mogu pridonijeti i utjecaji
socijalne okoline koji nisu pozitivni, poticajni i ohrabrujui. Osnovna poruka
integriranog odgoja i obrazovanja je da ne izdvaja nijednog uenika, ve se radi
na stvaranju adekvatnijih uvjeta za sve. Razliiti su stavovi o uenicima s
tekoama, te taj pojam jo uvijek egzistira u stereotipima kao to su: imati
tekoe znai biti ogranien, socijalno neadekvatan, loe adaptiran. Takve
stavove nerijetko ne moemo izbjei ni u kolama. Unaprjeenja u ovom
podruju pokazuju opu razinu napora koje drutvo ulae radi demokratizacije,
humanizacije drutvenih odnosa i stvaranje uvjeta za obrazovanje osjetljivih
grupa. Uenici s tekoama zahtijevaju posebnu pozornost u procesu odgoja i
obrazovanja. Nedvojbeno je da kvaliteta profesionalnih kompetencija svih
sudionika integriranog odgoja i obrazovanja, njihova usmjerenost na potivanje
potreba svih uenika, upuuje na neminovnost suradnje i timskog djelovanja,
to ini bitan i nezamjenjiv element sustava integriranog odgoja i obrazovanja.
Kompetentnost se generira u praksi, a ne u zadanim ulogama (Ajello, Ghione,
2000).
U kolama se kao struni suradnici najee zapoljavaju pedagozi jer
oni u klasifikaciji zanimanja imaju status osnovnih strunih suradnika. Pedagozi
sudjeluju u planiranju i programiranju (struno usavravanje, sudjelovanje u
izradi godinjeg plana i programa ustanove, plan zdravstvene, socijalne i
ekoloke zatite djece, plan kulturne i javne djelatnosti ustanove, sudjelovanje u
izradi plana rada s djecom s tekoama u razvoju i plana rada s darovitom
djecom i dr.), imaju svakodnevno neposredne kontakte s uenicima, uiteljima i
roditeljima, te surauju s ravnateljstvom ustanove i ostalim strunim
suradnicima, ali i drugim ustanovama u lokalnoj zajednici. U kontekstu odgoja i
obrazovanja djece s tekoama, pedagozi osobito pomau uiteljima
koordiniranjem timskog rada, iniciranjem individualnog rada s djecom i
njihovim roditeljima, ali i ograniziranjem pedagokih radionica u razrednim
odjelima/odgojnim skupinama te na roditeljskim sastancima. Integraciju djece
s tekoama treba doivjeti kao izazov u pedagokoj praksi. Pedagozi su
pozvani da - u suradnji s uenicima, roditeljima i uiteljima, te drugim strunim
suradnicima - koriste svoje profesionalne kompetencije i osmiljavaju
aktivnosti koje e na najbolji mogui nain poticati i razvijati ozraje
uvaavanja i prihvaanja razliitosti. Time pridonose razvoju kulture (su)ivota
u razliitostima koje obogauju suvremenu odgojno-obrazovnu ustanovu.

DJELOVANJE PEDAGOGA U SUVREMENOJ KOLI


U suvremenoj koli posebno je vano istaknuti nekoliko temeljnih
komponenti koje obogauju suvremene kurikule, a to su: otvorenost i
90

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

fleksibilnost za implementaciju novih modela uenja, kreiranje kulture kole,


razvoj kompetencija, te prepoznavanje, uvaavanje i prihvaanje razliitosti.
kola je iznimno sloeni sustav u kojem se ostvaruje interakcija velikog broja
subjekata. Cjelokupno voenje mora biti u funkciji motiviranja uenika, uitelja
i strunih suradnika, spremnosti na otvorenu komunikaciju i suradnju, te
razvijanje njihove privrenosti koli. Stoga je i elementarna zadaa, ali i
imperativ uspjenog djelovanja pedagoga u kontekstu suvremene kole,
njegova sposobnost da zajedno s uiteljima kolu uini sredinom u kojoj su
uenici sretni, gdje doivljavaju pozitivna iskustva, ali i mjesto u kojoj ue na
njima prihvatljiv, istraivaki i suradniki nain, uvaavajui pri tom sve
uenike razliitosti i posebne potrebe. Kurikul daje smjernice za svakodnevnu
praktinu pedagoku djelatnost (Previi, 2007), i treba rei da pedagog koji je
kreator, glavni unositelj i nositelj promjena ima najvei prostor djelovanja u
otvorenom kurikulu. Uloga pedagoga u ovom kontekstu je poticanje promjena,
pomo pri organizaciji nastave koja katkada moe biti terenska, te zahtjeva i
nove nastavne aktivnosti koje nisu samo predavako-sluake. Suvremeni
pedagog djeluje u skladu s profesionalnim identitetom strunjaka odgojnoobrazovne prakse, koji radi na sebi, stjee potrebna znanja i vjetine, a
novosteena znanja integrira s postojeima i primjenjuje ih u neposrednom
odgojno-obrazovnom radu (Glasser, 1994), ime djeluje na razvoj
kompetencija svojih suradnika, uitelja i uenika. Ovako profiliran pedagog
suraivat e s uiteljima i uenicima modelirajui kulturu kole. Njihovo
djelovanje na oblikovanje kulture kole ukljuuje sposobnosti tolerancije i
socijalne osjetljivosti, zajednitva, suradnje, meusobnog razumijevanja i
uvaavanja
kroz
razvijenu
unutarnju
kontrolu
(samodisciplina,
samopotovanje, vladanje sobom, samokontrola, miljenje i djelovanje prema
vlastitim vrijednosnim mjerilima), nadalje, sposobnosti komuniciranja i
uspjenog funkcioniranja u meuljudskim odnosima, uvaavanje razliitosti te
osposobljenost za djelovanje u kontekstu multikulturalne zajednice. Djelovanje
pedagoga u kontekstu modeliranja kulture suvremene kole je i u stvaranje
uvjeta za zdrav mentalni i fiziki razvoj te socijalnu dobrobit uenika,
ublaavanje i otklanjanje moguih uzroka i posljedica nasilja u koli, rasnu i
vjersku snoljivost, uklanjanje ksenofobije, sprjeavanje neprihvatljivih oblika
ponaanja, osiguravanje uvjeta za uspjenost svakog uenika, praenje
socijalnih problema uenika i poduzimanje mjera za otklanjanje njihovih
uzroka i posljedica, voenje evidencije o neprihvatljivim ponaanjima i
podupiranje savjetodavnog rada te pronalaenje razliitih konstruktivnih
rjeenja za pojedine probleme uenika s tekoama. Bitne prepostavke za
uspostavljanje uspjenih odnosa u koli jesu: empatija, tolerancija,
kooperativnost i uzajamna pomo, odgovornost prema sebi i drugima,
ustrajnost u obavljanju zadataka, odgoda zadovoljstva, kontroliranje nasilnih
poriva, iskazivanje osjeaja vrijednosti i jedinstvenosti svake osobe, pozitivna
91

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

slika o sebi te sposobnosti uspjene komunikacije. Cilj kolovanja nije samo


puko stjecanje znanja ve cjelovit razvoj uenika, gdje se uz intelektualne istiu
i emocionalne znaajke razvoja poput: svijesti o sebi, istraivanja i osvjeivanja
vlastitih emocija i motiva, vjetine socijalne komunikacije, prosocijalnog
ponaanja i razvijanja zadovoljstva i ponosa.
Jo je neto vano naglasiti. Naime, pedagozi su nerijetko izloeni
stalnom pritisku ravnatelja da moraju sjediti u uredu 6-8 sati, jer je tamo
njihovo radno mjesto. Postoje poslovi koje pedagog obavlja u uredu
(sreivanje podataka istraivanja, dokumentacije kole, razgovori s roditeljima),
ali njegov posao nije uredski. Njegov ured je cijela kolska zgrada, pa i iri
socijalni kontekst u kojem uenici ive i provode svoje vrijeme. Kako e uvesti
inovacije iz ureda? Mora suraivati s uiteljima i oslukivati korisnost promjena,
uoiti uenika koji se boji uitelja i mijenjati njihov hijerarhijski odnos u
prijateljstvo koje se ivi u koli, ivjeti ivot kole. Nekad se na pedagoga
gledalo kao na svojevrsnog uvara reda i mira, sjedio je u uredu i ekao da
netko pokuca. Taj netko je najee bio uenik kojega je poslao uitelj (za
kaznu) u pedagoga jer nije bio dobar. Crvenio se pred uiteljem, zatim u
pedagoga i na kraju opet pred cijelim razredom kad se od pedagoga vratio s
novom lekcijom iz bontona. Pritom se pedagog nije ni mogao, a ni trebao,
senzibilizirati s uenikom, uvaavati njegove probleme. Uenike se kanjavalo i
zbog aktivnosti koje su sastavni dio djetinjstva, uz to i neophodne za zdrav
razvoj u osnovnokolskoj dobi, kao to su tranje, skakanje i dozivanje po
igralitu za vrijeme velikog odmora. U kolsko dvorite se za vrijeme odmora
izlazilo u tiini pod strogom kontrolom pedagoga. Promjene nisu bile poeljne,
a neupitno je kako neki kolski pedagozi i nisu bili pedagozi po obrazovanju
(niti po djelovanju), ve samo izvritelji naredbi ravnatelja ili nekog (neeg)
drugog. Svijest o sve veoj sloenosti profesije pedagoga rezultirala je brojnim
analizama postojeeg stanja i prepoznavanja novih potreba. Pritom je od
presudne vanosti svakako i odgovornost za omoguavanje kontinuiranoga
profesionalnog razvoja pedagoga, kao i obveza (ali i pravo) na cjeloivotno
uenje.
Pedagog nije zamjenik ravnatelju, to se esto misli. Njegova je uloga
najvanija u otkrivanju naina prevladavanja inertnosti okruenja u kojem
djeluje (Juri, 2005). Inertnost nikako ne moemo vezati uz inovacije, a
pedagog je pokreta promjena, onaj koji prevladava inertnost, koji je svima
struni suradnik po djelovanju, a ne po lanku Zakona. Stoga se i njegove
kompetencije mogu strukturirati kao osobne - prepoznatljive u odnosu prema
drugima, a ukljuuju odgovornost, iskrenost, komunikativnost; razvojne ukljuuju znanja vezana za stvaranje vizije razvoja, uvoenje inovacija,
koritenje tehnologije u funkciji razvoja, poznavanje potreba uenika i uitelja
u koli; strune - sposobnost organizacije pedagokog procesa, programiranje,
poznavanje prosvjetnog zakonodavstva; socijalne - znanja i sposobnosti u
92

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

podruju meuljudskih odnosa i akcijske - odnose se na izravno praktino


djelovanje (Stanii, 2005).
Koliko je njegov rad uinkovit, koliko su unesene inovacije korisne,
potrebno je istraiti, evaluirati, ali i samoevaluirati Stoga su pedagozima
potrebne i metodoloke kompetencije koje prvenstveno ukljuuju poznavanje
osnovnih metodoloko-logikih pravila o definiranju, klasificiranju i
zakljuivanju, zatim poznavanje znanstvenih metoda prikupljanja podataka,
sreivanje prikupljenih podataka i tekstualnu prezentaciju za uitelje u koli, ali
i za strune i znanstvene skupove ili asopise. Isto tako, potrebna je
motiviranost za cjeloivotno praenje najnovijih znanstvenih spoznaja do kojih
dolaze znanosti o odgoju, ali i vladanje kompetencijama koje su vane za
sudjelovanje u timskim istraivakim projektima, te kompetencije planiranja i
provoenja jednostavnih mikroistraivanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi.
Iako je u posljednja dva desetljea uloga pedagoga bitno promijenjena,
jo uvijek nije rijedak sluaj da je u sjeni ravnatelja koji nije pedagoke struke.
kole danas ne smiju biti zatvorene tvrave pod vodstvom jedne osobe,
koncepcija nastave je promijenjena, uenik je u sreditu, a brojni imbenici ne
samo iz kolskog ve i iz obiteljskog i izvankolskog socijalnog kruga
modeliraju ponaanje sudionika u unutarnjem ivotu kole odreujui
prepoznatljivi image i kulturu kole (Zrili, Bedekovi, 2009). Stoga je
otvorenost ne samo prema vani (partnerstvo s roditeljima, suradnja s
institucijama, sudjelovanje u istraivakim projektima) ve i unutar kole u
svakodnevnim interakcijama svih sudionika kolskog ivota, karakteristika
suvremene kole. Ravnatelji upravljaju na vie naina: ravnatelji koji reagiraju,
ravnatelji upravitelji, ravnatelji pokretai (Marsh, 1994). Bez obzira na to to se
danas govori o ravnateljima menaderima, najvanije je da su skloni podijeliti
dunosti, te u potpunosti prepustiti pedagogu sudjelovanje u svim fazama
odgojno-obrazovnog procesa, praenje, analiziranje i istraivanje, te
predlaganje mjera za unaprjeenje nastave, organizaciju uvoenja inovacija i
brigu o strunom usavravanju uitelja. Ali, tko e brinuti o usavravanju
pedagoga? On za svako usavravanje bilo seminara, radionica ili praenjem
suvremene literature (koju treba kupiti) treba pitati ravnatelja, a dogaa se da u
tome nema njegovu podrku. Zato naglaavamo da sve poslove oko
usavravanja odgojno-obrazovnog procesa mora voditi pedagog. Stoga i
njegova uloga u suvremenom kurikulu odgoja i obrazovanja treba kao takva
biti jasno definirana. Inovativni pedagog je polazna toka razvoja suvremene
kole. Nepobitno je da svojim radom pozitivno utjee na podizanje kvalitete
odgojno-obrazovne prakse. U pedagoki voenim kolama kvalitetnije se
planira i programira rad, potiu se suvremenija didaktika rjeenja, brine se o
strunom usavravanju, prouavaju se i prate brojne manifestacije
neprihvatljivih ponaanja u koli (nasilje, izostanci, konzumacije i sl.), pronalaze

93

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

odreena rjeenja, humaniziraju se odnosi izmeu uenika i uitelja, te se vodi


posebna briga o uenicima s tekoama.
Stoga emo u sljedeem dijelu detaljno elaborirati ulogu pedagoga u
integriranom odgoju, poevi od postupka identifikacije i pedagoke
opservacije.

ULOGA PEDAGOGA U INTEGRIRANOM ODGOJU


Mnogi su miljenja kako su sudionici integriranog odgoja uenik i uitelj.
Ovakvo miljenje sugerira samo na vanost nastave i usvajanja gradiva te
izoliranu komunikaciju samog uenika i uitelja. Oni ne mogu ivjeti ivot kole
samostalno i izolirano od ostalih, niti smijemo zaboraviti kako je cilj svake
integracije prvenstveno socijalna integracija. Stoga je vano naglasiti
(su)djelovanje drugih uenika u socijalnom kontekstu, roditelja uenika s
tekoama, ali i roditelja drugih uenika, svih ostalih uitelja u koli, ire
zajednice, a posebice participaciju pedagoga, koja je prepoznatljiva u svim
segmentima ivota u koli.
Iako su aktivnosti u djelokrugu poslova pedagoga kada je rije o djeci s
tekoama mnogobrojne i ukljuuju koordiniranje timskog rada, iniciranje
individualnog rada s uenicima i njihovim roditeljima, ograniziranje pedagokih
radionica u razrednim odjelima te na roditeljskim sastancima, participaciju u
kreiranju kulture kole, organizaciju seminara i predavanja u kontekstu
cjeloivotnog uenja, izradu individualiziranih programa, evaluaciju
postignutog, svakodnevne kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima itd.,
ovdje emo posebno izdvojiti i elaborirati pedagoki postupak opservacije, ije
je provoenje nezamislivo bez pedagoga, zatim organiziranje izvannastavnih
aktivnosti, radionica, susreta i druenja, jer izoliranjem uenika s tekoama iz
ovih aktivnosti ne moemo niti govoriti o socijalnoj integraciji, te suradnju s
roditeljima kao temelj uspjenosti svakog uenika, posebice uenika s
tekoama.
Postupak pedagoke opservacije
Prilikom utvrivanja djetetova psihofizikog stanja i njegove spremnosti
za kolu, Povjerenstvo koje uz pedagoga ine lijenik kolske medicine,
psiholog, edukacijsko-rehabilitacijski strunjak i uitelj) mogu uoiti da dijete
ima odreene tekoe. Povjerenstvo moe predloiti provoenje dodatnih
specijalistikih pregleda, a puno je ea situacija u kojoj e upisno
Povjerenstvo predloiti provoenje postupka pedagoke opservacije. Provodi
se u sluajevima kada djetetove tekoe nisu uoene prije dolaska u kolu za
utvrivanje psihofizikog stanja.

94

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

Zahtjev za pokretanje postupka opservacije prilikom upisa u kolu moe


potaknuti roditelj ili Povjerenstvo. Cilj opservacije je to bolje upoznati uenika
s tekoama u razvoju kroz prepoznavanje njegovih potencijala, sposobnosti,
ogranienja, kako bi se postigla i njezina svrha, a to je izrada programa
kolovanja i ukljuivanja u socijalnu grupu. Opservacijski program ukljuuje:
praenje djetetove uspjenosti u svladavanju programskih sadraja, izbor
specifinih metoda i oblika rada s djetetom, praenje njegovih psihikih,
fizikih, emotivnih i socijalnih osobina, suradnju roditelja, odnosno staratelja i
uitelja, vrijeme trajanja opservacije. Upoznavanje obrazovnih potreba uenika
omoguuje izradu primjerenih programa kolovanja (npr. individualiziranog
pristupa i postupaka, odnosno prilagoenih programa), te razvoj pozitivnog
razrednog ozraja (Igri, 2004). Cijeli postupak se provodi u pravilu u koli
koja je najblia mjestu stanovanja uenika, a moe trajati najdulje tri mjeseca.
U postupku pedagoke opservacije vano je strogo uvaavanje
pedagokih standarda s obzirom na broj uenika u odjeljenju, strunu spremu
uitelja i njegovu istinsku spremnost da prihvati svako dijete, angaman
pedagoga kao koordinatora tima za opservaciju, strunu pomo i podrku
uiteljima, uenicima i roditeljima, a posebice ukljuenost pedagoga u sve
aktivnosti opservacije u razliitim situacijama (igri, radu u grupi, samostalnom
radu i uenju).
Nakon postupka opservacije predlae se model kolovanja, a ako uenik
moe pohaati redovnu kolu, izrauju se prilagoeni programi (ako se radi o
mentalnom deficitu), te se predlae primjena individualiziranih postupaka u
radu i dodatna pomo edukacijsko-rehabilitacijskih strunjaka. Ako kola nema
kompletnu strunu slubu, na raspolaganju su joj mobilni struni timovi
specijalizirani za rad s djecom s tekoama.
Organiziranje izvannastavnih aktivnosti, radionica, susreta i druenja
Da bismo uspjenije stvorili uvjete za suivot u kolskom kontekstu kao
zajednici uvaavanja i prihvaanja razliitosti, moramo se to prije osloboditi
zablude koja je posljednjih trideset godina stalno isticana - da djecu i uenike s
tekoama treba prihvaati onakvima kakvi jesu i uvaavati njihove
specifinosti, doslovno, traiti minimum njihovih mogunosti. Nova gledanja
na ovu problematiku ukazuju na to da djeci treba pomagati da prevladaju svoje
tekoe mobilizirajui sve njihove postojee potencijale. U koli se mogu
organizirati brojne izvannastavne aktivnosti, radionice, susreti i druenja, u
kojima uenici s tekoama mogu maksimalno izraavati svoje slobode i
stvaralake uloge. Brojni su ciljevi ovih aktivnosti, meu njima: intenziviranje
socijalnih kompetencija uenika, osposobljavanje za drutveni ivot, poticanje
kreativnosti. Stoga je znaajno da pedagog u suradnji s uiteljem prihvati ulogu
voditelja i kreatora, zabave i smislene organizacije slobodnog vremena,
druenjem svih uenika. Uspjeh i zadovoljstvo u ovakvim aktivnostima moe
95

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

biti poticaj za uspjenu integraciju u razrednu skupinu, ime se moe sprijeiti


neuspjeh na socijalnom polju i izbjei emotivne tekoe (a one su vrlo esto
uzrok i akademskom neuspjehu). Aktivno sudjelovanje u kolskim
aktivnostima znaajno pridonosi akademskom uspjehu (Myklebust, 2002). Isto
tako, brojna istraivanja su pokazala kako uenici s tekoama imaju manje
prijatelja i da se osjeaju usamljenije od drugih uenika (Pijl i Frostad, 2010).
Pripadanje vrnjakim skupinama jedno je od bitnih obiljeja socijalnog
koncepta ljudske zajednice te potie brojne pozitivne edukacijske i
socijalizacijske procese koji pridonose kvalitetnijoj socijalnoj integraciji djece, a
upravo su ovakve aktivnosti idealno mjesto za ukljuivanje uenika s
tekoama u ivot kole. Otvorena komunikacija, ozraje koje ne namee
strogo uokviren rad i uenje za ocjenu - elementi su koji izrazito pozitivno
djeluju na ukljuivanje svakog uenika. Naime, nema straha od neuspjeha.
Izbor aktivnosti je na ueniku u skladu s njegovim mogunostima i interesima.
Radom u izvannastavnim, slobodno odabranim aktivnostima djeca stupaju u
socijalne kontakte i odnose, koji svestrano izgrauju njihovu linost.
Organizacijske forme izvannastavnih aktivnosti pridonose boljim socijalnim
kontaktima. Rad u manjim grupama, bez kolskih klupa i bez forme uvijek vie
veseli od krutih pravila kojima se podreuju na nastavi. kolski kontekst
obogaen tolerancijom i socijalnom osjetljivou, komunikacijskom slobodom
i neugroenou, empatijom, te prepoznavanjem i uvaavanjem elemenata
razlikovanja - elementarna je pretpostavka skladnih odnosa u razredu i
kreiranja nastavnog procesa koji individualne razlike podupire kao ansu za
uenje i meusobno obogaivanje. U kolama koje su, ne samo zajednice
razvijanja pozitivnoga stava u odnosima s drugima koji su razliiti nego i
zajednice priznavanja, prihvaanja i uvaavanja razliitosti osposobljavamo
uenike za (su)ivot s razliitostima na individulanoj razini specifinih potreba.
Suradnja s roditeljima
Uz svakodnevnu suradnju pedagoga i uitelja posebno treba naglasiti
vanost suradnje s roditeljima. Juri (2005) istie da je poticanje otvorene
komunikacije, uz osiguravanje kvalitete kole, stalnu brigu za uenje i
napredovanje, unutarnju i vanjsku povezanost, racionalno koritenje radnog
vremena, briga za idealne uvjete uenja, visok stupanj pribliavanja s
roditeljima - vodilja kolskog kurikula. Naime, u praksi nije rijedak sluaj da
roditelji ne prihvaaju za svoje dijete rad po posebnom ili prilagoenom
programu. Rezultat toga moe biti smanjenje motivacije za kolu, osjeaj manje
vrijednosti, ali i brojne tekoe u socijalnoj prilagodbi. Stoga, poseban razgovor
s roditeljima, uz dodatna objanjenja moe ublaiti, u poetku, nesuradniki
stav roditelja.
Inovativniji, otvoreniji i prisniji odnos s roditeljima zahtjeva
unaprjeenje i oblika i sadraja strunog usavravanja. Osim radionica u kojima
96

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

mogu sudjelovati uenici i roditelji, izdvojeno ili zajedno sudjelujui u nekim


aktivnostima, treba spomenuti i organizaciju druenja roditelja uenika s
tekoama, gdje se razmjenjuju iskustava ne samo iz iste kole nego i iz drugih,
zatim iniciranje osnivanja udruga i sl.

ZAKLJUAK
Iako je od poetaka integriranog odgoja i obrazovanja proteklo skoro
pola stoljea, ono je i danas suoeno s brojnim izazovima. Ti se izazovi
ponajvie oituju u svakodnevici djece koja u socijalnim okruenjima, unato
brojnim poticajima i senzibiliziranju javnosti ne dobivaju adekvatnu odgojnoobrazovnu podrku. Prvenstveno, moemo rei da je potreban dodatni
angaman svih sudionika integriranog odgoja na podruju socijalne integracije.
Osnovni cilj koji se time eli ostvariti uvijek je uspjenija socijalizacija djece s
tekoama (Sekuli, 1997). Prilikom ukljuivanja djece s tekoama u redovne
institucije nije dovoljno samo postaviti zakonski okvir koji to odreuje. Iako
veina kola pokuava stvoriti podravajue, razvojno okruenje, ne uspijevaju
u tome ba svi. Brojni kolski programi nisu dovoljno individualizirani: oekuju
od uenika da se prilagodi programu, umjesto da program prilagode ueniku.
Djeca su optereena zahtjevima koje ne mogu zadovoljiti i okruenjem koje ih
preoptereuje (Greenspan, Wieder, 2003). Uinkovito i uspjeno voenje
odgojno-obrazovnog procesa zasniva se na trajnom propitivanju njegove
temeljne funkcije u uenikovu razvoju. Tu znaajno mjesto (uz temeljna
umijea i kompetencije uitelja) zauzima kurikul nastave koji uozbiljuje
funkciju odgoja i obrazovanja u koli, te angaman svih ostalih sudionika
integriranog odgoja i obrazovanja s posebnim naglaskom na kompetentnog
pedagoga. Zahtjevi koji se pedagozima postavljaju, kada je rije o kompetenciji,
profesionalnosti i posveenosti poslu, svakim su danom sve vei, kao i
odgovornost. Osim postupka opservacije, identifikacije, izrade prilagoenih i
individualiziraih programa, organizacije brojnih dodatnih aktivnosti u razvoju i
unaprjeenju integriranog odgoja, nije nevano na kraju spomenuti i ulogu
pedagoga u ublaavanju i eliminaciji negativnih stavova nekih uitelja prema
uenicima s tekoama u njihovim razredima. Naime, tijekom prva dva
desetljea iskustva s provoenjem integracije u odgoju i obrazovanju u nas se
nije pridonijelo poboljanju poloaja djece s tekoama u razvoju u redovnim
kolama (Brdar, 1980; Sekuli-Majurec, 1988; 1997; Stani, 1988; Nazor i Buj,
1991; Nazor i Nikoli, 1992). Takvih negativnih stavova uitelja ima i danas i
openito snano utjeu na socijalni status uenika s tekoama u razredu i
prenose se na ostale uenike (Sekuli-Majurec, 1997). Vee mogunosti
uspjene socijalizacije kroz ukljuivanje u svoje razrede uenicima pruaju
uitelji koji prema njima ne iskazuju negativne stavove. Stoga, pedagozi kroz
97

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

cijelo razdoblje provoenja integracije u odgoju i obrazovanju imaju i dodatnu


zadau rada s uiteljima na otklanjanju ovih negativnih stavova i naglaavanje
vanosti formiranja pozitivnih stavova prema integraciji, posebno prema
uenicima s tekoama u razvoju.
Ovo zadnje promiljanje o negativnim stavovima nekih uitelja bilo je
vano istaknuti. Jer, kada ne bismo govorili o postojanju ovakvih problema
(iako su to sporadini sluajevi), kada ne bismo radili na otklanjanju ovakvih
stavova, naravno angumentirano, pozivajui se pri tom na pravo svakog djeteta
na obrazovanje, igru i radost uenja u skladu s njegovim mogunostima, bili
bismo na poetku poetaka uvoenja integriranog odgoja. Ipak, moemo rei
kako smo, na sreu poprilino odmakli od toga, to zakonskim i podzakonskim
aktima, to kolegijima na studijima za uitelje i pedagoge i radom na razvoju
njihovih kompetencija, to senzibiliziranjem javnosti za vanost integracije u
funkciji sprjeavanja nastanka dodatnih tekoa za pojedinca i drutvo, a
pedagozi u kolama uvelike pridonose promicanju vanosti integriranog
odgoja.

LITERATURA
Ajello, A., Ghione, V. (2000): Quale Autonomia. Ripensare la scuola con
prospettive pertinenti. in Benadusi L. e Serpieri, R. (a cura di)
Organizzare la scuola dell'autonomia, Carocci, Roma.
Bouillet, D. (2010), Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb. kolska
knjiga.
Brdar, J. (1980): Kako su uenici u redovnim kolama prihvatili djecu s
tekoama u razvoju. Pedagoki rad, br. 3-4, (141-145).
Glasser, W. (1994): Kvalitetna kola. Zagreb: Educa.
Greenspan, S. I. i Wieder, S. (2003): Dijete s posebnim potrebama. Poticanje
intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje.
Igri, LJ. (ur.), (2004): Moje dijete u koli. Zagreb: Ministarstvo obitelji,
branitelja i meugeneracijske solidarnosti i Hrvatska udruga za strunu
pomo djeci s posebnim potrebama "IDEM".
Juri, M. (2006): Uenikovo optereenje nastavom i razredno nastavno
ozraje. Odgojne znanosti 8/2 (12), str. 329-346.
Juri, V. (2005): Kurikulum suvremene kole. Zagreb: Pedagogijska
istraivanja, br. 2 (2), str.185-198.
Marsh, J., C. (1994): Kurikulum. Educa. Zagreb.
Myklebust, J. O. (2002): Inclusion or exclusion? Transition among special
needs students in upper secondary education in Norway, European
Journal of Special Needs Education, 17, 251-263.

98

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

Nazor, M. i Buj, M. (1991): Razlozi odbijanja djece s tekoama u razvoju u


redovnim kolama. Defektologija, br. 1 (28), (71-77).
Nazor, M; Nikoli, M. (1992): Djeca s tekoama u razvoju u redovnim
kolama. Primijenjena psihologija, br. 3-4 (12), (123-127).
Pijl, S. J. i Frostad, P. (2010): Peer acceptance and self-concept of students
with disabilities in regular education, European Journal of Special Needs
Education, 25(1), 93-105.
Previi, V. (2007): Pedagogija i metodologija kurikuluma. U: Previi (ur):
Kurikulum. kolska knjiga. Zagreb
Sekuli-Majurec, A. (1988): Djeca s tekoama u razvoju u vrtiu i koli.
Zagreb: kolska knjiga.
Sekuli-Majurec, A. (1997): Integracija kao pretpostavka uspjenije socijalizacije
djece i mladei s tekoama u razvoju: oekivanja, postignua,
perspektive. Drutvena istraivanja, br. 4-5 (30-31), (537-550)
Stani, Z. (1988): Sociometrijski poloaj uenika usporenog kognitivnog
razvoja ukljuenih u razliite modele odgojno-obrazovnog rada.
Defektologija, br. 2 (24), str. 35-47.
Stanii, S. (2005): Uloga i kompetencije kolskih pedagoga. Pedagogijska
istraivanja. Br. 1 (2), str. 35-48.
Zrili, S. i Bedekovi, V. (2009): Modeliranje kulture kole u kontekstu
interkulturalnih i socijalnih kompetencija nastavnika. U: Suboti, Lj.,
ivanevi-Sekeru, I. (ur.): Susreti kultura. Zbornik radova Petog
meunarodnog interdisciplinarnog simpozijuma u Novom Sadu, (str.
1281-1289).
Zrili, S. (2011), Djeca s posebnim potrebama u vrtiu i niim razredima
osnovne kole. Zrinski d.d. akovec.

ROLE OF A PEDAGOGUE IN INTEGRATED EDUCATION


ABSTRACT

The role of a pedagogue in integrated education includes, among other things, determining mental and
physical condition of a student and his or her readiness for attending school, conducting observation programs,
participation in designing adapted and individualized programs, but that role is the most important and the most
demanding in continuous cooperation with teachers and parents, and in developing a positive school environment in
order to sensitize other students to particular needs of students with difficulties. The role of a pedagogue is also
important in the activities related to extracurricular activities, workshops, meetings and social contacts, which
emphasize the abilities of children with difficulties that were neglected during the regular school classes (talents in
art, music or literary expression, etc.). Those activities are particularly important for children, because if their
difficulties are ignored or not recognized they can have poor school performance. Relationships with other students,
their mutual interactions and inclusion in all activities are some of the most important factors of successful
socialization and integration of children with difficulties. Education of children with difficulties implies

99

S. ZRILI: Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovnju

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

comprehensive participation of various experts, and pedagogue's contribution makes the practice of integrated
education more complete and improves its quality.

KEY WORDS: integrated education, pedagogue, social integration, teachers, parents

100