Didaktika II

Program kolegija Didaktika II

Odgojno-obrazovna tehnologija
Organizacija nastave
Planiranje i programiranje
Artikulacija
Sadraji obrazovanja: struktura, plan i
program, kurikulum
5. Sadraji, izvori i mediji
6. Didaktika naela
7. Struktura i dinamika
8. Nastavni sustavi
(socijalni
oblici rada)
9. Nastavne metode
10. Pripremanje i izvoenje nastave

1.
2.
3.
4.

Literatura uz kolegij
OBVEZNA
Poljak, V. (1991. i dr.): Didaktika.
kolska knjiga, Zagreb.
Been, A., Jelavi, F., Kujundi, N.,
Pletenac, V. (1991. i dr.):
Osnove didaktike. kolske novine, Zagreb.
Bognar, L., Matijevi, M. (2002. i
dr.):
Didaktika. kolska knjiga, Zagreb.

1.
2.
3.
4.

Odgojno-obrazovna ekologija
Uvjeti
Kadrovi
Komunikacija
Pedagoko ozraje

DOPUNSKA
Muanovi, M., Vasilj, M.,
Kovaevi, S.(2010.): Vjebe iz
didaktike. Hrvatsko futuroloko
drutvo, Rijeka .
Meyer, H. (2002.): Didaktika
razredne kvake. Educa, Zagreb.
Jensen, E. (2003.): Super nastava.
Educa, Zagreb.
Dryden, G., Vos, J. (2001.):
Revolucija u uenju. Educa, Zagreb.
Desforges, Ch. (2001.): Uspjeno
uenje i pouavanje. Educa, Zagreb.

Odgojnoobrazovna tehnologija
(Metodiko-didaktike pretpostavke i aspekti)
... predstavlja sustavnu metodu planiranja, koritenja i vrednovanja cjelokupnog
procesa uenja i pouavanja.
... se bavi sadrajima i metodama obrazovanja ... te je zanima planiranje, koritenje i
kontrola tehnikih sredstava (harware), kao i posredovanih sadraja (software).

 ... predstavlja ukupnost didaktiki osmiljenog skupa programa, postupaka i sredstava

odgoja i obrazovanja koji su usmjereni na njegovu racionalizaciju, optimalizaciju i
objektivizaciju.
Sadraj: organizacija, planiranje i programiranje, artikulacija, sadraji, izvori i mediji,
naela, struktura i dinamika, sustavi, metode, pripremanje i izvoenje, vrednovanje.

OOT: Organizacija nastave

Odgojno-obrazovne ustanove su ustanove institucionalnog i intencijalnog ostvarivanja
ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja.
Odgojno-obrazovne ustanove mogu biti:
1. predkolske ustanove: jaslice, djeji vrtii i "male kole";
2. kole: osnovne, srednje, vie; redovne (ope, strukovne), specijalne i specifine;
3. visokokolske ustanove: visoke kole, akademije, fakulteti, instituti;
4. specifine o-o ustanove: domovi i zavodi.
kola: odgojno-obrazovna ustanova intencijalnog odgoja i obrazovanja.
kola predstavlja subsustav(e) o-o ustanova sa specifinim strukturnim
komponentama koje se nalaze u meuodnosu, utjecajima i funkcijama. Broj, vrsta i
karakter tih stukturnih komponenata ovisan je o vrsti kole i poloaju unutar sustava oo.
Vanjska organizacija nastave (kole) odnosi se na sve one determinante koje stoje
izvan polaznika i izvoditelja nastave.
Unutarnja organizacija nastave (kole) odnosi se na organizaciju neposrednog
nastavnog procesa.

OOT: Vanjska organizacija nastave

1. Osiguranje prostornih, vremenskih, materijalno-tehnikih i higijensko-zdravstvenih
uvjeta te kadrovskih potencijala za rad.
2. Formiranje sociolokih formacija uenika i uitelja.
3. Osiguranje pravilne raspodjele nastavnog rada.
Socioloke formacije uenika:
1. Razred (godite): kronoloki, mentalno i iskustveno relativno trajna i homogena
zajednica uenika.
2. Odjel (paralela): funkcionalno ustrojena zajednica uenika (isti i kombinirani).
3. Grupa: interesno ustrojena zajednica uenika.
Raspodjela nastavnog rada: godinja, tjedna i dnevna.

OOT: Planiranje i programiranje

Godinja raspodjela nastavnih sadraja odnosi se na planiranje i programiranje
nastavnih sadraja prema godinjem kalendaru rada po mjesecima i okvirnom broju
nastavnih sati mjeseno i godinje.
Godinjim planiranjem i programiranjem unaprijed se, sukladno cilju i zadacima
odgoja i obrazovanja, globalno odreuju sadraji, mediji, metode, postupci,
materijalni-tehniki uvjeti, potrebno vrijeme koji e biti potrebni za ostvarivanje
postavljenih zadaa.

 Aktivnosti planiranja i programiranja zbivaju se svake godine prije poetka nastavne

godine i traju tijekom itave kolske godine te stoga razlikujemo tri razine planiranja i
programiranja:
1. godinje planiranje i programiranje (globalno, orijentacijsko, okvirno globalni,
makro, okvirni plan i program)
2. mjeseno (tematsko) planiranje i programiranje (mezzo razina)
3. tjedno planiranje i programiranje (mikro razina)

OOT: Planiranje i programiranje

Godinjim planiranjem i programiranjem formira se okvirni plana po mjesecima i/ili
cjelinama i/ili temama (tematiziranje)
Mjesenim i/ili tematskim planiranjem i programiranjem
preciziraju se sve komponente obrazovne tehnologije za odreenu temu i/ili razdoblje
utvruje se irina, dubina i logika struktura odreenog tematskog podruja.
Tjednim planiranjem i programiranjem sasvim se konkretno definiraju sadraji,
mediji, pomagala, metode, postupci, zadataci za realizaciju o-o procesa u
predvienom razdoblju (mjesec, tjedan). Ovi programi imaju sva obiljeja
operativnog programa.
Operativnim programima, bez obzira na koju se razinu planiranja i programiranja
odnose, imaju svojstvo razraenosti svih parametara odgojno-obrazovne tehnologije te
stoga imaju karakteristike kurikularnog pristupa planiranju i programiranju.

OOT: Artikulacija nastave

Tjedna i dnevna artikulacija nastave (i raspored sati) odnosi se na raspored nastavnih
sadraja (predmeta i sati) u razliitim jedinicama vremena.
Tjedni raspored nastavnih sadraja (sati) moe se izvriti:
1. simetrinim postupkom, kojim se postie ravnomjeran raspored odgojno-obrazovnih
sadraja tijekom itavog tjedna tujui zakonitost pri zapamivanju sadraja, a koja
se odnosi na raspored obrade i raspodijeljenog i uestalog obnavljanja odgojnoobrazovnih sadraja radi njihova trajnog usvajanja;
2. asimetrinim postupkom, kojim se postie koncentracija u nastavi koja je blia procesu
miljenja koje trai intenzivan i koncentriran napor u usvajanju odreenih sadraja.
3. kombiniranim postupkom, kojim se postie objedinjavanje prednosti i izbjegavanje
nedostataka obaju prethodnih naina tjednog i dnevnog struktuiranja nastavnih
sadraja, a to je za nastavu od izuzetne vanosti.

OOT: Artikulacija nastave

Tzv. tjedna psiholoka krivulju
pokazuje da tjedna koncentracija
uenika iskazuje negativno
asimetrinu krivulju to znai da na
poetku i na kraju tjedna ne treba
postavljati one sadraje (predmete)
koji zahtijevaju izuzetnu mentalnu
angairanost.
Tzv. dnevna psiholoka krivulja
pokazuje da koncentracija djece
tijekom dana fluktuira raste i
opada.
Tjedna i dnevna artikulacija o-o
procesa stoga moraju slijediti
krivulje koncentracije tako da se u
vremenu rasta ili vrhunca
koncentracije postave oni sadraji
koji zahtijevaju najsnaniji psihiki
angaman, a u vremenu opadanja i
najnie koncentracije (zbog
djelovanja umora) one sadraje koji
odmaraju i/ili ne trae toliku
psihiku spremnost uenika, ali i
razbijaju monotoniju nastave
promjenom razliitih vrsta
aktivnosti.

Sadraji odgoja i obrazovanja

Nastavni sadraji su reprezentativni primjeri ukupnog ljudsko-generacijskog iskustva
na kojima suvremene generacije stjeu osobne zalihe iskustva i osposobljavaju se za
njegovo dalje bogaenje i ivljenje samo.
Nastavni sadraji uvijek su odreeni u odnosu na cilj odgoja i obrazovanja.
Vrste sadraja:
1. Odgojni: egzistencijalni, drutveno-moralni, humanistiki
2. Obrazovni: znanstveni, umjetniki, tehnoloki
Naela izbora nastavnih sadraja:
1. primjerenost sadraja cilju i subjektu odgoja i obrazovanja
2. egzemplarnost i aktualnost sadraja
3. cjelovitost i struktuiranost sadraja te njegova inkorporiranost u cjelinu programa
4. diferenciranost sadraja u odnosu na njegovu sloenost
5. standardiziranost i diferencijalnost sadraja.

Struktuiranje sadraja odgoja i obrazovanja

Nastavni sadraji struktuiraju se po nastavnim podrujima te u ukviru njih u nastavne
predmete.
Realizacija nastavnih sadraja vremenski je determinirana nastavnim planom, a
supstratno nastavnim programom.
Nastavni plan je pedagoki dokument kojim se utvruje popis i tjedna dinamika
realizacije nastavnih sadraja po nastavnim predmetima i goditima pouavanja.
Nastavni program je pedagoki dokument kojim se utvruje vrsta, koliina, redoslijed,
opseg i dubina ostvarivanja nastavnih sadraja.
Redoslijed, opseg i dubina ostvarivanja nastavnih sadraja tri su osnovne didaktike
dimenzije obrazovanja kojima se utvruje vremenski slijed realizacije te irina i
dubina znanja i stupanj sposobnosti do kojih treba ii u realizaciji programa, a s
obzirom na psihofizike dispozicije polaznika odreene dobi.

Struktuiranje sadraja odgoja i obrazovanja

Curriculum lat. tijek, slijed.
Kurikulum je pedagoki dokument koji predstavlja skup planiranih i implicitnih
odrednica koje usmjeravaju odgojno-obrazovni proces prema zadacima i sadrajima
koji su dosljedno izvedeni iz cilja te upuuju na organizacijske oblike i naine rada,
postupke provjere uspjenosti u zavisnosti od mnogobrojnih faktora i okolnosti.
Kurikulum uvijek sadri:
1. znanstveno zasnivanje cilja i zadataka
2. odreivanje sadraja

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

odreivanje standarda
odreivanje tempa i dinamike realizacije
predvianje odstupanja i naina njegovog rjeavanja
odreivanje organizacije odgojno-obrazovnog procesa
odreivanje metodike artikulacije odgojno-obrazovnog procesa
definiranje kompetencija koje se u tom procesu stjeu
razraene postupke vrednovanja.

Struktuiranje sadraja odgoja i obrazovanja s obzirom na njihovu kompleksnost

Nastavno podruje skup nastavnih predmeta srodnih znanstvenih ili umjetnikih
sadraja (srodnost zadataka).
Predmetno podruje (kompleks) skup relativno zasebnih dijelova programa istog
predmeta koji su izvedeni na temelju strukture matine znanosti ili umjetnosti.
Nastavna cjelina kompleksniji skup sadraja koji unutar predmetnog podruja tvore
jedinstvenu cjelinu proetu jednom dominantnom idejom vodiljom.
Nastavna tema dio nastavne cjeline koji po opsegu, sadraju ili metodikoj strukturi
moe tvoriti manju smislenu cjelinu.
Nastavna jedinica opseg sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili "blok-sat.

Raspored nastavnih sadraja po predmetima

Sukcesivan ili linijski raspored nastavnih predmeta podrazumijeva da se nastavni
predmeti pouavaju u cjelosti jedan za drugim, tj. kada se jedan zavri zapoima se s
pouavanjem drugog i tako redom.
Simultani ili istovremenski raspored nastavnih predmeta podrazumijeva da se
paralelno pouava vie nastavnih predmeta.
Kombinirani (sukcesivno-simultani) raspored nastavnih predmeta podrazumijeva da se
neki nastavni predmeti pouavaju sukcesivno (npr. jezik), drugi po naelu simultanosti
paralelno uvode u nastavni plan (npr. neki predmeti drutvenog i humanistikog
podruja).

Redoslijed nastavnih sadraja

Sukcesivan ili linijski

"po horizontali i
po vertikali.
Varijante:
silazna od psiholoke pristupanosti
sadraja do znanstvene jednostavnosti
2. uzlazna od znanstvene
jednostavnosti prema znanstvenoj
sloenosti.
Sadraji se nastavljaju jedni na druge
bez ponavljanja.

1.
2.

1.

Redoslijed nastavnih sadraja

Koncentrini - stalno

ponavljanje sadraja prethodnih

koncentara uz dodatak novih
sadraja.
Kombinirani sukcesivnokoncentrini ponavljanje
sadraja prethodnog koncentra
kao osnove usvajana novih
sadraja.
Spiralni (ljevkasti) - sadraji se
nadovezuju u neprestanom rastu
opsega i dubine.

Izvori sadraja, nastavna sredstva (mediji) i pomagala

Izvori sadraja:
a) Izvorna stvarnost:
1. prirodni uvjeti
2. laboratorijski uvjeti
3. neposredno iskustvo
4. igranje uloga
5. metoda sluaja.
b) Didaktiki oblikovani mediji (nastavna sredstva)
1. tekstualni i drugi simboliki mediji
2. auditivni mediji
3. vizualni mediji
4. audio-vizualni mediji
5. multimedijski mediji
Nastavna pomagala (prijenosnici): orua za rad, tehnika pomagala pomou kojih se
ostvaruje prijenos sadraja nastave (sadraja izvora medija).

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa didaktika naela

Didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave.
Redovito su predstavljena kao dihotomije:
N. zornosti i apstraktnosti - nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim
injenicama koje omoguavaju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu
aktiviranje misaonih aktivnosti koje omoguavaju usvajanje i onih sadraja koji
predstavljaju apstrakcije.
N. postupnosti i sustavnosti - nastavni sadraji trebaju se usvajati postupnim radom i
stvaranjem preglednog sustava znanja. PRAVILA:
o od poznatog k nepoznatom
o od konkretnog k apstraktnom
o od lakeg k teem
o od blijeg k daljem
o od jednostavnog k sloenom
N. egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktike struktuiranosti - nastavni sadraji zbog
svoje sloenosti trebaju biti oprimjereni i didaktiki oblikovani tako da omoguavaju
uvid u cjelinu sadraja.

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa didaktika naela

N. primjerenosti i akceleracije - nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da budu
primjereni dobi i sposobnostima polaznika, ali i da omoguavaju te potiu njegov
razvoj i napredovanje.
N. aktivnosti i razvoja - znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema
sadrajima nastave, ime se postie razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke
stvaralatva.
N. historinosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadraji trebaju biti prezentirani
tako da omoguavaju uvid u genezu i stanje problema te omoguavaju njegovu
anticipaciju u budunosti.
N. korelativnosti i ekonominosti (racionalizacije) - nastavni sadraji trebaju biti
struktuirani tako da meu njima postoji povezanost koja omoguava da se na
didaktiki osmiljen nain sa to manje utroka vremena, snage i sredstava postigne
to vei i bolji uinak.
N. koncentracije i disperzije - nastavne sadraje nuno je usvajati u to konciznijem i
vremenski ogranienijem razdoblju, ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih
sadraja na vie razina kako bi se uoila multidimenzionalnost i multikauzalnost meu
pojavama objektivne stvarnosti.

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa didaktika naela

N. diferencijacije i integrativnosti - nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti
ralanjeni tako da omoguavaju uvid u tvorne elemente problema, ali se uvijek
moraju prezentirati samo kao dio cjeline.
N. obrazovljivosti i odgojnosti - nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da svaki
obrazovni sadraj u sebi sadri odgojne elemente (poruke), i obrnuto.

 N. individualnosti i socijalizacije - nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da

respektiraju specifinosti individualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno
stvaraju i oblici drutvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.
N. jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja - nunost jedinstvenosti i
doslijednosti djelovanja svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku-tieniku
omoguilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omoguilo formiranje
okvira referencije za samostalno djelovanje.

Struktura i dinamika o-o procesa

Strukturu odgojno-obrazovnog procesa ine tvorni elementi odgojnoobrazovnog
procesa.
Dinamika odgojnoobrazovnog procesa podrazumijeva slijed izmjene i meusobnog
kombiniranja razliitih strukturnih elemenata (oblika) odgojnoobrazovnog procesa.
Poopena shema strukture o-o procesa:
A. priprema odgojno-obrazovnog procesa
B. pouavanje i uenje
C. vjebanje i ponavljanje
D. stvaranje
E. praenje, provjeravanje i vrednovanje (valorizacija, evaluacija).

Struktura i dinamika o-o procesa

A) Priprema odgojno-obrazovnog procesa - znaenja:
1. pripremanje za odgojno-obrazovni proces kao dio je uiteljske obveze na planskom i
strunom ostvarivanju zadae u realizaciji odgojno-obrazovnog procesa ;
2. priprema u odgojno-obrazovnom procesu kao prva od etapa samog odgojnoobrazovnog procesa.
Priprema u odgojno-obrazovnom procesu
a) bitna je sastavnica i nuna poetna osnovu dobrog odgojno-obrazovnog procesa
b) temelji se na aktivizaciji svih potencijala uenika - kognitivnih, afektivnih, konativnih
i, u nekim prilikama, psihomotornih.
Razlikujemo 3 tipa pripreme u o-o proces: intelektualnu, emocionalnu i tehniku
pripremu:
a) Intelektualna priprema ima zadau uvoenja subjekta u problem kojim e se u o-o
procesu kasnije baviti.
b) Emocinalna priprema ima zadau djelovanja na afektivno i konativno podruje linosti
uenika kako bi se stvaranjem emocionalnog odnosa prema temi motiviralo uenike za
njeno usvajanje i potanje na bavljenje njome.
c) Tehnika priprema ima zadau osiguranja materijalnih uvjeta ostvarivanja o-o zadaa,
a odnosi se na pripremanje prostora, materijala, sredstava, pomagala
Sve one, na razliite naine i u razliitoj mjeri (odnosu), sastavni su dio svakog dobro
planiranog o-o proces.
B) Pouavanje i uenje predstavlja etapu neposrednog ostvarivanja zadaa odgojnoobrazovnog procesa kojom se u skladu s didaktiko-metodikim naelima prezentiraju i
usvajaju (realiziraju) sadraji.

 Razrada ove etape "u izravnoj je nadlenosti" metodika predmeta i/ili podruja.
Naelno: sadraji se prezentiraju onako kako tee proces uenja dakle: preparacija,
inkubacija, iluminacija i verifikacija.
C) Vjebanje i ponavljanje predstavlja etapu uvrivanja znanja, vjetina i navika.
Temelje se na postulatima psihologije uenja: "znanje o..." postat e znanjem samo
onda ako se to "znanje o..." dovoljno puta i na razliite i stvaralaki osmiljene naine
punovi.
Vjebanje predstavlja proces transformacije "znanja o..." u samo znanje i/ili
sposobnost.
Vjebanje se uvijek provodi na po opsegu manjim zadaama koje se postupno
integriraju u iri opseg stvarnih znaja i sposobnosti.
Ponavljanje predstavlja proces transformacije postojeih znanja i sposobnosti u
novim uvjetima.
Ponavljanje se redovito provodi na sadrajima koji po opsegu tvore veu cjelinu koja
predstavljaju relativno cjelovit sustav.
Ponavljanje zahtijeva da se postojea znanja i sposobnosti dovedu na viu razinu
primjenjivosti, tj. da postojea znanja poslue samo kao instrument u transformaciji
drugaijih sadraja u znanje i vjetine;
Modaliteti produktivnog ponavljanja: usporeivanje po slinosti ili razlikama,
stvaranje analogija, restruktuiranje, sintetiziranje, usustavljivanje, rjeavanje
problema, oprimjerenje, praktian rad i praktina primjena.
D) Stvaranje: logiki nastavak etape ponavljanja, a moe biti i njen sastavni dio, u zavisnosti
od toga koje smo modalitete (tehnike) ponavljanja uzeli.
zadaa: pobuditi i/ili/i produbiti u ueniku skrivene potencijale te da ih on pokua
osvjestiti, postvariti i ostvariti.
E) Praenje, provjeravanje i vrednovanje je posljednja etapa u strukturi odgojno
obrazovnog procesa, a kao meuetapa javlja u svim prethodnim etapama.
Ono predstavljaju povratnu informaciju svim subjektima odgojnoobrazovnog procesa
o stupnju i razini usvojenosti pojedinih sadraja te o nunosti poduzimanja dodatnih
koraka na otklanjanju nedostataka u ostvarenosti cilja i zadataka odgojnoobrazovnog
procesa.
Temelji se na praenju i (pr)ocjenjivanju elemenata artikulacije nastavnog procesa i
uinaka koji pojedini elementi artikulacije lue u odnosu na postavljeni cilj i zadatke
odgojnoobrazovnog procesa.

Struktura i dinamika o-o procesa

Praenje predstavlja skup aktivnosti kojima uitelj ukazuje na stupanj i razinu
usvojenosti odgojnoobrazovnih sadraja u odnosu na cilj i zadae odgoja i
obrazovanja (objektivni kriterij), ali i u odnosu na subjekt odgoja i obrazovanja
(subjektivni kriterij).
Cilj praenja je provjeravanje, a provjeravanje instrument verifikacije praenja.
Provjeravanje predstavlja skup postupaka kojima uitelj nastoji operacionalizirati i
konkretizirati svoje opservacije o stupnju i razini usvojenosti odgojnoobrazovnih
sadraja.
Naini provjeravanja mogu biti usmeni, pismeni i praktini, a tehnike provoenja
pojedinane i skupne.


1.
2.

1.
2.

1.
2.

Cilj provjeravanja je vrednovanje:

vrednovanje stanja usvojenosti sadraja na pojedinanoj i skupnoj razini i
utvrivanja uzroka nedostataka u usvojenosti sadraja.
Vrednovanje predstavlja skup postupaka kojima uitelj nastoji objektivizirati
(kvantificirati) usvojenost odgojnoobrazovnih sadraja u odnosu na postavljeni cilj i
zadae odgojnoobrazovnog procesa.
Kriteriji provjeravanja i vrednovanja:
objektivni: da uitelj prije provjere zna to provjerava, na kojoj razini provjerava,
koga provjerava, zato provjerava i koji su kriteriji uspjenosti;
"izgraena (samo)kritika svijest": da uitelj rezultate provjere ne pripisuje samo
ueniku, ve prije svaga vlastitom radu.
Aspekti praenja i vrednovanja:
praenje i vrednovanje uinaka: odnosi se na napredovanje uenika u odnosu na
postavljeni cilj i zadae odgojnoobrazovnog procesa i u odnosu na osobna postignua
uenika
praenje i vrednovanje procesa: odnosi se na proces samoevaluacije uitelja i njegove
samoprocjene uinkovitosti pojedinih segmenata artikulacije i cjelovitosti artikulacije
odgojnoobrazovnog procesa.

Struktura i dinamika o-o procesa

1.
2.
3.

1.
2.
3.

Praenje i vrednovanje moe biti usmjereno na:

koliinu na opseg znanja i brojnost steenih sposobnosti
kakvou opseg, dubina i primjenjivost steenih znanja i sposobnosti
subjekt odgojnoobrazovnog procesa osobno postignue uenika.
Instrument vrednovanja je ocjenjivanje.
Ocjenjivanje je postupak vrednovanja kojim se na ugovoreni nain izraava
uspjenost uenika u ostvarenosti odgojnoobrazovnih zadataka.
Ocjenjivanje predstavlja samo jedan od segmenata vrednovanja i trebao bi biti sinteza
praenja i vrednovanja ukupnosti procesa i njegovih uinaka u odnosu na postavljeni
cilj i zadatke odgojnoobrazovnog procesa, ali i u odnosu na sam subjekt odgojno
obrazovnog procesa (uenika - dispozicije, napredovanje, razvoj, smijer
napredovanja...).
Nain izraavanja uspjenosti moe biti:
sintetiki (znakovni): koji oznaavaju koliinu ili rang usvojenosti odgojno
obrazovnih sadraja, a izraavaju se brojkom ili slovom (1-5 koliina; 1.-5. ili A-E
rang);
analitiki (opisno): opisno praenje aktivnosti i postignua uenika prema unaprijed
zadanim naelima i varijablama procjene;
kombinirani: kombinirajui opisno praenje i znakovno ocjenjivanje prema unaprijed
odreenim varijablama za procjenu (tzv. ocjenska reetka).

Socijalni oblici rada didaktiki sustavi

Tri su temeljna imbenika
nastave o ijem brojanom i
meusobnom dominantnom
odnosu, ulozi i poloaju u
ostvarivanju cilja i zadataka
odgojno-obrazovnog procesa
ovisi socijalni oblik rada u
nastavi.
Tri su meusobna odnosa meu
imbenicima nastave koji
definiraju socijalni oblik rada u
nastavi subjekt, objekt i
suradnik.
Izravno i neizravno pouavanje
(uenje)

Socijalni oblici rada didaktiki sustavi

Izravno pouavanje
Uitelj je izravni posrednik
izmeu uenika i nastavnih
sadraja i stoga ima poloaj
subjekta odgojnoobrazovnog
rada.
Uenik ima poloaj objekta
odgojnoobrazovnog rada.
Nastavni sadraj ima ulogu
suradnika odgojnoobrazovnog
rada.

Socijalni oblici rada didaktiki sustavi

Neizravno pouavanje
Uenik je u izravnom odnosu sa
nastavnim sadrajima i ima poloaj
subjekta odgojnoobrazovnog rada.
Uitelj ima poloaj suradnika
odgojnoobrazovnog rada.
Nastavni sadraj ima poloaj objekta
odgojnoobrazovnog rada.
Vrste:
1. individualni
2. individualizirani
3. rad u paru
4. grupni
5. timski

Socijalni oblici rada didaktiki sustavi

Neizravno pouavanje
Nastavni sadraj je u izravnom
odnosu s uenikom.
Uenik ima poloaj subjekta odgojno
obrazovnog rada.
Uitelj ima poloaj suradnika
odgojnoobrazovnog rada.
Nastavni sadraj ima poloaj
posrednika i/ili objekta odgojno
obrazovnog rada.

Socijalni oblici rada programirana nastava

Programirani materijal se sastoji od sekvenci i lanaka.
Svaka sekvenca predstavlja programiranu temu koja se sastoji se od vie
lanaka.
Svaki lanak u sebi sadri: informaciju, zadatak, operaciju i povratnu
informaciju.
Spoznajna distanca izmeu dva uzastopna lanka ini spoznajni korak.
Po naelu individualizacije, spoznajni korak (distanca) izmeu dva lanka
moe biti premoen meukoracima (kratki korak), ili je po naelu
akceleracije mogue izvriti opkoraenje (preskakanje) pojedinih lanaka
upuujui uenike koji su uspjeno izvrili zadatke u pojedinim koracima na
preskakanje odreenog broja meulanaka ili lanaka samih.
Vrste programa: linearni i razgranati.

Pripremanje i izvoenje nastave (1)

Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je uiteljske obveze na
planskom i strunom ostvarivanju zadaa u realizaciji odgojnoobrazovnog procesa.
Pripremanje za odgojno-obrazovni proces predstavlja najkonkretniju i
najniu razinu pedagoko-didaktiko-metodikog osmiljavanja odgojnoobrazovnog procesa.
Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da uitelj vlada
svim strunim, pedagokim, didaktikim, metodikim i psihologijskim
znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno
osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u naelu jednog nastavnog
sata).
Tipovi nastavih sati: isti i kombinirani.
isti tip nastavnog sata jest onaj sat na kojem se u jedinici vremena
poduzima samo jedan oblik izvoenja odgojno-obrazovnog rada.
Kombinirani tip nastavnog sata jest onaj sat na kojem se u jedinici
vremena poduzima vie oblika izvoenja odgojno-obrazovnog rada (npr.
vjebanje prethodnih sadraja i obrada novih sadraja).

Pripremanje i izvoenje nastave (2)

isti tipovi nastavih sati:
Uvoenje uenika u nastavnu cjelinu ili temu
Obrada novih sadraja
Nastavno vjebanje
Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti odgojno-obrazovnog
procesa te vrednovanje uenikih postignua)
Generalno: Bez obzira o kojem se tipu sata radi, svaki nastavni sat ima
uopeno govorei 3 mega etape: pripremni, glavni i zavrni dio sata.

1.
2.
3.
4.
5.

Pripremni dio sata - uvoenje u nastavni rad

Stvaranje povoljnih uvjeta za
dalji rad (glavni dio sata), o
kojem e ovisiti nain, vrsta i
dominacija pojedine
komponente uvoenja.
Komponente:
1. afektivno-konativna (pobuditi
interese i elju za ovladavanjem
predstojeim sadrajima)
2. kognitivna (stvaranje spoznajnih
preduvjeta za ovladavanjem
predstojeih sadraja)
3. materijalno-tehnika (stvaranje
povoljnih mat.-tehnikih
preduvjeta za neometano
ovladavanje predstojeih
sadraja)

Glavni dio sata

Predstavlja uvijek centralnu temu
sata.
Njegov sadraj, oblik i vrsta
artikulacije (did. sustavi) uvijek je
ovisan o samom sadraju rada te
njegovoj podobnosti za pojedine
oblike didaktiko-metodike
artikulacije, a u skladu s postavljenim
ciljevima i zadacima odgoja i
obrazovanja.
Naela rada:
1. Analitiko-sintetiko
2. Dimenzionirajue (odreivanje
ekstenziteta i intenziteta sadraja)
3. Graduirajue (neprestano proirivanje
i produbljivanje sadraja uz
istovremeno stvaranje osnovne
strukture sadraja logikog slijeda)

Zavrni dio sata

Predstavlja uvijek
rekapitulaciju, sintezu i
usustavljivanje sadraja
glavnog dijela sata.
Obraeni, uvjebani i/ili
ponovljeni nastavni sadraji
uvijek se moraju vratiti u
cjelinu sustava iz kojeg su
zbog metodike artikulacije
izdvojeni.
Svaki nastavni rad u
zavrnom dijelu sata mora
imati povratnu informaciju
za uenike.
Zavrni dio sata moe, ali i
ne mora, zavriti domaom
zadaom.
Domaa zadaa ima za cilj
dodatno promiljanje
nastavnih sadraja, a ne
dodatnu obvezu.

Odgojno-obrazovna ekologija
Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini.
U pedagokom smislu ona oznaava odnos subjekta odgoja i obrazovanja
prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno
njihovo meusobno djelovanje i utjecaj na sadraje, tijek i ishod odgojnoobrazovnog procesa.
Elementi odgojno-obrazovne ekologije:
1. prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje
zbivaju
2. kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3. komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4. pedagoko ozraja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju.
OOE - Uvjeti
Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju,
ponekad se nazivaju i "kolskom higijenom, odnose se na prostornohigijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju
zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju drutvenu ulogu. Stoga oni
predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.
Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju
standard.
Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko, kojih i kakvih prostora
i prostorija odreena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi
zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog
procesa: broj uionica, kabineta, biblioteka, pomonih prostorija,
sanitarnih vorova, sprema, ureda njihovu kvadraturu, visinu stropa,
izvore svjetlosti, grijanje
Oprema predstavlja tehniko-tehnoloku komponentu (dopunu)
prostorno-materijalnih uvjeta, a koja omoguava zdrav i optimiziran
odgojno-obrazovni razvoj i rad sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
OOE - Kadrovi
Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je
nuno za struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa, a kako bi se
ostvarili njegovi ciljevi i zadaci i zadovoljila njegova drutvena uloga.
Podjela osoblja (skupine): rukovodee, struno-razvojno, nastavno, administrativno,
tehniko i pomono osoblje.

 Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifine zadae u odvijanju odgojnoobrazovnog procesa.
Slube, tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (kole, naelno) dijele se prema
djelokrugu nadlenosti i odgovornosti na upravna (ravnatelj, kolski odbor, odbori
zajednice doma i kole), struna (struno-razvojna sluba, struni aktivi) i pedaka
(razredna vijea i uiteljsko vijee).
Zadae: u okviru svojih nadlenosti i zaduenja trebaju brinuti, segmentarno i u
cjelini, za to bolje funkcioniranje odgojno-obrazovne ustanove, funkcioniranje
odgojno-obrazovnog procesa i ostvarivanje njegovih zadaa te njegovo neprekidno
unapreivanje i usavravanje.

OOE Komunikacija
Komunikacija oznaava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) izmeu
nekoga ili neega radi prenoenja poruka.
Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor,
odailja i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je
upuena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati
povratnu informaciju o njenom prihvaanju i razumijevanju.
Preduvjeti razumijevanja i spremnosti:
1. jasnoa poruke (bez "umova")
2. dostupnost i prohodnost kanala
3. poeljnost i poruke i poiljatelja.
Odgojno-obrazovni proces je specifina vrsta komunikacije ija bit lei u sposobnosti i
spremnosti primatelja poruke uenika, da razumije i bude spreman prihvaati
poruke.
U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja, komunikacija
predstavlja osnovu stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije, a to je
stvaranje pedagokog ozraja.

OOE - Komunikacija
Vrste i oblici komunikacije prema:
1. prirodi medija: personalna i apersonalna
posredovana osobom ili
tehnikim medijem prijenosa poruke
2. broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija), interpersonalna i masovna
s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3. nainu prenoenja poruke: verbalna, simbolika i neverbalna
govorom, znakom, neverbalnim izrazom
4. posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija
face to face, putem medija, pomou tehnikih pmagala na daljinu
5. poloaju sudionika: autokratska i demokratska
uenik je
subjekt#objekt u komuniciranja
6. mogunosti izraavanja povratne informacije: jednosmjerna i dvosmjerna:
poloaj sudionika komunikacije je subjekt#objekt ili subjekt:subjekt (nema/ima
povratne informacije o razumijevanju)

OOE Ozraje
Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa meu
sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti, odnosno na kvaliteti odnosa
meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada.

 Socijalna komponenta odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji

se:
1. na naelu raspodjele socijalne moi meu sudionicima (dominantno i integrativno
ponaanje uitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno voenje; direktivan i
nedirektivan pristup nastavi)
2. na raspodjeli statusa i uloga meu sudionicima procesa
3. na odnosu uitelj-uenik(~ci) i
4. odnosu uenik-uenik.

OOE - Ozraje
Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz
socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa.
Temelji se na osjeaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu, a koji je
prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom moe biti vezan uz
odgojno-obrazovna sadraje i specifine situacije odgojno-obrazovna procesa.
Pozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na
frustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa, ili
pak umanjuje njihov znaaj.
Znakovi naruenog pozitivnog ozraja:
1. pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremeaja u ponaanju
2. lo uspjeh uenika
3. veliki broj izostanaka uenika i/ili uitelja
4. strah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu.
Linost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja.