Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015

www.slobodna-bosna.
ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-999-1000:ISPRAVNA-oglasi.qxd
25.12.2015
14:32
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
28.12.2015
21:16
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
6 INTERVIEW
DRAGAN ÔVI], PREDSJEDAVAJU]I
PREDSJEDNI[TVA BiH
Lider HDZ-a i hrvatski ~lan
34
Predsjedni{tva BiH rezimirao je u
razgovoru za Slobodnu Bosnu
anga`man u 2015. godini, govorio o
brojnim dràvni~kim posjetama,
komentirao svoju ulogu posrednika
izme|u zava|enih bo{nja~kih
politi~ara i otkrio za{to je postao
~asnik za vezu izme|u zvani~nog
Sarajeva i Banje Luke
vjeruje u ono o ~emu pi{e, a da je

Slobodna Bosna jedini tjednik koji
nema logiku opstanka, a ipak opstaje
u nemogu}im uslovima
IVICA OSIM I BOGDAN

TANJEVI], DVA BARDA
RO\ENA
PARALEL SLALOM KROZ FUDBAL I
KO[ARKU U BiH
To su moralne, obrazovane, takti~ne,
nekad skepti~ne a nekad optimisti~ne,
veli~ine svjetskog kalibra: IVICA
[VABO OSIM i BOGDAN BO[A
TANJEVI]; dva sportska klasika,
dakle, govore za jubilarni broj
Slobodne Bosne
40 INTERVIEW
16 INTERVIEW
GORAN MILI], DIREKTOR VIJESTI I
PROGRAMA AL JAZEERE BALKANS
Goran Mili}, urednik i direktor brojnih
medijskih ku}a, uklju~uju}i TV
Beograd, YUTEL, HTV... za Senada
Avdi}a kaè da je posljednji glavni
urednik staroga kova na Balkanu, koji
SLOBODANA BLAGOJEVI],
KNJI@EVNIK, ESEJISTA, INTELEKTUALAC, EUROPEJAC I SARAJLIJA
SLOBODAN BLAGOJEVI], sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log
stolje}a bio je jedan od najzna~ajnijih
mladih intelektualaca, knjièvnika,
polemi~ara, prevoditelja u BiH. Nakon
nekoliko godina ìvota i rada u
Beogradu i ne{to malo duèg boravka
u Holandiji, vratio se u rodni grad i
na{em suradniku dao jedan od rijetkih
intervjua
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
22:47
Page 4
Tisu}a, hiljada, milja...
ODLAZI TE[KA INDUSTRIJA:
Vidimo se na
slijede}em portalu
Ovo je posljednji
broj Slobodne
Bosne u ovakvom
formatu,
papirnatom,
starinskom, oito
anahronom.
S Novom
godinom, kao
prvi magazin na
Balkanu, preselit
emo se na
digitalnu
platformu
4
Dugo u no}, u sivu zimsku no} ostanem

s operskim pjeva~em Ivicom [ari}em i
virtuozom na ì~anim instrumentima
Edinom Karamazovom. Sve su se pjesme
poredale, od Vardara pa do Triglava,
saglasno, veli~anstveno zvu~i sinergija
dvojice velikih svjetskih glazbenih imena,
[ari}a i Karamazova: izvedite ih na bilo
koju svjetsku muzi~ku scenu, to }e biti
prvoklasna senzacija. Ivica je iz Kraljeve
Sutjeske, vjerovatno ro|en u Zenici, a Edin
Karamazov je iz Zenice, sasvim sigurno
ro|en u Zenici. Pri~a mi Karamazov kako
mu je bilo ugodno, relaksirano,
inspiriraju}e sura|ivati sa Stingom na
njihovom zajedni~kom albumu koji je
doìvio planetarni uspjeh. Na stranu to {to
je Sting veliki autor, on je i jedan lijepo
odgojen momak.
A moète li jednu katoli~ku za
mene?, pitam ja dvojicu majstora nakon
{to su prelistali kompletan repertoar
ruskih romansi, napolitanskih kancona,
uzdu` i poprijeko pre{li preko Franka
Sinatre. A koja je ta katoli~ka?, upita me
neko od njih. Ona koju pjeva kardinal
Vinko Pulji}, kada se susretne sa
vjernicima u neobaveznom druènju: Tebi,
majko, misli lete. A kad smo ve} kod
toga, prisjeti se [ari}, moja mama pita
za{to te vi{e nema na OBN-u. I tako to
krene...
Dan poslije, na jednoj srbijanskoj
televiziji gledam i slu{am tamo{njeg

ministra vanjskih poslova i, {to je u ovom
slu~aju presudnije, predsjednika Socijalisti~ke partije Srbije Ivicu Da~i}a, na
strana~kom skupu u Novom Sadu. Valjda
}e skoro parlamentarni izbori u toj
pokrajini pa su svi srpski politi~ari
hametice krenuli na vojvo|ansko bira~ko
tijelo, od Vu~i}a do Da~i}a. Zahvaljuju}i
politici Socijalisti~ke partije Srbije, zbori
Da~i}, sru{ili smo Ustav iz 1974. godine i
vratili Vojvodinu u sastav Srbije pa samim
tim slu~aj Vojvodine nije internacionaliziran kao slu~aj Kosova. Nazo~io sam tim
turbulentnim doga|ajima u Novom Sadu u
jesen 1988. godine i pisao kako se ne radi
ni o kakvom spontanom okupljanju naroda
na bazi jogurt-revolucije nego dobro
isplaniranom, organiziranom i honoriranom
projektu navo|enom iz Beograda, odnosno
od Slobodana Milo{evi}a. Nekoliko dana
kasnije u Me|unarodnom press centru,
usred Beograda, stiglo mi je pismo
~italaca, sle|a, u potiljak me udario i na
zemlju bacio izvjesni kriminogeni, u to
doba srbofanatizirani tip, zvao se Ratko
Nije u to doba bilo ni
Kneèvi}.
obdusmena, ni linija za medije, OSCE-ova
i srodnih institucija za podr{ku novinarstvu.
Nekako je, iako sam ja to krio ko zmija
noge, informacija da sam nokautiran u
prijestolnici Jugoslavije, stigla do moje
majke. Hitro me je, ne ~ase}i ni ~asa,
SLOBODNA BOSNA I 31.12.2015.
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
22:48
Page 5
nazvala i urliknula: Sine, bjeì otuda,

vazda ima{ ovdje i {ta jesti i |e spavati. I
tako je nekako i ispalo, sa odgo|enim
pla}anjem. Godinu-dvije kasnije, u jesen
1991. godine, u prostorijama sarajevskog
Doma mladih odràna je promocija prvog
broja Slobodne Bosne. Ponosna je moja
mati bila kad je vidjela da koliko-toliko do
mene drè ljudi koje je ona gledala samo na
televizijama, kada sam je upoznao sa
Ivicom Pulji}em, Jasminkom [ipkom,
Nijazom Durakovi}em, Davorinom Popovi}em...
Jo{ kad je nave~er na Yutelu
vidjela sebe, njenoj sre}i nije bilo kraja, a
{e}er joj bez inzulinskih intervencija do{ao
u normalu. Potkraj te iste godine, 1991.,
nakon {to smo na naslovnici Slobodne
Bosne objavili tekst Sarajevo na
~etni~kom ni{anu stotine anonimnih
poziva zatrpalo je moj ku}ni telefon a jadna
moja mama morala je odgovarati na
prijetnje, uvrede, psovke kako je znala i
umjela. Sa prvim sedmicama rata, u aprilu
1992. godine, bahnuli su neki Jukini ili
Kru{kini specijalci u ranu zoru na moj
ku}ni prag. A za{to vam treba?, pitala je
mama. Za razmjenu, odgovorio je neki
uniformisani {eret. Nudi Karadì}
Koljevi}a i Plav{i}ku za njega. Preletjet
}emo pet-{est godina i evo nas (hop!) u
martu 1999. u ranu zoru zvoni ku}ni telefon

i mama se javlja: Senad spava, gospodine,
kako ste rekli da se zovete? Vasiljevi}.
A ime? Aleksandar. E sad }u da Vam
kaèm, generale, ta Va{a JNA je zagor~ala
ìvot i meni i njemu i cijeloj na{oj familiji.
Bilo je to u vrijeme kada je NATO alijansa
bombardovala Srbiju a Slobodan Milo{evi}, o~ajni~ki, iz naftalina aktivirao
dugogodi{njeg {efa Kontraobavje{tajne
slu`be Vasiljevi}a da spa{ava {to se spasiti
ne dade... Mjesec-dva kasnije mama mi je
umrla.
Jesam li dobro odbrusila onom
Vasiljevi}u?, jedno je od zadnjih pitanja
koje mi je postavila. Bolje nego Alija,
Gani} i Sefer zajedno, umirivao sam je.
Uvijek me kopkalo, mu~ilo, ti{talo
koliko smo {e}ernoj bolesti moje majke
doprinijeli ja i Slobodna Bosna. I umalo da
zaboravim: ove postboì}ne ve~eri pored
[ari}a i Karamazova, u dru{tvu je bio i
glumac Emir Hadìhafizbegovi}. A sje}a{
li se ti, buraz, pita me Emir, koliko se
tvoja stara obradovala, kad smo joj u ljeto
1994. godine do{li ku}i? Kako se ne}u
sje}ati, skoro se raspekmezih, to je jedina
zajedni~ka fotografija koju imam s
mamom.
Gotovo sam izludio jednog ljeta koje
sam proveo u Zagrebu kad se sa svih

muzi~kih linija, iz svih stanova i kafi}a,
pu{tala samo jedna pjesma s albuma
Prljavog kazali{ta, O mojoj majci. Malo
je falilo pa da se posva|am i s najboljim
prijateljima koje sam ubje|ivao da je to
jedna retro {lagerska ljiga, koju Jasenko
Houra nije smislio kao nacionalisti~ku
budnicu, i bio sam u krivu. Dok zavr{avam
ovaj broj Slobodne Bosne, posljednji u
ovakvom formatu, papirnatom, starinskom,
o~ito anahronom, mu~i me pitanje kako bih
svojoj materi koja je godinama svake hefte
obilazila po desetak trafika da provjeri kako
se prodaje Slobodna Bosna, objasnio da
Slobodne Bosne na trafikama vi{e ne}e biti
i da gleda klikove na internetu i likeove na
dru{tvenim mreàma.
P.S, Preksino}njem druènju nazo~io je

i moj prijatelj [efkija Vatre{, glavni
operativac sarajevskog Pokopa. Zamolio
sam [efku prije mjesec dana da sanira
uru{avanje maminog mezara. Obavljeno
besprijekorno. Mama bi bila ponosna na
tebe, kaè mi [efkija dok sjedi sa svojom
divnom obitelji. Nadam se, [efko, nadam
se...
5
dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
20:17
Page 6

I
DRAGAN OVI
predsjedavajui Predsjednitva BiH
Lider HDZ-a i hrvatski lan Predsjednitva BiH rezimirao je u razgovoru za

Slobodnu Bosnu angaman u 2015. godini, govorio o brojnim dravnikim
posjetama, komentirao svoju ulogu posrednika izmeu zavaenih bonjakih
politiara i otkrio zato je postao asnik za vezu izmeu
zvaninog Sarajeva i Banje Luke
înim sve {to je u mojoj

mo}i da ubrzam procese,
otko~im zastoje i relaksiram
politi~ke odnose
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI],
MARIO ILIÎ]
Kraj je godine, vrijeme kada se svode

ra~uni i rezimiraju poslovni rezultati. Kako
biste Vi ocijenili 2015. godinu, jeste li
zadovoljni radom Predsjedni{tva BiH i
Va{im osobnim anga`manom?
U ovoj godini se nije moglo vi{e
napraviti, posebno jer je po~etak bio
izrazito nepovoljan. To se prvenstveno
odnosi na kontinuirane izazove oko
uspostave vlasti. Prili~no turbulentan
proces stabilizacije politi~kih prilika na
razini Federacije BiH okon~an je tek prije
ne{to vi{e od mjesec dana, ulaskom u vlast
SBB-a. Moram naglasiti da je sve to
vrijeme Predsjedni{tvo BiH djelovalo
jedinstveno, grade}i konsenzus kao
pozitivno postignu}e i izbjegavaju}i
preglasavanje kao negativnu i nepoèljnu
praksu. U vanjskoj politici smo djelovali
usugla{eno i sukladno ustavnim ovlastima,
gdje smo se primarno fokusirali na
revitalizaciju procesa europskih integracija,
ali i rje{avanje politi~kih izazova u zemlji.
U takvim okolnostima Predsjedni{tvo je
bilo stabiliziraju}i ~imbenik, i tu dolazimo
6
do na{a dva klju~na postignu}a: na

vanjskopoliti~kom planu to je vra}anje BiH
na europski put, a na unutarnjem uspje{no
rje{avanje svih izazova politi~ke prirode
koji su predstavljali prijetnju europskom
putu. Duboko sam uvjeren da }emo i u
narednoj godini djelovati na isti na~in, pa
~ak i uz poja~anu motivaciju i s povoljnije
pozicije sa stanovi{ta ispunjenja EU
zahtjeva i podno{enja aplikacije za
~lanstvo.
Radili smo predano na ja~anju
me|unarodnih partnerstava, izgradnji
dobrosusjedskih odnosa, napose s na{im
prvim susjedima, o ~emu svjedo~i i
sporazum o granici koji smo u rujnu
potpisali s Crnom Gorom. Imaju}i u vidu
posebnu teìnu vanjske politike i
regionalne suradnje u o~ima EU, takav
pristup je znatno pomogao u stvaranju
pozicije pogodne za podno{enje aplikacije
za ~lanstvo u EU. Predsjedni{tvo BiH je
postavilo i nove standarde u odnosu na
prethodna razdoblja, broj redovitih sjednica
odrànih u 2015. je za 30 posto ve}i u
odnosu na prethodnu godinu, s tim da je
broj vanrednih sjednica bio gotovo
dvostruko ve}i. Uveli smo praksu digitalnih
sjednica, dosljedno pridràvanje odredbi
poslovnika o radu, kvalitetnije planiranje
aktivnosti. Imaju}i u vidu sve naprijed

re~eno vjerujem da imam opravdane
razloge biti zadovoljan postignutim u 2015.
godini.
DIPLOMATSKA TURNEJA
OD ZAPADA DO ISTOKA
U proteklih mjesec dana bili ste

iznimno aktivni, boravili ste u Briselu, bili
ste u slu`benom posjetu Turskoj i
Saudijskoj Arabiji. Moète li, u najkra}em,
rezimirati kako je pro{la Va{a diplomatska
turneja od Zapada do Istoka?
Protekli mjesec je bio veoma intenzivan, mada treba re}i da smo i u prethodnom
razdoblju realizirali veliki broj aktivnosti te
vrste. Ipak, ovaj put raspored je bio toliko
gust da smo Brisel, Ankaru i Rijad uvezali
u gotovo jedinstven plan putovanja, imali
smo tek kratku stanku od nekoliko dana
prije nego {to smo odlaskom u Rijad
zaklju~ili na{u, kako ste je nazvali,
diplomatsku turneju. Turneju smo po~eli
u Briselu gdje smo Bakir Izetbegovi} i ja
sudjelovali na konferenciji Europska
budu}nost BiH - 20 godina nakon
Daytonsko-pari{kog mirovnog sporazuma. Na konferenciji smo, zajedno s
kolegama iz Europskog parlamenta,
visokim du`nosnicima EU i SAD rezimirali
28.12.2015
20:17
Page 7

POSJETA BANJOJ LUCI
I RAZGOVOR S DODIKOM
To~no je da sam kao predsjedatelj

Predsjedni{tva BiH osjetio potrebu razgovarati sa
gospodinom Miloradom Dodikom kako bi se
rasvijetlile okolnosti doga|aja u Bosanskom
Novom, koji nas je sve zabrinuo
28.12.2015
20:17
Page 8

proteklih 20 godina razvoja daytonske BiH,
te razgovarali o njenoj budu}nosti. U
najkra}em, konstatirali smo ono {to je
potvr|eno i rezolucijom Europskog
parlamenta o BiH koja je usvojena prije
nekoliko dana - da je BiH potreban daljnji
institucionalni i politi~ki razvoj temeljen na
daytonskom konsenzusu, kojim je
postignut mir i uspostavljen postoje}i
ustavni okvir. Sloìli smo se da taj okvir
pruà dovoljno prostora za prilagodbu
sustava potrebama svih njegovih gra|ana,
sa ciljem unapre|enja kvaliteta ìvota i
uspostave ravnopravnosti i jednakosti, a da
se pri tom ne dovedu u pitanje na~ela na
kojima je sustav temeljen. Jedno od
postignu}a konferencije je i jasno
nagla{ena spremnost rje{avanja tzv.
hrvatskog pitanja, koje se najve}im dijelom
prelama kroz izborno zakonodavstvo. Uo~i
konferencije smo se susreli s visokom
predstavnicom Europske unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednicom Europske komisije Federicom
Mogherini, te europskim povjerenikom za
politiku susjedstva i pregovore o pro{irenju
Johannesom Hahnom. Razgovori su bili
ohrabruju}i i vrlo konkretni a ticali su se
prioritetno nastavka provedbe reformske
agende, mehanizma koordinacije i
prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i
pridruìvanju nakon ulaska Republike
Hrvatske u EU. U ovom trenutku pitanje
tradicionalne trgovine je jo{ uvijek
otvoreno, ali jasno je da }e nakon dva ili tri
kruga razgovora i ono biti zavr{eno. Kolege
iz EU su prepoznali napredak, kao i na{u
sna`nu motiviranost i opredijeljenost da do
kraja iskoristimo obnovljeni pristup
Europske unije. Potom smo se uputili
prema Ankari sa iskrenom èljom da
razmotrimo modalitete unapre|enja na{e
suradnje sa Turskom, kako u segmentu
bilateralnih odnosa tako i suradnje u okviru
me|unarodnih multilateralnih organizacija.
Drìm da je Turska logi~an partner za takve
razgovore iz vi{e razloga. Na{a perspektiva
je europska i tome teìmo. Istovremeno,
zbog na{e geopoliti~ke pozicioniranosti i
relativne nerazvijenosti, name}e se potreba
ja~anja primarno gospodarskih veza i sa
drugim zemljama koje imaju sna`ne
investicijsko-gospodarske potencijale i
interes za ulaganje u BiH. Da je ta procjena
to~na mogao sam se iz prve ruke uvjeriti u
razgovoru sa turskim predsjednikom
Recepom Tayyipom Erdoganom, koji mi je
jasno dao do znanja da Turska pridaje
veliku pozornost gospodarskom razvoju
na{e zemlje, da }e nastaviti sna`no
pomagati bh. gospodarstvo kroz razvojne
projekte. Pozitivne dojmove smo stekli i u
razgovoru sa drugim visokim du`nosnicima, predsjednikom Skup{tine smailom
Kahramanom, turskim premijerom Ahme8
OTVORENI DIJALOG
Dragan ôvi} i Milorad Dodik
tom Davutoluom, te predstavnicima

Odbora za vanjsku trgovinu. Jednako
zna~ajan i produktivan bio je i posjet
Saudijskoj Arabiji, jednoj uistinu
fascinantnoj zemlji, gdje sam imao prigodu
susresti se s ~lanovima kraljevske obitelji,
kompletnim dràvnim i vojnim vrhom, koji
su vrlo otvoreno pokazali interes za
ja~anjem gospodarske suradnje. U
najkra}em, kralj Salman bin Abdulaziz Al
Saud nam je na uvjerljiv na~in dao do
znanja da gaji poseban odnos prema BiH i
da je njegova zemlja spremna nastaviti
podràvati na{ razvoj na jo{ konkretniji i
efikasniji na~in. Uvjerio me je da su iskreno
voljni pomo}i razvoj svih dijelova BiH, za
sve gra|ane i narode, kroz razvojne
projekte usmjerene na oblasti u kojima
vlada materijalna i ìvotna oskudica.
OSJETIO SAM POTREBU DA

RAZGOVARAM S DODIKOM
U me|uvremenu Vas je u BiH

do~ekala nova politi~ka kriza, odnosno,
o{tra reakcija i prijete}e poruke vlasti u
Republici Srpskoj nakon akcije SIPA-e u
Bosanskom Novom. Je li smirivanje tenzija
bio glavni razlog Va{eg odlaska u Banju
Luku i sastanka s predsjednikom Republike
Srpske Miloradom Dodikom?
To~no je da sam kao predsjedatelj
Predsjedni{tva BiH osjetio potrebu razgovarati sa gospodinom Miloradom Dodikom
kako bi se rasvijetlile okolnosti doga|aja u
Bosanskom Novom, koji nas je sve
zabrinuo. Kada do|e do takvog incidenta,
koji lako moè predstavljati zapaljivu iskru
u dru{tvu koje jo{ uvijek nije zalije~ilo
duboke rane iz pro{losti, onda je svatko tko
ima institucionalnu i politi~ku odgovornost
duàn dati svoj doprinos smirivanju
situacije. Kada se nakon nekog vremena
primire strasti, za rje{avanje problema

ostaju nam ustav i zakoni, koje su du`ni
po{tivati svi institucionalni akteri istinski
opredijeljeni za vladavinu prava. U ovom
konkretnom slu~aju naknadno se ispostavilo da nije bilo prekora~enja nadle`nosti i
da su ispo{tovani vaè}i sporazumi o
suradnji policijskih agencija, pa je doga|aj
u Bosanskom Novom, kazao bih, u javnosti
potpuno nepotrebno eskalirao, ~emu su
uvelike doprinijeli i pojedini mediji koji,
~esto puta, umjesto da smiruju dodatno
podgrijavaju atmosferu sukoba. Ispostavilo
se da je, uz dosljedno po{tivanje ustavnih i
zakonskih ovlasti, potrebno unaprje|ivati
komunikaciju izme|u sigurnosnih agencija
na razli~itim razinama i ja~ati njihovu
me|usobnu suradnju, kako bi se izbjegli
mogu}i nesporazumi. Ipak moram kazati da
incident u Bosanskom Novom nije bio
jedini povod za susret sa predsjednikom
RS-a. Razgovarali smo i o nizu drugih
pitanja koji optere}uju unutarnje odnose i
europski put BiH. Gospodinu Dodiku sam
iznio svoje stavove o va`nosti aktualnog
trenutka i potrebe da iskoristimo postoje}i
reformski zamah i priliku da napravimo
pozitivan iskorak u tom pravcu, a da
prijeporna ili potencijalno prijeporna
pitanja rje{avamo paralelno, konstruktivnim i otvorenim dijalogom.
U zvani~nom priop}enju s tog
sastanka je navedeno da su glavne teme
razgovora bile provo|enje reformske
agende, europski put BiH i potreba za
temeljitom reformom pravosu|a. Zna~i li to
da }e HDZ podràti prijedlog SNSD-a koji
se odnosi na ograni~avanje nadle`nosti
Suda BiH, zbog ~ega je i do{lo do zastoja
unutar Strukturalnog dijaloga i nastavka
reforme pravosu|a?
28.12.2015
20:18
Page 9

Uvjeren sam da nadle`nosti Suda BiH
nisu ono {to je sporno niti je presudno
pitanje smanjivanja ili pro{irenja njegovih
ovlasti. Ovdje je rije~ o prihva}anju Suda
BiH kao institucionalne ~injenice i potrebe
da na toj razini postoji sudski organ koji }e
tretirati najozbiljnija kaznena djela u okviru
svojih, zakonom propisanih nadle`nosti.
Me|utim, kao dràvna instanca Sud BiH u
svojoj praksi mora pokazati i najvi{i
stupanj pravosudne odgovornosti, {to
podrazumijeva i onu {iru dru{tvenu. To je
mogu}e jedino ako se Sud pozicionira
potpuno neovisno o svim politi~kim
utjecajima. înjenica da je Sud BiH u ìì
javnosti potvr|uje da je on sudska instanca
od koje se najvi{e o~ekuje i koji je, kao
pojedina~na pravosudna institucija, najvi{e
podloàn sudu javnosti i kao takav najvi{e
uti~e na ukupnu kvalitetu i ugled
pravosudnih institucija u BiH. Sli~na je
razvoja BiH, ali njegovu neovisnost mora

pratiti najvi{i stupanj pravosudne,
institucionalne i dru{tvene odgovornosti.
Kada to postignemo, onda ne}e biti mjesta
za kritike i svi }emo osje}ati istu ili
pribli`no istu razinu zadovoljstva pravnom
sigurnosti koju uìvamo. Jedno je
komentirati operativni rad Suda a drugo
izja{njavati se o njegovim rezultatima u
okviru cjelovitog pravosudnog sustava
BiH. Su{tina je da niti jedna institucija ne
smije biti tabu tema niti izuzeta od {ire
odgovornosti. U slu~aju Suda BiH to je
posebno izraèno u segmentu pomirenja i
tranzicijske pravde kada promatrate
njegove ingerencije na polju kaznenog
procesuiranja ratnih zlo~ina.
Za{to predstavnici HDZ-a, konkretno
dràvni ministar pravde Josip Grube{a ili
dopredsjednik RS-a Josip Jerkovi}, nisu
Realno gledaju}i, Mostar ima

najvi{e predispozicija da bude
glavni grad Federacije i njegovo
pozicioniranje u tom smislu moè
kvalitetno utjecati na stabilizaciju
hrvatsko-bo{nja~kih odnosa
u ovom entitetu
situacija, mo`da ~ak i izraènija, s
Ustavnim sudom BiH. Osobno sam uvjeren
da sudstvo moè i treba biti uspje{an
segment, primjer i lider institucionalnog
o{trije reagirali na nedavnu odluku VSTVa da se na mjesto predsjednice Vrhovnog

suda Republike Srpske imenuje sutkinja iz
reda ostalih, a ne hrvatski kandidat. Zar
PODR[KA NEZAVISNOM NOVINARSTVU
Slobodna Bosna se, u poreenju s

drugim medijima, najvie trudi biti
svoja
Budu}i da }e ovaj intervju biti
objavljen u na{em 1000. jubilarnom
broju, zanima nas jeste li proteklih
godina ~itali Slobodnu Bosnu, kakvo je
Va{e mi{ljenje o na{em magazinu,
jesmo li bili objektivni, profesionalni,
strogi?
Recimo da ste medij koji se od svih
drugih najvi{e trudi biti svoj. Cijenim kod
vas {to uvijek moète ugodno iznenaditi i
biti medijska oporba ustaljenim
obrascima medijskog pona{anja po
kojima funkcionira ve}ina drugih
medijskih ku}a. Imate dobro razvijeno

istraìva~ko novinarstvo i ne zazirete od
tema. Kazao bih da niste tendenciozni,
da ste objektivni i neovisni koliko se
moè biti u dana{nje vrijeme, ali i da
uvijek postoji prostor za pobolj{anje. To
govorim kako bi vas ohrabrio da budete
jo{ bolji, neovisniji i objektivniji u interesu
rezonantnije i odgovornije bh. javnosti.
Dozvolite mi da za sami kraj vama i
va{im ~itateljima poèlim sretnu i
uspje{nu 2016. godinu, kao i boì}ne
blagdane.
nije posrijedi drasti~no kr{enje nacionalne

raspodjele rukovode}ih pozicija u RS-u,
budu}i da je jedina Hrvatica na klju~noj
funkciji predsjednica Vije}a naroda
Republike Srpske Nada Te{anovi}?
Gospodin Jerkovi}, kao izabrani
du`nosnik i predstavnik Hrvata u Republici
Srpskoj, je sigurno upu}eniji da odgovori
na va{e pitanje. Na~elno mogu re}i da sam
uvijek bio opredijeljen za pravi~nu
raspodjelu klju~nih pozicija, ali i svih
drugih resursa javnog karaktera na svim
razinama, mada objektivno nemamo
razra|ene mehanizme koji seù tako
daleko, iako ih osobno prièljkujem.
Smatram da pitanje ravnopravnosti treba
ozbiljno shvatiti i biti dosljedan u njenom
zagovaranju na svim razinama, ali jedna ili
nekolicina javnih pozicija, same po sebi, ne
~ini jedan narod konstitutivnim ili
ravnopravnim u odnosu na druge koji su u
ve}ini. S druge strane, vjerujem da
kredibilitet politi~kog zahtjeva za
ravnopravno{}u ima onu teìnu koliko i
otvorenost prema zahtjevima i potrebama
drugih, a to podrazumijeva i gra|ane koji se
nacionalno ne izja{njavaju tj. ostale.
Ukoliko razmi{ljate na takav na~in i
orijentirani ste ka postizanju kompromisa,
onda ste spremni kompenzirati neke od
klju~nih pozicija ili naprosto u~initi
kompromis cijene}i koji je realan zna~aj
odre|ene pozicije za svaku od manjinskih
zajednica. Ravnopravnost nu`no ne
podrazumijeva i rigidnost, {tovi{e, njome
se postiè suprotan u~inak. Na taj na~in se
ne mogu rije{iti problemi, a njihovo
nerje{avanje i produbljivanje pove}ava
neravnopravnost. Zato smatram da je u
odre|enim okolnostima posve opravdano
zaobi}i neka od predvi|anja poput ovog
sadrànog u va{em pitanju.
HRVATI SE U BiH OSJE]AJU

NESIGURNO
Mnogi Vam zamjeraju da jednako ne

brinete o interesima Hrvata u Federaciji
BiH i u Republici Srpskoj, da ste ove druge
potpuno zanemarili. Banjalu~ki biskup
Franjo Komarica nedavno je upozorio kako
je nedopustivo da se Hrvatima u Republici
Srpskoj dokidaju prava koja imaju kao
konstitutivan narod i da su u lo{ijoj poziciji
od nacionalnih manjina. Slaète li se s
njegovim mi{ljenjem?
înjenica je da su danas Hrvati u
demografskom smislu najugroèniji u
odnosu na druga dva naroda. To je posebno
izraèno u RS-u, ali i u mnogim podru~jima
Federacije BiH. Na àlost, to nije samo
rezultat rata ve} i pora}a, gdje se naro~ito
isti~e lo{a gospodarska i socijalna situacija
u zemlji. BiH jo{ uvijek nije poèljno
mjesto za ìvjeti i razvojni procesi, ma
koliko se mi trudili, idu previ{e sporo.
9
28.12.2015
20:18
Page 10

Uvjeren sam da Hrvati odlaze i zbog
institucionalne nesigurnosti koju kao narod
osje}aju u ovoj zemlji. Kao netko tko nije
samo izabran iz reda hrvatskog naroda, ve}
je prije svega izabran od hrvatskog naroda,
svjestan sam svih manjkavosti politi~kog i
administrativnog ustrojstva BiH koje svim
narodima ne pruà istu razinu institucionalne za{tite. Tu su dakako u najlo{ijoj
poziciji Hrvati koje se pomno isplaniranim
izbornim inènjeringom moè mandatno a
potom i trajno de-konstituirati, staviti izvan
institucija
sustava
i
mogu}nosti
sudjelovanja u njihovom radu, {to je ve} u
vi{e navrata i na vi{e na~ina u~injeno i
vi|eno (prisjetimo se samo Alijanse za
promjene iz 2000., Platforme iz 2010. ili
dvostrukog izbora ~lana Predsjedni{tva koji
je bio iz reda hrvatskog naroda, ali nije bio
hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH). Sve
navedeno, uz posjedovanje hrvatskog
dràvljanstva i putovnice, koji samo
olak{avaju kretanje ali zapravo ne
predstavljaju stvarni razlog sklonosti
Hrvata odlasku u inozemstvo, negativno
uti~e na ostanak Hrvata u svim krajevima
BiH, a posebice u Republici Srpskoj.
Me|utim, problemi Hrvata u RS-u nisu
izdvojeni niti su poseban fenomen, u sli~noj
su poziciji svi narodi gdje god su u manjini.
Problem je {to se provedba konstitutivnosti
svodi na nekoliko vidljivih pozicija od
kojih manjinske zajednice su{tinski nemaju
izravne koristi. Tu jo{ uvijek nemamo
posebna rje{enja u vidu kulturnih,
obrazovnih politika i mehanizama koji
jam~e politi~ku, a potom i dru{tvenu
uklju~enost manjinskih zajednica na
lokalnoj razini. Najbolje bi bilo kada bi i
Hrvati i Bo{njaci imali dovoljno poluga na
raspolaganju da samostalno uti~u na neke
procese i da ne ovise o svojim, uvjetno
re~eno, politi~kim centrima u Federaciji,
kao i da Srbi u Federaciji imaju tu
mogu}nost u odnosu na Republiku Srpsku.
To je mogu}e jedino ukoliko sustav
inkorporira za{titne elemente koji }e
manjinskim zajednicama jam~iti potreban
vid institucionalne ili neteritorijalne
autonomije na niìm administrativnim
razinama.
Srbi iz Federacije nemaju mogu}nost
izabrati svoje predstavnike u klub Srba
Parlamenta FBiH, ve} to ~ine drugi, koji su
ve}ina umjesto njih. Sli~na je situacija i sa
Hrvatima i Bo{njacima u RS-u. Osim toga,
dràvni Dom naroda ne inkorporira izbornu
volju Hrvata i Bo{njaka iz RS-a i Srba iz
Federacije, a trenutno ne postoji niti klub
ostalih.
Pla{ite li se da }e, nakon {to je
predsjednik SBB-a Fahrudin Radon~i}
odbio ponudu da u|e u Vije}e ministara
BiH, do}i do nove politi~ke krize na
10
RADONÎ], FAKTOR STABILNOSTI

Dragan ôvi} tvrdi da je lider SBB-a
konstruktivan politi~ar
dràvnoj razini?
Nemam takvih bojazni. Uvjeren sam da
je g. Radon~i} angaìran upravo onoliko
koliko je potrebno da se stabilizira vlast u
Federaciji, i to je njegova klju~na misija, a
ne ambicija za vla{}u. Njegova procjena je
kako u ovom trenutku nije nu`no da se
uklju~uje u dràvnu razinu i to respektiram.
Nema tu nikakvog politi~kog kalkuliranja,
ve} je stvar zrele politi~ke procjene. To se
naravno moè promijeniti i pitanje ulaska
SBB-a u Vije}e ministara se ve} u skorije
vrijeme moè nametnuti kao ne{to {to je
nu`no kako bi BiH na u~inkovitiji na~in
nastavila ispunjavat svoje reformske
obveze. Me|utim, i tada kao i sada to }e
isklju~ivo biti stvar odluke g. Radon~i~a i
SBB-a.
MOSTAR, GLAVNI GRAD FEDERACIJE
Ho}ete li ponovno preuzeti ulogu

posrednika izme|u SDA i SBB-a? I kako
ste, uop}e, do{li u situaciju da mirite
zava|ene bo{nja~ke politi~are i postanete
~asnik za vezu izme|u zvani~nog
Sarajeva i Banje Luke?
Nisam svjestan te uloge, ali ako me ve}
percipirate na taj na~in, onda je to pozicija
u koju me je doveo stjecaj politi~kih
okolnosti. înim sve {to je u mojoj mo}i da
ubrzam procese, otko~im zastoje,
relaksiram odnose, pomognem rje{avanju
problema koji su ~esto komunikacijske
prirode. Va`no je razgovarati sa svima i biti
otvoren. Djelujem s namjerom da ublaìm
tenzije, da ih se transformira u demokratske
sukobe mi{ljenja koji mogu proizvesti novu
vrijednost. To se odnosi na bilo koju od
me|uentitetskih varijanti ili relacija
Sarajevo - Banja Luka - Mostar, unutarbo{nja~ke, unutarsrpske, unutarhrvatske ili

pak neke druge komunikacijske relacije.
Bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH i
lider SDA Bakir Izetbegovi} aktualizirao je
pro{log mjeseca ideju o preseljenju
federalne Vlade u Mostar. Da li su
predstavnici SDA i HDZ-a zapo~eli
razgovore o tom prijedlogu i ho}e li HDZ
podràti Izetbegovi}evu inicijativu?
To nije nova ideja i ona odavno postoji,
samo {to je do sada tek djelomi~no
realizirana. Dio institucija je tek djelomice
preba~en iz Sarajeva u Mostar, {to je
prili~no nedosljedno rje{enje, koje je u
me|uvremenu pokazalo svoje manjkavosti.
Pokazalo se da nije dobro cijepati pojedine
institucije zarad njihove funkcionalnosti.
Sada razmi{ljamo o cjelovitom rje{enju
koje bi, pored navedenog, imalo vi{estruke
druge povoljne u~inke. Realno gledaju}i,
Mostar ima najvi{e predispozicija da bude
glavni grad Federacije i njegovo pozicioniranje u tom smislu moè kvalitetno utjecati
na stabilizaciju hrvatsko-bo{nja~kih odnosa
u ovom entitetu. Mostar i cjelokupan jug
BiH dobili bi na zna~aju, postao bi
zanimljiv investitorima, {to bi se odrazilo i
na ostatak dràve. Dolaskom federalnih
institucija otvorio bi se i odre|en broj
radnih mjesta, {to bi se uz sve ostalo
pozitivno odrazilo i na svakodnevni ìvot
gra|ana, vratili bi povjerenje u politi~ke
institucije i mogu}nost izgradnje boljeg
dru{tva u BiH. U tom smislu spremni smo
podràti takvo rje{enje za Mostar, ali ono
nipo{to nije supstitucija za nu`ne izmjene
Gradskog statuta i Izbornog zakona.
25.12.2015
14:38
Page 1
25.12.2015
14:42
Page 1
25.12.2015
16:06
Page 1
25.12.2015
15:19
Page 1
25.12.2015
15:21
Page 1
INTERVJU-GORAN:INTERVJU - osnova.qxd
28.12.2015
17:22
Page 16

I
GORAN MILI
direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans
Goran Mili, urednik i direktor brojnih medijskih kua, ukljuujui TV Beograd,

YUTEL, HTV... za Senada Avdia kae da je posljednji glavni urednik staroga kova
na Balkanu, koji vjeruje u ono o emu pie, a da je Slobodna Bosna jedini tjednik
koji nema logiku opstanka, a ipak opstaje u nemoguim uslovima
Publika koja vjeruje Slobodnoj

Bosni ima pro~itati u tom
tjedniku vi{e nego u svim
usporedivim publikacijama u BiH
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV SB
Slobodna Bosna je tjednik koji je preìvio

ratove, politi~ke, obavje{tajne i mafija{ke
prijetnje i pritiske, op}i kokuzluk, pad
zanimanja stanovni{tva za novine a i za sve
ostalo, ~ak odolijeva i te{koj, ~esto i fatalnoj
epidemiji za tiskano novinarstvo - internetizaciji
i digitalizaciji svijeta koja brè napreduje od
napretka prosje~ne ljudske pameti. Veliki je
doprinos SB {to je uspjela trajati i time ohrabrila
i druge da se upuste u avanturu slobodnog
izdava{tva, rekao je na po~etku na{eg
razgovora direktor vijesti i programa Al Jazeere
Balkans Goran Mili}, novinarski bard, urednik i
direktor brojnih medijskih ku}a, uklju~uju}i TV
Beograd, YUTEL, HTV... Vodio je i ure|ivao
vi{e od tisu}u televizijskih dnevnika, a autor je
preko 120 dokumentarnih i putopisnih emisija.
U Hrvatskoj je Goran Mili} 2007. godine
progla{en novinarom godine, a dobitnik je
[estoaprilske nagrade grada Sarajeva 1992.
godine i nagrade Svetozar Markovi} u Srbiji
1984. godine. Komenatri{u}i objavljivanje
1.000. broja Slobodne Bosne Mili} je rekao:
Mislim da je Slobodna Bosna jedini tjednik
koji nema logiku opstanka, a ipak opstaje u
nemogu}im uslovima.
PROFESIJA NOVINAR
Gospodine Mili}u, s obzirom na va{e

iskustvo i poziciju, kako biste Vi
prokomentarisali novinarsku profesiju od
16
YUTEL-a do danas na prostoru biv{e

Jugoslavije?
Sudbina novinarstva u BiH od YUTEL-a
do danas, sa malom iznimkom Hrvatske,
identi~na je drugim republikama nastalim
raspadom biv{e Jugoslavije. Dràvne
novine broj jedan su opstale, Delo u
Sloveniji je opstalo, Borba u Srbiji nije, ali
Politika jeste, opstalo je Oslobo|enje u
BiH, Nova Makedonija u Makedoniji,
Pobjeda u Crnoj Gori, samo nije opstao
Vjesnik u Hrvatskoj. Opstale su i
dràvne televizije. Njihov utjecaj se
srozao, ali ne i broj zaposlenih. U BiH su od
jedne nastale tri televizije i to je to. Sa druge
strane broj medija je narastao. Primjerice, u
Kao {to je danas

nelogi~no da kaète
da ène nisu ravnopravne, onda je bilo
nezamislivo da kaète
da postoji bolji sistem
od socijalisti~kog
samoupravljanja, da
postoji bolja politika
od nesvrstavanja, da
postoji ve}i lider
od Tite
BiH u poslu kojim se sada bavim ima 48

televizija. Prije rata u BiH postojala je jedna
TV i dva kanala, danas ih ima preko
kablovske i drugih mreà ravno 48 puta vi{e.
Govorite o printanim izdanjima i TV
ku}ama, ali {ta je sa novinarskom
profesijom?
Dakle, u isto vrijeme broj novinara se
najmanje utrostru~io. Po tome, moglo bi se
re}i da je novinarstvo dobro zanimanje jer
broj metalaca se vjerovatno smanjio za tri
puta, a ako se broj novinara pove}ao tri puta,
to zna~i da je to profesija u kojoj ima zarade,
profita, utjecaja... Me|utim, dogodilo se
upravo suprotno jer kod nas ne postoji pravo
trì{te koje vrednuje uspjeh, ili neuspjeh. U
pro{lom vremenu, kad je bila jedna dràvna
TV, jedne dràvne novine i jo{ nekoliko
omladinskih glasila, otprilike 30 do 40 posto
novinara su od svog zanimanja mogli hraniti
ènu i dvoje djece. Mogli su si priu{titi
stojadina, eventualno golfa, stan i po~eti
graditi neku vikendicu. Danas, samo pet
posto novinara moè hraniti ènu i dvoje
djece. Ako u BiH ima 5.000 novinara, a ima
ih i vi{e, onda ne vjerujem da ima vi{e od 250
novinara koji zara|uju 2.500 KM mjese~no.
To je dovelo do toga da se ogromna ve}ina
novinara bave svim i sva~im. Prekinuta je
crta izme|u novinarstva i marketinga,
novinarstva i posredni{tva, PR-a... Dakle, u
jednom novinaru se spaja i ono {to je
nespojivo, a to je dovelo do labavljenja
~vrstih eti~kih principa novinarstva i do
28.12.2015
17:22
Page 17
NOVINARSKI BARD
Goran Mili} svoju bogatu i nadasve
impresivnu novinarsku karijeru mogao
bi okon~ati na mjestu direktora vijesti i
programa Al Jazeera Balkans
17
28.12.2015
17:23
Page 18
SPAS U FLA[I
Osvjeàvaju}a pi}a Goran Mili} voli da
pije iz fla{e, nipo{to iz ~a{e, osim
ukoliko mu to okruènje ne nametne
jednog, rekao bih, pojeftinjenja svega.

Kaète pojeftinjenje svega. Moète li
biti konkretniji, odnosno napraviti neko
pore|enje?
Kad kaèm pojeftinjenje, tu moram biti
jako oprezan. U ono vrijeme, koje sada
mnogi ljudi kritiziraju, 90 posto tema je bilo
unaprijed odre|eno i nesporno. Kao {to je
danas nezamislivo da neko kaè da ène nisu
ravnopravne, da su nià bi}a. Ko bi to izjavio
bio bih nepopravljivi seksist, a niti bi ijedan

medij to prenio. Dakle, isto tako kao {to je
danas nelogi~no da kaète da ène nisu
ravnopravne, onda je bilo nezamislivo da
kaète da postoji bolji sistem od
socijalisti~kog samoupravljanja, da postoji
bolja politika od nesvrstavanja, da postoji
ve}i lider od Tite, da postoji bolja armija od
JNA, da su slu`be u funkciji za{tite naroda, o
bratstvu i jedinstvu da i ne govorimo... [ta je
ostalo, jedino {to se novinarski moglo
NOVINARSTVO DESNO, LIJEVO
Da bi se malo naao na tapetu

kao ljeviar, morao bi dodati ono
ekstremni
Ono {to desnica na Balkanu te{ko
prihvata, a to je ujedno europski standard,
da je lijevo liberalno kad je rije~ o ljudskim
pravima, poloàju èna, manjina, gey
populacije..., u odnosu na konzervativnu
desnicu kojima je glavno red, rad,
domovina, dràva... Dakle, odnos snaga te
skupine novinara koji su lijevi po svom
vrijednosnom ustroju u odnosu na
konzervativne desne, uvijek je tri naspram
dva za lijevo naklonjene novinare. Kod nas i
kada je desnica na vlasti, odnos je tri dva za
ljevicu, ali na{i ljevi~ari nisu zadovoljni sa tridva, oni bi ~etiri spram jedan i vi{e. Zato je
18
uvreda u na{em medijskom prostoru biti

desni~ar, a da bi se malo na{ao na tapetu
kao ljevi~ar, morao bi dodati ono ekstremni.
Uglavnom su biv{i ljevi~ari privatizovali
kompnije. Uglavnom su oni bili biv{i ~lanovi
komunisti~ke partije, ili jako bliski. Dakle, nije
Emil Tedeschi u Hrvatskoj sin kapitalista,
nego komunista. Isto vaì i za Ivicu Todori}a...
takvih primjera je bezbroj. Meni li~no bilo je
bolje u biv{em sistemu. Danas imam skoro
70 godina i jo{ uvijek radim i jo{ }u raditi. Ne
mogu iza}i na kraj. Da je ostalo ono vrijeme,
ne bi bilo problema. Ali, ja sam objektivan i ne
bih volio da mi djeca ìve u onom sistemu.
~a~kati do neke mjere bila je poljoprivreda. A

maksimum kriti~kog promatranja bio je u
tome da crvene tablice koje su oti{le na
janjetinu, ako nije ba{ neki visoki funkcioner,
to i objavi{. Mi sa velikim iluzijama pri~amo
o tom pro{lom vremenu, a korektno bi bilo
pitati ljude, koji ina~e hvale to vrijeme, da li
bi voljeli da se njihova djeca vrate i ìve u
tom vremenu. Dakle, puno toga se
promijenilo, promijenilo se brè nego {to se
ljudski prosjek promijenio, masa ljudi ostala
je nesretna, ali je u toj op}oj poplavi
inforamcija, novih stvari, nesnalaènja,
o~ekivanja da ti neko rje{i problem, a to }e
biti dràva koja je bankrotirala, stvorio se
jedan osje}aj da vi{e ni{ta nije zanimljivo pa
ljudi vi{e ne ~itaju novine. Danas ima vi{e
novina, a manje se ~itaju, danas ima 48
televizija, a manje se gledaju. To su te
razlike, ali ni u svijetu nije ni{ta druga~ije, ni
svijet nije izbjegao taj proces.
POVRATAK KU]I
Nakon YUTEL-a i odlaska u

Hrvatsku, tamo se u po~etku niste ba{
najbolje sna{li?
U prve ~etiri godine, od 92, do 96.
godine nisam mogao nigdje raditi. Nada
mnom je bila hipoteka YUTEL-a i premda je
moja obitelj bila u tradicionalno prijateljskim
odnosima sa Tu|manom, ja nisam uspio
probiti tu anatemu. Tu|man je osobno vi{e
puta rekao: Goran Mili} vam sjedi u
Zagrebu, za{to mu ne date da se bavi poslom
koji najbolje zna. Moja karijera u Hrvatskoj
u po~etku je bila dokazivanje da sam Hrvat.
Svi su misli da sam Srbin, pa otkud Yutel, pa
28.12.2015
17:27
Page 19

govori ekavicu... to je bilo neprihvatljivo. U te
~etiri godine imao sam ~etiri zaposlenja po
mjesec dana. Do|e ~ovjek i kaè mi primio
sam te, stari, ali pritisak je stra{an, firma }e mi
propasti i moram ti dati otkaz. Prvih godinu,
dvije niko me na kavu nije pozvao. To je
trajalo do 1996. godine, a onda me Tu|man
pozvao na jedan prijem i na tom prijemu {etao
je sa mnom bar 10 minuta pred tisu}u ljudi. To
nigdje nije objavljeno, ali dva dana nakon toga
posjetio me jedan od va`nih ljudi sa HTV-a i
pitao da li bih radio ne{to honorarno. Poslije
tog honorarnog razdoblja dobio sam {ansu,
dobio sam i dnevnik i politi~ki magazin i
putopis. Kako sam bio terminalno {vorc, radio
sam tri posla za trostruku normu, a kako je
tada bilo vrijeme dobrog komercijalnog
poloàja HTV-a, onda su te emisije donosile
ogroman prihod. Dali su mi kona~no i veliku
pla}u, da mogu ìvjeti pristojno, a ne{to se
stavljalo i sa strane i poslje 15 godina kupio
sam ~ak i stan u Zagrebu.
Va{a uspje{na karijera u Hrvatskoj
po~inje dakle 1996. godine, ali kako i od
~ega ste ìvjeli od 92. do 96. godine?
@ivio sam od slovena~ke Mladine,
ne{to sam radio i za bh. medije, a radio sam i
za strance. Zbog svojih jezi~kih spisateljskih
ograni~enja radio sam za Francuze i
[panjolce, ali ~injenica je da oni nisu ba{
cijenili moj pristup ratu. Me|utim, ono {to je
bilo va`no u tom razdoblju jeste da sam radio
za neku englesko-ma|arsku TV produkciju.
Dakle, jednom mjese~no radio sam polusatni
prilog koji su oni prodavali zemljama
zainteresiranim za ono {to se de{ava na
Balkanu. Tako sam dobio priliku tehnolo{ki
ne zaostati jer tehnologija se mijenjala, ali
uspio sam ostao na razini. Moje kolege
jednostavno nisu mogli i}i u korak sa
tehnologijom. Puno se vi{e davalo na formu
Sretne
predstoje}e
blagdane
i uspje{nu
novu 2016. godinu
MAMA TATA, DJEDA I PRADJEDA
Dokazivanje hrvatstva u tekim

vremenima
Po dolasku u Hrvatsku moj najve}i
problem je bio u obja{njavanju mog
hrvatstva. Ljudi bi me pozvali na ve~eru i
po~eli da prozivaju u smislu kako sam ja
Srbin do{ao u Hrvatsku. Onda bih im ja
rekao da nisam Srbin nego sam Hrvat
ro|en u Zagrebu. Od nas 10 za stolom,
mo`da su ~etvorica ro|ena u Zagrebu.
Onda bih postavio pitanje kome su
nego za sadràj, puno se vi{e razmi{ljalo o

~istoj slici i dobroj montaì nego ranije... To
je bila moja sre}a, a {to te ne ubije, to te oja~a.
Rekli ste da ste imali podr{ku Franje
Tu|mana, ali Va{oj karijeri na HTV-u nije
smetao ni dolazak na vlast koalicije na
~elu sa SDP-ovim premijerom Ivicom
Ra~anom?
Politi~ki magazin na HTV-u dobio sam
2001. godine, godinu dana po{to je
pobijedila Ra~anova koalicija, a uvijek sam
imao temu iz BiH i temu iz dijaspore. Naime,
pod Tu|manom je 50 posto programa ~inila
BiH i dijaspora, a onda je do{lo do jednog
preokreta koji niko nije naredio, ali su
novinari shvatili {ta nova vlast èli i prestali
su o tome kompletno izvje{tavati. Ja sam to
radio u Brisanom prostoru. Onda bi mi
do{ao generalni Mirko Gali} s pitanjem za{to
vu~em vraga za rep. Ja sam mu odgovorio,
Mirko, zato {to cijela televizija nema nijednu
emisiju u kojoj se spominje BiH i dijaspora.
Koliko god da je bilo [irokog Brijega,
roditelji Hrvati i od ~etvorice otpao bi jo{

jedan. Onda bih postavio pitanje kome
su djed i baka Hrvati i kome su
pradjedovi Hrvati i tu bi pri~a prestala,
kao i svako drugo obja{njavanje i
ubje|ivanje. Onda bi pisali kako Goran
Mili} hrvatuje {to je izazivalo kontrareakciju, a ovi liberalniji su po~eli okretati
glavu od mene.
Gruda, Posu{ja..., u prvih 8, 9 godina

Hrvatske mi ta mjesta nikada nismo vidjeli.
Ne idem da revidiram politiku, idem da
vidim {ta je to tamo. Svi znaju za [u{ka
(Gojko [u{ak), za Bobana (Mato Boban),
tamo ovo, tamo ono, a kako izgleda Hercegovina i mjesta u Hercegovini niko pojma
nema. Isto je i sa dijasporom. Dakle, nisam
se ritao protiv struje, nego sam se pitao ~ega
nema, a {ta to ljude zanima.
RED, RAD, DISCIPLINA
Vlast i medij, odnosno vlast i odnos

prema medijskim slobodama?
Vlast je danas puno vi{e pod pritiskom
nego {to je bila u vrijeme Jugoslavije. U
Jugoslaviji, jedino poslije ustavnih
promjena, recimo 74. godine imao si
privilegiju da ako si u sva|i sa vlastima u
svojoj republici, onda obi~no izgubi{ svoju
novinarsku poziciju, nitko te ba{ ne}e
braniti, ali moè{ oti}i i pisati u drugoj
republici i to je bio neki spasonosni ventil.
Nije bilo me|unarodnog pritiska, jer je
Jugoslavija bila favorit zemlja, a i bojali su
se ako izvr{e pritisak, da bi represija mogla
biti jo{ gora. Danas, me|utim, sve vlade i
dràve su slabe pod uticajem Amerike,
Europe i me|unarodnih centara mo}i i za~as
ti neko napravi demonstracije i op}u
pobunu protiv gu{enja medijskih sloboda.
Dakle, evidentnog gu{enja medijskih
sloboda nema, ali ima prikrivenog. To je ta
vje~na borba izme|u vlasti i medija. Sad i tu
ima nekih fenomena. Kako se vlasti
mijenjaju, kontinuitet napada na jednu
strukturu vlasti jenjava, a javljaju se neki
drugi koji napadaju tu istu vlast. Iz svega bi
se dalo zaklju~iti da su i medijski djelatnici
ti koji imaju u najmanju ruku ideolo{ku ili
interesnu percepciju vlasti.
Ono {to se nekad zvalo tabloidno
novinarstvo sada postaje uobi~ajna novinarska praksa. Kako to komentari{ete?
Tabloidno novinarstvo uvijek je postojalo.
Prije rata AS je bio najtira`niji. Kad je
19
28.12.2015
17:28
Page 20
Oslobo|enje moglo sti}i AS, pla}e novinara,

ìvot uop}e? AS se ~itao od prve do zadnje
strane i ~itao se cijeli tjedan. A Oslobo|enje...
recite mi ko je pro~itao dvije strane o
konferenciji nesvrstanih osim onih koji su
morali. Dakle, uvijek je bilo tabloidnog
novinstva, ali za pametne ljude koji se bave
novinarstvom, za ljude od ideja, za ljude koji
znaju tuma~iti i prepoznati {ta je vijest koja
zanima veliki broj ljudi, to nije problem. To ne
moè onaj koji se igra novinarstva na
portalima. Pravilo je da {to je ne{to tira`nije
da je povr{nije. Dakle, internet je najra{ireniji,
ali je najpovr{niji jer iza tih portala i vijesti
uglavnom stoje pojedinci. Slijedi televizija
koja jeste povr{na, ali manje od interneta.
Dnevne novine su analiti~nije od TV-a, ali
publika je ograni~ena, odnosno naknada je
manja. âsopisi su na kraju reda, a poslije
~asopisa do|u knjige koje su najanaliti~nije,
najozbiljnije, ali se prodaju u 500 primjeraka.
LICE SA NASLOVNICE
Goran Mili} bio je direktor i urednik brojnih
medijskih ku}a uklju~uju}i TV Beograd,
Yutel, HTV, vodio je i ure|ivao vi{e od tisu}u
televizijskih dnevnika, a autor je preko 120
dokumentarnih i putopisnih emisija
U BiH i regiji danas su prisutne

svjetske medijske kompanije. Koliko one
oboga}uju medijski prostor, a koliko su
zapravo nelojalna konkurencija lokalnim
medijskim ku}ama s obzirom na budèt
kojim raspolaù?
Strani mediji oboga}uju prostor i jesu
SLOBODNA BOSNA
Senad Avdi je posljednji glavni

urednik staroga kova na Balkanu,
on, nesretnik, zbilja vjeruje u ono
o emu pie
Po dolasku, ili bolje re}i po povratku, u
Sarajevo prije pet godina rekao sam, a i
sada ponavljam, da je Senad Avdi}
posljednji glavni urednik staroga kova na
Balkanu. Dakle, to je ono ~ega se sje}am
iz jednog muzeja novinarstva u zapadnoj
Australiji, ali takvi su bili gloduri i kada sam
ja po~eo s novinarstvom 1970. godine. U
Avdi}evoj Slobodnoj Bosni pi{e se
dinami~no, svjeè, za moj ukus malo
preo{tro, za europske standarde tako|e je
20
malo too much {to bi rekli Englezi, ali o

tome }emo razmi{ljati kad BiH u|e u EU.
Teme su raznovrsne, ba{ raznovrsne,
tjednik je zanimljivo prelomljen i ilustriran.
Sadràjno, u dobroj kombinaciji va`nosti
nekih vijesti ili procesa i zanimljivosti koje
nemaju trajnu vrijednost, ali privla~e
~itatelje. Sve u svemu, publika koja vjeruje
Slobodnoj Bosni, ili joj ve}inu vjeruje, ima
pro~itati u tom tjedniku vi{e nego u
usporedivim publikacijama u BiH.
konkurencija. A kad stranci uzmu neke

razra|ene medije pa ih naprave lokalnim,
nacionalnim u Srbiji i nekim drugim
dràvama, to je po meni legitimno. Ako me
pitate za Al Jazeeru, vijesti i dokumentarni
program su javni servis, odnosno to je
besplatno. Ono {to je nekad bila dràvna
televizija kad nije bilo reklama, to je danas Al
Jazeera. Ono gdje Al Jazeera finansijski
djeluje, to je 20 sportskih kanala. Otkupili su
mno{tvo svjetskih prvenstava i takmi~enja u
raznim sportovima. Primjera radi, oni su po
trì{noj cijeni otkupili prava prenosa prve
francuske nogometne lige, a onda su kupili
Paris Saint-Germain (PSG) i doveli ga me|u 8
najboljih klubova u Europi. To je jedna dosta
neobi~na konstrukcija koja ima i smisao i
kona~ni cilj. Dakle, novac se tro{i na presti`
arapskog svijeta. Bolje da sredstva tro{e na
jednu tako presti`nu televiziju nego da se
novac tro{i na oru`je i ratovanje. U kona~nici,
u Al Jazeeri potro{iti pare na glupost, to ne
postoji.
25.12.2015
15:27
Page 1
25.12.2015
15:32
Page 1
28.12.2015
15:02
Page 1
25.12.2015
16:03
Page 1
28.12.2015
15:59
Page 6
INTERVJU SA KARLHEINZOM DOBNIGGOM,

PREDSJEDNIKOM UPRAVE RAIFFEISEN BANKE U BiH
U godini iza nas, Raiffeisen banka je ponudila
nove proizvode svojim klijentima?
Uzimaju}i u obzir da se potrebe i navike klijenata
ubrzano mijenjaju, nastojimo pratiti trendove i prilago|avati
ih potrebama na{eg trì{ta te smo u skladu s tim unaprijedili
ponudu na{ih karti~nih proizvoda karticama za beskontaktno pla}anje. Spomenuo bih i da smo ove godine unaprijedili
usluge Internet i mobilnog bankarstva ~ija je svrha, izme|u
ostalog, da klijentima omogu}e lak{e poslovanje s obzirom
da mnogi klijenti mo`da nisu u mogu}nosti posjetiti
poslovnice Banke, bilo da su ograni~eni radnim vremenom
ili mjestom stanovanja, te im ove osluge omogu}avaju da
imaju uvid u svoje ra~une i obave transakcije putem
mobilnog telefona ili interneta. Korisnici Internet bankarstva
Raiffeisen banke mogu na jednostavan na~in putem ovog
servisa aplicirati za kreditnu karticu ili kredit.
Raiffeisen grupacija je jedna od kompanija na
na{em trì{tu koja djeluje u skladu sa strategijom
odrìvosti koja podrazumijeva dru{tveno odgovorno
poslovanje. Za predstoje}e praznike podràli ste
udruènja iz segmenta humanitarnog djelovanja.
Raiffeisen Grupacija, kao internacionalna kompanija,
svoje poslovanje temelji na strategiji odrìvosti koja je
neizostavan dio poslovnih aktivnosti Grupacije te obuhvata
ekonomski, dru{tveni i okoli{ni aspekt. U okviru dru{tvene
odgovornosti, kontinuirano podràvamo projekte kroz na{u
strategiju za sponzorstva i donacije s fokusom na djecu,
osobe pod starateljstvom i osobe s posebnim potrebama, a
Raiffeisen banka u BiH svake godine izdvoji zna~ajna
sredstva za podr{ku projekata u skladu sa svojom
strategijom odrìvosti.
Posljednjih deset godina realizujemo projekat donacija
povodom vjerskih i novogodi{njih praznika u okviru kojeg
sredstva namijenjena ogla{avanju i slanju printanih ~estitki
klijentima usmjeravamo udruènjima iz segmenta humanitarnog djelovanja. Ove godine Banka je podràla 6
udruènja u îtluku, êli}u, Modri~i, Banjoj Luci i Sarajevu.
Tako|er, svake godine sredstva od nabavke i slanja
~estitki klijentima povodom Svjetskog dana {tednje
usmjeravamo u opremanje dje~ijih Rafa @irafa igrali{ta u
vrti}ima {irom zemlje te na taj na~in obiljeàvamo taj datum.
Pored toga, Banka jednom godi{nje raspisuje Javni konkurs
koji je fokusiran na projekte podr{ke djeci a iz oblasti
humanitarnog djelovanja, obrazovanja, kulture, sporta i
ekologije.
Podràvamo i kulturne i edukativne projekte poput Kids
Festivala, Sarajevo Film Festivala, te Raiffeisen GALERIJE
koji se realizuje u saradnji sa Akademijom likovnih
umjetnosti.
Napomenuo bih i da ve} dugi niz godina podràvamo rad
humanitarnih organizacija poput SUMERA i Srce za djecu
koja boluju od raka. Banka na razli~ite na~ine pomaè rad
udruènja Srce za djecu koja boluju od raka, a ponosni
smo da smo u novembru ove godine pokrenuli inicijativu za
pomo} ovom Udruènju za opremanje Roditeljske ku}e te
su uposlenici Banke prikupili zna~ajnu koli~inu posteljine,
dekica, slikovnica, knjiga i igra~aka. Svrha Roditeljske
ku}e u Sarajevu je smje{taj roditelja i djece oboljelih od
malignih oboljenja tokom lije~enja koji dolaze izvan Kantona
Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave RB

Sarajevo.
Dodao bih i da uposlenici Banke aktivno u~estvuju u
volonterskim aktivnostima u okviru projekta H. Stepic CEE
fondacije kroz donaciju {kolske opreme i nastavnih
pomagala {kolama u Bosni i Hercegovini. Kada govorim o
volonterskim aktivnostima uposlenika koje daju doprinos
finansijskoj podr{ci koju Banka kao institucija izdvaja,
spomenuo bih i da je menad`ment Raiffeisen banke, u
okviru godi{njeg team building druènja organizovao
ure|enje dvori{ta vrti}a [areni voz u Sarajevu te su
predstavnici Banke ofarbali ogradu koja okruùje vrti} i
zajedno sa grupom mali{ana iz vrti}a zasadili nekoliko
stabala drve}a.
Iskoristio bih ovu priliku i da se zahvalim na{im klijentima
{to su nam ukazali svoje povjerenje uzimaju}i u obzir da su
aktivnosti u okviru strategije odrìvosti Banke zajedni~ki
rezultat na{ih klijenata i nas.
[ta }e obiljeìti aktivnosti Raiffeisen banke u
2016.?
Ono {to sa sigurno{}u mogu re}i jeste da }emo nastaviti
slijediti na{u dosada{nju strategiju orijentacije ka klijentu,
trude}i se da ponudimo odli~an kvalitet usluga, kao i
raznovrstan broj inovativnih proizvoda, te opravdamo
povjerenje na{ih klijenata. I dalje }emo biti aktivni u
kreditiranju s obzirom da je na{e dugoro~no strate{ko
opredjeljenje biti pouzdana finansijska institucija koja
posebnu pa`nju vodi o finansijskim potrebama klijenata.
EDINA:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
20:35
Page 26

Viegodinja novinarka SB, danas ugledna profesorica i autorica vanih knjiga i
radova o ratnim zloinima, prva nezavisna izvjestiteljica iz Tribunala u Haagu,
samo za jubilarni broj naeg lista prisjea se pionirskih dana svog izvjetavanja
sa Meunarodnog suda za ratne zloine
K AKO SMO OTKRILI HAAG?
Kada mi je tuìteljica Louise Arbour

rekla da }e podi}i optu`nice protiv
Milo{evi}a i Tu|mana, bio je to
svjetski ekskluziv!
stigao u London, shvatio da diktafon nije
zabiljeìo razgovor. Bila sam malo
posramljena zbog pretjeranog opreza na
koji je {aljivo ukazivala, ali nisam
ustuknula. Poku{avala sam opravdati {to }u
na record ipak pritisnuti sva tri dugmeta:
Ovo je za Slobodnu Bosnu jako vaàn
intervju, ne smijem ni pomisliti {ta bi mi
urednik rekao da mu kaèm da sam obavila
intervju, ali da nemam tonski snimak.
To je prvi intervju koji je Gabrielle Kirk
McDonald, netom imenovana predsjednica
Ha{kog suda, dala za medij iz Bosne i
Hercegovine. Bilo je to u decembru 1997.,
mjesec dana nakon njenog imenovanja.
Sje}am se da sam bila jako ponosna {to sam
prva iz Bosne i Hercegovina dobila termin za
intervju. Imala sam osje}aj da sam svima
ispred nosa ugrabila ekskluzivu. Kasnije sam
saznala da prije mene nijedan od bh. novinara
intervju sa predsjednicom suda nije ni traìo.
MENE TJERA NEKI HAAG

Pi{e: EDINA BE]IREVI]
, kao da je to potpuno normalno,

poredala sam na sto ispred nje tri
diktafona. Dva su bila standardne
veli~ine ali tre}i, koji je datirao jo{ od
prije rata i za koji sam bila najvi{e
vezana (nikad me nije iznevjerio), izgledao
je poput omanje kutije za cipele. Ispred
sebe sam bri`ljivo postavila i dva fotoaparata. Ba{ ste se naoruàli, s osmijehom je
odmjeravala moju opremu. O~igledno s
namjerom da me opusti, ispri~ala mi je da
je prije nekoliko dana dala intervju
britanskom novinaru, koji je nakon {to je
26
Tribunal je tada djelovao nepristupa~no,

kao neki izmje{teni entitet u Haagu. Sa
svega nekoliko uhap{enih, nije mnogo ni
obe}avao. Hap{enju Radovana Karadì}a i
Ratka Mladi}a nadali su se rijetki optimisti.
Realisti su Sud nazivali tigrom od papira
institucijom bez resursa i, {to je jo{
va`nije, bez podr{ke i konsenzusa me|unarodne zajednice po pitanju hap{enja
optuènih ratnih zlo~inaca.
No onima koji su de{avanja u Ha{kom
sudu pratili pa`ljivije, nije promaklo da su
se, od osnivanja 1993. pa do decembra
1997., kada je nova predsjednica, ameri~ka
sutkinja McDonald dala intervju za
Slobodnu Bosnu, neke stvari ipak
pomjerale.
McDonaldova je u Haag stigla 1993., u

timu od prvih jedanaest me|unarodnih
sudija. Tokom razgovora prisjetila se tih
po~etaka: praznih hodnika; nenamje{tenih
kancelarija; prvih sastanaka koji su se
odràvali u salama u kojima nisu imali ni
dovoljno stolica. Ne pretjerujem, stvarno
nismo imali ni dovoljno stolica!, ponovila
je.
Te prve godine ku}enja Ha{kog
tribunala, budèt je bio smije{nih 276.000
dolara. Svaka ozbiljnija me|unarodna
nevladina organizacija koja se bavila
ljudskim pravima u biv{oj Jugoslavijom
raspolagala je daleko ve}im sredstvima
nego pompezno najavljivani prvi me|unarodni krivi~ni sud za ratne zlo~ine nakon
Nirnberga.
Tri godine kasnije, McDonaldova je bila
nova predsjednica te iste institucije koja }e
raspolagati budètom od skoro 65 miliona
ameri~kih dolara. U biografiju je uspjela
upisati i prvu, historijsku presudu Ha{kog
suda. Bio je to slu~aj Tadi} u kojem je bila
predsjedavaju}a Sudskog vije}a.
Presuda Tadi}u, koji je osu|en za
zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene na
teritoriji op}ine Prijedor, bila je zna~ajna za
Tribunal po mnogo osnova. Pored
uspostavljanja me|unarodnopravnih presedana, Sud u koji su mnogi sumnjali
potvrdio je da ima kapacitet da zavr{i
sudski proces i donese presudu. Za Bosnu i
Hercegovinu, bio je to slu~aj preko kojeg se
naziralo da }e pravda po~eti da stiè i one
na samom vrhu piramide komandne
odgovornosti. Presuda Tadi}u rat u Bosni i
Hercegovini okarakterisala je kao me|udràvni sukob. McDonaldova je vidjela
dovoljno dokaza da je rat vo|en iz
28.12.2015
20:35
Page 27
Beograda. Nije dovoljno ofarbati tenkove

iz zelene u plavu boju, rekla mi je.
Od tog intervjua pro{lo je osamnaest
godina. Tada nisam mogla ni zamisliti da }e
~etiri godine koje sam provela u Slobodnoj
Bosni - tokom kojih sam uglavnom bila
fokusirana na Ha{ki tribunal, usmjeriti
moju karijeru u tolikoj mjeri. Teme
novinarskih pri~a ~esto odre|uju urednici.
Tako je, barem u po~etku, bilo i u mom
slu~aju. Ne mogu re}i da sam tom zadatku
pristupila s entuzijazmom.
Direktno izvje{tavanje i intervjui bili su
va`ni za razumijevanje rada Suda, za
upoznavanje sa procedurama, pravilima i
praksom. U to vrijeme novinari u sudnici
bili su prili~no rijetki, {to je svakako
olak{avalo kontakt sa zvani~nim kanalima,
ali i sa izvorima koji su bili spremni za
off the record razgovore. Osim rijetkih
EKSKLUZIVA
IZ VEDRA NEBA
To mi je u intervjuu koji
sam s njom vodila za
Slobodnu Bosnu
10. septembra 1998.
godine potvrdila i glavna
haka tuiteljica Louse
Arbour. Po prvi put je za
Slobodnu Bosnu javno
potvrdila da Slobodana
Miloevia i Franju
Tumana dri odgovornim
za zloine u Bosni, ali da
priprema procesa protiv
njih zahtijeva teak i
kompliciran rad i dugu
istragu. Ostala sam bez
daha
agencijskih novinara, niko nije pokazivao

ozbiljniji interes za Haag. Znam da su me
u prvim posjetama razo~aravala prazna
mjesta u sudnici namijenjena publici i
novinarima. Slu{ati svjedo~enja uìvo bilo
je uznemiravaju}e, tu`no, psihi~ki veoma
zahtjevno. Stalno sam imala èlju da
pobjegnem, da ne slu{am, da izaberem neke
lak{e teme o kojima }u pisati.
Putovanjima u Haag nisam se radovala.
I mada je urednik Senad Avdi} insistirao da
budem na licu mjesta kad god nam je to
budèt dozvoljavao, to za ozbiljno pra}enje
ha{kih procesa nije bilo dovoljno. Morali
smo na}i na~ina da sudske procese pratimo
i iz Sarajeva.
Svaki put kad mla|im kolegicama i
kolegama obja{njavam prednosti pretraìvanja koje web arhiv Tribunala u posljednjih nekoliko godina pruà istraìva~ima za
27
28.12.2015
20:36
Page 28

pra}enje na daljinu, sjetim se
Mislim da je to bilo u prolje}e 1998. U
redakciju je tokom no}i, jedan od na{ih
ha{kih izvora faksirao preko 100 strana
transkripta jednog sudskog procesa koji je
bio u toku. Papira je nestalo, a narednih
150 strana sporo je prolazilo jo{ nekoliko
sati kada smo ujutru dodali papira. Faks
ma{ine iz 1998. i ove sad ne mogu se ni
porediti. I dok su kolege uz smijeh razgrtale
metre spiralnih stranica koje su zakr~ile
ulaz u redakciju, ja sam poku{avala da
rije{im nered uz pomo} makaza i heftarice.
Dubinski interes za analizu ha{kih
procesa razvila sam upravo ~itanjem tih
blijedih stranica transkripta koje su stizale
faxom. U sudnici, slu{aju}i svjedoke, rat je
zvu~ao kao sada{njost. Transkripti su mi
pruàli distancu i mogu}nost da rat
doìvljavam kao pro{lost, ne tako davnu,
ali ipak pro{lost. Danas, kad pretraùjem
ICTY web stranicu na kojoj je ve}
godinama sve pregledno i pedantno
sloèno, sa nostalgijom se sjetim vremena
kad sam ha{ke transkripte analizirala
pje{ke. Ispitivanja i kontraispitivanja
svjedoka, dokumenti koji su se uvodili u
dokaze tokom procesa... pri~ali su pri~u i
slagali mozaik ratne historije Bosne i
Hercegovine i biv{e Jugoslavije.
MALO MA[TE, NATA[TE

Na~in vo|enja procesa za nièrangirane
optuènike sve vi{e je ukazivao na to da
tuìla{tvo ide ka tome da podigne optu`nice
protiv najodgovornijih, protiv onih zbog
kojih je Tribunal inicijalno i osnovan.
To mi je u intervjuu koji sam s njom
vodila za Slobodnu Bosnu 10. septembra
1998. godine potvrdila i glavna ha{ka
tuìteljica Louse Arbour. Po prvi put je za
Slobodnu Bosnu javno potvrdila da
Slobodana Milo{evi}a i Franju Tu|mana
drì odgovornim za zlo~ine u Bosni, ali da
priprema procesa protiv njih zahtijeva teàk
i kompliciran rad i dugu istragu. Ostala sam
bez daha. Objasnila mi je da je ono {to se
javnosti ~ini jasno, nije lako dokazati pred
me|unarodnim sudom, koji je za dokazivanje komandne odgovornosti imao izuzetno
visoke standarde. Budite strpljivi, to }e se
desiti, uz osmijeh mi je rekla dok smo se
pozdravljale.
I taj sam intervju snimila na dva
diktafona. Onaj tre}i - veli~ine omanje
kutije za cipele, nakon intervjua sa
predsjednicom McDonald ipak vi{e nisam
koristila. Iza{la sam ispred Suda i provjerila
tonske snimke na oba diktafona. Bili su u
redu. Poùrila sam da {to prije stignem u
hotelsku sobu i po~nem skidati transkript.
Nisam vjerovala da imam najavu optu`nica
protiv Milo{evi}a i Tu|mana. Te no}i od
uzbu|enja nisam mogla zaspati.
Ponovno sam tuìteljicu Arbour srela u
28
martu 1999., na samom po~etku NATO

bombardovanja SR Jugoslavije. Rekla mi je
da je njen ured tih dana bio zatrpan
dokumentacijom koja je stizala od
obavje{tajnih slu`bi zapadnih zemalja sa
dokazima protiv Slobodana Milo{evi}a.
Dokaza koje su do intervencije odbijali da
isporu~e. Arbourova je bila svjesna te
politi~ke igre, ali ju je iskoristila. Optu`nicu
protiv Milo{evi}a podigla je 22. maja 1999.,
samo za zlo~ine na Kosovu. Bila je to prva
optu`nica u povijesti pred me|unarodnim
sudom protiv predsjednika suverene dràve.
Savjet sigurnosti je dva mjeseca kasnije sa
àljenjem prihvatio ostavku Louise
Arbour. Godinu i
po nakon {to je
napustila
ured,
uslijedila su pro{irenja optu`nice za
Hrvatsku i Bosnu i
Hercegovinu.
U godinama
koje su uslijedile,
nakon {to sam
prestala raditi za
Slobodnu Bosnu,
preko nekih drugih poslova, upoznala sam zna~ajan broj ha{kih
sudija, tuìtelja i
istraìtelja. Bilo je
to {areno dru{tvo
- od me|unarodnom pravu predanih besprijekornih profesionalaca
do onih koji su
rad u Tribunalu
doìvljavali samo
kao stepenicu za dalju karijeru.

Susreti sa Gabrielle Kirk McDonald i
Louise Arbour ostali su ipak najupe~atljiviji
u mom sje}anju. U razgovorima su jasno
stavljale do znanja da su prisiljene da
operiraju u sivoj zoni razli~itih politi~kih
interesa koji su se prelamali preko Ha{kog
tribunala. Ali one su pripadale onom sloju
svjetske pravne elite koja je dràla do
moralnog integriteta. Izazovi su bili
ogromni, ali meni se ~inilo da su davale sve
od sebe da se u Ha{kom tribunalu principi
me|unarodnog humanitarnog prava ne
otu|e od pravde za `rtve.
25.12.2015
16:11
Page 1
28.12.2015
16:02
Page 2
AKTIVNOSTI AGENCIJE ZA BANKARSTVO

FEDERACIJE BiH U 2015.GODINI
Polaze}i od zakonskih nadle`nosti, Agencija je u
2015. godini u potpunosti izvr{ila planirane
aktivnosti sukladno Programu rada za 2015. godinu,
usvojenim od strane Upravnog odbora Agencije,
kao i prema prioritetima u vr{enju supervizorske
funkcije, uz uvaàvanje izmijenjenih okolnosti koje
nisu mogle biti predvi|ene u razdoblju planiranja
aktivnosti.
S ciljem odràvanja sistemske stabilnosti,
Agencija je kontinuirano analizirala stanje u bankama, MKO i leasing dru{tvima u FBiH, vr{ila planirane kontrole i poduzimala adekvatne korektivne i
druge mjere, sukladno zakonskim ovlastima, ovisno
o opsegu i prirodi utvr|enih neuskla|enosti,
nepravilnosti i slabosti.
Poslovanje bankarskog sektora ve} nekoliko
godina odvija se u nepovoljnom okruènju i pod
utjecajem posljedica financijske i ekonomske krize,
pa je tako i u ovoj godini ostvaren neznatan kreditni
rast. Likvidnost bankarskog sektora je bila na zadovoljavaju}oj razini, ali je problem nepovoljne ro~ne i
sektorske strukture izvora, primarno depozita, i dalje
evidentan kod jednog broja banaka, kao i trend
rasta dospjelih potraìvanja, {to pove}ava rizik
likvidnosti i zahtijeva poja~an nadzor ovog segmenta kod tih banaka.
lative, u cilju uskla|ivanja s europskim pravnim okvirom i me|unarodnim standardima, o~uvanja financijske stabilnosti, te prevencije bankarskih kriza i
uspostavljanja mehanizma za oporavak, odnosno
rje{avanje problema u bankama.
Vezano za poslovanje mikrokreditnog sektora u
FBiH tijekom 2015. godine izvr{enim kontrolama
konstatirano je unapre|enje sustava internih kontrola, poslovne prakse i procesa, kao i procesa naplate
kredita, {to se reflektira na financijsku disciplinu klijenata i rezultate poslovanja mikrokreditnog sektora
u FBiH.
Vezano za nadzor leasing dru{tava u FBiH,
izvr{ene su aktivnosti u cilju daljnjeg unapre|enja
sigurnosti poslovanja leasing sektora, kao i
zna~ajne aktivnosti u pogledu izmjena i dopuna
regulatornog okvira leasing dru{tava.
I u ovoj godini vr{ena je kontrola obavljanja
mjenja~kih poslova i kontrola deviznog poslovanja.
Polaze}i od novog globalnog regulatornog okvira

i me|unarodnih standarda, unaprije|en je postoje}i
regulatorni okvir za poslovanje i nadzor banaka u
FBiH, ~ijom je primjenom dostignuta zavidna razina
stabilnosti i sigurnosti bankarskog sektora, {to je
ocjena i relevantnih me|unarodnih institucija.
Izvr{ene su i sve potrebne aktivnosti u segmentu

pravne podr{ke funkciji supervizije banaka, MKO i
leasing dru{tava, kroz sudjelovanje u postupcima
dono{enja prijedloga zakona vezano za rad
Agencije, banaka, MKO i lizing dru{tava, propisapodzakonskih akata Agencije kojima se regulira rad
Agencije i institucija koje nadzire, izdavanje i oduzimanje dozvola i suglasnosti iz oblasti bankarstva,
rje{avanje prigovora i pritu`bi klijenata na rad institucija pod nadzorom Agencije, zastupanje Agencije
u sudskim sporovima, te rje{avanje drugih pravnih
pitanja iz nadle`nosti Agencije.
U segmentu poslova razvoja u Agenciji nastavljen

je rad i koordinacija aktivnosti na implementaciji
Strategije za implementaciju Bazela III, te su intenzivirane aktivnosti na pripremi nove bankarske regu-
Zna~ajne su i me|unarodne aktivnosti Agencije,

koje su se odvijale u suradnji sa CBBiH i ABRS-om,
u okviru kojih je nastavljena suradnja s me|unarodnim financijskim institucijama, a naro~ito MMF-om,
28.12.2015
Svjetskom bankom, EBRD-om i drugim, kao i bilateralna suradnja s bankarskim regulatornim organima drugih dràva, a naro~ito onima u kojima je
sjedi{te bankarskih grupacija prisutnih u FBiH, a sve
s ciljem ja~anja kapaciteta za efikasnu superviziju.
U tu svrhu su potpisani MoU sa FMA- austrijskim
bankarskim supervizorom, Narodnom bankom
Austrije i Ministarstvom financija Austrije kao i sa
EBA-om, a koji }e osigurati jo{ ja~u i kvalitetniju
suradnju i superviziju institucija koje Agencija
nadzire.
Kao regulatorna, samostalna, neprofitna institucija FBiH, Agencija je sve aktivnosti iz svoje
nadle`nosti financirala isklju~ivo iz vlastitih sredstava, odnosno iz osnove naknada za izdavanje
dozvola i za nadzor poslovanja banaka, MKO i leasing
dru{tava u FBiH i drugih prihoda. Sredstva po
osnovi izre~enih nov~anih kazni za prekr{aje koje
su u~inile banke, MKO i leasing dru{tva u FBiH,
odnosno odgovorne osobe u istim, u cijelosti se
upla}uju u prora~un FBiH.
U 2015.godini Agencija je svoje aktivnosti usmjerila i na rje{avanje problema kredita vezanih za valutnu kaluzulu u CHF-u.
Ovaj problem je prisutan ve} nekoliko godina.
Agencija se uklju~ila u rje{avanje ovog pitanja u
okviru svojih nadle`nosti. Prije svega treba imati u
vidu ~injenicu da krediti sa valutnom klauzulom u
CHF nisu karakteristi~ni samo za BiH, nego su oni
zastupljeni u mnogo ve}im udjelima u ostalim
europskim zemljama. [to se ti~e zastupljenosti
kredita vezanih za valutnu klauzulu u CHF-u u FBiH
sa 30.09.2015.g. njihov udio u ukupnim kreditima
iznosio je svega 1.8 %.
Me|utim, neosporno je da je rast kursa CHF-a
izazvao probleme kako korisnicima kredita sa valutnom klauzulom u CHF-u da uredno servisiraju svoje
obveze, tako i banci, jer je do{lo do rasta tro{kova
po osnovu negativnih te~ajnih razlika i po slaboj
naplativosti tih kredita. Toga su bile svjesne zemlje
okruènja, ali su samo pojedine koristile razli~ita
rje{enja i niti jedno rje{enje nije osporilo zakonitost
valutne kaluzule, niti je primijenilo povratak na prvobitni te~aj za sve du`nike.
Prijedlog zakona o konverziji kredita vezanih za
valutnu klauzulu u CHF u KM koji se spominjao nosi
sa sobom dosta nejasno}a, od otvaranja pitanja
retroaktivne primjene zakona i pravne sigurnosti u
zemlji do neravnopravnog poloàja ostalih korisnika
kredita vezanih za valutnu klauzulu u EUR-u. U
svakom slu~aju, ukoliko bi do{lo do dono{enja
Prijedloga zakona, trebalo bi prethodno obaviti
16:02
Page 3
stru~nu raspravu i analizu.

Agencija je imala i ima svoj stav u vezi sa
rje{avanjem ovog problema, te iz svoje nadle`nosti
ponudila odre|ene regulatorne olak{ice a vode}i
ra~una prije svega da olak{icama ne ugrozi financijsku stabilnost i poslovanje banke kao i sigurnost
njenih deponenata i drugih povjerilaca.
Agencija je ugovorne strane upu}ivala i upu}uje
na sporazumno rje{avanje nastalog stanja uz
obostrano sno{enje tro{kova te~ajnih razlika.
Tako|er, Agencija je rje{enje navedenog problema bazirala na slijede}im principima:
- Konverzija postoje}ih kredita u valutnoj klauzuli
u CHF-u u kredite sa valutnom klauzulom u EUR ili
KM, a po uvjetima za ovu vrstu kredita;
- dijeljenje gubitka izme|u komitenta i banke, uz
olak{ice koje mogu da ponude zakonodavni, izvr{ni
i regulatorni organi u zemlji;
- definirati koje kategorije komitenata mogu participirati u nevedenom modelu rje{avanja konverzije
kredita u valutnoj klauzuli u CHF-u, da li npr. samo
stanovni{tvo ~iji originalno odobreni iznos ne prelazi
iznos kredita u skladu sa Zakonom o za{titi korisnika financijskih usluga (150 tisu}a KM) kao i
stanovni{tvo koje je koristilo kredite za rje{avanje
svog stambenog pitanja. Ovo bi obuhvatilo najve}i
broj korisnika kredita preko 90%. Dakle, rje{enje bi
se odnosilo samo na postoje}e kreditne partije
stanovni{tva, a ne na one koji su do sada na neki
na~in rije{ili navedeno pitanje kao i ne na one koje
su navedene kredite koristili za svoje poslovne
aktivnosti.
- ponu|eno rje{enje trebalo bi biti takvo da otplata kredita bude prilago|ena postoje}im financijskim
mogu}nostima komitenata koji koriste navedene
modele konverzije kredita i dijeljenja gubitka. Zna~i
da su banke osim prihva}anja da snose teret dijeljenja gubitka po osnovu te~ajnih razlika sa komitentima, spremne da komitentima ponude i druge
olak{ice tipa produènja roka otplate kredita, otpisa
dijela kamate i dr.
-Ponu|eno rje{enje mora biti takvo da ne ugrozi
financijsku stabilnost i poslovanje banke kao i sigurnost njenih deponenata i drugih povjerilaca.
Za kraj, iskreno se nadamo da }e se ovo pitanje
odnosno ovaj problem uskoro privesti kraju a na
obostranu korist i komitenata i banaka koje su
odobravale kredite vezane za valutnu klauzulu u
CHF-u jer, {to je vrlo bitno, dobra volja za rje{avanje problema postoji.
27.12.2015
15:15
Page 2
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo unutra{njih poslova

Povodom jubileja - hiljaditi broj, upu}ujem najiskrenije ~estitke
Redakciji nezavisne informativne revije Slobodna Bosna.
Slobodna Bosna je dala veliki doprinos i neizbrisivi trag u novinarskoj
profesiji, objektivnom i nezavisnom izvje{tavanju.
Ovaj jubilej je veliki podsticaj da nastavite istinito i nepristrasno
izvje{tavati o aktuelnim doga|ajima u bh. dru{tvu i svijetu.
@elim vam puno uspjeha i jo{ mnogo ovakvih jubileja u budu}nosti.
Aljo{a âmpara
Federalni ministar unutra{njih poslova
28.12.2015
13:36
Puno zdravlja i
srece u Novoj
2016. godini!
Sa vama 20 godina!
Page 3
svabo i bosa:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
19:36
Page 34

To su moralne, obrazovane, taktine, nekad skeptine a nekad optimistine,
veliine svjetskog kalibra: IVICA VABO OSIM i BOGDAN BOA TANJEVI;
dva sportska klasika, dakle, govore za jubilarni broj Slobodne Bosne
IVICA OSIM I BOGDAN TANJEVI],
DVA BARDA RO\ENA

PARALEL SLALOM KROZ
SPORT U BiH
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
bojica su, {to bio rekao ovaj na{

napa}eni narod, ko lampa!
Hvala na pitanju. Ivica [vabo
Osim i Bogdan Bo{a Tanjevi}.
Filozofi, geostratezi, erudite.
Trenerske i moralne veli~ine. Ni na{
hiljaditi broj ne moè pro}i mimo njih. Jer,
oni su, jednostavno, nezaobilazni! I
neprolazni. Hiljaditi broj?! Ma{ala!, veli
Bo{a. Dok [vabo kaè na{em prijatelju,
operskom pjeva~u i oficiru za vezu
Slobodne Bosne sa porodicom Osim, Ivici
[ari}u, da upita njegovu suprugu Asimu
kako igra njihov sin Amar, trener katarskog
Al-Kharitiyatha, u gostima. [ari} je to ve}
vidio na mobitelu: pobijedio je 3:2!
Razgovor moè po~eti.
NIJE @AL, VE] SINDROM
Kako biste ocijenili ovih dvadeset

sportskih godina u na{oj dràvi, koliko i
Slobodna Bosna postoji, gdje smo bili
kvalitetni, a gdje smo, pak, zakazali?
OSIM:
Da ne bi sporta, niko ne bi
znao za nas! Ali, ovi to jo{ ne
znaju. Ovi {to vode dràvu. Oni to
bagateli{u, j... se njih. Va`no je da imaju
mercedese. A, prije je od toga ìvio cijeli
istok... Cijela ~uvena isto~na Evropa,
demokratska, s lancima oko njihovih
nogu. Sport je bio glavni nosilac svega,
godinama. Isto~na Njema~ka je bila
poznatija po atleti~arima nego po bilo ~emu
drugom. Pa, evo, i mi... Nek Amel Tuka
istr~i jo{ jednu dobru trku, ispa{}e i da smo
trka~i! Kakvi Kenijci?1. I nismo mi ne{to
puno zakazali, ne bih ja na sve ove prethodne godine gledao kao na neuspje{ne.
34
Ivica Osim: Da nema sporta,

niko ne bi znao za nas!
28.12.2015
19:37
Page 35

Ustvari, situacija je takva da, jednostavno,
zakaè glava nekom igra~u, a niko ne zna
{ta je. To je ve} sindrom postao. Neki dan
sam sjedio s nekim, pa mi govori da postoji
àl {to nismo oti{li na Evropsko prvenstvo
u fudbalu. Rekoh, nije to àl, ve} sindrom,
kakav àl.
TANJEVI]:
Budu}i da je na{a
dràva nejedinstvena, nije mogla da se odupre ostalim
dràvama nastalim raspadom biv{e
Jugoslavije. Bio je veliki odliv igra~a u
svim sportovima. Upravo je iz Bosne i
Hercegovine najvi{e prebjega u druge
republike biv{e domovine. To je ve} jedna
velika rana, pa ja tako bila i smanjena
mogu}nost za ostvarivanje velikih rezultata
{to se ti~e dràvnih timova. Kad bi se sad

pravili neki obra~uni, ko je gdje ro|en, ko
objektivno pripada dràvi Bosni i
Hercegovini, i u ko{arci i u fudbalu, dva
najinteresantnija i najpopularnija sporta
kod nas, do{li bi, sigurno, do velikog broja,
kako maloprije rekoh - prebjega... Samo
u ko{arci to je 107 igra~a! Istina, ovaj bi
podatak trebalo provjeriti kod Haruna
Mahmutovi}a, generalnog sekretara Ko{arka{kog saveza BiH. Za fudbal nemam takve
podatke, ali znam da su de{avanja
identi~na.
OSIM:
Ma, ne znam, propustili smo

puno toga. Dok smo mi
ratovali i tugovali, ovi drugi su oti{li
naprijed. A mi to ne vidimo, ne priznajemo.
Mi smo ono {to su Srbi - nebeski narod!

Svaki poraz nam je tragedija, a pobjeda...
Ne znamo ni mi sami. Ima Srba, {to kaète,
svugdje, ali ima i nas. Proplivali smo,
jebiga. Ali, ne moète nikoga okriviti. Jer,
kad nekoga okrivljuje{, onda traì{ izgovor.
[teta! [teta ove generacije fudbalera, koju
vodi Mehmed Ba`darevi}. Ta generacija je
propala skroz, na ra~un ovih nekih
utakmica, pobjeda - poraz. A mi uvijek
na|emo neku utakmicu da se na njoj
izvadimo. Jedino {to je odlazak na Svjetsko
prvenstvo u Brazili bio satisfakcija. Ali, za
sve nas, ne samo za njih.
TANJEVI]:
Dakle, u svim tim

te{kim uslovima:
izrastanja, obnove ekonomije koja je,
Bogdan Tanjevi}: Rezultati na{ih sportista daleko

su iznad objektivnog stanja u dràvi Bosni i
Hercegovini
naravno, uvijek mnogo pre~a od sportskih
rezultata, ìvotne svakodnevnice ljudi,
odlaska na posao, ili ne odlaska, podizanja
djece, {kolovanja djece, {kolstva generalno,
zdravstva i svega drugog ispred ovoga {to
smo mi zvali zajedni~ka potro{nja, ili
luksuz ìvljenja, smanjena je mogu}nost
postizanja ve}ih rezultata. Ipak, i u takvoj,
ozbiljno te{koj situaciji, teòj nego {to je u
drugim ex-jugoslovenskim republikama,
postignuto je niz jako kvalitetnih rezultata.
Naprimjer, ovo {to se desilo ljetos, kada su
na{i kadeti postali evropski prvaci u
ko{arci, kada sam i ja bio u masi od 60.000
ljudi koja ih je do~ekala u Titovoj ulici u
Sarajevu, zaista je fantasti~no! Ali, rezultati
i fudbalske i ko{arka{ke i rukometne A
reprezentacije, a naravno i rezultati
atleti~ara Amela Tuke, daleko su iznad
objektivnog stanja u dràvi Bosni i
Hercegovini. U bilo kom sektoru.
Uglavnom, moja ocjena je vi{e nego
pozitivna!
Naravno da uvijek moè bolje... Ali,
koliko je moglo biti bolje?
TANJEVI]:
Da postoji jedna
ve}a privrènost
svih onih koji se mogu smatrati gra|anima
Bosne i Hercegovine, bez obzira na
koli~inu paso{a koje imaju, moglo bi biti za
~itavu klasu bolje. Ili mo`da i za dvije klase
bolje.
OSIM:
Pa, mo`da si mogao malo

zaraditi na vremenu. Da si
gurnuo dva, tri nova igra~a, onda bi mo`da
napravio i novu generaciju. Mogao je
35
28.12.2015
19:37
Page 36

Ba`darevi} sada komotno ubaciti Duljevi}a
iz Sarajeva i \elmi}a iz @elje, niko mu ne
bi ni a rekao. Nije \elmi} ni{ta slabiji od
Vi{}e, ako nije i bolji. A, {to se ti~e
Duljevi}a, kako god, mora{ po{tivati svoju
ligu.
NEKAD SE DRUKÎJE @IVJELO,

MISLILO I RADILO
Gdje sjede najve}i krivci za, ipak,

lo{e stanje u na{em sportu?
OSIM:
TANJEVI]:
Od fudbala sve po~inje. Svi

belaji.
Krivac je, prije

svega, dràva, nema tu nikakve dileme. Dràva, koja je vrlo
komplikovana. U svim ostalim dràvama
koje su nastale raspadom Jugoslavije
postoji nekakva jedinstvena komanda,
vlast, pa se i mnogo lak{e dogovoriti. Mi bi,
BOGDAN TANJEVI]: Nekada se {kola nije

mogla ni otvoriti bez da je imala neku dvoranicu
za sport u svom sastavu, ili otvorene terene
za ko{arku, fudbal, ili rukomet. Bila su i ve}a
izdvajanja dràve. Osim {to je ta dràva,
SFRJ, napravila milijarde stanova, napravila
je i mnogo sportskih objekata
kao i oni, trebali imati dràvno ministarstvo
za kulturu i sport, koje }e odvajati
neophodna
sredstva
za
normalno
funkcionisanje. A, kod nas se jo{ uvijek ne
zna da li }e selektor ko{arka{ke
reprezentacije BiH Du{ko Ivanovi} mo}i
u}i u hotel i smjestiti se sa reprezentativcima, zbog nastalih dugova u nekom
prethodnom periodu. Tako ne{to se u
Iskrene estitke povodom

jubilarnog 1.000 broja
Slobodne Bosne
vaa
drugim dràvama ne}e desiti.

Dva najpopularnija sporta u Bosni i
Hercegovini su fudbal i ko{arka. A, lige su
nam sve slabije i sve jadnije. Dobro, znamo
da novca nema, ili ga ima nedovoljno. No,
da li je novac, ili, da li uvijek treba biti
glavni pokreta~?
TANJEVI]:
Ko{arka se negdje
od 1991. uvalila
u profesionalne sportove. [to je, na neki
na~in, onemogu}ilo klubove da obezbijede
uslove kako bi postali, zahvaljuju}i
sopstvenom znanju i pameti, prvaci Evrope,
kao {to je Bosna bila 1979. godine. Sa
mnogo manjim novcima nego {to se danas
uop{te moè pretpostaviti. Kada sve
saberemo i oduzmemo, uzmemo u obzir
odnos cijena, dabogda da je Ko{arka{ki
klub Bosna, prvak Evrope, u ono vrijeme
tro{io vi{e od 300.000 maraka godi{nje.
Ali, imali smo sistem. Igra~ nije mogao u
drugi klub pre}i bez ispisnice iz mati~nog
republi~kog ko{arka{kog saveza. Drugo,
igra~i u inostranstvo nisu mogli da odlaze
prije 28. godine. Dakle, ti si na duè
vrijeme imao talente u svojim rukama. Sada
sistem treba mijenjati!
OSIM:
Novac bi trebao da bude

glavni pokreta~. Trebao bi,
zapravo, da bude na nivou ovih
talentovanih dje~aka, onoliko koliko ih
ima. Bila bi sre}a da je tako. Me|utim,
nekada i roditelji polude, djeca polude, vide
samo lovu! I medijima je to interesantno.
Niko nikome ne da, da malo sazrije. Sve se
svodi na to - daj da ja ugrabim, odmah, a
poslije {ta bude! Odliv igra~a je veliki i sve
je previ{e medijski eksponirano. A, iskreno
govore}i, ko{arka{i su povezaniji od
fudbalera, jedinstveniji. U fudbalu je
daleko vi{e ljubomore. Daleko vi{e
navija~a, ljudi ìve za ne{to. Mo`da
grije{im, a grije{im sigurno, ko{arka je,
ipak, neki drugi sport u odnosu na fudbal,
intelektualniji. To je jedina sportska grana u
kojoj se treneri druè, razmjenjuju iskustva,
odli~no prate {ta se de{ava u svijetu. U
fudbalu svi sve znaju. Jedan od na{ih
najve}ih problema je nesklad izme|u
koli~ine para koju zara|uju na{i fudbaleri i
36
28.12.2015
19:38
Page 37

onoga {to oni pokazuju na terenu. I jo{, kad
samo malo nau~e jezik, odmah se pona{aju
kao da su ro|eni u dràvi u kojoj trenutno
igraju. Recimo, ako su u Francuskoj,
pona{aju se kao Charles de Gaulle.
A, {ta bi trebalo promijeniti u na{em
odnosu prema sportu, generalno? Mo`da da
krenemo od onog nukleusa iz, da tako
kaèm, socijalisti~kog obrazovanja, kada je
fizi~ko vaspitanje u osnovnim {kolama bilo
jedan od najva`nijih predmeta...
OSIM:
Treba znati mjeru. O svemu

se pri~a, samo se ne pri~a o
onome o ~emu bi trebalo. Onaj iza|e sam
pred golmana, ne}a da doda, ho}e da
postigne gol i bog. A ona dva Barcelonina
dodaju se preko cijelog terena i èle da
upravo onaj drugi postigne gol. To kod nas
ne moè{ vidjeti. Moè{, kad nekog
slu~ajno udari lopta u nogu pa do do|e do
onog drugog. Ljudi nisu dobro obavije{teni,
ne vide one lijepe stvari. Spomenuli ste
fizi~ko vaspitanje... A i to zavisi od toga
kako se profesor postavi. Svi oni koji su
onda imali ideja postali su dobri treneri.
Ve}ina njih je imala {kolsku naobrazbu,
VELIKA ODGOVORNOST
Ivica Osim: Smeta mi kad se neko

uhvati da pria o fudbalu, a ne zna
Da li ste zadovoljni radom u
na{im nacionalnim savezima?
OSIM:
Solidno se radi, nema

nikakvih tenzija izme|u
nas. Evo, ve} skoro dvije godine ja nisam
do{ao u situaciju da se posva|am s
nekim. U vezi s bilo ~im. Smeta mi kad se
neko uhvati da pri~a o fudbalu, a ne zna,
nije nikad igrao, nema iskustva. Nekad se
neke odluke prebrzo donose. A, ako
fudbal uspijeva, lak{e je i ìvjeti... Lak{e
je do}i u kafanu pa sjesti. Odgovornost je
velika, {to se toga ti~e. Da nam je podi}i
medije na nivo Fudbalskog saveza BiH,
bilo bi puno lak{e. âk i da se novinari
direktno mije{aju, ako znaju, ako vide
ne{to {to mi ne vidimo, ja nemam ni{ta
protiv. To ti samo moè pomo}i. Ali,

nemoj da nam odmaù.
TANJEVI]:
Otkako je Harun Mahmutovi}, kojeg ve} spomenuh, generalni

sekretar, Ko{arka{ki savez BiH je mnogo
dobio. Samo je pitanje koliko Harun moè
izdurati. Ako mu se ne pomogne, ja vidim
da }e Harun krepat, a premlad je za to.
Jednostavno, morala bi u taj savez do}i
neka sredstva od dràve! Da pokrivaju,
ako ni{ta drugo, tek osnovne potrebe
na{ih ko{arka{kih selekcija. Da Harun,
Suljo Begovi}, Nata{a i ta ekipa, koja
tamo radi za mizerne plate, ne tro{i
energiju na rezervaciju hotela za ~ije
pla}anje na ra~unu nema novca.
STROG I PRAVEDAN
Bogdan Tanjevi}, ~lan svjetske, trenerske elite
37
28.12.2015
19:38
Page 38

dugogodi{nje iskustvo sa |acima, iskustva
u rukovo|enju. I u {kolama je bilo zvijezda.
Oni koji su znali sko~iti salto bolje su
prolazili.
TANJEVI]:
Mislim da to i
jeste doprinijelo
sveukupnom razvoju sporta na na{em
zajedni~kom prostoru. Osim toga {to je
fizi~ka, to je i kultura. Nekada se {kola nije
mogla ni otvoriti bez da je imala neku
dvoranicu za sport u svom sastavu, ili
otvorene terene za ko{arku, fudbal, ili
rukomet. Bila su i ve}a izdvajanja dràve.
Osim {to je ta dràva, SFRJ, napravila
milijarde stanova, napravila je i mnogo
sportskih objekata. Normalno je da se onda
u privatnim dèpovima nije moglo na}i
toliko para koliko danas imaju pojedinci.
Imali smo sarajevski DIF, beogradski,
zagreba~ki... Pa, to su bili fakulteti da se
ubije{ od u~enja! Uglavnom, druk~ije se
ìvjelo, mislilo i radilo.
Koja biste vi sportska, trenerska

iskustva iz sedamdesetih i osamdesetih
godina, prenijeli u dana{nje vrijeme u
Bosni i Hercegovini?
TANJEVI]:
Mi smo se borili
da igra~e ukrademo od roditelja i dovedemo na trening. A,
danas roditelji sjede na treningu i broje
koliko su im djeca puta taknula loptu. U to
vrijeme roditelji su bili socijalno za{ti}eni,
imali su perspektivu, njihova djeca tako|e,
objektivno imali su ve}e zadovoljstvo
ìvljenja u odnosu na dana{nje, to su uop{te
ne moè uporediti. Ja jesam nostalgi~ar kao
~ovjek, nostalgi~ar za normalnim
vremenima, za vremenima u kojima
IVICA OSIM: Treba znati mjeru. O svemu se

pri~a, samo se ne pri~a o onome o ~emu bi
trebalo. Onaj iza|e sam pred golmana, ne}a
da doda, ho}e da postigne gol i bog. A ona
dva Barcelonina dodaju se preko cijelog terena i èle da upravo onaj drugi postigne gol.
To kod nas ne moè{ vidjeti
roditelji idu na posao i ne stide se svoje
djece, a ne jugonostalgi~ar! Djeca se danas
podiù u nemogu}oj kulturi, izme|u
nekakvih velikih bogatstava koja vide oko
sebe i roditeljskog ìvota sa crkavicom, u
najve}em dijelu, gdje je najve}e pitanje {ta
}e se danas jesti. Ja sam svim mojim
igra~ima, u svim generacijama i do
dana{njeg dana, prvo bio edukator, pa tek
onda trener. Postoji jedno, osnovno pitanje
za njih: [ta }e{ raditi kad odraste{? Mislim,
naravno, na to {ta }e raditi kada zavr{e
karijeru.
drugi, da sam ja imao ne{to protiv njega.

Ali, dok ne kazni{ Deju, ne moè{ kazniti
ni Piksija, ni bilo koga drugog. Ako je,
uop{te, kazna. E, sad, ja sam razmi{ljao da
li je to bila kazna, i radi njega i radi nas. On
je nama trebao za ekipu, a proda}e se
svakako, kao {to se i prodao. A, danas,
trener ima tre}u ulogu, on je prakti~no
prodava~, isto kao i menadèr. Ustvari,
moè da bude, ali i ne mora.
OSIM:
Ime Ivice Osima uglavnom je vezano

za @elju, a ime Bogdana Tanjevi}a za
Bosnu. Fudbalska Liga prvaka i ko{arka{ka
Euroliga za ove klubove danas su
takmi~enja iz neke druge galaksije. Ima li
nade da barem u nacionalnim prvenstvima
igraju zna~ajnu ulogu, odnosno, koji bi im
trebali biti prioriteti u razvoju?
Mislim da sam grije{io i ja,

ali i svi oni treneri koji se
ustru~avaju da odmah reaguju. Onoga
trenutka kad neko flagrantno pogrije{i,
a{i}are {to bi se reklo, trener treba da
reaguje. Pa da dadne igra~u do znanja da
grije{i. Nek vidi publika. Jeste da je to
sramota za igra~a, on izlazi iz igre, a
publika mu zvi`di. Ali, neka zvi`di, barem
zna zbog ~ega je to tako. Japanci,
naprimjer, sve ka`njavaju! I, oprostio sam
ja sebi, ali ne}e drugi. Govorim o
Svjetskom prvenstvu u Italiji, kada nisam
trebao do}i u sukob sa Dejanom
Savi}evi}em. On je mislio, ali i mnogi
Bogdan Tanjevi:
Treba sve uiniti da se ue
u red ozbiljnih evropskih zemalja
OSIM:
Oni koji su normalni, koji

normalno ìve, koji su
zdravi u glavi, ne mogu stagnirati. Mene
je strah zbog tolikih ìvotnih poraza: u
ratu, u politici, u svemu. Prva pomisao
nam je: {ta }e biti ako ne bude? Druga
stvar, te{ki smo na tome da priznamo da
neko ne{to bolje zna od nas. Volio bih da
38
OSIM:
Malo vi{e inventivnosti.

Malo vi{e hrabrosti da se napravi iskorak, pa makar ti se obilo o glavu.
Najva`nije je otkriti {ta igra~a pokre}e.
Trener treba biti psiholog, psihijatar,
pedagog, politi~ar, laòv... {ta god ho}e{.
Treba i}i na fakultet.
TANJEVI]:
KLJU^ ZA RAZVOJ
Uvijek ste bili i vizionari! Kakvu

nam budu}nost predvi|ate?
TRENER KAO PSIHOLOG,

PEDAGOG, LA@OV...
doìvim da se to promijeni. Ipak, mislim

da su dana{nja djeca talentovana. Ne}u
re}i da su pametnija od prija{njih
generacija, ali su informisanija.
TANJEVI]:
Treba sve
u~initi da se
u|e u red ozbiljnih evropskih zemalja. Sa
evropskim standardima pona{anja i svega
ostalog. Gdje je gospodarstvo klju~
svega.
Va`no je razdijeliti bitno od nebitnog, kad je u pitanju rad sa mladima.

Dakle, trebamo raditi upravo ono {to je
korisnije. Evo, sada imate zagreba~ku
Cedevitu, sa super programom koji se mora
po{tovati i jednog divnog ~ovjeka na
njenom ~elu, predsjednika tog kluba Emila
Tedeschija, koji je zaljubljen u ko{arku i to
radi srcem. Njegov budèt je tri i po
miliona eura. To se vodi kao ozbiljan klub.
I to je jedan od rijetkih super programa na
ovom prostoru, ali opet je pitanje da li se
moè othrvati ako njegovi igra~i poput
na{eg Muse, ili Arapovi}a iz Hrvatske
potvrde svoj ogroman talenat i bude im
ponu|eno da igraju u nekom od velikih
klubova. Tako je Jusuf Nurki} iz Cedevite
oti{ao pravo u NBA, u Denver Nuggetse,
ali Tedeschi se dotad ve} nauìvao u
njegovom talentu. I, imate beogradsku
Crvenu zvezdu, koja je dràvni klub, {to bi
28.12.2015
19:39
Page 39
[VABO U AUSTRIJI
Ivica Osim, fotografisan u Grazu, tokom
Svjetskog prvenstva u fudbalu, 2010. godine
i Bosna trebala biti, samo da je BiH kao {to

je Srbija jedinstvena dràva.
Naravno, ne}emo zanemariti ni druge
fudbalske i ko{arka{ke klubove u Bosni i
Hercegovini. Koji su to pozitivni primjeri?
TANJEVI]:
Pozitivni primjeri
su Igokea, koja
uvijek ima solidnu ekipu, i [iroki, koji se
dugo drào na visokom nivou. Ali,
pozitivan je primjer i Spars iz Sarajeva. Ja
sam ~ak savjetovao da se Sparsi ujedine s
Bosnom. ôvjek koji vodi taj klub, Nihad
Selimovi}, jako je bistar i kvalitetno je
postavio posao. I to je jedan vrlo, vrlo
dobar program. Jedino {to mora prerano
pu{tati igra~e kako bi odrào taj program.
OSIM:
Mene iznena|uje ta ko{arka.

Poznaju}i ve}inu tih trenera,
znam da se oni sli~no pona{aju kao i treneri
u fudbalu, vole da budu ti koji su inventivni
i da budu primjer nekome. ûdi me kako su
oni do{li do toga, zato {to je {kola ista,
manje-vi{e, i na{a i njihova, da prihvate
druge kao uzore. Mi to te{ko prihvatamo.
Mislim, na ovim na{im prostorima niko
ni{ta ne prizna. A, ko{arka{i su prihvatili i

priznaju. Do|u na seminare, a na seminarima gostuju uvijek najbolji. Nijedan se ne
stidi da pri|e Bo{i i da ga pita za savjet. Niti
se Bo{a ustru~ava da popri~a sa svakim, da
im kaè neke stvari koje on radi, o kojima
razmi{lja. Stalno su u trendu. Uz Bo{u si
dobio i Pe{i}a, i Prodanovi}a, i jo{ ~etiri,
pet kvalitetnih trenera na podru~ju biv{e
Jugoslavije. Oni su ono {to su Portugalci u
fudbalu. Ali, ima i kod nas pozitivnih
fudbalskih primjera. De{ava se uvijek
ne{to.
I jedan i drugi bili ste selektori
jugoslovenskih dràvnih timova. êmu
posvetiti posebnu pa`nju u daljem napretku
na{ih reprezentativnih selekcija?
OSIM:
Meni najvi{e smeta kad se

igra~i tretiraju na na~in - ma,
j... njega. To njih poremeti. Ja se samo
pitam da li je motiv materija koja se tro{i
kao i sve druge? Ako se tro{i, onda su je
ovi na{i potro{ili, i moè{ im oprostiti.
Kroz ove neke utakmice oni su potro{ili i
motiv i emocije. A, neki su i fudbalski
istro{eni. Nekad, kad lo{e odigram
utakmicu, nisam mogao pro}i kroz

kom{iluk. Kaù: {ta je, opet zijan? To su
stvari za psihologa. A, onda se igra~i po~nu
zajebavati sa psiholozima. Me|utim,
mo`da bi im nauka nekada mogla pomo}i.
Sve nacije na Balkanu su vrlo spore. Da li
je na to utjecala ova ljepota Balkana,
klima... Jednostavno, ulijeni{ se. Na|ite mi
ijednog igra~a u na{oj ligi koji je brz...
Ne}u re}i kao Ronaldo, on je brz za na{ih
deset. A, danas se vi{e ne kupuje ni sporo
auto.
TANJEVI]:
Opet se sve svodi

na ono {to smo
pri~ali dosad... Iako, jo{ jednom kaèm,
rezultati na{ih sportista daleko su iznad
objektivnog stanja u dràvi Bosni i
Hercegovini. A, da su na{e reprezentativne
selekcije mogle igrati u sastavima u kojima
su trebale, danas bi igra~i, koji su imali tu
mogu}nost s obzirom na porijeklo, ro|enje,
roditeljsku liniju, jedva ~ekali da igraju za
nas, jer te selekcije bi sigurno imale puno
bolje rezultate i neuporedivo bi bolje
kotirale u svijetu, a oni bi imali status
visokotraènih sportista. Eto, vidite, jedno
uslovljava drugo.
39
INTERVJU-slobodan blagojevic:INTERVJU - osnova.qxd
27.12.2015
17:36
Page 40
1000
PRE[U]ENI KLASIK IZ SARAJEVA

I
SLOBODAN BLAGOJEVI
knjievnik, esejista,
intelektualac, Europejac i Sarajlija
SLOBODAN BLAGOJEVI, sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea

bio je jedan od najznaajnijih mladih intelektualaca, knjievnika, polemiara, prevoditelja u BiH. Nakon nekoliko godina ivota i rada u Beogradu i neto malo
dueg boravka u Holandiji, vratio se u rodni grad i naem suradniku dao
jedan od rijetkih intervjua
Tokom raspada Jugoslavije

mnogo ve}i intelektualci su
se pokazali Miljan Miljani}
i Ivica Osim od svih
akademika, profesora
Razgovarao: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Kako gledate na protekle dvije i po

decenije takozvane tranzicije na Balkanu?
[to se desilo s kulturom?
Kao ~ovjeka koji nije bio komunist,
ni{ta me nije spre~avalo da, unato~ svim
svojim ogradama, ne prepoznam kulturnu
dimenziju reìma, koja je bila dio njegove
prosvjetiteljske tradicije, a koja je danas, s
pobjedom etni~ke turbodemokracije gotovo
izbrisana. Dok su u dràvama sovjetskog
bloka tiskali isklju~ivo dogmatsko marksisti~ko {tivo, kod nas je, naprimjer, i
Nietzsche, filozof najudaljeniji od tradicije
iz koje su nikli komunisti, objavljen gotovo
u cijelosti. Sveti Augustin, Montaigne,
Vico, Schopenhauer, Freud, Jung, Spengler,
Heidegger, Cioran svi ovi mislioci koji ni
40
28.12.2015
18:17
Page 41
ZLOÎNA^KI I PRIMITIVNI KARAKTER

NACIONALIZMA NA BALKANU
Nacionalisti su uspjeli u svom naumu da uni{te
svaki kriterij rasu|ivanja, pa i sam zdrav razum, da
sam duh prokaù kao opasnost po naciju, da
iskorijene sve standarde civiliziranosti, prosvjetiteljstva i, rekao bih, same ljudskosti
41
28.12.2015
18:17
Page 42
JAVNOM SCENOM NE VLADA LOGIKA, VE] NACIJA I VJERA

Slobodan Blagojevi} i na{ suradnik Ahmed Buri}
po ~emu ne ulaze u komunisti~ki politi~ki

kanon, kod nas su slobodno objavljivani
kao dio op}eg kulturnog kanona, kojeg se
nije ideolo{ki ograni~avalo. Kao dio tog
kulturnog kanona objavljivani su i savremeni pisci koji su bili ideolo{ki protivnici
Hamsun, Celine, Eliade, Evola, Ionesco
Etni~ki reìm, koji je protivnik prosvjetiteljske tradicije Kanta, francuske i ameri~ke
revolucije, ne posjeduje ono {to zovemo
kulturnom svije{}u jer mu je odre|enje u
(la`noj) biologiji, a kultura je upravo
nadilaènje tog (la`nog) odre|enja nego
tek ne{to {to bismo mogli nazvati folklornim nadraàjem ~ula. U prostoru etni~kog
reìma nema mjesta za svjetske standarde.
KRVNA I RODOVSKA PRAVA
Ali, standard postoji: sad ve} generacijama ukorijenjena nacionalna mr`nja.

Ostajem pri staroj zabludi, koju nam
je nedemokratski nametnuo socijalisti~ki
reìm u kojem smo odrasli da je nacionalna mr`nja, makar bila i demokratska,
jedna antihumanisti~ka pojava. I u socijalizmu i danas, u klerofa{izmu, poezija me
dràla na distanci od partijskih politika. U
traganju za lirskim, hermeti~kim formulama
vlastitih nemira, vi{e simpatizera na|oh i
me|u komunistima. Me|u nacionalistima
niti jednog! Prvi su se, ipak, bavili apstraktnim mislima, kao i ja traìli formulu svojih
uzaludnih vizija, a drugi nikad ne pokaza{e
interes ni za {to drugo do za svoja krvna i
rodovska prava, bez ikakve mogu}nosti njihova nadilaènja. I poezija je kod njih
biolo{ki uposlena. Rije~ju, s ljevi~arem se
moè{ sukobiti intelektualno, a s desni~arem samo visceralno.
Sve ~e{}e je mu~no gledati koliko
ovaj prostor kasni za svijetom u svemu, pa
~ak i u negativnim trendovima. @ivimo neki
pervertirani, zaka{njeli nacionalizam!?
Mi smo, na Balkanu, u posljednjih trideset godina iskusili, na najstravi~niji na~in (a
tu prije svega mislim na genocid nad
Bo{njacima) sve zablude i zlo~ina~ki karak42
KOMUNISTI I OSTALI: U traganju

za lirskim, hermeti~kim formulama
vlastitih nemira, vi{e simpatizera
na|oh i me|u komunistima.
Me|u nacionalistima niti jednog!
ter nacionalizma, i iz tog ubita~nog stanja
ne vidimo izlaza ni danas. Taj izlaz ne
moèmo na}i jer su nacionalisti uspjeli u
svom naumu da uni{te svaki kriterij
rasu|ivanja, pa i sam zdrav razum, da sam
duh prokaù kao opasnost po naciju, da
iskorijene sve standarde civiliziranosti, prosvjetiteljstva i, rekao bih, same ljudskosti.
Oruànim su putem uspostavili lijenost
duha kao jedini poèljni, {tovi{e, jedini
oblik duhovnosti. Vojni obveznici od
nekada sada se pretvaraju u vjerske obveznike. Tu lijenost duha Bogdan Bogdanovi}
nazivao je zlo~ina~kom, gorom od bilo koje
ideolo{ke zablude. Takav mentalni profil,
kaè Bogdanovi}, koji odmah ide na likvidaciju svega {to se ne uklapa u njegov
ukratko sro~eni pogled na svet, vodi
pravo u katastrofu. S takvim manirima se
sigurno ne izlazi iz krize. Ako }emo takvo
mi{ljenje prihvatiti, onda se moramo pomiriti sa krizom kao trajnim stanjem. Za mene
je nacionalizam karikatura nacije, to jest
dovo|enje u ànr groteske latentnoga konteksta samog pojma nacije.
Nije za utjehu ni to da svijet ide u
sli~nom pravcu. Ivice suprotstavljenih strana su zao{trene, varnica izme|u njih koja
moè zapaliti ~itav svijet je, ~ini se, pitanje
trenutka. Postoji li mogu}nost izlaska iz ove
krize u 21. stolje}u?
ôvje~anstvo se, naàlost, jo{ nije izvuklo iz prethistorije. To je Marx govorio u
XIX stolje}u, a ni danas ne bismo mogli o
~ovje~anstvu ste}i puno povoljniju sliku. I
dalje je sve isto. Religija, opijum za narod,
ideologija, kokain za sljedbenike, nacija,

gnojivo za na|ubrivanje. Gledaju}i na{u
povijest, moglo bi se re}i da kad god um
do|e do sloène slike svijeta, ono neumno se
izbezumi i ustaje na oru`je da sliku pojednostavi. [to se ti~e izlaska iz krize, tu bih, kao
Krleà, u igri crnog i bijelog tako|er bio
sklon stvar pogledati s crne strane. No, na to
bih mogao odgovoriti samo aforisti~ki, bez
ikakve proro~ke intencije. Istrebljenje ljudi
proporcionalno je njihovom biolo{kom
porastu. Nekada su bili nu`ni stogodi{nji
ratovi da bi se do{lo do brojke od miliona
ubijenih. Nedostajalo je ljudstva. Za dva
~etverogodi{nja rata u XX vijeku i{~ezlo je
na desetine miliona pojedinaca, {to je odgovaralo tada{njem broju prisutnih. U XXI
vijeku, drè}i se provjerene statistike,
moèmo samo zamisliti o~ekivane strahote.
KO JE OD SRBA POKU[AO
NAPRAVITI GRA\ANE?
Nije li to, ipak, malo previ{e mra~an

stav?
Naravno, kada bi to bio moj stav. Ali,
to je vi{e jedno osje}anje izraèno
aforisti~ki, a svako takvo osje}anje po~iva
na paradoksu, koji nije stav, opredjeljenje,
ve} je bliè pjesni~koj figuri. Ako bilo {to
izraàva, to je neka vrsta zebnje. No, ako bih
odgovarao na to pitanje unutar polja teku}ih
politika i neke vi{e politi~ke mogu}nosti,
rekao bih isto ono {to je nedavno rekao Lech
Walesa o Evropi. Izlaz je u demontiranju
nacionalnih sentimenata, u odustajanju od
nacionalnih ucjena u okviru jedne vi{e,
op}enitije strukture, i upravo je nu`no uradiSLOBODNA BOSNA I 31.12.2015.
28.12.2015
16:50
Page 43

ti sve na ozbiljenju i utvr|ivanju institucija te
strukture. To isto govorio je, prije sto godina
i Paul Valery, koji je napisao da nijedan politi~ki reìm ne moè primjerno odgovoriti
izazovu svijeta koji se mijenja ako se drì
preìvjelih elemenata svoje politike, a ti elementi su, kako on kaè, podjela na nacije i
osje}anja ili ideje koje su povezane s njima.
Uostalom, on je kazao da je sloboda duha
nespojiva s bilo kojom vrstom tradicije.
Relativni duh liberalizacije u 80-tim,
kada su nacije ve} bile afirmirane, nije doveo
do prirodne evolucije ka gra|anskom liberalnom dru{tvu, ve} do pada u mentalitet plemena. Vi ste tih godina, i u ~asopisu Delo i u
dnevnoj {tampi, ratovali s tim mentalitetom.
Krajem 80-tih taj je pad, to putovanje
izvan historije, navije{ten kao politi~ki program u jasnim i prijete}im rije~ima srpskog
vo|e: Ako ne umemo da radimo, umemo
da se bijemo. Odmah su se nadovezali i
ulizi~ki pisci: Misle neki da }e od Srba
napraviti gra|ane i Za{to da se stidimo {to
smo ostali poslednji primitivci. To su sve
bili pozivi na direktnu akciju, koja je potom
i izvedena. Budu}i da se ovi ljudi nisu
namjeravali civilizirati, a morali su imati
neki svoj argument, bio je to fantom neke
sirove du{evnosti, kojoj se apologiziralo, a
koja se, pak, u njihovim me|uljudskim
odnosima ne zna druk~ije iskazati doli kao
bezdu{nost. Prefinjena osje}anja, intelektualnu nijansu doìvljavaju kao najgoreg
du{manina. Oni su i danas u punoj mjeri
vladari duha vremena na na{im prostorima. Njihov uspjeh je u ukidanju kriterija
koji jednu sredinu ~ini rasudnom, te u tome
da ta sredina ne doìvljava koliko bi trebalo
taj uspjeh kao svoj najstra{niji poraz.
Moè li se to tuma~iti i starom pri~om
MIRIS INTELIGENCIJE NA BALKANU
Razum je kod nas prikazan kao

opasan
U godinama u kojima je prijetio
rat, ni inteligencija se nije proslavila?
Govore}i o intelektualnim pokreta~ima
mr`nje, H. M. Enzensberger tih je godina
napisao kako se najspektakularniji pad inteligencije dogodio na Balkanu. Tih sam godina i
sam u mnogim tekstovima pisao protiv tih
trova~a javnosti, ali sam i preispitivao pretpostavke njihove navodne intelektualnosti. Ve}i
su intelektualci bili fudbalski treneri Miljan
Miljani} i Ivica Osim od mnogih akademika,
koji su mo`da u svom stru~nom polju ne{to
zna~ili, ali su u svemu ostalom bili duduci.
Dobar dio te inteligencije ionako je uvijek bio
o barbarstvu i civilizaciji?
Na jednom skupu u Le Mansu, 1993.
godine, jedan mi je francuski sociolog prigovorio {to o balkanskim etni~kim
~ista~ima govorim kao o barbarima. Kada
sam mu objasnio da i J. Major i F. Mitterand
zadovoljavaju kriterije moje definicije barbarstva, jer mi jo{ ìvimo u prethistorijskom
svijetu, te da, naprimjer, njemu ostavljam da
utvrdi tip njihova barbarizma civiliziranog
lica, ~ini se da je bio zadovoljan.
Uglavnom, govore}i o na{im ratnicima protiv civilizacije, mogu samo primijetiti da
uro|ena prednost barbara leì u tome {to
ga se ne ti~u argumenti civiliziranja ve}, i
kada je pritisnut civilizacijom, samo ~eka
da civilizatoru popusti pa`nja pa da on
isko~i iz busije svog neargumentiranog, te
tim opasnijeg, zahtjeva za vla{}u. Ko god
laàn. To se i pokazalo kada je nastupio ~as

direktne akcije i oni do~ekali priliku da podgriju nesposobnost mnogih da razumu daju njegovo mjesto u svojim me|uljudskim odnosima. Umjesto toga, oni su razum prokazivali
kao anacionalan, te tako opasan. Nije li takozvani otac srpske nacije rekao da je najve}i
neprijatelj Srba prosvetiteljstvo. To je jedna
stra{na re~enica koja poru~uje Ho}u da
svako ko zna vi{e od mene sada zna manje.
Taj stav, naravno, nije karakteristi~an samo
za srpskog nacionalistu, ve} i za sve druge
balkanske nacionaliste. Svi ti nacionalisti
`rtvovali bi cijelu naciju za svoju ideju o njoj.
pokazuje i najmanje znake ljudskosti,

otpadnik je od njegova osje}anja stvarnosti.
U to se doba koristio i izraz preu~en
u napadima na nekoga ko nije bio po volji
ognji{noj inteligenciji.
Izraz preu~en, kojega onaj nedou~eni
(nova klasa montanjarskih poluinteligenata)
upotrebljava kao osudu onog u~enog, zapravo je osuda svake u~enosti. Jer, nikada se ne
moè biti previ{e u~en. U~enje je proces, i
niko ne moè povu}i granicu dovoljnog
znanja. Uostalom, sam je nacionalni historik i politi~ar Slobodan Jovanovi} davno
rekao da je za naciju opasniji nedou~eni od
svakog preu~enog intelektualca. A danas
su ljudi koji ne znaju vladati ni sobom dobili priliku da vladaju drugima.
Tu dolazimo do kulture smrti koja jo{
vlada u na{im plemenskim prostorima.
Samo su jo{ kod nas smrtovnice obavezan
dio novina.
Zato {to kod nas, jo{, uveliko vlada
mitolo{ka svijest. Da sa`mem dugu pri~u,
jo{ smo mentalitetski negdje na putu od
bikameralne svijesti, bolje re}i nesvijesti, ka
racionalnoj i individualiziranoj svijesti. I
na{ odnos prema smrti nije budisti~ki,
meditativan, ve} kao {to kaè E. Cioran,
Balkanac: Dolazim iz zemlje u kojoj se
urla na sprovodima. No, kada je ta misao o
smrti osvije{tena ona zna proizvesti i dirljive momente u umjetnosti. I sm sam napisao (neobjavljenu) knjigu fiktivnih epitafa,
ali to su, za razliku od sve one patetike koja
se koristi u tom ànru, ironijski epitafi.
Poezija je uvijek bila ogledalo op}eg
stanja duha u raznim epohama. Kako s time

stvari stoje danas?
43
28.12.2015
16:50
Page 44
Onaj koji ne vjeruje u omnipotenciju

umjetnosti ne vjeruje ni u samu umjetnost.
No, danas je sve vi{e takvih nevjernika i
me|u samim zvani~nim umjetnicima.
Umjetnosti je ostavljen prostor nezvani~nosti.
Govore}i o hebrejsko-kr{}ansko-islamskom
civilizacijskom krugu, Srednji vijek, XI-XIII
stolje}e, pamtimo po andaluzijskim {panskoarapskim pjesnicima, njihovim nastavlja~ima
provansalskim trubadurima, te perzijskim
pjesnicima (Firdusi, Hajam, Rumi, Hafiz).
Oni neposredno prethode na{em novom vijeku i Danteu, koji obiljeàva prelaz XIII u XIV
vijek. XIV vijek je Petrarkino stolje}e.
Vrijeme prelaza XVI u XVII stolje}e je
Shakespeareovo, kao {to je prelaz XVIII u
XIX stolje}e Goetheovo doba. XIX stolje}e
je poetski prepoznatljivo i u Baudelairea i u
Whitmana, kao i u mnogih drugih velikih pjesnika romantizma i, napokon, modernizma,
koji dolazi u punoj mjeri s francuskim pjesnicima kraja XIX vijeka (Rimbaud,
Mallarme). U novija vremena moète
nabrojati na desetine velikih pjesnika kod
kojih se epoha ogleda u njihovom posebnom,
razli~itom zrcalu. To bi, naravno, i danas trebao biti slu~aj, ali danas se poeziji, kao ogledalu epohe, ne pridaje zna~aj koji je nekada
sama uspijevala izvojevati.
Vi, formalno, ne pripadate nijednom
od tzv. konstitutivnih naroda, a ti narodi
danas osporavaju postojanje bosanskohercegova~ke knjièvnosti. [to za Vas osobno
to zna~i?
Da, ostao sam bez domicilne knjièvnosti. Kako me sila vlasti svrstala u rubriku
Ostali, onda valjda i pripadam nekoj
knjièvnosti ostalih u Bosni i Hercegovini.
Sva cjepidla~enja nacionalizma mogu
zavr{iti samo u apsurdu. A, zapravo, ukorom novonastale etni~ke samodovoljnosti
ka`njen je i sam pojam knjièvnosti.
Vi ste Bosanac?
Kad kaèm da sam Bosanac, to je ona
vrsta istine kao kad kaèm, Mars je crvena
planeta. To su istine na koje mi ne moèmo
utjecati. Da sam se rodio u Sarajevu, i tu
odrastao, ~injenica je kojoj ne moè{ prilijepiti nikakvu intenciju. Jednom me je jedan
zagovornik balkanskog barbarogenijstva
optuìo da sam se iskorijenio, prekinuo
sve duhovne veze sa zavi~ajem. Naravno,
za njega je zavi~aj zna~io ognji{te, ruralnost, neotesanost i polupismenost. A, ko se
iz toga ne bi iskorijenio? Tako iskorijenjen,
petnaest sam godina radio (i zavr{io) jednu
Antologiju lirske poezije bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog jezika od IX
stolje}a do danas. No, sada kada je ideologija barbarogenijske zavi~ajnosti zavladala
kulturnim prostorom, nemogu}e je objaviti
takvu ozbiljnu, enciklopedijsku knjigu
(1.600 strana poezije i 250 strana kriti~kog
44
JEZIK NASU[NI:
Nama Bosancima, i
hrvatski i srpski i
crnogorski
mogu biti takozvanim
maternjim jezicima
materijala). Dana{nja zavi~ajnost se moè
izraziti samo estradno, takore}i bukom i
bijesom.
BOSANSKI I DRUGI MOJI JEZICI
Va{ je jezik bosanski?

[to zna~i da pi{em jezikom ljudi odraslih u mje{ovitom lingvisti~kom okru`ju.
Nama Bosancima, i hrvatski i srpski i crnogorski mogu biti takozvanim maternjim
jezicima.
U Bosni i Hercegovini Vam nije
objavljena knjiga od 1987. godine. Skoro
trideset godina kao da traje pre{u}ivanje,
mogu slobodno re}i, jednog od najzna~ajnijih intelektualaca koje ova sredina ima.
Od sedamdesetih do kraja osamdesetih
objavljivao sam uglavnom u sarajevskim
izdava~kim ku}ama Svjetlost, Veselin
Masle{a i Zadrugar, od kojih su prve dvije
bile me|u najve}im i najzna~ajnijim balkanskim izdava~ima i koje su, na {tetu cijele
kulturne Bosne i Hercegovine, zavr{ile kao
kolateralna `rtva novih etni~kih agendi. U
tih trideset godina koje spominjete objavljivao sam tamo gdje su me zvali, u Splitu, u
Zagrebu, na Cetinju i u Amsterdamu, gdje
sam ìvio posljednjih dvadesetak godina.
Zanimali ste se i za ànr polemike?
âk ste i objavili jedan filozofsko-literarni
tekst Kratki uvod u vje~nu polemiku.
U toj sam knjizi pripovjeda~ki prezentirao modele raznih, stvarnih i mogu}ih polemika, od predsokratovaca do danas. No,
nekada sam i sm polemizirao, dok su jo{
postojali intelektualni standardi javnog
op}enja. Danas kad moète izvaliti bilo {to,

bez ikakve reakcije tzv. javnog mnijenja,
dakle bez ikakve, makar logi~ke posljedice
za neznanje, ~emu bi posluìlo va{e
zgraànje? Ako iznesete sve prave argumente protiv nesuvislosti koje se motaju
javnom scenom, ni{ta ne}ete posti}i, jer
scenom ne vlada logika, ve} nacija i vjera,
kojima je logika zadnja rupa na svirali.
Sje}am se, krajem 70-tih, vodio sam (filozofsku) polemiku s jednim staljinisti~kim
muzikologom, pristalicom teorije odraza.
Na ulici mi prilazi jedan doma}i knjièvnik
i veli: Kad ~itam tebe, sve si u pravu. Kad
~itam njega, sve je u pravu. Ta
nemogu}nost da se razlikuje {to je ta~no, a
{to nije u stvarima logike, obezvre|uje
svaku polemiku, a ta je muka od samog
mi{ljenja danas sveprisutna.
Pored radova koje potpisujete svojim
imenom, objavljujete jo{ pod dva imena,
Anhel Antoni} i Aristid Teofanovi}. Kako je
napisao veliki peruanski pisac Mario Vargas
Llosa: Svaki je ~ovjek mnogo ljudi.
To su razli~iti autori. Tri poetike koje
imaju svoje autore. U zagreba~kom magazinu Poezija ~ak sam, ne tako davno, objavio i
njihovu me|usobnu prepisku. Ta su tri autora uspjela razviti svoju sliku svijeta u cjelovito uobli~ene poetike. Svojedobno sam objavljivao i pod raznim drugim imenima pjesme, kritike, eseje, ali to je bilo sporadi~no.
U knjigama Aristidovim, u formi dramatis
personae, pojavljuje se na stotine likova sa
vlastitim nazorima na svijet i ljude. Literarno
nisam ovisnik o jednoj personalnosti, kako
je to rekao Fernando Pessoa.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
27.12.2015
15:19
Page 7
Sretna Nova
2016. godina!
27.12.2015
15:22
Page 5
28.12.2015
15:10
Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-958:ISPRAVNA-oglasi.qxd
18.3.2015
14:51
Page 1
28.12.2015
14:33
Page 6
Povodom velikog jubileja izdavanja 1000. broja

kolektivu magazina Slobodna Bosna upuujemo
iskrene estitke i elje da nastave raditi uspjeno,
a graanima Bosne i Hercegovine elimo
sretnu i prosperitetnu 2016. godinu
Sretnu 2016. godinu

elimo naim
poslovnim
partnerima i
svim graanima
senad pecanin:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
17:04
Page 50

Slobodna Bosna jedini je preostali medij kojem ureivaku politiku ili sadraj
tekstova, naslovnica, emisija ili priloga glavnom uredniku ne saopavaju vlasnici
medija iz redova tranzicijskih pobjednika, efova politikih stranaka ili predstavnika bratskih zemalja
SB JE POSLJEDNJA BRANA
BUJICAMA FA[IZMA,
NACIONALIZMA, PRIMITIVIZMA...
tome odlu~io da pruìm svoj skromni
doprinos.
RIVALSTVO DVA MAGAZINA
Pi{e: SENAD PE]ANIN
vim uposlenicima, suradnicima i

~itateljima Slobodne Bosne ~estitam izlazak 1.000. broja! I za
dràve i dru{tva puno razvijenija i
sa znatno naprednijom {tampom
izlazak hiljaditog broja bio bi zna~ajan
jubilej: u ovakvoj Bosni i Hercegovini je i
vi{e od toga. U pro{lom izdanju Slobodne
Bosne najavljen je jubilarni broj obe}avaju}eg sadràja. Izme|u ostalog je objavljeno da }e biti i puno iznena|enja, te da ne}e
govoriti ili pisati za ove novine samo oni sa
kojima smo dobri. Ovaj tekst ima
zadatak da ispuni obe}anje o prilozima
autora sa kojima Slobodna Bosna nije
dobra: siguran sam da sam shvatio razlog
za upu}enu molbu, ali sam glede i unato~
50
Slobodna Bosna je, po mojem sudu, ve}

dugo jedan od najzna~ajnijih, a posljednjih
godina mo`da i najzna~ajniji medij u Bosni
i Hercegovini. Ovo svakako treba ~itati kao
kompliment magazinu, ali i tu`nu
dijagnozu medijske slike dana{nje Bosne i
Hercegovine i same Bosne i Hercegovine.
Slobodnu Bosnu pratim od prvog broja.
Za razliku od ostalih novina, ~itao sam je i
kao konkurenciju magazinu koji sam
utemeljio i vodio osamnaest godina.
Uìvao sam u svim padovima Slobodne
Bosne i patio zbog njenih uzleta; bio sam
sretan {to su pore|enja sa Danima od strane
valjda svih relevantnih ocjenjiva~a bila na
{tetu Slobodne Bosne; od rivalstva dva
magazina je najvi{e profitiralo (ve}inom
isto) ~itateljstvo; tom ~itateljstvu je najteè
bilo objasniti povremenu razmjenu te{ke
verbalne artiljerije izme|u magazina sli~nih
uredni~kih svjetonazora...
Slobodnu Bosnu nije te{ko ne voljeti:
skoro da nema tog temeljnog ùrnalisti~kog principa koji u njoj nije vi{ekratno
naru{avan; na odnos prema ljudima o
kojima se pi{e ~esto presudno uti~e
arbitrarna pripadnost onima sa kojima
smo dobri; magazin nerijetko sluì kao
medijski malj za obra~une sa ljudima, pri
~emu se koristi jezik najniìh osobnih
uvreda svojstvenih najopskurnijim glasilima... I moglo bi se na jo{ puno prostora
nastaviti sa nabrajanjem elemenata koji
krnje reputaciju Slobodne Bosne.
Ali, kada bi se svi razlozi stavili na
jedan tas pretegao bi onaj drugi, na kojem
se nalaze oni zbog zbog kojeg Slobodna
Bosna zasluùje respekt. Naime, upravo je
taj magazin jedini medij u dana{njoj Bosni
i Hercegovini za kojeg moète biti sigurni
da jo{ uvijek njeguje prevazi|enu praksu po
kojoj se ime osobe koja odlu~uje o sadràju
nalazi u impressumu, pod rubrikom glavni
i odgovorni urednik. Da, naravno, moè

taj glavni i odgovorni urednik iz razli~itih
razloga pogrije{iti (i obilato grije{i) u
uredni~koj ili autorskoj procjeni; ali to je
jedini preostali medij kojem ure|iva~ku
politiku ili sadràj tekstova, naslovnica,
emisija ili priloga glavnom uredniku ne
saop}avaju vlasnici medija iz redova
tranzicijskih pobjednika, {efova politi~kih
stranaka ili predstavnika bratskih
zemalja. Nigdje vi{e ne}ete na}i toliko
ljudi spremnih da radi dru{tvenog interesa
ili osje}anja javne odgovornosti preuzmu
rizik i za vlastitu sigurnost (da podmetnu
glavu tamo gdje pametni ne bi ni nogu),
da budu posljednja brana bujicama fa{izma,
nacionalizma, primitivizma, klijentelizma..., da rade direktno u korist vlastite
materijalne {tete...
LEICESTER BH. MEDIJA

Dok sam bio novinar, dok mi je
novinarstvo bilo zadovoljstvo i dok mi je
predstavljala konkurenciju, prièljkivao
sam ga{enje Slobodne Bosne. Nisam bio u
stanju spoznati da veliki dio zasluga za
kvalitet Dana pripada upravo konkurenciji
Slobodne Bosne. Danas, kao (ne)izlije~eni novinar, kao advokat, ali prije svega
kao gra|anin Bosne i Hercegovine,
ga{enje Slobodne Bosne doìvio bih kao
bolan udarac krhkoj nadi da bi ovo mogla
biti zemlja u kojoj bi makar generacije
moje djece mogle normalno i sretno
ìvjeti.
Pravi ljubitelji fudbala su presretni zbog
~injenice da je Leicester na ~elu engleske
Premier lige i da mu u le|a gledaju
neuporedivo bogatiji klubovi, kao {to su
Chelsea, Manchester City, Arsenal,
Manchester United, Liverpool... Ova
~injenica predstavlja nadu za fudbal, nadu
da bogatstvo i mo} ne moraju ba{ uvijek
biti presudni za uspjeh. Slobodna Bosna je
danas Leicester bosanskohercegova~kih
medija i to je sasvim dovoljan razlog i za
simpatije i za podr{ku.
senad pecanin:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
17:04
Page 51

DUNJA MIJATOVI], predstavnica OSCE-a za medije
Slobodna Bosna i njeni novinari su neizbjeni

dio istorije bosanskohercegovakog novinarstva
Slobodna Bosna i njeni

novinari su se uvijek bavili i
pokretali te{ke teme, koje su
od vitalnog zna~aja za javnu
raspravu u na{em dru{tvu.
Bez ovakve vrste medija i

novinara nemogu}e je
postojanje pluralizma medija
i pluralizma mi{ljenja.
Pisanje Senada Avdi}a vam
se moè svi|ati ili ne, i

malo je onih koje njegovo
o{tro pero nije dohvatilo na
ovaj ili onaj na~in, ali ono {to
svi moramo priznati i
prihvatiti je da je Senad
Avdi} kao glavni i odgovorni
urednik Slobodne Bosne jo{
uvijek jedan od rijetkih
bardova istraìva~kog,
kontroverznog, provokativnog
i hrabrog novinarstva u
regionu, a Slobodna Bosna i
njeni novinari neizbje`ni dio
istorije bh. novinarstva. To je
novinarstvo koje treba
podràti ako smo se
opredijelili da ìvimo u
demokratskom dru{tvu.
Naàlost, Slobodna Bosna
je tako|er privukla
moju pa`nju i zbog izuzetno
velikog broja tu`bi za klevetu
pokrenutih od strane
politi~ara i javnih li~nosti. To
pitanje sam pokrenula u vi{e
navrata sa vlastima u BiH jer
smatram da javne li~nosti
trebaju posjedovati mnogo
ve}i stepen tolerancije na
kriti~ko izvje{tavanje i ne bi
trebali koristiti Zakon o
kleveti u svrhu u}utkivanja
kriti~kih glasova. Za zdravu
demokratiju potrebno je
sigurno medijsko okruènje
sa novinarima koji su spremni
sve da ispitaju i urednicima
koji imaju jasne
stavove. Naravno, sve to
treba biti u skladu sa visokim
profesionalnim i eti~kim
standardima novinarstva.
@elim vam dalji uspjeh i
radujem se
narednim izdanjima.
51
ozren kebo-jub:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
16:35
Page 52

Ostali ste sami protiv ovih mentola
NEK VAM JE DRUG TITO

NA POMO]I!
Pi{e: OZREN KEBO
ad nekada{nji ovisnik o dnevnim

i sedmi~nim novinama pogleda
rapidno opadanje tiraà, ugleda,
mo}i i kvaliteta tiskanih medija,
prvo {to mu padne na pamet je
parafraza stare indijanske poslovice: Kiosci
}e poèljeti novina, ali novina biti ne}e.
Da se razumijemo, ne morate gornju
parafrazu ba{ doslovno shvatati. Bit }e
strana~kih glasila, protiv ~ega u na~elu
nemamo ni{ta, bit }e i ùtih klasika, {to
tako|er podràvamo, bit }e na kraju i
korporativnih izdanja, te i njih srda~no
pozdravljamo, ali novina... Ho}e li vi{e
ikada biti novina u onom njihovom
reprezentativnom zna~enju i izdanju? Ako
se sjetite s kakvom smo groznicom
~etvrtkom ujutro kupovali Slobodnu
Bosnu i Dane, ili s kakvim se respektom
do~ekivao Feral Tribune, da navedemo
samo ta tri primjera, onda je jasno kakvu
su ulogu u ìvotu generacije koju je
vrijeme otpisalo, imale novine. Dnevne,
sedmi~ne, petnaestodnevne, ~ak i poneki
mjese~nik.
DRA@ESNI PRINT
Danas od svega toga skoro da nije
ostalo ni{ta. Time su fascinantniji primjeri
printanog novinarstva koji jo{ ìve, koji se
52
ozren kebo-jub:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
16:36
Page 53

otimaju i ne predaju. Znaju}i u kakvom se
vremenu batrgamo, nekada ne mogu da
povjerujem da Slobodna Bosna, u kojoj
sam zara|ivao kruh dvije godine, jo{
postoji. I pun sam respekta prema toj
~injenici. Naravno da va{ portal nema onu
nenadma{nu dra` va{eg printanog izdanja.
Papir vam je u krvi, a portal je tek
temporalna nu`nost, va{ danak internetu i
21. stolje}u. Prihvatili ste ga, punite ga, ali
nema tu dovoljno ni novca ni ljudi, a jo{
va`nije, nema one uzavrele energije, one
groznice ~etvrtkom ujutro. U printu smo
imali deadline jednom sedmi~no (ili, kao u
mom cjeloìvotnom slu~aju - jednom u 15
dana). Na portalu je po vas Boìji dan
dedlajn i taj stres nije za ostarjele ma~ore
poput Senada Avdi}a. ôvjek koji je
fakultet upisao davne 1978. godine ve} je
na prvoj godini iza{ao na dobar glas zbog
jedinstvene naobrazbe. A danas je ostao
posljednji iz te blagorodne generacije na
braniku profesije. Kako god okrenete, taj
vam je Avdi} jedan od na{a dva najva`nija
novinara. Oba se zovu Senad, obojica su
puni mana makar koliko i kvaliteta, ali su
im kvaliteti bili tako va`ni da su - svaki na
svoj na~in - obiljeìli jedno turbulentno i
opako vrijeme.
To koliko smo ostarjeli, zastarjeli i
neadaptirani potvr|uje ovaj morbidni
detalj: danas se glavne bitke ne vode u
novinama, nego na portalima, ali ne u
tekstovima koje su vrijedni reporteri,

izvje{ta~i i istraìva~i ispisali, nego u
komentarima ispod tih tekstova, jednom
zastra{uju}em huku vremena u kojem se
svaka diskusija najkasnije nakon tre}e
replike stroluje u tri fundamentalna pitanja:
ko je po~eo rat, ko je kome vi{e neja~i
zaklao u pro{losti i ko }e kome bolje jebati
majku u svijetloj budu}nosti. A - evo jedne
neizbje`ne apozicije, jer je ona ~isti duh
vremena i prostora - potrefi li se bilo kojim
povodom bilo koje ènsko u bilo kojem
tekstu, komentari odmah po~nu zaudarati
na ustajali, uègli, nerealizirani testosteron:
Udara se ko da ima kasko. Podero bih je
ko lamelu uz Mahmutovac. Ko Novali}
Federaciju, ko Fo~ak rodni list... I tako do
kraja svijeta...
ROD RO\ENI...
Ti nam komentari {to{ta govore o
primjenjivosti evolutivne biologije na internet,
gdje se izgleda uvijek okupi vi{e majmuna
nego originalnih ljudi. Naravno, ovo ne vaì
za poveliki broj ~itatelja koji zaista èle
diskutirati, promi{ljati, polemizirati, ali njih
uvijek nadglasaju bu~ni hajvani koji savr{eno
vladaju elementarnim pravilom javne

diskusije. Ako ho}e{ da pobijedi{, budi
nasilniji, bu~niji, primitivniji. I ta~ka.
A ako su komentari po broju pregleda i
~itanja nadma{ili izvorne tekstove, onda
smo na samom pragu mo`da najmodernije
definicije novinarstva koju u ovom trenutku
moèmo ponuditi: osiroma{eni ùrnalizam.
Osiroma{eni u dvostrukom smislu: u onom
semanti~kom, novinarstvo kao blijeda sjena
profesije kakva je nekada bila i u onom
egzistencijalnom: novinari su vam danas
nevi|eni kokuzi, koji rade za nekoliko
stotina maraka. Ako ih i to zapadne. I ako
im i to bude ispla}eno, jer novine su ve}
godinama kolosalni gubita{i kojima su
ra~uni ili blokirani ili prazni.
I {ta tu onda moè Slobodna Bosna,
jedini preìvjeli dinosaurus nekad slavnog
sarajevskog novinarstva? Ili bilo koja
druga printana revija? Moè mnogo, da
odmah kaèmo. Za po~etak, moè da
propadne elegantno. Kao drugo, da taj
trenutak propasti odloì za jo{ makar 1.000
brojeva.
Zbog svega toga, zbog svih va{ih mana
i mnogo vi{e zbog va{ih kvaliteta, danas
kupujem samo Slobodnu Bosnu. Drage
kolege i jo{ draè kolegice, od sveg srca,
svim svojim bi}em navijam za vas. I eto
razloga da se debelo zabrinete. Za koga god
sam u ìvotu navijao, taj je na kraju ispao iz
lige. Evo, naprimjer, Vele`...
1000 iskrenih estitki

alje Vam Hirurka i Estetska Poliklinika Karabeg Sarajevo
53
vela:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
19:01
Page 54

Dvije hiljadite godine sarajevski pisac NENAD VELIKOVI putovao je udnim
vozom punim evropskih pisaca, od Lisabona do Petrograda, pa jo preko Moskve i
Varave nazad do Berlina; sa putovanja koje je trajalo etrdeset dana slao je za
Slobodnu Bosnu jednom sedmino putopisne biljeke, a ti tekstovi posluili su
mu kao graa za priu kojom se otvara u beogradskoj Fabrici knjiga objavljena
zbirka Vitez vedskog stola, a iji jedan dio donosimo u naem jubilarnom broju
LITERARNI EKSPRES 2000
Za san o novoj Evropi sunce

juga je prejako, bijelo rublje
siroma{nih suvi{e podsje}a
na zastavu gubitnika
kontinenta, anahrona ideja putovati vozom,
od Lisabona do Berlina, preko Petrograda i
Moskve? [est sedmica, trinaest zemalja,
dvadeset jedan grad. [ta je to uzbudljivo i
inspirativno u putovanju trasom davno
otpisanog expressa za Moskvu?
Zar vrijedi spiskati 14 miliona maraka
na mahanje literaturom u slavu ujedinjenja
Evrope?
Linija kojom se na karti Starog
kontinenta poveù Lisabon, Madrid, Bordo,
Pariz, Lil, Brisel, Dortmund, Hanover,
Malbork, Kalinjingrad, Vilnus, Riga, Talin,
Petrograd, Moskva, Minsk, Brest, Var{ava i
Berlin ne doti~e Mediteran. Za san o novoj
Evropi sunce juga je prejako, bijelo rublje
siroma{nih suvi{e podsje}a na zastavu
gubitnika.
njegovo ime ve} gube nadu da je stigao.

Na kraju tog velikog dana u njegovom
malom ìvotu on leì na ogromnom
mirisavom mekanom krevetu, na sedamnaestom spratu hotela (kao da nije ni iza{ao
iz aviona). Soba oko njega ve}a je od
dnevnog boravka u ve}ini sarajevskih
vrti}a.
Uspavljuje se mirisima: soka dinje, u
kojem se dave ose na terasi iznad Gruà;
ruà, u vrtu dàmije na obali Bosfora ~ije
talase sije~e ruka preba~ena preko naslona
klupe; bu|i, oko prozora s pogledom na
stabla maslina u vrtovima iznad Formije;
lavande, u rasu{enim praznim ormarima;
smole u borama borova s ~ijih kro{anja
vjetar otresa {i{arke pune cvr~aka i
pinjola...
Avion sa piscem iz Bosne nekoliko

minuta leti nad {irokom rijekom, zatim
sasvim nisko nadlije}e zamak na brdu, stare
trgove i moderne poslovne zgrade, da
napokon sleti na Aeroporto da Portela.
Aerodromska zgrada blista iznutra,
putnici ne~ujno vuku svoje kofere na
to~ki}ima po gumiranim podovima,
poslovni ljudi ninaju otvorene laptope na
svojim koljenima, ili }u}ore u mobitele.
Prido{lica s paso{em nabuhlim od viza
ostaje posljednji i izlazi u hol kad hostese s
kartonom na kojem je pogre{no ispisano
ISIDORA, OFICIRKA ZA VEZU
NOS U JASTUKU
Pi{e: NENAD VELI^KOVI]
Swissairovom avionu koji prelije}e Azurnu obalu pisac iz Bosne

hipnotisan je monitorom s podacima o brzini, visini, temperaturi i
nazivima gradova pod pazuhom
letjelice. Daleko na istoku rastvorilo se u
tinti no}i Sarajevo odakle je tog podneva
krenuo na ~etrdeset i dva dana dugo
putovanje sa stotinu i sedam evropskih
pisaca èljeznicom kroz Evropu.
Zar nije, pita se nagnut nad kartu starog
54
Vrijeme predvi|eno za doru~ak u

luksuznim hotelima mudro je rastegnuto na
~etiri sata. Taman toliko potrebno je piscu
iz Bosne da omiri{e izloènu ponudu,
raspita se o jelima koja prvi put vidi i
metodom imitiranja otkrije na~in uklju~ivanja i (jo{ va`nije!) isklju~ivanja pipa i
~esmi na buradima |useva i ~ajeva. Onda u
rog izobilja u{etava èna s iskaznicom na
tregeru farmerica. Nasmije{i mu se kad ga
ugleda i pri|e njegovom {vedskom stolu.
On ustaje, s teìnom u trbuhu dovoljnom da
28.12.2015
19:01
Page 55
nahrani razred gladne djece iz Bijafre.

- Ako se ne varam, mi smo se ve} sreli kaè ona. Pre dve godine u junu, ispred
pulske Arene u Splitu na otvaranju zimske
olimpijade.
- Sje}am se, vi ste skakali s motkom
preko prepona - prihvati on igru.
- Prepone preska~em samo kad brijem
bikini-zonu. Mo`da ste me pobrkali s
Isidorom Sekuli}?
- Nisam, razlikujem crnke od brineta
ako nisu izrazite plavu{e.
- êkala sam vas sino}, htela sam do}i u
va{u sobu kad ste stigli, ali me bilo strah da
se ne probudim.
- [teta. Ali sljede}i put ne zaboravite da
je jutro kasnije od ve~eri.
- Sre}om, dolari vrede isto i jutros.
Ovde je va{ fii za prvu nedelju. Smatrajte
me oficirkom za vezu sa nema~kim {tabom.
RIBA KOJA GRIZE SVOJ REP

Pod pretpostavkom da honorar od 1000
dolara razmijeni u Portugalu, ne kupuje
ni{ta, i u svakoj sljede}oj zemlji zamijeni
novac u drugu valutu (e{kudose u pezete,
pezete u franke, franke u belgijske franke,
belgijske franke u njema~ke marke itd.),
svakom piscu na kraju putovanja
Literarnim
ekspresom
osta}e
228.7679245496 dolara. Sve ostalo, uz
proviziju od deset posto, ostavi}e u

mjenja~nicama na èljezni~kim stanicama
velikih gradova monetarno neujedinjene
Evrope. Fizi~ki bol za novcem koji kopni
kao gle~er pod ozonskom rupom navodi
~ovjeka od pera i matematike da tu Evropu
vidi kao ribu koja sama grize svoj rep.
Takvom ribom, nesvjesni njenog simboli~kog potencijala, hrane portugalski
ugostitelji gladne turiste u centru Lisabona.
LISABON...
Fasade kao posuvra}ena kupatila,
pro~elja oslikana plo~icama, milionima
plo~ica, ku}e kao kaljeve pe}i isijavaju
toplinu i uljuljkuju u san; ali boje, milioni
boja s okamenjenih }ilima, ho}e da ple{u i
zvoni njihov smijeh strmim ulicama. Pisac
iz Bosne sjeti se sivih sarajevskih fasada,
ro{avih kao lica izre{etana boginjama i
sneveseli ga njegova kljasta sloboda koja
tegli za sobom rat kao suànj gvozdeno
|ule na zahr|alom lancu.
... I KA[KAI[
Sto sedam gulivera putuju kroz
mondensko ljetovali{te natisnuti u
liliputanskom vozi}u. Vrti} podjetinjenih
pisaca na nagradnoj ekskurziji. Opti~ka
varka uve}ava salo, celulit, vene, fleke
znoja, otromboljene trbuhe, skupa zubala,
sijede izraske. Kipi duh literature iz

kvarljivog mesa kao nakvasala tjelesa iz
{arenih vagon~i}a.
U atriju centra za kulturu vrabac
rasprskava vodu koja se preliva niz oble
rubove mramorne fontane. @ubor {adrvana,
miris kafe, nostalgija: djevoj~ica rastegnuta
izme|u roditelja, ra{irenih ruku kao krila
nadlije}e jato golubova. @miri od straha i
ci~i od sre}e usred oblaka uznemirenih
ptica. Tata i mama se ne smiju. Brak: let
djeteta iznad mokre kaldrme klizave od
pti~ijeg izmeta.
NA [INAMA
Voz klizi kroz nepreglednu ravnicu
Ekstremadure. Pisci razgovaraju, pokazuju
jedni drugima svoje knjige i ~asopise.
îtaju se novine, pi{u ~lanci, vode bilje{ke,
zapo~inju reportaè, skiciraju putopisi,
{tancaju kolumne, biljeè stihovi... Herba
volant, scripta manent! Za bocu porta
kupuju se i prodaju prava na prevode.
Prognozira se ko je od putnika sljede}i
nobelovac. Vru}ina je, prekrajaju se
~asopisi u lepeze, ali prozori ostaju
zatvoreni, pu{a~ima smeta propuh jer im
nije dozvoljeno pu{enje u kupeima. Kapric
je so u ~orbi demokratije.
Kao na filmskom platnu u Cinema
Paradiso smjenjuju se u kadru usamljene
55
28.12.2015
19:02
Page 56

hacijende i rijetka daleka naselja. Pisac iz
Bosne broji nepregledan niz telegrafskih
stubova s ra{~upanim frizurama iz kojih
kao ukosnice str{e kljunovi roda.
Dreme` osvaja vitezove pera. Porto
fermentira u mudrost.
Ona se pojavljuje iza knjige i njene
rije~i miri{u na cimet.
- Geometrija je u~iteljica ìvota.

U Madridu, rekla je, treba se ~uvati
dèparo{a. Put od stanice do hotela je
Kalvarija rustikana, dodala je. Popunite
ovaj formular, da ne gubimo vrijeme na
recepciji, zamolila je. Ostavlja ga s
kartonom u rukama, kao pruskog regruta s
pismom koje mu se vratilo.
ORVEL, MAR[ ZA OBOU I LOBAÊVSKOG
MADRID
- Jeste li vi statirali u filmu Valcer brani

Sarajevo?
- Ne, ali sam u Tre}em ~ovjeku plesao
tango na lijepom plavom Ist Riveru.
- Bili ste u Njujorku?
- Vi{e puta, oba puta za prestupnu novu
~etrdeset devetu.
- Svirali ste obou na uglu ~etrdeset
druge i trinaeste.
- To je bio moj tata. Ja sam ~etrdeset
druge na ~etrnaestoj ~itao osamdeset
~etvrtu.
- Sre}a da su avenije u Njujorku
paralelne, ina~e se nikad ne bi presjekle.
Hotel je okruèn prostitutkama i sexshopovima. Uskli~nici na recepciji, u liftu,

u sobi, na nekoliko jezika upozoravaju
gosta da ne drì prozor otvoren, da ne
dovodi nepoznate, da ne ostavlja prtljag bez
nadzora. Njema~ki {tab se izvinjava,
nijedan drugi hotel nije bio toliko prazan da
primi cijeli voz odjednom.
Grupice pisaca prepu{tene su milosti
mladi}a koji ubijanju bikova pretpostavljaju ~erupanje turista. Placa Major:
privremeni spas iz lavirinta uskih ulica
zakr~enih saobra}ajem. \a~ke ekskurzije
leè na osun~anom poplo~anom tlu,
56
dèparo{i koji glume strance {kljocaju

praznim fotoaparatima, miris kafe iz slabo
opranih {oljica mami pod reklamne
suncobrane osvjeàvaju}ih pi}a i sladoleda.
Kad se na|e u nepoznatoj metropoli u
kojoj nema prijatelja ni poznanika da mu
otklju~a du{u grada, strancu ostaje samo
jedno: da retardira u turistu. Pisac iz Bosne
premje{ta lisnicu iz zadnjeg u prednji dèp.
Krv koja puni klijetke zelene je boje, i
miri{e na dolare. Laù bajke da junaci
imaju slavuje u srcima. Na{a srca su na{i
nov~anici.
PRADO
Za {est ili sedam konvertibilnih maraka
(nakon {to je dolare pretvorio u e{kudose, a
e{kudose u pezete, pisac iz Bosne pogubio
se u ra~unici) raskriljuju se vrata Prada.
Stopalo estete stupa u raj. Pod
masivnim pozla}enim okvirima (za Goju su
kriti~ari govorili da je mazalo koje nema
pojma o crtanju, a za Velaskeza da je
dvorska ulizica i slikar po narud`bi;
28.12.2015
19:02
Page 57

neduàn, jer je ljubljenje prstiju koji drè
novac umjetnicima prirodan refleks!)
klecaju koljena hodo~asnika. Pruàju se
ruke s dlanovima prema gore, zabadaju se
ki~ice u nabrekle vene, na paleti genija krv
sirotinje sazrijeva u purpur kraljeva.
Tek kad zaluta u podrum traè}i izlaz i
kad slu~ajno se osvrnuv{i duboko ispod
naslaga dvorskog ki~a ugleda Bo{ov Vrt
uìvanja, pisac iz Bosne prestane àliti za
novcem ba~enim u ralje patriotizma. Isto
ve~e stoji pred izlogom sex-shopa i
poku{ava na odraz svog lica umjesto nosa
montirati ljubi~asti dildo.
BORDO
Francuska je osmijeh Evrope - ljubazan
koliko je korisno, {irok koliko je neophodno. Ispod skupe {minke krije se izborano
lice prepla{ene {krte gospo|ice.
Njena vina i sirevi su nadaleko ~uveni,
zato se voz sa stotinu pisaca zaustavlja u
Bordou. Borovi u me|ama, {i{arke ispod
~okota, dvorci me|u vinogradima - slike iz
ameri~kih sapunica. Ljubazna doma}ica

{atoa pozdravlja goste. Njeno lice
osmjehuje se iz kolaà novinskih isje~aka.
Najve}a me|u njima: fotografija boce s
etiketom njenog zamka na stolu izme|u
bra~nih parova Klinton i [irak.
Treba preìvjeti rat ili do}i iz male
evropske kolonije, pa hrabro zaklju~iti da je
vi{e duha u dimu iznad {anka sarajevske
birtije Rafaelo nego u barelima vina koje }e
se na usnama pjesnika pretvoriti u poeziju.
Ima ne~eg komi~nog u slici kreme evropske
literature koja nakon obilnog ru~ka,
napojenog duha, izlazi da pro{eta stazama
kroz lozje. Iz daleka, pogledom koji
obuhvata i parkirane autobuse visoke klase,
slu~ajni prolaznik mogao bi se zakleti da
vidi grupu skandinavskih penzionera
zadovoljnih na~inom na koji turisti~ka
agencija oplemenjuje njihovu u{te|evinu...
KINOTEL
Nesanica je trijumf samo}e. Pisac iz
Bosne uklju~uje televizor. Pornografski
kanali su blokirani, uputstva na ekranu

nude klju~ u zamjenu za broj sobe. Radije
ostaje u anonimnosti i gleda neku ènu u
toplesu koja okre}e rulet i ~avrlja s
gledaocima u devet zemalja. Svaka zastava
ispod njenih sisa ima drugu cijenu izraènu
u drugoj valuti i s drugom taksom u
zagradi. Dojilja no}nih o~ajnika.
Vru}e, sparno, zagu{ljivo. La`ni prozor
nemogu}e je otvoriti. Pokvarena klima ne
ispunjava èlje. Za klokot u zidovima ne
postoji daljinski. Davljenik na dnu hotelske
sobe pali sijalicu, guta svjetlo umjesto
zraka. Otvara bilje`nicu.
Kezi mu se no} iz ponora prazne
stranice. Da zove recepciju upomo}?
Mo`da imaju ponudu ispod tezge.
Neku hitnu slu`bu no}nih sobarica.
Neke bolni~arke s reklama za najlon i
~ipku. Neke ~asne sestre s lakiranim
noktima.
Ustaje, pu{ta najvreliju vodu iz tu{a i
~esme. Kad se ogledala zamagle, ulazi u
oblak pare, izbrizgava otrov iz sebe...
57
ISPRAVNA-oglasi sedmica-991:ISPRAVNA-oglasi.qxd
4.11.2015
14:17
Page 1
28.12.2015
20:46
Page 4
U ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, upu}ujem iskrene

~estitke redakciji magazina Slobodna Bosna povodom objave 1000.
broja. Ovom prilikom vam èlim poru~iti da cijenimo dugogodi{nji trud i
zalaganje novinarki i novinara Slobodne Bosne da bosanskohercegova~koj javnosti prezentiraju istinite informacije zasnovane na ~injenicama, {to oslikava iskrenu posve}enost odgovornom izvje{tavanju.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine èli vam sretan dvadeseti
ro|endan i puno uspje{nih izdanja u predstoje}em periodu.
S po{tovanjem,
Fadil Novali}
Premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
Svim
gra|anima i
gra|ankama
Kantona Sarajevo
i Bosne i Hercegovine,
sretnu i uspjenu
Novu, 2016. godinu
ele premijer i Vlada Kantona Sarajevo
dario dzamonja prica:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
19:46
Page 60
PRIÂ IZ TR@NICE
Pi{e: DARIO D@AMONJA
Ti ne pije{, Nihade?, upitao sam ga

dok smo stajali u beskrajnom redu, sred
gu`ve u Markalama, sa spiskom svih
mogu}ih meza koje smo trebali kupiti za
no} ovog zadnjeg dana u godini.
Upitao sam ga to tek tako, da
razgovorom prekratimo ove minute ko
godine ~ekanja. înilo se da se red
sprijeda uop{te ne pomjera. Da nije bilo
svih onih silnih ljudi iza mene, koji su mi
pruàli iluziju da i nisam tako daleko, ja bih
ve} davno digo ruke od ovog zadatka koji
mi je povjeren i bio bih u Vla{i}u, preko
puta, na zagrijavanju...
Nihad je odlu~no odmahnuo glavom. To
mi se u~inilo kao nedovoljan odgovor, pa
sam insistirao:
Ni kapi?
On je duboko uzdahnuo i zaustio da
kaè ne{to, ali je onda lagano ispustio
vazduh kroz nos, ponovo odmahnuo
glavom, prekrstio ruke na grudima i s
mirom Bude zagledao se preko glava ljudi
ispred nas, daju}i mi na taj na~in do znanja
da je na{ razgovor na tu temu zavr{en.
U nekoj drugoj prilici bilo bi mi jasno i
shvatljivo da je dalje propitkivanje, u
najmanju ruku, nepristojno, ali ve~eras je
bila Nova godina, slavi}emo je zajedno, to
nas na neki na~in veè, daje mi pravo da
budem uporan:
Nikada, Nihade?
Trgnuo se na ovo pitanje, pogledao me
60
dario dzamonja prica:TEKST osnova.qxd
28.12.2015
19:47
Page 61

preneraèno, kao da sam izustio najgoru
psovku ili uvredu, ali kad je vidio da se iza
mojih rije~i ne krije ni{ta drugo osim
dosade izazvane ovim premje{tanjem s
noge na nogu, rekao je:
Pio sam, ali nije to za mene....
Bilo mi je krivo {to sam po~eo ovaj
glupi, nepotrebni razgovor, jer sam
o~ekivao da }e sad izloìti istoriju neke
svoje bolesti koja ga prije~i da pije ili, jo{
gore, da }e mi po~eti pri~ati kako je on
ranije, nekad, pio nemjerljive koli~ine;
neku od onih naivnih, prozirnih pri~a, koje
ljudi koji nikad nisu pili (kao da se stide
toga?!), iskonstrui{u u sli~nim prilikama...
Ali, Nihad me je pogledao ravno u o~i,
neka sjena mu je zatamnila lice, a glas mu
je postao mukao:
Ho}e{ da ti ispri~am, i ne ~ekaju}i
da potvrdim, nastavio:
Prije tri godine... Tako|e, za Novu
godinu... Isto ovako: gu`va, frka,
nabavljanje hrane i pi}a u zadnji ~as,
skupljanje para, pravljenje spiskova ko }e
sve do}i i s kim }e do}i, dono{enje plo~a,
dogovaranje telefonom...
Dva dana prije toga niti sam imao s kim
slaviti, niti me je ko pozvao. Moje dru{tvo
se odale~ilo od mene, iz nekih njima
poznatih razloga, a koga god sam sreo,
govorio mi je, a da ga to nisam ni pitao,
kako ne}e nigdje i}i, kako }e Novu godinu
do~ekati sam, s roditeljima, uz televizijski
program, sa djevojkom...
Meni je bilo svejedno. U stvari, nije mi
bilo ovo prvina da ne znam gdje }u, da ve}
sam sebe zami{ljam kako sjedim u ku}i,
ispred televizora... Ali uvijek bi ne{to, u
zadnji ~as ispadalo... Tako je bilo i ovaj put:
sreo sam Minku..., u jednom dahu mi je
ispri~ao Nihad, i tek kad je pomenuo to
ime, odmah je brzo dodao:
Ne zna{ je ti!, shvatio sam da mi
pri~a ne{to {to nikad nikom nije pri~ao i
meni je bilo neprijatno da slu{am dalje, ali
on je nastavio:
Nismo se bili vidjeli od gimnazijskih
dana, ali dovoljno je bilo i to jedno ve~e da
mi se u~ini da smo sve ove godine proveli
zajedno...
Neki njeni prijatelji su nas pozvali da
slavimo s njima. Sve je bilo dobro da ne
moè biti bolje... Osim toga, da sam se ja
taj dan, odmah ujutro, napio ko svinja, da
sam ve} u {est sati bio u onoj fazi - niko ko
ja!
I to bi bilo sve u redu da me u toku
ve~eri nisu uvukli (a nije me vala niko
uvla~io - jedino {to sam i radio sve vrijeme
bilo je traènje povoda za sva|u) u neku
glupu diskusiju, tipa je li bolji @eljo ili
Sarajevo? Te stvari se u normalnim
prilikama zavr{e odjednom, zaboravi se {ta
se prethodni minut pri~alo, ali ovaj put sam
ja osjetio da me vrije|aju, nipoda{tavaju,
da sam ugroèn, da moram da se branim...

Nemam pojma s kim sam se sve sva|ao
i na koji na~in sam, nakon svega, napustio
taj stan. Znam samo da me je Minka
odvukla do moje ku}e, da me umirivala, da
je uspjela da me umiri, da smo spavali
zajedno...
Probudio sam se sutradan, oko podne,
sam...
Potraìo sam cigarete na stolu, zapalio,
poku{ao da se prisjetim {ta se sino} desilo i
uspijevalo mi je da pohvatam samo neke
nepovezane odlomke od kojih se nije dala
sklopiti nikakva cjelina...
Digao sam ruke od toga. Bilo mi je
va`no da se sje}am ostatka ve~eri,
provedenog s Minkom, koji je protekao
(tako se bar meni ~inilo) u najboljem redu,
a bolio me je kurac {ta }e ono dru{tvo
misliti o meni.
Onda mi je pogled pao na jedan papiri},
na poruku koju mi je Minka ostavila na
stolici pored kreveta. Uzeo sam taj papir.
Tamo je stajalo, kao u silnoj ùrbi,
na{krabano:
NE ZOVI ME NIKADA
Buljio sam s nevjericom u ta slova,
osje}ao se kao da me je neko maljem
udario, ponovo ~itao naglas...
Uzalud sam poku{avao da se sjetim, da
na|em mogu}i razlog ovakve poruke...
Jedino {to sam mogao da se sjetim je taj
osje}aj da je sve bilo dobro, ali poruka je
bila tu - jasna i nedvosmislena.
U~inilo mi se da je Nihad zavr{io svoju
pri~u, pa sam rekao ne{to {to se obi~no
kaè u takvim trenucima:
[ta }e{... ili Ima toga..., ali on je
nastavio:
Najgore u svemu tome je bilo {to me
je obuzeo stid, zbog ne~ega {to sam (o~ito!)
uradio, a ~ega se nisam mogao sjetiti...
Minku sam poslije toga nekoliko puta
sreo na ulici i bjeào sam, krio se od nje,
nisam joj smio pogledati u o~i...
Zaustio sam da mu kaèm:
Meni se ne{to sli~no desilo..., pa da
na licu mjesta izmislim neku sli~nu pri~u,
da pokaèm da ga razumijem, da saosje}am
s njim, ali Nihad je gledao pred sebe i
pri~ao sam sebi:
Poslije jedno pola godine, kada sam
raspremao kr{ po ku}i, me|u nekim
papirima, ra~unima za struju i kiriju, na{ao
sam onu Minkinu poruku, onu istu poruku!
Pisalo je:
NAZOVI ME NIHADE...
Nihad je stajao pred tezgom, stigli smo
na red, a prodavac je bio nestrpljiv:
Narod ~eka, a vi se tu zajebavate...
Nihad se prenuo, bacio pogled na papir
koji je drào u ruci i pro~itao, doslovce, ono
{to je pisalo:
30 deka pr{uta - uì~kog (narezati)
pola kg. vrata - suhog....
61
28.12.2015
16:16
Page 5
Uredniku i svim lanovima redakcije Slobodna Bosna

estitamo veliki jubilej, jer proslaviti 1000. izdanje,
izuzetan je dogaaj.
elimo vam puno uspjeha u daljem radu, da i u budunosti

uspjeno obavljate svoj poziv, na radost vaih italaca.
Opina Centar Sarajevo
28.12.2015
18:38
Page 12
28.12.2015
13:55
Page 13
28.12.2015
13:58
Page 1
28.12.2015
13:35
Page 1
28.12.2015
15:08
Page 1
25.12.2015
14:35
Page 1

Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.slobodna-bosna.

vjeruje u ono o ~emu pi{e, a da je

IVICA OSIM I BOGDAN

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

Tisu}a, hiljada, milja...

ODLAZI TE[KA INDUSTRIJA:

Dugo u no}, u sivu zimsku no} ostanem

televiziji gledam i slu{am tamo{njeg

Tisu}a, hiljada, milja...

nazvala i urliknula: Sine, bje`i otuda,

martu 1999. u ranu zoru zvoni ku}ni telefon

sam proveo u Zagrebu kad se sa svih

P.S, Preksino}njem dru`enju nazo~io je

dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd

Tisu}a, hiljada, milja...

predsjedavajui Predsjednitva BiH

Lider HDZ-a i hrvatski lan Predsjednitva BiH rezimirao je u razgovoru za

^inim sve {to je u mojoj

Kraj je godine, vrijeme kada se svode

do na{a dva klju~na postignu}a: na

aktivnosti. Imaju}i u vidu sve naprijed

U proteklih mjesec dana bili ste

dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd

Tisu}a, hiljada, milja...

To~no je da sam kao predsjedatelj

31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd

Tisu}a, hiljada, milja...

tom Davutoluom, te predstavnicima

OSJETIO SAM POTREBU DA

U me|uvremenu Vas je u BiH

primire strasti, za rje{avanje problema

dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd

Tisu}a, hiljada, milja...

razvoja BiH, ali njegovu neovisnost mora

Realno gledaju}i, Mostar ima

o{trije reagirali na nedavnu odluku VSTVa da se na mjesto predsjednice Vrhovnog

PODR[KA NEZAVISNOM NOVINARSTVU

Slobodna Bosna se, u poreenju s

31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

medijskih ku}a. Imate dobro razvijeno

nije posrijedi drasti~no kr{enje nacionalne

HRVATI SE U BiH OSJE]AJU

Mnogi Vam zamjeraju da jednako ne

dragan covic intervju:TEKST osnova.qxd

Tisu}a, hiljada, milja...

RADON^I], FAKTOR STABILNOSTI

MOSTAR, GLAVNI GRAD FEDERACIJE

Ho}ete li ponovno preuzeti ulogu

Sarajevo - Banja Luka - Mostar, unutarbo{nja~ke, unutarsrpske, unutarhrvatske ili

Tisu}a, hiljada, milja...

direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans

Goran Mili, urednik i direktor brojnih medijskih kua, ukljuujui TV Beograd,

Publika koja vjeruje Slobodnoj

Slobodna Bosna je tjednik koji je pre`ivio

Gospodine Mili}u, s obzirom na va{e

YUTEL-a do danas na prostoru biv{e

Kao {to je danas

BiH u poslu kojim se sada bavim ima 48

Tisu}a, hiljada, milja...

Tisu}a, hiljada, milja...

jednog, rekao bih, pojeftinjenja svega.

bio bih nepopravljivi seksist, a niti bi ijedan