You are on page 1of 56

I. POJEDINCI: RADI LI SE U POLITICI DOISTA O LJUDIMA?

- prouavanje politike, prema rijeima Thomasa Kuhna (1970.), je pretparadigmatino


nedostaje mu suglasnost o temeljnim pitanjima koja treba istraiti i o pravilima prema kojima
se moe stvarati znanje
3 glavna pitanja o pojedincu i politici:
a) odnos izmeu pojedinaca (aktera ili subjekta) i irih drutvenih procesa i institucija
(struktura)
- individualistiko tumaenje usredotoeno na aktera; institucije se mogu svesti na
ili objasniti motivima i postupcima pojedinaca
- holistiko tumaenje ili strukturalna stajalita individualni identiteti i ponaanje
stvaraju se unutar drutvenih odnosa u kojima vladaju pravila
- povijest ifrirana u pravila March i Simon (1958.)
b) pojam i poloaj pojedinca, ideje o pravima pojedinca
- stupanj u kojem su poloaj i pojam pojedinca zajedno s povezanim idejama o pravima
pojedinaca ukrorijenjenji u odreenu intelektualnu tradiciju poznatu pod imenom
prosvjetiteljska filozofija i povezani su s povijesnim obrascem drutvenog i politikog
razvoja zvanog moderna.
- prosvjetiteljstvo filozofski i politiki projekt iz 18.st. u ijem je sreditu pojedinac
- prosvjetiteljska filozofija povezana je s modernom povijesni obrazac drutvenog i
politikog razvoja
c) stupanj u kojem pojedinac zadrava sposobnost za smisleno politiko djelovanje u
sadanjim uvjetima i razliitim dijelovima svijeta
- treba li istraivati pojedince ili strukture?
- 3 glavna stajalita:
a) uzajamna iskljuivost (ili pojedince ili strukture)
- zahtijeva da se prouava ili pojedinac ili struktura, a prouavanje jednog ne doputa
donoenje zakljuaka o drugome. Prema tome vano je ne razmatrati kolektive, npr. Politike
stranke u svjetlu pojedinaca koje ih tvore
- Prema individualistikoj zabludi institucije su tek pojedinci u velikom
- Zatim vano je i ne gledati pojedince kao da preuzimaju osobine organizacija kojima
pripadaju, jer tako nastaje ekoloka ili sistemska zabluda
b) redukcionistiki jedan skup varijabli se moe dijelom ili potpuno objasniti s obzirom na
neki drugi skup. Tako su strukturalni pojmovi poput drave, klase ili politikog sustava izrazi
ukupnog ponaanja pojedinaca u odreenom vremenu ili odreenom mjestu.
c) strukturacionistiki po miljenju Anthony Giddensa strukture su proizvodi
svakodnevne interakcije pojedinaca jednih s drugima i s institucijama svakodnevnog ivota s
kojima su u dodiru. Struktura dobiva oblik i znaenje kroz rutinu drutvenih praksi pojedinaca
ili zajedniku praksu pojedinaca.
POLITIKI SUSTAV = odnosi, procesi i institucije koje tvore politiki univerzum; sastoji se od
inputa (javno mnijenje, djelovanje grupa za pritisak, itd.) i outputa (zakoni, politike mjere,
norme, vrijednosti)
METODOLOKI INDIVIDUALIZAM = filozofijsko i empirijsko bavljenje pojedincem i
njegovim ponaanjem
BIHEVIORIZAM = pokret u poslijeratnoj politikoj znanosti koji se bavi podjednako
donoenjem openitih zakljuaka u obliku zakonitosti o politikom svijetu i pomisanjem
naglaska politikih istraivanja s tradicionalnih pravno institucionalnih oblika na individualno
ponaanje i istraivakim tehnikama postavlja provjerljive hipoteze o mjerljivim stavovima;
prouavanje politike postaje znanstvenije
- subjektivistika ili interpretativna sociologija suprotna biheviorizmu iz pojedinanog
iskustva se ne mogu izvui opi zakljuci

MARKSIZAM = strukturalistika doktrina; naglasak je na nainu na koji ekonomski proces


oblikuje drutvene i klasne odnose i mo u procesu kreiranja politike
Moderni pojedinac
Prosvjetiteljstvo naglaava mogunost napretka pojedinca primjenom znanosti. Pojedinac je
glavni (racionalni) imbenik promjene i glavni pokreta drutvenog napretka. Liberalizam
istie sposobnosti racionalnog pojedinca kao i politikog i ekonomskog aktera
RENESANSA = pokret u 16.st. u Europi koji je donio upitniji i svjetovniji pristup umjetnost i
knjievnosti, i prema tome ovjekovu mjestu u poretku stvari
Pojedinci kao maksimizatori koristi: mit o ekonomskom ovjeku
Pojedinici donose odluke na osnovi vlastitih preferencija, s obzirom da jedino pojedinci imaju
ciljeve, elje i potrebe, a nemaju ih kolektivni entiteti (drutvo, drava). S motrita politikog
ponaanja, odluke da se glasuje ili prikljui nekoj organizaciji ili (sa stajalita drave) prikljui
nekom sigurnosnom savezu donose se na temelju procjene o moguem maksimiziranju
koristi. Teoriju o tome iznio je Jeremy Bentham (1843.) njegova je najpoznatija definicija
korisnosti odluke se donose u skladu s tim pridonose li ili ne postignuu ugode i
izbjegavanju boli
Mancur Olson, Logika kolektivne akcije (1965.) teorija vercera teorija o pojedincu koji
proraunava; nije racionalno prikljuiti se organizacijama koje nastoje donijeti korist svima ;
pravo na javna dobra (ist zrak, socijalne benificije) imaju svi i ne mogu biti iskljueni ak i
ako nisu nita potroili ili pridonijeli
- Drugi teoretiari poput Rikera i Ordershooka (1968.) tvrde da graani postupajui po
etikom imerativu svojim inom glasovanja izvlae pozitivno zadovoljstvo, a takav in
postaje simbol glasaeve privrenosti odreenom politikom sustavu, stranci ili samoj ideji
demokracije kao i izrazom graaninove politike kompetencije.
POLITIKA KOMPETENCIJA = formalan status u smislu da ovjek kao graanin ima pravo
glasovati i ima praktinu vjetinu (npr. organizirati demonstracije, pisati pismo poslaniku u
pralamentu)
-

Individualizam na djelu
SAD Ustav SAD i Deklaracija neovisnosti odiu duhom individualizma i individualnih
prava. S amerikim se najee povezuje teorija liberalizma s naglaskom na
neovisnosti ljudi jednih o drugima i o primitivnim vezama. Politika (posebno dravna)
vlast mora se uklopiti u jedno drutvo pojedinaca. Privrenost inidividualistikom
vrijednostnom sustavu i liberalnom kredu bila je znaajka kohezije i stabilnosti
amerikog drutva i donedavno legitimirajui natjecateljski poriv, poduzetnitvo, dobro
gospodarenje i druge odlike vrstog individualizma kao kulturne norme.
Francuski indididualizam pokazuje neke znaajke amerikoga ali za razliku od njega
on je gotovo anarhian. Kulturne i politike vrijednosti povezane s Francuskom
revolucijom iz 1789. u Francuskoj su proizvele vrlo fragmentirano drutvo u kojem je
pojedinac sumnjiav i prema vladi i prema mnogim tipovima kolektivnog djelovanja.
Posljedica toga je da su Francuzi manje skloni djelovati u drutvenim organizacijama
(nego npr. Britanci ili Amerikanci) osim kada to ukljuuje spontanu i izravnu akciju
protiv francuske drave (npr. pokreti seljaka ili studenata)
U SAD i mnogim zapadnim zemljama, mjesto pojedinca u sreditu drutvenog ivota
institucionalizirano je u miljenju i obiaju, kao i u zakonu. Zbog toga je kulturno
sankcionirano oekivanje da e se pojedinci ponaati i kao kritiari drutva i kao
maksimizatori koristi.

Pojedinci i prava
DRAVLJANSTVO = pripadnost odreenoj dravi i prava povezana s tim statusom,
moderne koncepcije dravljanstva naglaavaju univerzalna prava i dunosti
- danas postoji transnacionalna doktrina ljudskih prava
- esto se prava vezuju uz dravljanstvo no nakon 2. svj. rata u Europi utvruje se sustav
prava kao nadnacionalnih prava - koji nadilazi nacionalne granice
- osnutak Vijea Europe 1949. i usvajanje Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, meu kojima su:
Pravo na ivot, slobodu te osobnu i kolektivnu tenju za sreom
Sloboda savjesti i vjeroispovijedi
Sloboda izraavanja i udruivanja
Zabrana muenja i smrtne kazne
- U novije vrijeme vano pitanje ljudskih prava je uvjet za prijem novih lanica u Vijee
Europe (tako npr. Rusija primljena, a Turska jo nije)
- Europski sud za ljudska prava (1959.)
- ugovor iz Maastrichta o osnutku Europske unije (1991.)
- Goran Therborn (1995.) govori o 2 podruja temeljnih prava vezanih za zatitu i
poboljanje poloaja pojedinca:
1. zahtjevi prema dravi i njenim resursima (socijalne usluge, mirovine, kriteriji
prema kojima se moe ui u neku zemlju kao posjetitelj, migrant, naseljenik)
- prava na lanstvo (kriterij za boravak u zemlji)
- prava na socijalne usluge mirovine, socijalna prava)
- graanska prava ( razliita kroz povijest npr. robovlasnitvo u SAD,
prava ena, aparthejd i sl.)
2. prava na djelovanje - zahtjevaju legitiman opseg akcija, npr.
- sloboda udruivanja, izraavanja, glasaka prava
- radnika prava (vezano za diskriminaciju, uznemiravanje, sloboda
raspolaganja radom, zatita na radu i sl.
Individualizam i kolektivizam
- Alexis de Tocqueville, Demokracija u Americi (1995.) u svojoj studiji primjeuje da
nikada nije bilo zemlje koja je toliko privrena potrebama pojedinca i suprotstavljena
kolektivnim potrebama kao to su SAD. Po njegovoj teoriji, amerika savezna politika je
definirana u smislu prava i povlastica za skupine, a ne za pojedince.
- teorija irenja drave blagostanja - kao oblik kolektivizma nastaje u zapadnoj Europi
nakon 2. svj. rata a svrha joj je da se kroz uporabu javne moi osigura promicanje drutvenih
i ekonomskih sloboda osobito onih kategorija ljudi koji su razmjerno bez moi (djeca, ene...)
est primjer skandinavski zakoni doneseni oko 1980. (roditelj ne smije pljusnuti dijete)
- pozitivna diskriminacija davanje prednosti manje privilegiranim skupinama (npr. enama,
etnikim i rasnim manjinama)
- neki libertarijanci i svi anarhisti smatraju da je opasno kada vlade preuzmu moralnu
odgovornost ua tjelesno i mentalno dobro svojih graana - npr. sluaj Brown protiv Regine iz
1994. britanski Dom lordova u svojstvu prizivnog suda zakljuio da sadomazohizam, bez
obzira na postojanje pristanka nezakonit takvim ponaanjem se dira u Povrede zakona o
osobi iz 1861.
ANARHIJA = sinonim za nered; doktrina koja zagovara odsutnost formalne vlade
kolektivizam suprotan individualizmu; razliiti oblici - od dobrovoljnih udruenja pa do onih
koji zagovaraju ulogu drave kao regulatora drutvene aktivnosti
- Japan gusta mrea dobrovljnih organizacija iemoto grupe- F. Fukuyama, 1995
PLURALIZAM uvjerenje da postoji ili da bi trebala postojati raznolikost
- politiki pluralizam prepoznaje i ohrabruje razliitost razliitost drutvenih, kulturnih i
ideolokih oblika i procesa
- Pluralistike teorije ispituju utjecaj drutvenih grupa u doprinosu i pristupu kreiranju javne
politike, te nadmetanje za grupni utjecaj

- Francis Fukuyama (1995.) tvrdi da u onim drutvima koja imaju jake obiteljske tradicije
(rimokatoliko ili kinesko drutvo) povjerenje u ljude izvan obitelji i u ire drutvene odnose
je malo. (konfucijanska filozofija prema kineskom filozofu Kung Fu-tzu-u
- latinski
Konfucije)
Izrazito pluralistiki politiki sustavi nisu samo obrana od monizma i totalitarizma ve i od
neobuzdanog individualizma
TOTALITARIZAM politika vladavina u kojoj su svi aspekti ivota pod politikim nadzorom
Komunitarizam
KOMUNITARIZAM nain razmiljanja o organizaciji drutva i mjestu pojedinca uz
odbacivanje agresivnog individualizma (nalazi se negdje izmeu liberalnog individualizma i
dravnog kolektivizma), prvenstvo pripada grupi ili udruenim identitetima; postao popularan
krajem 1980-ih zahvaljujui radovima sociologa Amitaia Etzionija u SAD-u (prihvatili ga brojni
politiari T. Blair, Berlusconni)
- Richard Rorty (1992.) pojedinac je vrsto usaen u kulturne i drutvene institucije drutva,
pojedinac je smjeten u drutvo i zato nije niti izoliran ni sebian, a tako niti otuen od drugih.
- loe strane takvog mi stajalita su mogue skretanje sektatvu ili nacionalizmu (u svrhu
promicanja grupnog ili lokalnog identiteta)
- komunitarizam se ponekad smatra i drugom stranom modernistike tradicije, a nasuprot
njima stoji niz gledita poznatih pod nazivom - postmodernizam razlike u odnosu na
modernistiko (prosvjetiteljsko) miljenje. Postmodernisti, kao Lyotard (1984.) smatraju da se
identiteti mogu oblikovati manje ili vie po volji, stvaranje identiteta je pitanje izbora i
okolnosti. U radikalnoj verziji pluralizma pozdravljaju se kulturne i politike razlike.
POSTMODERNO STANJE - razlikuje se od tvrdnji modernistikog (prosvjetiteljskog)
miljenja; identiteti nisu vrsti ve se mogu oblikovati po volji pa stvaranje identiteta
postaje stvar izbora i okolnosti - Lyotard(1984.)

Pojedinci i sposobnost za smisleno politiko djelovanje


Uspjeh politikog djelovanja pojedinca ovisi o slijedeim imbenicima:
1. stupanj do kojeg se izraavanje neslaganja doputa ili ohrabruje kulturalno ili
zakonski (npr. apsolutistiki reimi)
2. stupanj do kojeg su naizgled otvoreni sustavi uistinu dostupni obinim graanima
3. vrste resursa kojima pojedinac raspolae (novac, poloaj, strunost, komunikacijske
vjetine)
Pitanja:

Strukturalizam
razlika izmedju americkog i francuskog indvidualizma
to znaci anarhija
Komunitarizam
Postmoderno stanje
Postmodernizam
Objasni dravu blagostanja
to je anarhija
Bentham, kojem pravcu pripada
Metodoloki indidividualizam

22.-24.
31.- 33.
38.
42.

II. UENJE O POLITICI


Politika socijalizacija
POLITIKA SOCIJALIZACIJA = proces ili skup procesa putem kojih pojedinci ue o politici
i usvajaju politike vrijednosti
- Michael Rush (1992.) Politics and society. An introduction to political sociology politika
socijalizacija je proces kojim se pojedinci u danom drutvu upoznaju s politikim sustavom i
koji u odreenoj mjeri odreuje njihove percepcije i reakcije na politike pojave
- Aristotel (384.-322.g.pr.Kr.), Politika ovjek je po prirodi drutveno bie ljudska bia
su politika u najosnovnijem obliku te rijei
- ljudi s obzirom na prirodnu sklonost okupljanju moraju biti dio nekog poretka stvari, a kako
bi mogli sudjelovati u najpotpunijem izrazu ljudske zajednice dravi moraju stjecati
politike vjetine, tj. biti politiki pismeni.
- za pravilno funkcioniranje poredaka, socijalizacija je nuna
- komunizam (ili dravni socijalizam) oblik politike organizacije u kojoj je jedna jedina
stranka (komunistika partija) vladala bez ikakve dopustive oporbe. Veina politike
aktivnosti i praktiki svaki potez u karijeri odreivala je partijska hijerarhija.
- komunistiki sustavi organizirani su kao jednostranaki u kojima partija uspjerava sav
drutveni, politiki i ekonomski ivot.
- propadanjem komunisitkih reima u istonoj Europi oko 1989., nastaje kolektivna euforija
u kojoj se istonoeuropska drutva i gospodarstva nastoje restrukturirati u skladu s naelima
trinog kapitalizma i liberalno demokratskog politikog sustava
- ameriki vanjskopolitiki analitiar Francis Fukuyama (1992.) nazvao je to krajem
povijesti - zbog onoga to je on smatrao neminovnou irenja zapadno liberalno
demokratskih trinih vrijednosti
- Zygmunt Bauman do sloma komunizma nije dolo zbog razoaranja masa u sustav, ve
je stanovnitvo eljelo da drava ispunjava vie svojeg specifino komunistikog obeanja
Procesi politike socijalizacije
-Dvije suprotstavljene strane u literaturi o politikoj socijalizaciji, kada se raspravlja o pitanju
kada - naziva:
Dennis Kavanagh: Political science and political behaviour, 1983.
kola primarnosti pristae kole primarnosti naglaavaju vanost ranog
djetinjstva- tako e odreene vrste kljunih politikih informacija pojedinci stei u
okruenju neposredne obitelji ili ljudi koji ih uvaju
- kola recentnosti (proces socijalizacije i resocijalizacije dogaa se tijekom
cijelog ivota)
- Herbert Hyman, Politika socijalizacija (1959.) dokaz prijenosa politikih vrijednosti u
djetinjstvu tvrdi da djeca u SAD obino stjeu politike preferencija svojih roditelja
- David Easton i Jack Dennis: Djeca i politiki sustav (1964.)
politika socijalizacija u djetinjstvu je proces gdje djeca ue o autoritetu
- istraivali stjecanje politikih vrijednosti u djetinjstvu te zakljuili da je politika socijalizacija
u djetinjstvu sastavljena od 4 faze (tj. dijete shvaa):
da neki pojedinci imaju autoritet (roditelj koji odreuje vrijeme spavanja,
policajac koji hvata lopova)
autoritet ima javno i privatno lice (razlikuju autoritet roditelja i policajca)
autoritet moe biti utjelovljen i u institucijama poput vlada, parlementa i
sudova
institucije imaju egzistenciju koja je odvojena od pojedinaca koji u njima rade
- politike socijalizacije nismo uvijek svjesni, ali to ne znai da ona nikada nije promiljena

IMBENICI (ILI AKTERI) SOCIJALIZACIJE = oni pojedinci, skupine ili institucije koji su
odgovorni za prijenos informacija putem kojih se ljudi socijaliziraju
- masovni mediji ljudi se slau da utjeu openito, ali poriu da utjeu na njih same (npr. ni
najbolji reklamni spot nee izmijeniti glasaevu odluku da ne glasa za odreenu stranku ako
se ne slae s njenim programom)
- pojava politike socijalizacije kao predmeta istraivanja je povezana s bihevioralnom
revolucijom u politikoj znanosti;
-David Sanders: Behavioural analysis (1995.) - sredinje pitanje koje postavljaju
bihevioristi zato se pojedinci, institucionalni akteri i nacionalne drave ponaaju onako
kako se ponaaju?
- politika vrlo iroko polje djelovanja, ne ograniava se samo na svijet formalnih politikih
institucija, ve ukljuuje i politiko ponaanje i istrauje imbenike koji utjeu na politiko
djelovanje
Pitanja:
Objasni pojam kraj povijesti
Tko je napisao Djeca i politicki sustav - David Easton i Jack Dennis
Nabroji imbenike socijalizacije

str.

54.
57.

III. POLITIKA KULTURA


POLITIKA KULTURA = skup vrijednosti, uvjerenja i stavova unutar kojih djeluje neki
politiki sustav. To je neto izmeu stanja javnog mnijenja i odobnih znaajki pojedinca

prema Dennisu Kavanaghu


Drugu definiciju dali su Gabriel Almond i Sidney Verba u djelu Civilna kultura - politika
kultura je distribucija obrazaca usmjerenosti prema politikim objektima meu pripadnicima
nacija
- Platon (427.-347.g.pr.Kr.) smatra ga se utemeljiteljem politike misli, Drava toliko je
vrsta i ljudskih udi koliko ima vrsta dravnih ureenja
- Aristotel (384.-322.g.pr.Kr.), Politika pokuao je prosuditi koji je najprikladniji oblik
vladavine
- u modernoj politikoj misli esto se povlai veza izmeu naravi ljudi i vrste politikog
sustava u kojem ive
- Jean-Jacques Rousseau (18.st.) naglaavao je vanost udorea i obiaja kao temelja
politike stabilnosti
- Edmund Burke: Razmiljanja o francuskoj revoluciji (1790.)
- glasoviti kritiar francuske revolucije
- izazvati prekid s prolou je ozbiljna pogreka jer se napredak najbolje postie u kontekstu
kontinuiteta i pozivanjem na primjere iz prolosti i tradiciju
Civilna kultura
- primjer bihevioristikog bavljenja politikom kulturom je djelo:
Gabriel Almond i Sidney Verba: Civilna kultura (1963.)
to je zapravo izvjetaj oopsenoj anketi provedenoj 1959. u 5 zemalja: SAD, UK, Italija, SR
Njemaka i Meksiko.
- ispitanicima su postavljene 3 vrste pitanja:
Kognitivna koja su trebala ustanoviti njihovo stvarno znanje i miljenja o
politikim sustavima
Afektivna odnosila su se na to to pojedinci misle o tim politikim objektima
njihovi stavovi o politikom sustavu
Evaluativna nstojalo se utvrditi miljenje i sudove o politikim objektima tj.
test irih politikih vrijednosti.
Tako su Almond i Verba utvrdili 3 idealna tipa politike kulture:
1.
parohijalna - koju obiljeava ope neznanje o politikim objektima
kao posljedica odsutnost ukljuenosti u politike aktivnosti
2.
podanika obiljeava ju sveprisutno znanje o politikim procesima,
ali nesklonost participaciji u politikoj aktivnosti zbog osjeaja nemoi
3.
participacijska - kombinira znanje o politici sa spremnou za
sudjelovanje u politikom procesu. U takvim situacijama ljudi
osjeaju da mogu utjecati na promjene i da e njihova aktivnost
neto znaiti
Autori smatraju da bi sva ta tri idealna tipa bili nezadovoljavajui za stabilnu demokratsku
zajednicu ve rjeenje vide u slijedeem:
- za stabilan politiki sustav i demokratsku politiku najbolja vrsta politike kulture bila bi
mjeavina podanikih i participacijskih elemenata tu su mjeavinu nazvali civilna kultura.

CIVILNA KULTURA = tip politike kulture za koju neki dre da je najbolje okruenje za koju
neki dre da je najbolje okruenje za nastanak stabilne demokratske politike. Kombinira
optimalnu mjeavinu politikih i participacijskih politikih stavova

Rad gornjih autora bio je osjetljiv na 5 kritika:


1. Oita anglo-amerika pristranost (tvrde da Italija, Njemaka i Meksiko nemaju
neophodnu kulturnu osnovu za demokratsku stabilnost)
Prema Arendu Lijphartu: Demokracija u pluralnim drutvima, 1977. nemaju svi stabilni
politiki sustavi odlike povezane s civilnom kulturom. Konsenzualno ponaanje meu
politikim elitama s odgovarajuom institucionalnom potporom moe osigurati djelotvorno
vladanje drutvima koja su podijeljena religijski, ideoloki, jezino, regionalno, kulturno, rasno
ili etniki. Takav oblik demokracije Lijphart naziva
KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA. To je oblik vladavine za koji se smatra da
obiljeava duboko podijeljene premda stabilne zemlje ukljuuje stvaranje institucija podjele
vlasti meu udruenim politikim elitama
KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA - karakteristina za duboko podijeljene, ali
stabilne zemlje; 2 kljuna kriterija: postojanje segmentiranog drutva i podjela izvrne
vlasti meu politikim elitama; Lijphart(1977.)
Dakle za postojanje takve demokracije kljuna su dva kriterija:
postojanje segmentiranosti drutva
ukljuuje stvaranje institucija podjele vlasti meu udruenim politikim elitama
Ne postoji veza izmeu oblika politike kulture i stabilnosti njezine vlasti, ali ne odbacuje
potpuno ideju kulture.
2. za razliku od njega, Almond i Verba smatraju da se politike strukture moe objasniti
pozivanjem na politike kulture, tj. da stupanj demokratske stabilnosti odreuje ili
uzrokuje politika kultura. U odnosu na to stajalite dva su alternativna stajalita:
demokratska stabilnost stvara i odraava ono to se razumije kao civilna
kultura
kultura i strukture su meuovisni i uzajamno se jaaju Carole Pateman:
Political culture, political structure and political change 1971.
3. Veliina uzorka uzetog u istraivanju (oko 1 000 osoba u svakoj zemlji) to jest velik
uzorak ali nedovoljan za pouzdano postavljanje jedne ope teorije politike kulture Kavanagh kritika Civilne kulture
4. Potekoe odreivanja znaenja odgovora na ankete npr. isti odgovor na isto
pitanje u razliitim zemljama nema isto znaenje
5. Politike kulture se mijenjaju i razvijaju i zato svaki pokuaj mjerenja politike kulture
je samo snimak stanja politike kulture u odreenom trenutku.

Alternativni pristup: politika kultura i ideologija


Marksizam
- Marx i Engels (doprinos marksizma razumijevanju ideologije) smatrali su da su vladajue
ideje svakog povijesnog razdoblja izraz interesa najmonijih drutvenih skupina. Klasa koja
ima vlast nad drutvom i ekonomskim ivotom iri kroz drutvo svoj obrazac stavova i
sustave uvjerenja koji ga podupiru. To otkriva 2 vana svojstva marksistike konceptualne
ideologije
1. ideologiju je dijelom lana svijest koja moe prikrivati zbiljske interese veine
drutva a oni smatraju da su zbiljski interesi ruenje kapitalizma i zamjena
drutvenim odnosima koji ne poivaju na eksploataciji
2. Ideje su izrazi materijalnih uvjeta, tj. oni koji imaju mo nad sredstvima za
proizvodnju, posjeduju vladajue vrijednosti.
Velik doprinost u marksistikoj tradiciji bavljenja ideologijom dao je Talijan:
- Antonio Gramsci: Pisma iz zatvora, (1951.) svoja najvanija djela napisao je kao
politiki zatvorenik Mussolinijeva reima potkraj 1920-ih i u 1930-ima.
- ivio 1891-1937.
- jedno od pitanja koje ga je najvie zaokupljalo zato se u nekoj naprednoj zapadnoj zemlji
nije dogodio uspjean komunistiki revolucionarni prevrat
- objanjenje nalazi u sposobnosti razvijenih kapitalistikih poredaka da vladaju na temelju
pristanka, a ne prisile.
- U tome je kljuan pojam hegemonije koja po Gramsciju oznaava neprisilne aspekte
moi vladajue grupe nad drutvom, tj. radi se o irenju svjetonazora koji sa svoje strane
utjee na vladajue obiaje, vrijednosti i uvjerenja - tj. ono to je normalno smatrano
zdravim razumom moe biti u tijeskoj vezi s nametanjem hegemonije
- Tako odreena politika kultura postaje prevladavajui vrijednosni sustav i struktura znanja
koji vladajua klasa u nekom danom vremenu iri u drutvu, a to je Gramsci nazvao
historijskim blokom Rabi ovaj izraz da opie poloaj u kojemu je nastala prevlast
jednoga stalea nad sklopom drutva. Vodei stale se ozakonjuje, opravdava se
posredstvom nametanja svojeg vlastitog poimanja svijeta; a ini to pomou ideolokog
ustrojstva. Podreeni stalei, tj. itavi ostatak drutvenog tijela, osim vladajueg sloja,
osjeaju se predstvavljeni od njega te mu daju svoju suglasnost.
Termin kulturna hegemonija
U naem jeziku hegemonija znai isto to i dominacija. No u Gramscija kulturna hegemonija
znai dominaciju neke drutvene elite ili elita, ali dominaciju uz suglasnost onih drutvenih
skupina koje su na niim razinama drutvene ljestvice.
U amerikoj literaturi kulturna hegemonija prevodi se kao cultural leader ship. Meutim,
prijevod toga amerikog termina bio bi posve nekoristan, jer bi sugerirao vodstvo kulture kao
jednog sektora u drutvu to bi znailo da u drutvu vode glavnu rije kulturnjaci, odnosno
kulturne elite.
Moda bi najtoniji prijevod kulturne hegemonije bio jedan termin iz socijalistikog
razdoblja, a to je vodea uloga.
HEGEMONIJA= izraz kojim se opisuju neprisilni aspekti vladanja, irenje drutvom, sustava
vrijednosti i znanje neke vladajue skupine.
- Louis Althusser: Lenin and philosophy and other essays (1971.)
francuski marksist strukturalistikog usmjerenja, dalje je razvio Gramscijeve ideje;
- razmatrajui kako hegemonija djeluje iznio je svoju teoriju IDEOLOKIH DRAVNIH
APARATA
- smatra da drava ima dvije kljune komponente:
1. represivni djeluje putem sile (vojska, policija)
2. ideoloki dravni aparat to su putevi irenja hegemonije (1. religija, 2. obrazovanje,
3. obitelj, 4. zakon, 5. politika, 6. sindikati, 7. komunikacije, 8. kultura)
- prva kritika Althusserovom pristupu je da mnotvo insitucija u civilnom drutvu nema
nikakvu autonomiju

10

- neogramscijanska kola Robert Cox (1987., 1996.) i Stephen Gill (1993.)


naglasak na moi znanja i ideja u globalnoj politikoj ekonomiji naela organizacije
globalne ekonomije i politike povezana su s neoliberalizmom (koji naglaava nepovredivost
slobode trita, opasnosti dravne intervencije, oslobaanje kretanja kapitala...)
Subkultura
SUBKULTURA = esto se koristi kao kratica za opis socijetalnih skupina koje posjeduju
odreeni identitet, a koji se esto izraava u oblicima ponaanja ili izraavanja (npr. moda)
POLITIKA SUBKULTURA = definira se kao neka skupina populacije koja ima osebujan i
dosljedan niz stavova, uvjerenja i orijentacija prema politikim objektima
- Dennis Kavanagh: Politika kultura (1972.) uoava 4 razliite osnove na kojima se
razvijaju subkulture:
1. elitna naspram masovnoj kulturi,
2. kulturne podjele unutar elita,
3. generacijske subkulture i
4. drutvena struktura
- Lijphart (1977.) priroda ponaanja elite (je li sklona udruivanju ili suprotstavljanju) je klju
za razumijevanje funkcioniranja demokratskih zajednica
- Politika kultura mijenja se s vremenom, tj. promjenom prioriteta koji su izvedeni iz
temeljnih brijednosti a tome se politike stranke i insitucije moraju prilagoditi. To je osobito
vezano uz rad Ronalda Ingleharta: The silent revolution Changing values and political
styles among western publics, 1977. dogodio se generacijski pomak s materijalistikih
(tenja k ekonomskoj i financijskoj sigurnosti kao glavni prioriteti) na postmaterijalistike
vrijednosti (samoizraavanje, pripadnost i participacija su postavljene iznad materijalnih
potreba)
Prema Inglehartu ljudi esto vie vrednuju ono to je razmjerno oskudno, a osobito ako isto
odraava uvjete koji su vladali u godinama prije njihove zrele dobi.
- Pristup koji odreene politike subkulture smatra izvedenima iz drutvene strukture:
sustav vrijednosti i uvjerenja radnike klase esto se kanalizira kroz
socijaldemokratske radnike i komunistike partije ili stranke
podjela prema religijskom opredjeljenju (u Nizozemskoj postoji zasebna katolika i
kalvinistika politika kulture
Belgija i vicarska podjela prema jeziku
- Stein Rokkan teza da se obrazac politikih rascjepa u bilo kojoj zemlji moe razumjeti u
svjetlu temelja drutvene strukture
- Seymour Martin Lipset i Stein Rokkan: Party systems and voter alignments: cross
national perspectives, (1967.) u njemu smatraju da se izvor kljunih drutvenih rascjepa
nalazi u dva vana povijesna procesa:
izgradnji nacije (nacionalna revolucija)
industrijalizaciji (industrijska revolucija)
Proces izgradnje nacije donosi 2 vrste konflikta vezanih za nastojanje sredinjih elita da
preuzmu nadzor nad danim podrujem stvaranjem standardiziranih normi i zajednikog
pravnog okvira:
1. sraz s otprije postojeim religijskim (crkva) oblicima autoriteta u pitanjima
poput: obrazovanja i sl.
2. konflikt s perifernim zajednicama koje se mogu opirati centralizirajuim
tendencijama dravne elite.
Tijekom industrijalizacije, konflikti nastaju izmeu onih koji sudjeluju u predindustrijskim
oblicima proizvodnje (poljoprivreda) i nove gradske buroazije. Tako intenzivna
industrijalizacija stvara etvrtu liniju drutvenog rascjepa izmeu:
graanskih klasa
koncentriranih urbaniziranih radnikih klasa (kao nuspojava
kapitalizma)
Na svakoj strani rascjepa stvaraju se zasebni interesi, identiteti i vrijednosni sustavi, a oni se
najee institucionalno izraavaju u obliku politikih stranaka.

11

Kultura i politiki identitet


-- granice izmeu politikog identiteta i politike kulture
- identitet se odnosi na subjektivnu predodbu koju imamo o sebi (tko sam Calhoun, 1994.), dok se politiki identitet odnosi na kolektivne subjektivne izraze ili veze
pojedinca s odreenim kolektivima (npr. ja sam: francuz; ili crnac; ili idov...)
- granice izmeu politikog identiteta i politike kulture
- Antony D. Smith: National identity, 1991. tvrdi da svaku osobu ini vie identiteta i ti
identiteti sa sobom donose odreene vrste uloga (npr. spol, drutvena klasa, etnika
pripadnost, religija, teritorijalni smetaj, obitelj i sl.), a identiteti koji iz tih osnova nastaju
mogu postojati jedan uz drugi, zbog ega je mogue istodobno identificirati se s nizom
kolektiviteta.
- nadalje, nije sasvim jasno zato se pojedinci i skupine okupljaju oko pojedinih identiteta.
Nastanak identiteta moe se objanjavati i povezivanjem identiteta i materijalnih interesa.
Tada politiki identitet postaje izraz ovjekova mjesta u drutvu (npr. pripadnost radnikoj
klasi esto podrazumijeva preuzimanje socijalistikog identiteta)
- nasuprot navedenim racionalistikim gleditima postoji konstruktivistiki pristup
identitetu prema kojem treba odbaciti miljenje da su objektivno odreeni, ve su uvijek
drutveno konstruirani, i oni su proizvod interakcije i podloni su promjeni.
- Eric Hobsbawm: Introduction: Inventing traditions, 1992. pisao je o izumu tradicija
a one su skup naela koja normalno slijede izrekom ili preutno prihvaena pravila, rituale ili
simbolike prirode (koji ponavljanjem koje implicira kontinuitet s prolosti) nastoje usaditi
odreene vrijednosti i norme ponaanja (npr. fenomen kotskog nacionalizma ili politike
idovske dijaspore)
- korz konstruktivistiki pristup nadalje dolazi do pojave politike identiteta ona
podrazumijeva bujanje novih oblika politike vezanih za pitanja zatite okolia, ivotnog stila
isl.
- Anthony Giddens: Modernity and Self-Identity: Self and Society in the late modern age,
(1991.) smatra da ivotne politike objanjavaju nastanak globalizacije tj. suoeni s
nepredvidljivou i nesigurnou, pojedinci postaju skloniji stvaranju vjerodostojnih pria o
tome tko su i to bi trebali initi.
3 studije sluaja politike kulture
1. uspon azijskih tigrova kao fenomen kulture
-jedna od najvanijih odlika globalne ekonomije novog vremena je meteorski uspjeh
novoindustrijaliziranih gospodarstava u nekim dijelovima Azije (Singapur, Malezija, J.
Koreja...). Taj fenomen se najee objanjava tezom prema kojoj je najznaajniji utjecaj
kulturalnih imbenika, tj. u tim zemljama prevladava kultura koja izrazito pogoduje
produktivnoj varijanti kapitalizma.
- osobito su vane tzv. konfucijanske vrijednosti taj se izraz odnosi na kineskog
filozofa Kung Fu-tzua (lat.Konfucije), 551.-479.g.pr.Kr.
- konfucijska misao se temelji na zagovaranju samosvladavanja i dunosti prema drugima.
- u takvoj vrijednosnoj strukturi, zajednica i obitelj prevladavaju nad zapadnjakim
individualizmom, a takva vrijednosna struktura je vrst temelj za brzu industrijalizaciju, ali bez
prateeg raspada obitelji i drutvenih poremeaja.
- U azijskim zemljama esto prevladava miljenje da zapadni liberalizam utjee na moralni
rasap, to smanjuje produktivnost i gospodarski rast.
- David Howell zastupnik konzervativne stranke u britanskom parlamentu 1995. g.
zastupao je tezu u nekoj mjeri poistonjenja zapada prema kojem bi i zapad trebao
usvojiti neke temeljne vrijednosti istoka (npr. uloga obitelji kao uporita)
- Samuel Huntington: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka (1998.) smatra da
e u sri buduih globalnih sukoba bit e kulturne razlike. Naime zahvaljujui modernim
informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, ljudi su pokretljiviji i otkrivaju razliite kulture
koje su dotad bile nevidljive.
- Max Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma (1904.-5.)
smatra da je za uspon kapitalizma kao sustava proizvodnje u zapadnoj Europi
znaajna radna etika vezana za protestantizam (radinost, tedljivosti)
- fascinantno je da Weber odbacuje konfucijanstvo kao uzrok ekonomske
zaostalosti u Kini

12

2. Sjeverna Irska: nepomirljive subkulture


- sluaj Sjeverne Irske ist sluaj neprijateljstva subkultura
- u njezinoj novijoj povijesti vladala je politika podjela koja je prerasla u politiko nasilje
- dvije politike snage u sukobu:
a) unionisti nastoje da Sjeverna Irska ostane dijelom UK
b) republikanci (nacionalisti) tee ujedinjenju s Republikom Irskom (preteito
katolici)
- pored jasne politike podjele na unionistike i nacionalistike politike stranke, postoji i niz
paravojnih formacija meu kojima je najpoznatija IRA sjedne strane a s druge strane
Ulsterski borci za slobodu (UFF) iUlsterski doibrovoljci (UVF).
- rascjep u politici temelji se na:
- vjerskoj podjeli
- povijesno-politiko pitanje
- socijalno-ekonomska dimenzije (katolici su openito manje imuni nego
protestanti
- Gemma Hussey (1995.) vano je ispitati razliite povijesne prie utkane u suvremene
politike identitete
Povijesne injenice:
1801. postala Irska postala dijelom UK (ve od 16. st. valovi velkih, kotskih i
engleskih naseljenika poinje naseljavati Irsku, a osobito sjever)
u 19. st. stvara se pokret za samoupravu, koji je traio autonomiju ili neovisnost Irske
Uskrsni ustanak u Dublinu 1916.
Zakon o samoupravi Irske 1920. i Anglo-irski ugovor 1921. postignuta je podjela
Irske vei dio otoka postaje samostalnom republikom, a 6 okruga na sjeveru (s
veinskim protestantskim stanovnitvom) ostaje dijelom UK.
Krajem 60-ih g. 20. st. katolike demonstracije u obranu ljudskih prava slanje
britanskih trupa pojaava nasilje i terorizam
1996. otpoeo mirovni proces (politiko krilo IRA-e Sinn Fein tj. mi sami)
- Lijphat je 1975. g. primjetio da u Sjevernoj Irskoj dolazi do velikog krenja pravila
konsocijacijske politike. Glavna zapreka miru je odsutnost suradnje meu elitama, meu
kojima ne postoji politika konsenzusa. Umjesto da te elite djeluju kao posrednici izmeu
neprijateljskih subkultura, subkulturne elite promiu i jaaju neprijateljstvo meu
zajednicama.
3. Europska integracija stvaranje nove politike kulture
- Europska unija nudi skup institucija i politikih praksi koje su na vioj razini od
tradicionalnog okvira nacije-drave
- primarna namjera utemeljenja EU bila je stvaranje jedinstvenog trita i gospodarstva
drava lanica
- Stephen George: Cultural diversity and European Integration: The British political
parties, 1994. - istraio je razlike izmeu britanske politike kulture i one institucija EU
- Martin Westlake: Britain's emerging Euro-elite, 1994. studija o britanskim lanova
parlamenta radei u okruenju Europskog parlamenta, britanski politiari su se oduili od
kulturalnih normi britansko stranake politike
- Sinnot i Niedermayer (1995.) unato razvoju sustavu donoenja odluka na europskoj
razini jo uvijek se ne odvija proces prijenosa lojalnosti ire populacije s nacionalnih drava
na europske institucije

13

Pitanja:
U kojim je zemljama provedeno istraivanje za djelo Civilna kulutra
str. 74 (SAD, Britanija, Italija, SR Njemaka i Meksiko)
Konsocijacijska demokracija i tko je autor
76. Lijphaart
Koje drave primjenjuju konsocijacijsku demokaraciju
76. str.
Tri primjera za konsocijacijsku demokraciju
76.
Gramsci - hegemonija
79.
U kojem je stoljeu roen Gramsci
79.
Hegemonija
79. Gramsci
to je napisao S. Hall?
- The hard road to renewal: Thatcherism and crisis to
the left
80.
str.
Althuserovi ideoloki aparati
80.
Po cemu je poznat Kavanah
56., 72.
Kojem je smjeru pripadao Kavanah
Subkulutre po Kavanaghu
81.
Po cemu je poznat Inglehart
82.
Koje je djelo napisao Inglehart
- The Silent Revolution: Changing Values
and Political Styles Among Western Publics
Subkulture
- 81, 87.-90.
Materijalistike i postmaterijalistike vrijednosti
Tko je napisao Demokracija u pluralnim drutvima
Napii 3 ideoloka aparata.(ima ih inae 8 sve skupa)
Objasni pojam kulturna hegemonija.
u kojem stoljecu se rodio Gramsci (zaokruiti)
19. st.
ija je hegemonija, (na zaokruivanje)
Gramsci

14

IV. POLITIKA PARTICIPACIJA


Uvod: to je politika participacija
POLITIKA PARTICIPACIJA = izraz kojim se oznaava nain na koji pojedinci sudjeluju u
politikom procesu
- prijeporna su dva pitanja:
1. vrijednost politike participacije za pojedince i politiki sustav
2. uzroci participacije i neparticipacije
- Anthony H. Birch: Pojmovi i teorije moderne demokracije 1993. nabraja glavne tipove
politike participacije:
glasovanje na izborima i referendumima
agitiranje i drugi oblici predizborne kampanje
aktivno lanstvo u politikoj stranci
aktivno lanstvo u grupi za pritisak
sudjelovanje u politikim demonstracijama ili trajkovima
razni oblici graanskog neposluha (odbijanje plaanja poreza ili sluenja
vojnog roka)
lanstvo u vladinim savjetodavnim odborima
lanstvo u vjeima potroaa i sl.
- Lester Milbrath: Political participation: How and why people get involved in politics 1965. pisao o politikoj participaciji kao hijerarhijskoj aktivnosti on je ameriko
stanovnitvo razvrstao u jednodimenzionalnu hijerarhiju politike participacije. Tako pojedinci
mogu pripadati jednoj od 3 skupine:
1. gladijatori
2. gledatelji i
3. apatini
- 1/3 amerike javnosti svrstano je u apatine, tj. u one koji ne sudjeluju ni u kojoj
politikoj akitvnosti, ak i ne glasuju
- gledatelji obuhvaaju oko 3/5 stanovnitva u politici sudjeluju minimalno, tj.
uglavnom samo glasuju
- tek 1/20 amerike javnosti aktivno i iroko sudjeluje u politici gladijatori.
Gladijatori u viim ealonima sudjeluju i u aktivnostima gledatelja i manje angairanih
gladijatora.
- Sidney Verba i Norman H. Nie: Participacija u Americi, 1972.
- Verba, Nie i J. O. Kim:
- Oblici demokratske participacije, 1971.
- Participacija i politika jednakost (1978.)
- ovi radovi iznose tezu da postoje naini (tipovi) politike participacije, sudionici su
specijalisti u odreenom obliku.
- umjesto da budu kompletni aktivisti, takozvani e se gladijatori npr. specijalizirati za
pisanje pisama politiarima i dravnim dunosnicima.

15

Politika participacija i demokracija


DEMOKRACIJA = gr. vladavina naroda, ili mnotva; u modernim se politikim sustavima
vezuje za ope pravo glasa, slobodne izbore, shvaanja poput pristanka onih kojima se
vlada. U sklopu modernih demokracija, kljuni elementi bili bi i naglasak na ljudskim pravima
i vladavini zakona
Elektroniki zborovi biraa (EZB)
- svrha im je omoguiti graanima da u njima sudjeluju neposredno, posredno ili barem
eksperimentalno (anketa u politikoj TV emisiji)
Neizravna ili predstavnika demokracija i participacija
oblik demokracije koji je institucionaliziran posredstvom izbora
- izborna pravila u razliitim sustavima mogu osjetno utjecati na participaciju glasaa i ishod
izbora
- svim oblicima neizravne ili predstavnike demokracije zajednika su obiljeja:
vlast graana barem je za jedno mjesto premjetena s aktualnog donoenja
odluka, tj. izabrani predstavnici zamjenjuju birae ili djeluju u njihovu korist
provedba redovitih izbora na svim ili veini razina vlasti kao simbol
suvereniteta naroda i kao simbolian i katkad stvaran nain nadzora politikih
elita
uvjerenje da su izbori uinkovit i demokratski nain provedbe politike smjene
uvjuerenje da izbori olakavaju ogranienu ali iroku ukljuenost graana
osiguravajui pristanak naroda uz sustav kao cjelinu i odobravanje za
pobjednike
- Neke od gornjih funkcija zajednike su i nedemokratskim reimima, a razlika je to u
predstavnikim demokracijama postoji politika sloboda
POLITIKA SLOBODA podrazumijeva da pojedinci razliitih miljenja slobodno biraju one
koji e vladati i to na slobodnim izborima na kojima se nadmeu politike stranke a sukladno
opim pravilima vladanja tj. izbornim zakonima
- Joseph Schumpeter: Kapitalizam, socijalizam i demokracija, 1981. demokracija je
onaj institucionalni aranman za donoenje politikih odluka u kojemu pojedinci stjeu ovlast
odluivanja putem konkurentske borbe za glas naroda
politika sloboda kao pravo glasa na konkurentskom politikom tritu
LIBERALNA DEMOKRACIJA doktrina, katkada i praksa, gdje se sloboda pojedinca
kombinira s idejom suverenosti naroda; veoma snano naglaava vladavinu zakona i
priznaje odreena prava kao nepovrediva
- Politiki liberalizam je preddemokratski kredo koji se u Europi i u Sj. Americi pojavio u
vrijeme kad su zemlje nastojale uspostaviti oblike ustavne ili ograniene vlasti u kojima se
pojedincima prua zatita od potencijalne (esto i stvarne) tiranije vladara s pretenzijama na
apsolutizam.
- Liberalna teorija naglaava vladavinu zakona i priznaje da su odreena prava (vlasnitva,
savjesti, udruivanja i govora) nepovrediva. Uglavnom sve liberalne demokracije potuju
doktrinu opeg prava glasa punoljetnih osoba
- F. Fukuyama (1994.) smatra da neka zemlja moe biti demokratska, ali ne i liberalna; tj.
kada npr. postoji glasako pravo, ali se poigrava s drugim pravima pojedinaca (npr. Iran,
Turska, Rusija...)

16

Teorije elite o participaciji i demokraciji


ELITE = najbolji ili plementiti u suvremenim uvjetima, openito se odnosi na one koji imaju
visok status ili visoke formalne poloaje u politici, religiji i drutvu Politiki elitizam je uenje
da je vladavina male vladajue skupine ne samo poeljna nego i neizbjena
POLITIKI ELITIZAM = uenje da je vladavina male vladajue skupine ne samo poeljna
nego i neizbjena
- klasini teoretiari elita djeluju krajem 19. i po. 20. stoljea:
1. Gaetano Mosca (1858-1941.)
2. Vilfredo Pareto (1848-1923.)
- na njega se pozivali faisti (Mussolini bio njegov student)
- tvrdio je da je demokracija la a da je nejednakost ljudi neizbjena (ali
ne misli na prava ljudi ve sposobnosti)
- djela: Socijalisitki sistemi, Opa teorija socijologije
3. Robert Michels (1876.-1936.)
- njihove radove oduevljeno prihvaaju u 1920-ima talijanski faisti
- Schumpeterov elitizam poznat je kao demokratski elitizam smatrao da su slobodni
izbori donijeli element natjecanja meu elitama
- Odgovor na to dao je: C. Wright Mills (1956.) identificirao je tzv. elitu moi nju elitu
ine oni koji zauzimaju glavne poloaje vlasti u dravi, ukljuujui vojne i privatne
organizacije (odnosi se na ameriko drutvo i druge industrijalizirane zemlje), no priznao je
da srednje razine i mase i dalje mogu odluivati o gotovo svim kljunim pitanjima putem
izbora i interesnih grupa.
Ponovno promiljanje participacije i demokracije
Izgledi za Cyber demokraciju
- sve vea uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija
kompjutorski popisi biraa i ciljanih skupina (kojima se alju publikacije)
Nastanak tzv. novog pluralizma
- Ulrich Beck -1996. ponovno pronalaenje politikog - time smatra da su tehnoloke
novine aktualizirale nova politika pitanja (ekologija, odnosi meu spolovima, obiteljski
odnosi) i sve ono to se naziva politkom ivotnog stila poremetilo je velike teme
ideolokog sukoba desnice i ljevice.
- Gregor McLennan (1995.)- smatra da je uinak novog pluralizma proirenje opsega
demokratske politike participacije
- Robert Dahl je 1987. godine osuvremenio svoju kritiku liberalne demokracije koju je
1971. godine nazvao poliarhijom. Smatrao je da su praktine vrijednosti poliarhijskih
drutava: slobodni izbori, ope glasako pravo, sloboda udruivanja, odgovornost elita; ove
vrijednosti su nune sastavnice demokratskog drutva, ali ne i dostatna definicija
demokracije
Odabrane varijable i politika participacija
Spol (istraivanja pokazuju da su ene estoi konzervativni birai)
Dob (mlae ene su esto sklone ljevici)
Obrazovanje (obrazovaniji vie participiraju ali i vjeruju u sposobnost da razumiju
politiku)
Klasna pripadnost
Prijelazi tijekom ivota - imbenici vezani za ivotni ciklus (razvod, smrt bliskih
osoba...)

17

Zato ljudi u politici sudjeluju ili apstiniraju


- teorija racionalnog izbora oni koji su ukljueni u politiku aktivnost tee svoje ciljeve
postii najuinkovitijim sredstvima; njih zanima vlastita korist ona postaje najvii interes
- Anthony Downs: Ekonomska teorija demokracije, 1957. pojedinci na izborima
odluuju na temelju procjene trokova i koristi;
- Ian Mc Lean - zakljui li pojedinac da njegov glas nee nimalo utjecati na ishod izbora tada
nee glasovati; mogue je i da e ishod izbora odgovarati pojedincu i ako nije glasao tada
je nesudjelovanje racionalno i govorimo o vercanju
- strukturalna objanjenja naglaavaju utjecaj socijalnih, institucionalnih i ideolokih uvjeta na
ovjekovo djelovanje
Djelovanje politika djelotvornost
POLITIKA DJELOTVORNOST = stupanj u kojem pojedinac smatra da e njegova
participacija u politici biti djelotvona
Posrijedi je stupanj u kojemu se osoba smatra da moe imati neki politiki utjecaj kao i
stupanj u kojem se ta osoba smstra politiki pismenom ili kompetentnom.
Struktura, zakon, drutvo i ideje
- u svim zemljama zakon neke vrste politike aktivnosti zabranjuje, a neke su doputene
(npr. zabrana rasparavanja disidentske knjievnosti u bivim komunistikim reimima ili
zabrana suprotstavljanja reimu u nacistikoj Njemakoj)
- uobiajeni doputeni oblik politike participacije za graane su izbori - oni su posebno
jeftina metoda sudjelovanja u politikom procesu, a glasovanje je najei oblik participacije
- glasovanje je u svim zemljama propisano zakonima tako ne mnogu glasovati osobe
mlae od 18 godine, u nekim zemljama ne smiju glasovati ni zatvorenici i osobe u duevnim
bolnicama.
- ope birako pravo mijenjalo se kroz povijest osobito davanje glasakog prava enama i
crncima:
- vicarska 1971- pravo glasovanja ena na saveznim izborima
- u godinama prije 1. sv. Rata pokret sufraetkinja u Britaniji
- 1918. Britanija Zakon o narodnom predstavnitvu pravo glasa dobile su ene,
kuevlasnice starije od 30 godina; i supruge kuevlasnika starije od 35 godina; 1928.
godine sve ene starije od 21 g.
- SAD 1960-ih godina pokret za prava crnaca iako su 13. 14. i 15. amandman
na Ustav SAD-a jamili rasnu jednakost, u praksi se razliitim sredstvima (krajnje
tekih testova pismenosti, poreza na glasovanje) olakavalo iskljuenje crnaca iz
birakog popisa.
- Maurice Duverger: Politike stranke, 1964 . - Duvergerov zakon - dokazivao je da
jednostavan veinski sustav (pluralnost) odgovara dvostranakom sustavu; i obratno, da
sustavi razmjernog predstavnitva dovode do viestranakih sustava.
Glavni tipovi izbornog sustava:
1. Pluralnost zemlje su podijeljenje na izborne okruge. Svaki okrug izabire samo jednog
lana u zakonodavno tijelo. Na izborima pobjeuje kandidat s najveim brojem glasova.
Veina dobivenih glasova nije nuna za pobjedu u bilo kojem okrugu.
2. Razmjerno predstavnitvo broj mjesta u zakonodavnom tijelu uglavnom odgovara
omjeru glasova koje je dobila svaka stranka (koje istiu svoj popis kandidata). U ovome
sustavu esto se itava zemlja uzima kao jedinstveno birako tijelo. Ponekad postoje i
izborni pragovi (koje stranke moraju prijei) da bi im se dopustilo predstavnitvo).
- odlika pluralistikih sustava je fenomen taktikog glasovanja - birai ne moraju nuno
glasati za svoju stranku ako ona nema izglede za pobjedu, ve glas daju stranci za koju je
najvjerojatnije da e istisnuti stranku koja im je najmanje draga
- Razmjerni predstavniki sustavi olakavaju ulazak ena i pripadnika etnikih manjina u
parlament, a prema Vicky Randall (1987.) - ene su bolje zastupljene u parlamentima
zemalja s razmjernim predstavnikim sustavom, nego u onima s pluralnim
- osim spolnih razlika u participaciji, naglaavaju se jo dvije vrste strukturalnih ogranienja:
socijalna struktura i vladajue ideje

18

- razine i topove participacije mnogi su pokuali objasniti uz pomo socijalne strukture tj.
zanstvenici nastoje ustanoviti jesu li kategorija poput klase, spola, religije ili etnike
pripadnosti u korelaciji s nainom ili intenzuitetom participacije.
Parry Moyser i Day u svojoj studiji politike participacije u Britaniji (1992.) otkrili su da su
ljudi iz radnike klase s tjednom nadnicom manje skloni sudjelovati u politici nego srednja
klasa s mjesenim primanjima to se pripisuje loijem poloaju u pogledu resursa
radnike klase.
- vladajue ideje npr. feministice - patrijarhalni sustavi uvjerenja umanjuju vrijednost javne
uloge ena (koje se uglavnom tretira kao majke i kuanice, a spolno obojene predodbe
odvraaju ene od ulaska u politiku).
Pitanja:
Tko je zastupao teoriju o prirodnim pravima
Hobes i Locke
Politika participacija
Participacija glavni tipovi
102
Hijerarhija politike prarticipacije po Milbrathu
103
Zajednika obiljeja predstavnikih demokracija
107
Znaajke predstavnike demokracije
107.- 108.
Elite moci
111.
Po emu je poznat Bachrach
111. demokratski elitizam
Na zaokruivanje - citat od Schumpetera
kod participacije (108. 111.)
O kakvoj demokraciji govori Schumpeter
(demokratski elitizam)
Koje su znacajke i to je poliarhija
112.
Vrijednosti poliarhije
112.
U kojoj se teoriji spominje vercanje
29., 121.
Objasni Duvergerov zakon
125.
duvergerov zakon, (na zaokruivanje)
4.O emu je pisao Birch?
a)participacija, b)stranke, c)socijalizacija
elite moi
C. Wright Mills
u kojim se zemljama provodi demokracija, na zaokru.
je pisao o tome da radnika klasa manje sudjeluje u participaciji od srednje klase?
- Parry Moyser i Day 1993.
Knjiga str. 125 / 126.

19

VI

POJMOVI I TEME

- John Rawls: Teorija pravednosti, 1971. vodei teoretiar politike modernog doba, koji
je mnogo uinio na oivljavanju discipline politike filozofije
gornje djelo je zapravo rigorozno argumentirana obrana jedne koncepcije pravde
kao pravedosti koja polazi od zamiljenih potencijalnih graana u izvorom poloaju u kojem
ne bi bili svestni posebnih svojstava i drutvenih prednosti koje moda posjeduju
- zalae se za koncepciju pravde koja oblikuje politike prakse tu misaoslijede Nozick,
Valzer i Taylor
- M. Valzer : Spheres of justice, 1983
- C. Taylor: Sources of the self: The Making of the modern identity, 1989.
- R. Nozick: Anarchy, State and utopia, 1974.
Sloboda
- sredinji pojam politikog ivota
- Berlin je 1991. dao moda najbolju analizu slobode, te je povkao razliku izmeu pojmova
pozitivne i negativne slobode
- Berlin (1991.) - pozitivna sloboda (sloboda razvijanja racionalne osobnosti, paradoks je da
drava radi postizanja slobode mora prema pojedincima primijeniti prisilu) i negativna
sloboda (sloboda od prisila)
POZITIVNA SLOBODA = stajalite prema kojem je sloboda stanje koje treba postii
pozitivnim djelovanjem
NEGATIVNA SLOBODA = izraz kojim se oznaava sloboda od upletanja drave. Polazi od
pretpostavke da bi pojedinci morali imati neko podruje ivota u kojemu slobodno donose
odluke i ponaaju se kako ele sve dok ne zadiru u slobodu drugih.
- npr. Locke i Mill govore o negativnoj slobodi, a Rousseau, Hegel, Marx o pozitivnoj
- MacCallum ml. - slobodu valja razumjeti kao u biti jedinstven pojam- tj. kad god je u
pitanju sloboda nekog aktera, uvijek je posrijedi sloboda od neke prislie ili
ogranienja
ili upletanja, ili sprjeavanja da se neto ini, ne ini ili ne postane neto
- Miller (1991.) razlikuje 3 naina formuliranja slobode:
1. liberalni - izjednaava se s Berlinovom negativnom slobodom
2. republikanski podrazumijeva slobodu koju graani imaju u sudjelovanju u
javnim procesima vladavine kako bi oblikovali svoje
kolektivne ivote
3. idealistiki razumije se kao proces oslobaanja u kojem ja nadilazi
unutarnje prisile poput ovisnosti o drogi, i postie idealnu
slobodu

20

Sluaj Rushdie
- Salman Rushdie, Sotonski stihovi (1989.)
- kompleksno djelo koje razmatra teme poput migracije, egzila, smrti i uskrsnua;
- u sreditu polemike o knjizi je njen prikaz islama i Muhameda (opisan kao ovjek koji se
bavio mutnim poslovima i lijenina koji spava s mnogo ena)
- diljem svijeta muslimani su se poeli buniti protiv te knjige jer smatraju da uvredljivo
prikazuje islam i dogaaje opisane u Kuranu te da je napisana s namjerom da naudi
muslimanima openito;
- odgovarajui na prosvjede muslimana, Ayatollah Homeini iz Irana je za Rushdieja proglasio
smrtnu kaznu ili fetvu;
- Rushdie otada vodi skriveni poluivot;
svoj rad je branio na klasian liberalni nain kao pievo pravo na slobodu izraavanja (to
je sloboda izraavanja? Bez slobode uvrede, prestaje postojati. Independent 1990.)
sluaj Rushdie otvara zanimljiva pitanja o slobodi i njezinoj teorijskoj analizi sloboda
se za Rushdieja u presudnom smislu odnosi na pravo izraavanja bez ogranienja prisile ona je negativna u pogledu onoga to je izreeno
- protivnici Sotonskih stihova mogu se (i esto se pozivaju) na pozitivno shvaanje slobode
- tj. vano je to se govori
- kritika Rushdiea u svjetlu pozitivna shvaanja slobode mogla bi se definirati i u obliku
Millerova shvaanja republikanske slobode
- Sluaj Rushdie smatra se primjerom naina na koji se izraavaju suprotstavljena (tj. dva
konceptualno razliita prema naelu politike korektnosti) shvaanja slobode on otvara i
pitanje o identitetu aktera za koje se pretpostavlja da posjeduju ili izraavaju slobodu:
- sloboda Rushdiea koji ivi skrivajui se i stavlja svoj ivot na kocku zbog
izgovorene rijei
- sloboda muslimanske zajednice koja smatra da joj njegovo djelo
ugroava
njihovu religijsku batinu
Prava
- prava - vaan pojam u svijetu politike esto su kodirana u zakonima i tvore pravnu zatitu
slobode, a apeli izraeni u obliku prava sveprisutna su znaajka dananje politike scene
- za Tomu Akvinskog (13. st.) - postojali su:
vjeni Boji zakon
prirodni zakon koji ovjek moe dokuiti umom i
pozitivni zakon koji donose ljudi
on smatra da je svijet oblikovan prema Bojem naumu ali da ovjek moe shvatiti neto od
toga boanskog nauma upotrebljavajui svoj um za razmiljanje o vlastitoj umskoj prirodi i
dunostima koje iz nje slijede
- u modernome svijetu koji se u Europi razvio u 16. i 17. st. ovjekova prirodna prava
postala su sredinjom sastavnicom promiljanja etike i politike
- prirodna prava - Hobbes i Locke -naglaavali su prirodna prava pojedinca koja je trebalo
braniti od drugih pojedinaca i veini sluajeva od drave same. Boga se smatra tvorcem i
jamcem ovjekovih prava; poziva se na umnu i slobodnu prirodu ljudskih bia kao
opravdanje za klasine zahtjeve za pravom na ivot, slobodu i imovinu, a ona su se u novije
vrijeme proirila na pravo na obrazovanje, pobaaj i zaposlenje.
- oni koji su napali shvaanje da su prava prirodna su: utilitaristi, marksisti i etiki relativisti
- Mill liberalni progresivist - stavlja u pitanje pretpostavku da se ljudsku prirodu moe
izdvojiti iz tijeka dogaaja i pozivati se na nju kao neko nepromjenjivo mjerilo prava
- Bentham utilitarac - besmislemo je govoriti o pravima neovisno o pozitivnom okviru
zakona u koji su ta prava upisana
- logiki pozitivisti - pojave se mogu samo promatrati; omalovaavaju pozivanje na prirodna
prava
- logiki pozitivizam - filozofska doktrina prema kojoj je neki iskaz smislen ako se moe
verificirati

21

- Hohfield: Temeljne koncepcije prava , 1919. uveo razliku izmeu posebnih tipova
prava: 1. slobode, 2. potraivanja, 3. izuzea i 4. ovlasti
- najvanija su od ovih prava na slobodu ( ona ona prava koja pojedinci imaju i koja ne
ukljuuju zasebna potraivanja pojedinaca prema drugima) i prava na potraivanja (tj. prava
koja pojedinci mogu imati prema drugima)
- Norman Berry (1981.) i Cranston (1973.) u svom razlikovanju pozitivnih i negativnih
prava (oponaaju Berlina) i zalau se za negativna. Oni smatraju da su prava na ivot,
slobodu i imovinu negativna utoliko toi ne zahtjevaju pozitivnu akciju drave koja bi ih
promicala. Za provedbu pozitivnih prava potrebno je djelovanje drave i ona se ire razvojem
socijalnih zahtjeva prema dravi (pravo na daljnje obrazovanje, pristoje uvjete stanovanja i
sl.)
Prava ivotinja
- tijekom proteklih godina istiu se zahtjevi da ljudi odaju moralno priznanje ivotinjama i
mnogi smatraju da bi ivotinjama trebalo dati prava nastaju kao posljedica uoavanja
patnje koju ljudska bia nanose ivotinjama (obrada tla, odjevni predmeti, pokusi na
ivotinjama, nasumini sluajevi muenja ivotinjama, loi uvjeti ivota u ZOO-vrtovima...)
- ne-ljudska bia, kao i ljudi, prema teoretiarima prava ivotinja, imaju interese - sposobnost
i da pate i da doivljavaju ugodu
VRSTIZAM prema zagovornicima prava na ivotinje to je stav odricanja prava
ivotinjama prema Singeru
Naime, uzme li se u obzir da sve ivotinje imaju interese, tada privilegirati ljude prema
drugim vrstama znai ponaati se vrstistiki, onako kako je diskriminacija ljudi crne boje
koe rasistiko ponaanje
- Singer(1976.) sposobnost patnje i doivljavanja ugode je kljuna za odluku o moralnom
rasuivanju
- vrstizam je predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv
interesa pripadnika drugih vrsta
- otpor pravima ivotinja polkazi od argumenta da se ljudska bia razlikuju od ostatka
ivotinjskog carstva jer inteligencija daje ljudima pravo na moralnu prosudbu na tetu
ivotinja
- oni koji su odbacili pripisivanje prava ivotinjama tvrde i da ivotinje treba iskljuiti iz nae
moralne perspektive jer one ne mogu preuzeti moralne dunosti u skladu s tobonjim
pravima koja im treba dati

22

Jednakost
- Jo je Platon isticao da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se
pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da
meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju potovati
- izraz jednakost u drutvenom i politikom kontekstu u biti znai da bi jednakost trebalo
smatrati osnovnim preduvjetom morala
- svi ljudi imaju pravo na jednak tretman, tj. ljudi trebaju biti jednaki pred zakonom, osim
ondje gdje zloinako ponaanje vodi do opravdane kazne
- vaan naglasak na jednakosti birakih prava i prava vlasnitva mukaraca i ena
- miljenje da bi drutveni i politiki ivot trebalo organizirati tako da postignu materijalnu
jednakost meu ljudima tj. treba regulirati ishode a ne osiguravati da se pravila jednako
primjenjuju na oni koji e postii razliite rezultate
- Walzer(1983.) je zagovarao ono to je nazvao kompleksna jednakost - zagovara
jedan oblik pravednog drutva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera drutva ne zadiru jedne
u druge; npr. bogatstvo moda vlada u poslovnom svijetu, ali lijeenje u sferi zdravstva
potaknut e zdravstvene potrebe i obrazovanje e se organizirati u skladu s potrebama i
sposobnostima za uenje pojedinaca a ne u skladu s bogatstvom
- Miller (1991.) - treba nam istananije vienje politike jednakosti; smatra da bi pravedno
drutvo bilo ono u kojem bi svi graani imali jednak status. Svi imaju pravo na izvjestan
stupanj blagostanja, no priznaje da bi pokuaj osiguravanja stvarnijeg oblika jednakosti
ugrozilo slobodu pojedinca
- Platon se u svojoj Dravi slae s oblikom jednakosti ansi u kojem su ene trebale dobiti
jednake mogunosti kao mukarci, no zamislio je jedan oblik drutva u kojemu bi postojale
velike razlike izmeu klasa, ukljuujui razliita prava na vladanje
- pitanje jednakosti ansi problematino npr. djeca bi trebala pohaati iste kole (postoji
itav niz raznih kola), prijetila bi opasnost razbijanja tradicionalnih i prihvaenih obrazaca
obiteljskog ivota, ostaje i pitanje genetskih razlika meu pojedincima.
- zamisli pozitivna ili obrnuta diskriminacija davanje prednosti pojedinim skupinama u
drutvu zbog dokidanja povijesnog oblika diskriminacije (npr. enama, etnikim i rasnim
manjinama). Te zamisli esto se provode u kontekstima gdje postoji opipljiv dokaz
nejednakog odnosa koji utjee na odreenu skupinu

23

Pravednost
- John Rawls: Teorija pravednosti, 1971.
- razvija strogu analizu onoga to bi tvorilo pravednije drutvo
- uvjeti za temeljnu strukturu drutva Rawls vidi kao uvjete koji potuju jednakost i slobodu
svih te omoguuju pravednu drutvenu suradnju;
- njegov okvir pravednosti poiva na dva naela: svaka osoba u drutvu treba imati pravo na
onoliko mnogo slobode koliko je spojivo sa slobodom za sve, drugo - naelo distributivne
pravde - drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti postavljene tako da donose
najveu korist najmanje privilegiranima i da su vezane za mjesta i poloaje otvorene svima
pod potenim uvjetima jednakih ansi
- naelom distributivne pravde Rawls zapravo doputa preraspodjelu bogatstva - tj. razlike
u bogatstvu trebaju biti opravdane samo ukoliko koriste najsiromanijima
- Nozick: Anarhija, drava i utopija, 1974. - polazi od prirodnog stanja u kojem su ljudi s
pravima na ivot, slobodu i imovinu zamiljeni u akciji i interakciji s drugima
- njegova teorija pravde je izrazito individualistika, a drava treba biti minimalna jer smatra
da veliko upletanje umanjuje prava pojedinaca
- za Nozicka Rawlsova teorija distributivne pravde ukljuuje jednu nepravdu koja se sastoji u
tome da bi drava imovinu imunih mogla preraspodijeliti u korist siromanih. Nepravda bi
bila u tome da bi se tako krila prava imunih koji su svoju imovinu stekli zakonitim putem.
- danas aktualan sukob izmeu lijevih i desnih liberala koji se razilaze po pitanju opsega
dravne intervencije
- Rawls: Politiki liberalizam, 1993. - razjanjuje koncepciju pravde kao pravednosti
(opisanu u ranijom knjizi)
- Beveridge: Puna zaposlenost u slobodnu drutvu, 1944. djelo kojim je postavljen okvir
za dravni sustav socijalne skrbi u Britaniji nakon 2.svj. rata;
- drava blagostanja - proirenje usluga drave kako bi se osigurao minimum socijalne
pravde

Pitanja:
Pozitivna i negativna sloboda
Slucaj Rushdie
165.-167.
Prirodna prava
168.-170.
Vrstizam
171.
O emu je pisao Walzer
174.
Kompleksne jednakosti
174. (Walzer)
Po cemu je poznat Walzer
174.
to je napisao Rawls
Teorija pravednosti (161.); Politiki liberalizam
(178.)
po emu je poznat Berlin
Distributivna pravednost
176.
pozitivna i negativna prava,
jednakost,
pravednost,
prirodna prava

24

VII POLITIKA MISAO


DRAVA = ljudsko udruenje u kojem se najvia vlast uspostavlja unutar danog teritorija i u
kojem najvia vlast posjeduje monopol nad sredstvima prisile; postavlja zakone koji se
primjenjuju za sve druge skupine i pojedince
Politika misao
- klasini tekstovi politike filozofije poput Platonove Drave i Hobesova Levijatana politiku
dovode u vezu s opim uvjetima iskustva
- sredinom 20. stoljea anglosaksonski filozofi su nastojali opseg politike anelize suziti na
pojmovnu analizu T. D. Weldon: Rjenik politike - 1953. dao kratak prikaz koncepcije
politike folozofije kao pojmovne analize
- J. Habermas : Politiki diskurs moderne, 1988.
- politika se misao mora temeljiti na stvarnom politikom ponaanju
Metodologija povijesti politike misli
- Dvojba treba li predmet naglaavati povijestne kontekste u kojima politiki mislioci, piu ili
razmatrati same ideje tekstova politike misli ne obraajui veu pozornost njihovu podrijetlu
u lokalno odreenim povijestnim kontekstima
KONTEKSTUALIZAM = naziv za gledite prema kojem se znaenje politikih ideja moe
razumjeti jedino ako ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale
- Quentin Skinner: Znaenje i razumijevanje u povijesti ideja 1988. - povjesniar politike
misli koji je postavio temelje za kontekstualni pristup; odbacuje shvaanje da klasini tekstovi
politike filozofije daju odgovore na pitanja u suvremenom svijetu politike
-Vanija kontekstualistika djela:
1. I.Tully: Meaning and context Quentin Skinner and his critics, 1988.
2. J. G. A. Pocock: Politics language and time, 1971
3. S. Collini, D. Winch i J. Burrow: That noble science of politics, 1983.

25

Kljuni

politiki

filozofi

PLATON (428.-347.g.pr.Kr.)
- rodio se u aristokratskoj obitelji
- vaan za razumijevanje:
- modernih mislioca (Mill, Hegel, Marx)
- teoretiara politike 20. stoljea ( Gadamer, Collingwood, Strauss)
- prouavao misao u kontekstu natikog grkog polisa i kulturnih zbivanja u Ateni u 5. st. pr.
Kr.
Najvanija djela: Kriton; Drava; Dravnik; Zakoni; Sedmo pismo;
Obrana Sokratova.
- snaan utjecaj na njegovu misao imalo je razdoblje nakon Peloponeskog rata izmeu Atene
i Sparte, kada je nakon atenskog poraza uspostavljen aristokratski reim koji je prikazan kao
bahat i stranaki. Ponovno vraanje demokracije Ateni - pogubno jer je donijelo suenje i
smaknue Platonova uitelja Sokrata;
- u svojim djelima esto je opisivao sukobe izmeu Sokrata i sofistija (Gorgija, Protagora,
Trazimah) - nain na koji pie u formi dijaloga
- u svojim Dijalozima Sokrata prikazuje kao uzor intelektualne i moralne vrline, a njegovo
suenje kao znak politike iskvarenosti; promiljanje politike je pod utjecajem konteksta
atenskog polisa; nadograuje se na grke filozofijske tradicije; politika misao:
- Dijalozi - kritika etikog i politikog stanja suvremenog grkog polisa;
- Obrana Sokratova pie o problemima tada suvremenog polisa;
- Kriton - potraga za visokim etikim normama;
- Drava - iscrpan i radikalan prikaz pravedna polisa u kojem je drutvo podijeljeno u 3
stalea: vladari, vojnici i trgovci (proizvoai);
- Dravnik, i Zakoni - u vladavini zakona vidi realistinu zatitu od poremeaja poloaja,
preporuuje pridravanje vladavine zakona i mjeoviz oblik suverenosti
- zagovara spolnu jednakost ali zagovara autoritaran nain vladanja koji bi cenzurirao
umjetnost, a odgoj vrsto nadzirao.
THOMAS HOBBES
1588-1679.
- 17. st.
Najpoznatija djela:
1. Levijatan (1651.)
2. Elementi zakona (1640.)
3. De cive (1641.);
- snaan utjecaj na politiku misao imao engleski graanski rat (1642.-1649.) izmeu Karla I
i parlamenta. Hobbes uoava potrebu za jasnom suvremenom vlasti, tj. uoava opasnosti
koje prijete kada graanski poredak posumnja u autoritet.
Njegovo najpoznatije djelo u Levijatan sastoji se o 4 dijela:
1. O ovjeku,
2. O dravi,
3. O kranskoj dravi
4. O Kraljevstvu tame.
- preporuka o dravnom nadzoru nad javnom objavom religijskog uenja; vanost znakova
religijskog i politikog neslaganja
- smatra da ne postoji zajedniki etiki svijet, ve svaki ovjek naziva dobrim ono to on
smatra poeljnim, tj. slijedi vlastito dobro i zadovoljenje svojih elja a time ulazi u sukob s
drugim ljudima koji takoer slijede vlastite ciljeve.
- mukarci i ene imaju prirodno pravo na sve to mogu dobiti
- "u ljudskoj prirodi su tri razloga za svau: suparnitvo, strah i slava
- da bi se sukobi izbjegli, treba teiti miru kroz ugovorom stvoreno neko politiko
udruenje a vlast bi se prenijela na suverena, koji nije stranka ugovora, a koji bi
imao apsolutnu vlast i mo dotle dok je uinkovit u postizanju mira.
- kritike govore da je mo koju daje suverenu i dravi kodljiva za ovjekovu slobodu

26

JOHN LOCKE - Britanija 17.st.


(1632 - 1704)
- Najvanija djela:
1. Dvije rasprave o vladi (1689.)
- pokuaj utjecaja na javno mnijenje, na nain da se Jakova II ukloni s prijestolja, tj.
da se ogranii mo dinastije Stuarta
2. Ogled o ljudskom razumijevanju
- postavlja granice ovjekova znanja s filozfijskog stajalita. Bavi se pojmom
prirodnih prava koje polazi od ovjekove sposobnosti da intuitivno shvati prirodni
zakon
- teoretiar politike koji se istie brigom za zatitu podanika od apsolutistikih vladara;
- svaki pojedinac posjeduje prava koja politika vlast ne smije kriti
- takoer teoretiar drutvenog ugovora koji za razliku od Hobbesa mukarce i ene zamilja
u prirodnom stanju, bez vladavine
- svi ljudi su u prirodnom stanju jednako slobodni, racionalni, nezavisni sposobni za
razluivanje dobra od zla tako i zakona i moralnih dunosti koje potjeu od Boga (pravo na
ivot, sloboda, vlasnitvo)
- pojmovi individualizma i ograniene vlasti;
- dok je ne-politiko, to je stanje moralno; ljudi razlikuju dobro od zla i sposobni su razluiti
prirodni zakon i moralne dunosti koje potjeu od Boga; prava na ivot, slobodu i vlasnitvo
djeluju kao ogranienja na vladu ija se legitimnost utemeljuje u stalnom pristanku naroda; u
svojoj Drugoj raspravi o vladi inzistira na ogranienjima vlade i pravima ovjeka
JEAN-JACQUES ROUSSEAU

(1712. - 1778.)

- Najvanija djela:
1. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima (1755.)
- kritika napredne civilizacije,
2. Drutveni ugovor (1762.)
koncepcija demokracije, - zagovara participacijsku demokraciju i razvoj
discipliniranih i kreposnih graana nadahnut simpatijama prema Sparti i
Rimu
zagovara razliit koncept odgoja ena - smatra njihovu prirodu nerazumskom
iz tog razloga iako suverentitet smatra apsolutnim, predvia da graani
sudjeluju u donoenju kolektivnih odluka, meutim aktivan graanski status
ograniava samo na mukarce
suverenitet politikog udruenja je apsolutan, graanski status
ograniava na mukarce zbog svoje koncepcije nerazumske prirode
ena;
3. Ispovijedi (1761.)
- razmiljanja o vlastitom ivotu; rodio se u enevi 1728. to utjee na njegovo
razmiljanje - idealizira demokracije koje su se uvrstile u malim kantonima u
vicarskoj;
4. Rasprava o umjetnosti i znanosti (1750.)
- kritiki stav prema prosvjetiteljskim vrijednostima; - ovjek u svom prirodnom
stanju je jednostavno, slobodno stvorenje koje ivi bez optereenja, lieno
licemjerja i konvencija nametnutih u razvijenim drutvima
-glavna tema otuenje ovjeka
5. Emile (1762.)
- ispitivanje idealna oblika odgoja, zagovara razliit oblik odgoja za ene;
paradoks da ljudi mogu biti prisiljeni biti slobodni - posluhom prema dravi
postiu slobodu jer potuju moralna pravila koja su sami donijeli

27

JOHN STUART MILL


1806. 1873.
- Najvanija djela:
1. Esej oslobodi (1859.) - najslavnije djelo
- poziva na povlaenje granice izmeu podruja u kojima vlada moe ureivati
ivote pojedinaca i podruja u kojima pojedinci samostalno slijede vlastite ciljeve vana je
za suvremenu misao o dravi
- vanost slobode pojedinca, treba povui granicu izmeu legitimne vladavine
regulative i individualne slobode;
- tj. pojedinac treba biti slobodan u injenju dok ono ne teti drugima - a tek
tada
bi akcije pojedinca trebalo zakonski regulirati
2. Razmatranja o predstavnikoj vladavini (1861.)
- zastupa predstavniku demokraciju kao najbolji oblik vladavine;
- no nije za pravo glasa za sve preporuuje uvoenje testa pismenosti
kojim bi se odluivalo o pravu glasa jer bi on dokazao da je birako tijelo sposobno za
radionalno promiljanje. Takoer trai uvoenje dodatnih glasova za najracionalnije dijelove
birakog tijela (fakultetski obrazovanje i vlasnike nekretnina) kako mnotvo ne bi zagluilo
njihove glasove
3. Autobiografija (1873.)
- vlastita reakcija na odgoj;
4. Podreenost ena
- pionirski primjer feministikog stajalita, ene se prikazuju kao rtve
nejednakosti u pravnom i politikom pogledu, smatra da ene, kao i mukarci trebaju imati
pravo glasa zalae se za prava ena
- ene smatra sposobnim za razumno ponaanje meutim isto nije razvijeno
odgovarajuim odgojem i obrazovanjem
KARL MARX
1818 - 1883.
- prema Lenjinu on je spojio njemaku filozofiju s engleskom (tj. kotskom) ekonomijom i
francuskom politikom
- politiku dovodi u vezu sa strukturama moi u drutvenoj i ekonomskoj praksi; na poetku
svoje intelektualne karijere nalazi se u kontekstu raspada hegelovske filozofske kole (kraj
povijesti - nakon Hegelove smrti, hegelovstvo se razvojilo na razliite strane: desni ili
starohegelovci - smatrali su da je Hegel podravao vjeru u protestantizam i nekritiki su
gledali prusku dravu te su zamiljali da je svjetskoj povijesti doao kraj, u smislu da nema
mjesta daljnjem znaajnijem razvitku; lijevi ili mladohegelovci u sadanjici nisu vidjeli kraj
povijesti i gledali su u budunost i promijenjen politiki vot); Feuerbach - Hegel je ovjekov
poloaj sveo na poloaj objekta apstraktnog Uma, a subjekt filozofije i drutvenog ivota
mora biti ovjek;
- Najvanija djela:
1. Ekonomsko-filozofski rukopisi (1844.) Feuerbachov humanizam je neposredno
nadahnue - promilja o uvjetima modernog kapitalizma, komunizam - radikalni
protuotrov za svijet otuenja koji pokreu kapitalistiki drutveni odnosi;
2. Njemaka ideologija (1845.-6.) - prekida s humanizmom i ima materijalistiko stajalite;
3. Komunistiki manifest (1848.) - zajedno s Engelsom - oitovanje o stajalitima
Komunistikog saveza u uzburkanom revolucionarnom ozraju;
4. Kapital (1867.) - kritiko propitivanje pretpostavki politikih ekonomista, profit
predstavlja viak vrijednosti dobiven iskoritavanjem radne snage;
5. Graanski rat u Francuskoj - napisan u spomen na Komunu 1870. kao simbol
pobjede radnike klase;
6. Kritika Hegelove filozofije prava - privatni interesi buroaskog drutva su dominantni,
zagovara njegovo ruenje i uspostavu istinske demokracije u kojoj e narod imati
kontrolu nad drutvenim i ekonomskim aktivnostima;
- kritika kapitalistikog drutva koje u ovjeka stvara otuenje u samom procesu proizvodnje
i to zato jer je vlasnitvo udaljeno od ina proizvodnje

28

- kapitalizam je, prema Marxu, proizveo jednu klasu radnika - proletarijat a on mora kao
revolucionarna snaga, on mora provesti revoluciju, preuzeti dravu i izgraditi komunistiko
drutvo (drutvo u kojem nee biti klasa)
Marx i Engels povijest promatraju kao stalnost klasnih borbi i podjelu drutva na stalee, a
isto je nastavljeno i u modernom buroaskom drutvu
- profit predstavlja viak vrijednosti dobiven izrabljivanjem radne snage
F. ENGELS
1820-1895.
djela:
Sveta porodica ili Kritika kritine kritike : protiv Bruna Bauera i drugova
Ludvig Feuerbach i kraj klasine njemake filozofije
Razvitak socijalizma od utopije do nauke
Porijeklo porodice, privatne imovine i drave
ene i politika misao
- osobno je politiko - krilatica radikalnog feminizma
predmet suvremenih rasprava je patrijahalna pristranost zakona nasilje u obitelji, silovanje
- Carole Pateman - suvremena feministica
- rodna jednakost razliito shvaana kod teoretiara:
Hobbes i Locke s obzirom da je politika vlast rezervirana za mukarce moemo
rei da i oni podravaju rodne nejednakosti - to je u nesuglasju s naelom
jednakosti koje zastupaju (taj se raskorak objanjava utjecajem patrijarhalnog
drutvenog poretka ije su pretpostavke ti teoretiari prihvaali)
Russeau prihvaa participacijsku demokraciju iskoritavajui injenicu da se ene
bave kuanskim poslovima koji im oduzimaju puno vremena
Mill iako ga se smatra feministom, ali sa stajalita radikalnog feminizma moemo
govoriti o granicama njegova feminizma - olako prihvaa razliite naine ivota za
ene i mukarce
Marx i Engels iako smatrali da svi ljudi trebaju biti jednaki nisu u rodu prepoznali
kategoriju dutvene nejednakosti
- rodna pristranost govori o kontekstualnim granicama u kojima se politika misao
razvija
Islam
- islam je veliinom druga religija svijeta, podrijetlom i opim znaajem je nezapadni, od
kranstva suvremenih zapadnih drava se razlikuje po holistikim zahtjevima prema
pojedincima koje treba ispuniti putem politike regulative,
- zapad promie industrijalizaciju, tehnoloki razvoj, trine vrijednosti, jaanje svjetovnih
politikih ideologija (isto slijede ne samo zapadne zemlje ve i Kina, J. Koreja,
postkolonijalne afrike zemlje)
- kao protutea javlja se politiki islam slijedei rijei Kur'ana oni ele da isto upravlja
svim dijelovima politiklog ivota
- Muslimansko bratstvo - pokret osnovan u Egiptu 1928. zagovara obnovu
tradicionalistikih oblika obiteljskog i drutvenog ivota
- Iranska revolucija 1979. g. duhovna i politika hegemonija Iran postaje sreditem
fundamentalistikog iitskog islamizma, iji muslimani (za razliku od sunitskih) vjeruju u
nepogreivog Imama ija je vlast Boanska i proizlazi od samog Muhameda.
- obiljeja su mu drakonski zakoni (erijatsko pravo), poseban reim odijevanja za
ene, fetva (S. Rushdie izrekao ju je Ayatollah Homeini 1988.)
- autonomija pojedinaca, participacijska demokracija, sloboda govora, rodne (spolne)
jednakosti kao vrijednost zapadnjake kulture nisu univerzalno prepoznate kao
vrijednosti islamskog oblika moralnog i drutvenog ponaanja.
Zakljuak

29

- postmodernizam je, meu ostalim, reakcija protiv navodnog univerzalizma zapadnjake


politike filozofije
Pitanja:
Sto je kontekstualizam
186.
Nain na koji je pisao Platon
u formi dijaloga
Kontekst Platonnove misli
189.
Kontekst Platonovih djela
= dijalozi
Prirodna stanja kod Hobbesa i Locka
192.-197.
U kojem stoljeu se rodio Hobbes
16. st.
U kojem stoljeu je ivio Hobbes
16 .i 17. st.
Hobbsova drava - drava kao ugovorom stvoreno udruenje s apsolutnom vlasti
suverena
Djelo od Locke
Djelo od J.S. Mill
Kontekst Millove misli
Po cemu je poznat Engels
205; 216.
poredaj djela kronoloki kapital, emil, zakoni, drava
Poredat kronoloki: Politika (Aristotel), Drzava (Platon), Elementi zakona (Thomas
Hobes);
Tiha revolucija (Lipset i Rokkan)
Kronoloki poredaj: Platon, Hobbes, Locke, Hegel, Marx, Gramsci
Tko je pisao o pozitivnoj slobodi? a)Hobbes, b)Locke, c)Marx, d)Mill
Ulomak iz nekog djela koji ide otprilike ovako "u ljudskoj prirodi su tri razloga za
svau: suparnitvo, strah i slava", tko je to napisao? a)Platon, b)Machiavelli,
c)Hobbes d)Nozick
Marxova dijela, ima navedeno pa zaokrui
Nabroji neka Marxova djela
poredat aristotela, hobbesa, konfucija i jo neku dvojicu, kronoloki

30

VIII

POLITIKE IDEOLOGIJE

POLITIKE IDEOLOGIJE = skupovi politikih uvjerenja koji ukljuuju programe politikog


djelovanja oslonjene na ira gledita o ljudskoj prirodi i / ili povijesnom razvoju
Narav politikih ideologija
- Ideologija se prvi puta kao izraz spominje u djelu Antoinea Destutta de Tracya (istaknute
figure francuske revolucije i Napoleonove Francuske) on je djelio optimistian stav
prosvjetiteljstva i mislio je da bi se ivot poboljao kad bi nam ideje i zbilja postale jasne
ideologija je za njega predstavljala znanstveni pristup idejams
- Prema Mrxu i Engelsu (u Njemakoj ideologiji) ideologija je iskrivljenje odnosa skovanih u
proizvodnom procesu, a ideoloka stajalita imaju svrhu dimne zavjese, jer se iza kodeksa,
moralizatorskih propovijedi i molitava kriju interesi i koristi odreenih grupa i klasa. tj.
ideologija je iskrivljeni svijet gdje su klasni interesi prerueni u norme.
- Kennet Minogue, 1985. g. moderni konzervativni teoretiar kritiar Marxa i Engelsa
smastra da je ideologija opasna izmiljotina i bijeg od realnosti stvarnog svijeta, a Marksa i
Engelsa smatra glavnim predstavnicima ideoloke manipulacije
Politika ideologija i povijest
- politiki ideolozi sudjeluju u formiranju vrijednosnih sudova, oslanjajui se na argumente iz
praktinog svijeta, a oslanjaju se na promjene ideologije nisu statine.
Ljevica i desnica
- najire ideoloke etikete - ljevica i desnica
- Ljevica od 19. st. oznaava podrku ukidanju povlastica i oslobaanje vlasnitva, zalae se
za slobodno trite, ukidanje nejednakosti i omoguavanje svima da imaju jednake izglede u
ivotu a vanu ulogu u tome mora odigrati drava.
- Steven Lukes: What is left ?, 1992. daje definiciju ljevice oznaava jednu tradiciju i
projekt koje je iznjedrilo Prosvjetiteljstvo i koji je svoj izraz naao u naelima iz 1789.; ona
eli dovesti stvari u red: ispraviti sve nepravde koje su prouzroene prirodno ili drutveno,
koliko je god mogue i razumno, tako da svi imaju jednake izglede u ivotu

31

Liberalizam
LIBERALIZAM = organizacija drutva koja doputa i promie slobodu i razvitak pojedinca,
njegov nastanak i razvoj je vezan uz industrijski, tehnoloki i globalni uspon zapadnih sila
- esto dominantna ideologija u mnogim zapadnim zemljama
- Fukuyama(1994.) - moderna povijest Zapada se moe ispriati kao pria koja
priznaje pobjedu zapadnih liberalnih kapitalistikih reima
KAPITALIZAM - ekonomski sustav u kojem su sredstva za proizvodnju uglavnom u privatnim
rukama, a dobra i usluge kupuju se po cijenama koje odreuje trite na kojemu je cilj
proizvoaa i dobavljaa stvaranje profita
- kao ideologija liberalizam se mijenjao kroz vrijeme tako:
Adam Smith 50-ih g. 20. st. smatrao liberalizam poretkom koji brine za pojedinca i
drutveno dobro, nastalo kao rezultat potrege za vlastitim interesom
60-ih g. 20. st. u SAD (za vrijeme vladavine predsj. Johnsona) drava treba
osigurati graanska prava i socijalnu skrb u cijeloj naciji, i u suprotnosti je s brigom
za autonomiju pojedinca i drutveno dobro - koja je obiljeila liberalne vizije A.
Smitha.
- Sami liberali, liberalizam odreuju kao put do sveope sree i kao nain promicanja
neovisnosti i napretka mukaraca, a u novije vrijeme i ena
- Marx i marksisti vidjeli su u liberalnom velianju individualnosti nain skretanja pozornosti s
drutvenih temelja moi
- i protivnici i zagovornici liberalizma slau se da on oznaava organizaciju drutva koja
doputa i promie slobodu i razvitak pojedinca iako prisutan dravni intervencionizam
(liberalizam u UK 20-ih g. i politika New Deala u SAD), takva intervencija se opisuje kao
pomaganje individualnom razvitku.
- J.S.Mill u svom Eseju o slobodi opisuje nastojanje liberalizma da promie i titi
individualnost; hvali liberalizam jer je ono drutvo u kojem pojedinac ima slobodu donositi
odluke i ivjeti kako eli
- znaajke liberalnog shvaanja drutva mogu se nai i kod Thomasa Hobbesa u Levijatanu
- iako se zalae za apsolutistiku vlast, ipak je politiku vlast izveo iz prirode i motivacija
pojedinca. Temelj vlasti vidi u potrebama pojedinca za zatitom kako bi njihovi ivoti bili
zatieni tj. ona se nije smatrala povlasticom dodijeljenoj tradicionalnoj vladajuoj klasi.
- John Locke u svojim Dvjema raspravama o vladi smatra da politika vlast nastaje kao
rezultat ugovora izmeu pojedinaca koji nekoj vladi povjeravaju vlast kako bi titila njihova
prirodna prava; - on ne kae da bi svi pojedinci trebali biti ukljueni u proces vladavine, ve
politika prava ena uope ne razmatra
- A.Smith - kotski filozof - naglaava vanost slobodnog trita za osiguranje djelotvornog i
uinkovitog ekonomskog ponaanje. Taj je stav postao vanom dimenzijom kasnije liberalne
misli, tako i liberalnog poimanja minimalne drave prema kojem je posao vlade
odravanje okvira zakona i reda kako bi se pojedinci mogli baviti svojim aktivnostima
- Jeremy Bentham - ideoloka obrana liberalizma - pojedincima treba dati to je mogue
vie slobode jer e to poveati opu sreu
- krajem 19. st. uzdrmana je vjera u laissez-faire drutvo i trai se znaajnija uloga drave
u uklanjanju siromatva, nezaposlenosti, bolesti, neznanja jer je upravo to sprjeavalo
pojedince da budu slobodni. Tako nastaje nova ideoloka osnova poznata kao novi
liberalizam njezin glavni teoretiar je Thomas Hill Green (1836.-1882.) koji je tenju
za opim dobrom je smatrao dunou pojedinca i neto to vodi k slobodi.
NOVI LIBERALIZAM = misaona struja koja je odbacila negativni pojam slobode i u dravnoj
intervenciji vidi proirenje slobode, u podrujima poput tvornikog zakonodavstva

32

Liberalizam u 20. stoljeu


- sredinom 20.st. . razvija se tradicija intervencionistikog liberalizma - Keynes i Beveridge - liberalni tvorci drave blagostanja u Britaniji. Oni su bili ideolozi
ekonomskog planiranja i sveobuhvatnih mjera socijalne skrbi, kako bi pojedinci imali sigurnu
platformu na kojoj e graditi slobodu
- meutim neki teoretiari i dalje su zagovarali minimalnu dravu:
- von Hayek: Ustrojstvo slobode, 1960. sustrijski ekonomist i teoretiar smatrao je da
je trite jedini nain usklaivanja ljudskih odluka i akcija na jednoj drutvenoj osnovi koja e
osigurati djelotvornost i slobodu, zagovara minimalnu dravu
- Nozick: Anarhija, drava i utopija, 1974. izloio jasno artikulirano vienje minimalne
drave, koje je bilo zanimljivo reganovskoj Americi. Njegov liberalizam bio je uspjeren protiv
vie intervencionistikog liberalizma koji je zastupao:
- John Rawls (1921.- 2002.): Teorija pravednosti; 1971. - intervencionistiki liberalizam
- Za Rawlsa i Nozicka kao i za mnoge suvremene liberalne ideologe sredinje shvaanje je
neutralnost liberalizma - pojedincima doputa da sami donose odluke
Konzervativizam
- *konzervativizam
- Ian Gilmour: Unutar desnice, 1977. - tvrdi da konzervativizam nije neka teorijska
ideologija, nego praktian stav koji je sumnjiav prema potpuno razvijenim ideolokim
teorijama
- narav konzervativizma - bitna odlika - priznavanje politike nesavrenosti ljudskih bia
- Michael Oakeshott: Rationslism in politics and other essays, 1962. istaknut filozof
konzervativizma smatra da je bit konzervativizma skeptinost prema moi ideja, te obrana
postojeeg poretka odbacuje ideoloku etiketu konzervativizma - potuje razlike izmeu
teorije i prakse
- A. Quinton: The politics of imperfection, 1978. i N. O'Sullivan: Conservatism, 1976. ;
Political integration, the limited state, and the philosophy of postmodernism 1993.
smatraju da je za konzervativce bitno bavljenje nesavrenou, jer ovjekova nesavrenost
postavlja granice politikoj djelatnosti, zbog ega
- vezu izmeu uvaavanja ljudske nesavrenosti i nepovjerenja u apstraktne politike
doktrine razmatra Burke u svom konzervativnom napadu na Francusku revoluciju.
kako tvrde lijevi kritiari (Paine, Marx, Habermas, Rawls) - konzervativni pesimizam je
izgovor za poputanje u nepotenim aranmanima u korist povlatene nekolicine
Oblici konzervativizma:
1. njemaki
- predstavnik Hegel (1770-1831.) : Filozofija prava; Osnovne crte filozofije
prava
filozofijski iznijansiran oblik, ima metafizian i esto romantian znaaj, za
Hegela se moe rei da je konzervativac tog tipa;
- postoji meuovisnos izmeu ovjeka i prirode, te ovjeka i ovjeka, zbog ega se
trabaju potovati dosegnuta postignua politikog ivota.
2. francuski
- izraena tradicija reakcionarnog, religijskog konzervativizma predstavnik de
Maistre, 1965. ovjekova nesavrenost argumentirana je i biblijskom Adamovim
grijehom religijski konzervativizam kranska demokracija oslanja se na
neokonzervativne ideologije
3. britanski
- oituje se u nizu oblika
- moe se povui otra granica izmeu liberalne i jednonacionalne tradicije ;
- paternalisitiki torijevci Oastler i Sadler suprotstavili se tekim uvjetima rada i
priznali dunost drutvene elite da skrbi zasiromane i nesretne po. 19. st.
sredinom 19. stolja ta ideja je ponovno prihvaena u idejama grupe Nova
Engleska iji je najslavniji lan bio Disraeli :
DISREALIZAM javlja se sredinom 19.st. i vezuje se za ideje grupe Mlada Engleska, iji
je najslavniji lan bio Disraeli

33

- za vrijeme svog mandata (1874.-1880.) Disraeli je proveo itav niz drutvenih


reformi u smjeru jednonacionalnog konzervativizma, u kojem bi nacija bila
ujedinjena iza jedne dobrohotne hijerarhije koja skrbi za interese svih
- takav njegov intervencionistiki konzervativizam prihvaaju premijeri
Chamberlain
i Baldwin (izmeu 2 rata)
- Macmillan konzervativni kritiar vladinih ekonomskih politika izmeu dva sv. rata
zagovarao je nov srednji nain na koji bi vlade intervenirale kako bi
osigurale
punu zaposlenost i drutvenu pravdu te socijalnu zatitu
- liberalna tradicija - 1830-ih Peel prihvaa potrebu za reformom kako bi se
privuklo nastajue srednje slojeve, teio je oslobaanju trita i racionalizaciji
uprave to je bilo stajalite suprotno od vie intervencionistiki usmjerenih
torijevaca
- tajna izbornog uspjeha konzervativizma u Europi i SAD u 19. i 20. st. .
poiva u prilagodljivosti konzervativnih stranaka i ideologije
- da bi pojaali svoju popularnost, konzervativci u suvremenom drutvu esto se
pozivaju na tradiciju, religiju, nacionalizam i autoritarnost a zbog tako (uvjetno
reeno) irokog spektra ostaju privlani i u dananjem dobu masovne demokracije.
Socijalizam
- kao doktrina se prvi puta spominje uasopisu Owenovskog pokreta u Britaniji 1827.g., no
njegovi korijeni seu u daleku prolost
- A.Gray: Socijalistika tradicija od Mojsija do Lenjina, 1968.
- za socijalizam se esto kae kako potjee iz daleke prolosti jer je stavljao naglasak na
suradnju, pravinost i jednakost (tako je dugo imao misionarsku dra)
- znaajna je njegova pojava nakon insustrijske revolucije (koja je dramatino promijenila
drutvo ali je radnom stanovnitvu nametnula nove nevolje i bijedu)
- cilj socijalizma je problikovati industrijsko drutvo tako da se industrija racionalnihe
organizira, a bogatstvo pravednije raspodijeljuje
- Najozbiljnija je podjela u socijalizmu izmeu:
1. marksistike revolucionarne stranke poput Boljevike partije u Rusiji

smatra da se s prolou, tj. kapitalizmom i svim buroaskim politikim oblicima treba


raskinuti silom
2. socijaldemokratske stranke - izbjegavaju primjenu sile i sklonije su
evolucijskom razvoju gdje kapitalizam postupno prelazi u socijalizam. Tako nakon 2. sv. rata
socijaldemokrati u Njemakoj, Laburisti u Britaniji formiraju se kao reformistike
socijaldemokratske stranke prihvaaju kapitalizam ali nastoje osigurati slobodu i veu
pravednost unutar tog okvira
- prevlast socijaldemokracije u zapadnim i prevlast socijalistikih poredaka (sovjetskog tipa) u
istonim zemljama Europe ine socijalizam dominantnom ideologijom prva tri desetljea
nakon 2. sv. rata
- nezaposlenost, inflacija dovodi u sumnu socijalizam sovjetskog tipa, a dogaaj koji
potvruje sumnje u socijalistike ideje je bio slom Sovjetskog Saveza

34

Teoretiari socijalizma:
- na razvoj socijalizma najvie su utjecali industrijska revolucija i uspon kapitalizma;
istodobno poveanje bogatstva i proizvodne moi te bijeda radnika
- Socijalisti s po. 19. st. kasnije ih je Marx oznaio kao utopiste:
Saint-Simon
Fourier
racionalistiko vienje
libertarijanska struja
zalae se za drutvo kojim budue socijalistiko drutvo
upravljaju strunjaci
bi bilo spolno i emocionalno
oslobaajue

Owen
Moralno vienje budueg drutva
ono treba biti pravedno i na suradnji
organizirano
s
pravednom
raspodjelom bogatstva

- sredinji lik socijalistike teorije je Karl Marx iznio teoriju sveobuhvatne kritike
kapitalistikog drutva, a znaajne su njegove teorije:
1. teoriju otuenja - mukarci i ene u kapitalizmu su otueni jedni od drugih, od rada,
proizvoda i vlastitih stvaralakih sposobnosti (to shvaanje kasnije prihvaaju (William Morris
i Herbert Marcus)
2. teorija povijesti komunizam je nuan proizvod povijesnog razvoja, a ne utopijski projekt
3. teorija politike dananju politiku smatra izrazom klasnih interesa te zamilja radikalan
oblik demokracije gdje e predstavnici biti izravno odgovorni biraima
- nakon Marxa, vana pojava unutar socijalizma bio je nastanak revizionizma (kraj 19. st.
- Bernstein: Evolucijski socijalizam, 1899. - odbacio je potrebu za nasilnim prekidom s
kapitalizmom (revolucija) radi ostvarenja socijalizma jer se drutvena pravda se moe postii
putem preraspodjele u kapitalizmu odbacuje revolucionarne ideje.
Faizam
- esto se definira kao suprotnost demokraciji i internacionalizmu, odnosno kao bitno
reakcionarana ideologija koja se suprotstavlja naprednim misaonim strujama tj.
prosvjetiteljskim idejama (kao to su: razum, pravda, sloboda i demokracija)
- osim njemakog i talijanskog faizma postojali su i drugi pokreti koji se nazivaju faistikim:
Kranska eljezna garda (nastala meu seljatvom u meuratnoj Rumunjskoj), Action
Francaise (s po. 20. st. reakcionarni katoliki pokret u Francuskoj)
- Eatwell i Wright (1993.) smatraju da faizam asimilira raznolike struje koje su oite u
drugim ideologijama; dok Wilford(1994.) - naglaava njegov sinkretiki znaaj te
interpretacije uzimaju u obzir specifini naglasak na rasizmu u Treem Rechu, te izraziti
etatizam i korporativizam faistike Italije, kao i sidnikalistike struje unutar meuratnog
panjolskog faizma
- Griffin (1991.) u tenji da svojom dinamikom aktivnou preoblikuje naciju, faizam
ukljuuje jedan oblik ultranacionalizma
Razvoj faizma:
- godine izmeu dvaju svjetskih ratova su kljune jer upravo tada su faistiki pokreti u
Italiji i Njemakoj doli na vlast
- iskustvo industrijalizacije i imperijalizma donijelo je bogatstvo i sjaj, no istodobno je
potaknulo neslogu, ogorenost i probleme veliku prosvjetiteljsku ideju jednog racionalnog
svijeta drava i naroda koji ive u skladu i unutar sebe i jedni s drugima ugroavaju trajna
nesloga i rast drutvenih podjela
Slinosti faistikih reima u Njemakoj i Italiji
- razum podcijenjen, velia se snaga
- formiraju se pokreti mladei, jurini odredi (koji predstavljaju snagu i vitalnost)
- unutarnjih protivnika rjeava se silom, a rat se slavi kao najvanija aktivnost nacije
- istiu agresivni nacionalizam koji opravdava agresiju i nasilje, kult voe i velianje
snage

35

Razlike izmeu njemakog i talijanskog faizma:


u Njemakoj:
- pokretaka ideoloka snaga reima je bio rasizam;
- njemaku naciju ini elita i voa koji e stvoriti arijevsku zajednicu
- stvaranje takve zajednice ukljuivalo je sustavni progon i kasnije plansko istrebljenje
idova (koje su najprije iskljuili iz drutva
- nacisti su pod Hitlerovim vodstvom uveli politiku - Gleichschaltung - proces kojim
se sve institucije i organizacije koordiniraju u svrhu sluenja potrebama i ciljevima
nacistike drave
- premda je mo nacista poivala na tlaenju i sili kao temeljima reima, za njemaki narod
su djelovali i pozitivno:
- razvoj rasne moi Arijaca potie se s jedne strane vrstom vanjskom politikom - vanjskim
irenjem (nizom ratova) te unutarnjim proienjem kojim se meu ostalim gradi slika o
njemakoj snazi svrha ega je osigurati poveanje zaposlenosti i uvjeta rada.
u Italiji :
- razmjerno se mala vanost pridavala rasi (iako je i sam pod utjecajem njemakog faizma
progonio idove)
- faizam u doba Mussolinija je spojio niz disparatnih snaga:
1. sindikalizam - oblik revolucionarnog socijalizma u kojem je istaknuta uloga sindikata;
ruenje kapitalizma vidi kao rezultat izravne akcije radnika (potaknutih na opi trajk) Sorel zagovara revolucionarni potencijal opeg trajka,
2. futurizam - umjetniki pokret s poetka 20.st. koji slavi tehnologiju, industriju i tvornicu,
3. korporativizam - doktrina prema kojoj glavne ekonomske interese (poput interesa
poslodavaca i sindikata) treba uvrstiti u sustav vladavine
- Mussolini ukida parlament i zamjenjuje ga sustavom predstavnitva putem koorporacija
- Njemakom i talijanskom feimu zajedniko je: elitizam, autoritarnost drave, agresivan
nacionalizam, odbojnost prema liberalno-demokratskim i socijalistikim idejama.
- faizam je opa ideologija, ali moemo razlikovati faistike i neofaistike reime
- danas takoer prepoznajemo neofaistike elemente (npr. Nacionalna fronta u Francuskoj
- zagovara elitizam i populistiki nacionalizam, ali s obzirom na njenu privrenost demokraciji
i francuskom ustavu ublaavaju njen faizam nazivamo je neofaistikom)
Nacionalizam
- NACIONALIZAM - doktrina ili ideologija povezana s domoljubnim i nacionalistikim
shvaanjima podrke nacijama, a nacija se uzima kao jedinica vladavine i politike
organizacije
- u modernom svijetu dosta mona ideologija vezana za zatitu nacionalnog identiteta i
integriteta
- Kedourie: Nacionalizam, 1966. govori o neodreenosti nacionalistikih pogleda na
politiku legitimaciju, iako se stanovnitvo odaziva pozivima na njihov nacionalni karakter
- nacionalizam ima sposobnost buenja strasti, mitova i osjeaja te je kao politika doktrina
ili ideologija
povezana s opim domoljubnim i nacionalistikim shvaanjima podrke
nacijama;
- sama ideologija se bavi osnovama politike organizacije i vladavine, a nacija se uzima kao
jedinica vladavine i politike organizacije
Razvoj nacionalizma:
- povijesno gledano nacionalizam kao potpuno razvijena politika ideologija nastaje potkraj
18.st. no kako se razvija u vie smjerova zbog njegove prilagodljivosti koriste ga razni
politiki akteri, komunisti, faisti, liberali, konzervativci.
- na nacionalizam su se pozivale i imerijalistike i antiimperijalistike sile
- nakon 1. sv. rata Francuska, Britanija i Rusija zadovoljile su svoje imperijalne interese na
tetu njemakih ije nacionalistike tenje vode nacizmu
- pad Sovjetskog Saveza reakcija nacionalnih tenji dijelova imperija koji je tako odgovorio
na komunistiki pokret ukljuivanja raznih nacija u jedan savez koji je sluio ruskom
nacionalizmu.

36

Objanjenja nacionalizma:
a) Gellner: Nacije i nacionalizam, (1998.) modernizacija i razvoj tehnologije ukida
udaljenosti meu ljudima ali unitava i lokalne osjeaje pripadnosti
b) po Giddensu (1990.) - korijeni nacionalizma lee u psiholokim problemima identiteta to
ih postavlja moderni svijet nacionalizam je potaknut kao reakcija na globalizaciju
c) Marx je u procesu stvaranja nacije-drave vidio dio procesa izgradnje kapitalizma jer su
se dravom osiguravala trita i centralizacija komunikacija
d) Lenjinova teorija je da drave-nacije potiu vlastiti ekonomski razvoj ulaskom u sukobe s
drugim nacijama, stoga su imperijalistiki ratovi dokaz snage nacionalizma.
e) Anthony Smith (1971.) - uloga politike pri objanjenju nacionalizma - politiki akteri
podravaju nacije i nacionalizam radi koherencije i ciljeva politikih pokreta i drava
f) Hobsbawm (1990.) - mitovi i koncepcije nacionalnosti esto su proizvod politikog
inenjeringa
- globalizacija pokazuje zamren uzorak ekonomske, politike i kulturne interakcije koja se i
suprotstavlja i potie nacionalizam
Feminizam
- postmaterijalistika ideologija
- ve jasno ocrtan u djelima autora 18. ST. (Marry Wollstonecraft) doivljava duboki procvat
krajem 20. st.
- feminizam je proirio doseg i opseg politike, kujui krilaticu osobno je politiko - koja
zahtjeva proirenje politike analize na osobna podruja poput veza, skrbi o djeci i sl.
-feminizam je podvrgnuo sumnji jedan od glavnih stupova liberalizma podjelu na privatno i
javno javni svijet je obezvrijeen iskljuenjem ena i privatnih pitanja, a privatni svijet je
stradao zbog iskljuenja mukaraca iz kuanskih obveza i podizanja djece
prvi val feminizma - do prvih godina 20.st. bavio se postizanjem politikog predstavnitva ili
povezivanjem feminizma sa socijalistikom emancipacijom
drugi val feminizma - s kraja 20.st.- iznose se radikalni zahtjevi za emancipacijom ena u
svim sferama ivota i suprotstavljanje sveprisutnom patrijarhatu
Razliiti oblici feminizma:
Kroz povijest gledano osnovne su vrste feminizma:
liberalni
socijalistiki
radikalni
postmoderni
1. Liberalni feminizam
- prihvaa liberalne postavke o vanosti individualnosti i slobode ali bori se za njihovo
ravnopravno postignue za ene i mukarce
- poeci seu do:
Marry Wolstonecraft: Obrana enskih prava, 1792.
- zalagala se za jednakost mukaraca i ena jer ona ene smatra takoer umnim biima
to se obino previa zbog razliitog odgoja i obrazovanja ena (u odnosu na mukarce)
- zahtjevala je obrazovnu reformu, neku vrstu predstavnitva ena i brak ravnopravnih
partnera
- vjerovala je da e tek manjina ena odabrati profesionalnu karijeru, a veina ih ostati kod
kue zadovoljna kuanskim obvezama i podizanjem djece.
J.S.Mill (19.st.)
- zgraao se nad dominacijom mukaraca
- drutvo kao cjelina gubi ako ne iskoritava umna svojstva kako mukaraca tako i ena
- traio reformu zakona o vlasnitvu kojom bi ene ponovno dobile pravo na svoju imovinu
nakon udaje

37

Betty Friedan
- najslavnija liberalna feministica (Amerikanka)
- slae se s Millom i Wollstonecraft - ni ona ne eli ruenje suvremenog liberalnog drutva
- zagovara specifine mjere, poput iroke dostupnosti djejih vrtia - kako bi ene mogle
uspjeno spajati profesionalnu karijeru i obiteljske obaveze
2. Socijalistiki feminizam
tei tradicionalnim socijalistikim ciljevima ali smatra da je rod vaan uzrok postojee
nepravednosti
- odbacuje individualizam liberalnog feminizma i tei postizanju stvarne jednakosti izmeu
mukaraca i ena
- poetkom 19.st. - Fourier - zalae se za poligamne zajednice mukaraca i ena (falange)
u kojima se djeca odgajaju zajedniki
- Engels: Porijeklo porodice, privatnog vlasnitva i drave - dokazuje da spolna
nejednakost nastaje uvoenjem patrilinearnog sustava nasljeivanja (koji nastankom
privatnog vlasnitva osigurava ostanak imovine mukim potomcima). Tako e socijalizam e
ukinuti i privatno vlasnitvo i ropski poloaj ene u obitelji
- Juliet Mitchell smatra da je proizvodnja sredinji imbenik u tlaenju ena, ali i ali u tome
vanu ulogu igraju i reproduktivni i odgojni procesi
3. Radikalni feminizam
- javlja se nakon 2.svj. rata stavlja naglasak na vanost patrijarhata u odranju muke
dominacije, te poziva na radikalno ruenje tlaenja na temelju roda
- Simone de Beauvoir: Drugi spol, 1949. - ene trebaju svoj status i nain ivota
promijeniti u svim drutvenim i kulturnim pogledima istie potrebu za egzistencijalnom
preorijentacijom i redefinicijom statusa i naina ivota ena (koje se do tada definiralo kao
Drugo mukarca)
- Eva Figes: Patrijarhalni stavovi, 1970. - enskost je drutveno stvoren fenomen koji su
stvorili mukarci, ene se mora osloboditi rodnih stega braka i majinstva
- Germaine Greer: enski eunuh, 1971. - estoka kritika usvojenih shvaanja enskosti
osuuje shvaanje ena kao bespolnih i pasivnih bia te smatra da bi ene trebale biti spolno
prodorne i odlune kreatorice vlastite sudbine.
- Kate Millet: Spolna politika, 1970. teorija patrijarhata - smatra da se patrijarhalno
drutvo, njegove strukture i vrijednosti odnosi izrazito neprijateljski prema enama zbog
sveobuhvatne muke dominacije osobito u nukleusnoj obitelji
- zato da bi ene ostvarile slobodu nuno je razbijanje nukleusne obitelji
- Mary Daly (1978.) ne zalae se za istu jednakost spolova ve za proenska
stajalite u kojemu se veliaju osobita svojstva ena
- Ti-Grace Atkinson tzv. politiko lezbijstvo - radikalan izraz proenskog stajalita
4. Postmoderni feminizam
- usklaen sa sve irim priznanjem raznolikosti enskog pokreta
- crpi intelektualno nadahnue iz postmodernizma; kritika racionalizma i napretka
- priznaje suprotnosti meu enama u radikalno drukijim situacijama (npr. bjelkinja s
profesionalnom karijerom u nekoj zapadnoj zemlji i siromana muslimanka u Iranu ili Iraku)
- premda je korisna tendencija da se prizna razlika, s druge strane to prijeti slabljenju moi
feminizma kao vrstog politikog pokreta

38

Ekologizam
EKOLOGIZAM = postmaterijalistika ideologija kojoj nije toliko do stvaranja i raspodjele
bogatstva koliko do kvalitete ivota- zapravo to je skup radikalnih pogleda na to kakav bi
trebao biti odnos ljudskih bia prema njihovoj okolini
- vrsto se profilirao od kraja 1960-ih
- Dobson (1990.) razlikuje u odnosu na gornju definiciju razlikuje 2 vrste pogleda:
1. minimalistike - minimalisti ele popraviti okolinu i minimizirati tetu koja joj se
ini
2. maksimalistike - maksimalisti ne pridaju ovjeku povlateno mjesto, ve
usvajaju holistiko gledite elei odrati i razviti skladne odnose
izmeu ivih bia i njihove okoline. Takav pristup je ekocentriki a nije
antropocentristiki najiri cilj je odranje ekosfere to je tzv. maksimalno gledite
dubinske ekologije
- dubinska ekologija Lovelock (1979.) zastupa tzv. holistiko gledite dubinske
ekologije, prirodu smatra ivom tvari koja razvija niz odnosa, a ne mrtvim nepokretnim
strojem
- Jonathan Porritt - vodei predstavnik ekologizma u Britaniji
Razliita ekoloka stajalita o drutvu, eklogiji i politici:
Ekosocijalizam
- jedna od utjecajnijih struja ekologije - esto pod marksistikim utjecajem
- Rudolph Bahro: Izgradnja zelenoga pokreta, 1986. prema ekosocijalizmu tenja za
profitom izrabljuje ljudski rod i prirodne resurse stoga Bahro zagovara male zajednice
- Martin Ryle: Ekologija i socijalizam, 1988. smatra da e nacija-drava i dalje igrati
vanu ulogu u odnosima s velikim poduzeima
Anarhoekologizam
- dio ekolokog pokreta koji se zalae da se spontanost, sklad i ravnotea postignu
decentralizacijom, ivotom u malim zajednicama, u bliskoj vezi s prirodom, bez birokratskih i
tehnolokih utjecaja vezanih s velegradima (bez izvanjskog nadzora); anarhistika dimenzija
potencira odbojnost prema oblicima politike regulacije
Ekofeminizam
- Judith Plant: Lijeenje rana, 1989) u eni vidi lik koji je u skladu s prirodom zbog svoje
uloge raanja i hranjenja podcjenjivanje tih uloga u suvremenom industrijaliziranom drutvu
odraava otuenje patrijarhalnih kultura od njihovih veza s prirodnom okolinom.
- ekofeministice
vie cijene tradicionalne enske odlike empatije i intuicije, nego
tradicionalno muke poput uma i snage zato se protive postizanju jednakosti ena jer ele
da te tradicionalne enske vrijednosti ovladaju drutvom
Zakljuak:
- Bell(1962.) pisao je o smrti ideologija
- Fukuyama(1994.) pisao je o ideolokoj pobjedi zapadnog liberalizma
- meutim - razliite politike ideologije jesu ive i utjecajne

39

Pitanja:
Neoliberalizam
Kojem je pokretu pripadao Bentham
Po emu je poznat Green
Disrealizam
Tko je napisao Unutar desnice
Tko je napisao Ustrojstvo slobode
Odlike konzervatizma
Navest barem jedno Hegelovo djelo
Dva konzervativna teoreticara
Socijalizam
Kojem pravcu pripada Bernstein

221.
221. liberalizam
222. novi liberalizam
224.
I. Gilmour (str. 222.)
222.Friedrick von Hayek 1960.
222.-224.
- Osnovne crte folozofije prava
222.-225.
226.-229.
- 228. socijalizam- revizionizam,
djelo Evolucijski socijalizam
Nacionalizam
233.-238
Odlike nacionalizma
233.-238
to je Gleichschaltung
231.
Korporativizam
232
Politicka participacija
231.-232.
Razlike talijanskog i njemackog faizma
231.-232.
Naelo nacionalizma
233-238
Tko je koristio geslo
"osobno je politiko" - feministika postavka str. 239.; 102
Tko je napisao Obranu zenskih prava
- Mary Wollstonecraft 1792.
B.Friedman - kojem feminizmu je pripadala liberalnom
Tko je napisao Drugi spol
Simone de Beauvoir - 241.
Drugi spol (patrijahat)
241.
radikalni feminizam
Po cemu je poznat Bahro
245. str. Izgradnja zelenog pokreta
Ekosocijalizam
245.
Ekofeminizam
246.
U kojem djelu je objanjena teorija patrijarhata
U kojem je stoljeu ivio Lenjin? a)16, b)17, c)18, d)19, e)20st.
(1870-1924.)
Tko je pisao o teoriji patrijarhata
- Kate Millet Spolna politika
Hegelovo djelo
- Filozofija prava, Osnovne crte filozofije prava
Objasni revizionizam
Tko je tvorac (glavni teoretiar) novog liberalizma
- T. H. Green 222.
Koje je glavno naelo liberalizma?
Koji su temelji liberalizma
Kronoloki poredaj:drugi spol, drava,obrana enskih prava,spolna politika, i
levijantan
Objasni revizionizam
228.

40

IX PRIRODA DRAVE
- Nietzsche (1844-1900.) : Tako je govorio Zaratustra, 1883-5.
- Drava, to je drava? Drava je la!
drava je apstraktna ideja i drutvena konstrukcija jer ne postoji u nekakvom cjelovitom i
opipljivom smislu to je Nietzche mislio izrekavi gornju tvrdnju
- mnotvo naina na koje se upotrebljava izraz drava
- Vincen t(1987.) - drava sigurno nije jedno
- drutvena konstrukcija - miljenje da su vrijednost, doivljaj i zbilja konstruirani u
drutvenom razumijevanju, a ne postoje u objektivnoj stvarnosti
- drava je zapravo nain na koji ureujemo jedan skup iskustava (norme, religijska
uvjerenja, obrazovne i pravne sustave, obiteljske odnose i sl.)
- tijesan odnos izmeu pojmova nacije i drave
- A.J.Hall (1994.) smatra da je teritorijalnost drave ono to je odreuje
- T. H. Green: Predavanja o naelima politike obveze, 1941.
Drava pregled:
- minimalna uloga drave - vee se uz razliite vrste liberalizma i u novije vrijeme za novu
desnicu; taj pristup dri da bi se drava morala to je vie mogue ustezati od upletanja u
ivote ljudi
NOVA DESNICA = izraz povezan s oiljavanjem desnice u zapadnjakoj politici od kraja
1970-ih; nadahnuta von Hayekovim i Friedmanovim radovima;
3 kljune znaajke:
1. privrenost laissez-faire odnosu prema dravi, drutvu, tritu i pojedincu koji tei
ukloniti dravnu intervenciju u svim aspektima ivota
2. reafirmacija tradicionalnih vrijednosti u pogledu nekih aspekata drutvenog ivota i
drutvene organizacije (osobito obitelji i zajednice)
3. vie liberalan pristup koji naglaava potrebu za slobodom i odgovornou
pojedinca
- smatra se da je politika nove desnice utjecala na na vladu Reagana i M.Tatcher
- 3 su sfere djelovanja ovjeka:
1. Politika (prostor u kojem se donose politike odluke)
2. Privatna (osobne elje i iskustva)
3. Javna (podrujke javnog ivota kojim ne upravlja drava nego je otvoreno
javnoj raspravi miljenju i djelovanju
- postojanje i odranje zdrave javne sfere s osobinama postojanja elemenata kritike
rasprave i postojanja razmjene inforamcije
- s pojmom javne sfere usko je povezan i pojam civilnog drutva, tj. onoga koje se sastoji od
nedravnih trinih privatnih ili dobrovoljnih organizacija, aktivnosti i udruenja.
JAVNA SFERA = podruje drutvenog ivota u u kojima se dogaaju informacije, miljenja i
kritike rasprave, ime se oblikuju javna pitanja
CIVILNO DRUTVO - sfera drutva u kojoj se pojedinci slobodno udruuju u odnose, akcije i
organizacije koji ne ovise o dravnoj intervenciji, institucijama ili propisima
- Hegel, Rousseau - dokazivali da je sama drava udoredna ideja
- J.Gray(1993.) - unato tvrdnji da je smanjila veliinu i funkciju drave, vlada
- M.Tatcher je silno poveala sekundarnu legislativu i dravnu birokraciju, a uloga i ovlast
drave u nekim podrujima znatno je poveana

41

- M.Weber, Politika kao poziv - Drava se smatra jedinim izvorom prava na primjenu
nasilju.
- J.Hall (1994.) - 3 elementa sloene definicije drave:
1. drava je skup institucija od kojih su najvanije one koje se tiu nasilja i prisile,
2. sve te institucije su smjetene unutar nekog zemljopisno ogranienog teritorija,
3. unutar kojeg drava monopolizira svoju vlast
- drava kao tijelo koje jedino legitimno primjenjuje silu - esta tema u literaturi
- najznaajnija razlika izmeu drave i vlade je vremenska trajnost drave
Teorije drave
Feudalizam
- feudalno drutno ne poznaje dravu kakvom je danas shvaamo, ali se taj sustav tumaio
kao blagotvoran ili barem pravedan (pogotovo meu demokratima 18. i 19.st.) i predstavljao
se kao piramida; niz odnosa moi unutar jedne sloene drutvene strukture
struktura u kojoj su svi dijelovi bili uravnoteeni u sustavu meusobne ovisnosti
- pripadnost klasi odreuje prave, obveze i poloaj pojedinca u drutvu
Boansko pravo i apsolutizam
- u tom sustavu apsolutna vlast pripada suverenu monarhu
- prava pojedinaca su neznatna
sustav u kojem nema prostora za neslaganje i individualno izraavanje jer monarsi su
Boji zastupnici na zemlji i vladali su na temelju boanskog prava - izjava Jakova I.
Ustavi i konsitucionalizam
1.Deklaracije prava
- u pravilu govore o tome kako postaviti odnos izmeu drave i pojedinca
- 2 su najpoznatije:
- Deklaracija neovisnosti - u srpnju 1776.
- Thomas Jefferson ju je sastavio za 13 amerikih kolonija
- svi ljudi su stvoreni jednakima i s neotuivim pravima na ivot, slobodu i
potragu za sreom
- Deklaracija o pravima ovjeka i graanina (Francuska - 26.08.1789.) utjecala na Povelju
ljudskih prava UN-a
- oite vrijednosti liberalizma, naglasak je na pravima to ih pojedinci imaju na temelju toga
to imaju um, vlasnitvo i druga prirodna prava
- obje povelje nastoje odrediti koja su prava graanina (samo mukaraca)
OGRANIENA VLADAVINA = vladavina u kojoj je najvia ili izvrna vlast ograniena
zakonom, ustavnim ulogama ili institucionalnom organizacijom
PODJELA VLASTI = doktrina prema kojoj tri elementa vlade izvrna, zakonodavna i
sudbena vlast trebaju imati odvojene uloge i nadlenosti te da e ta podjela osigurati dobru
i pravednu vladavinu

42

2. Ustav
- formalni dokument i najeu metodu ureivanja odnosa izmeu drave i pojedinca; - izlau
pravila prema kojima je drava ustrojena i prema kojima se vodi,
- formalno utvruju prava, dunosti i obaveze te se uspostavlja odnos izmeu sredinje
dravne (politike) vlasti i naroda
- u sluaju SAD-a postoji formalni dokument kojim se tono odreuju uloge svake dravne
institucije. On predvia i proces provjere zakonitosti i priziva kada su ustav ili u njemu
zadrana pravila ugroeni ili narueni tj. pojedinac se moe obratiti Vrhovnom sudu koji
moe donijeti obvezujue odluke za ustavna prava i slobode pojedinaca koji je kroz
intervencije Vrhovnog suda doivio znatne revizije i prilagodbe amandmani
- prvih 10 amandmana na Ustav SAD-a tvore Bill of Rights - pojedincu pruaju dodatna i
specifina jamstva i odreuju pojedine aspekte odnosa izmeu pojedinca i drave
- u Britaniji ne postoji jedinstveni akt u formi ustavnog dokumenta, ve obuhvaa nih
zakonskih akata, konvencija i obiaja. Ne postoji formalna podjela vlasti niti ekvivalent
amerikom Vrhovnom sudu, tj. ustavne albe
- dodue postoji Bill of Rights - spomenica o ustavnim pravima i povlasticama engleskog
naroda iz 1689., no to je zakonski akt koji se moe ukinuti daljnjim zakonima, a ne skup
ustavno zajamenih prava i sloboda.
- graani Britanije mogu traiti sudsku reviziju no to je odluka o zakonitosti, a ne ustavnosti,
tako ono to Britanci uivaju su zakonska, a ne ustavna prava.
- Daniel Elazar 1985. razvrstava ustave na 5 tipova:
1. labav okvir vladavine koji zatim zahtjeva znatne prilagodbe i tumaenja (Ustav
SAD koji je kroz intervencije Vrhovnog suda doivio
znatne revizije i prilagodbe amandmani)
2. strog dravni zakonik u kojem su potanko odreena pravila i odnosi
(Francuska, neke zapadnoeuropske zemlje)
3. revolucionaran manifest - izlae program zamane drutvene, ekonomske i
politike reorganizacije (ustav SSSR-a)
4. izjava o politikim idealima - slika svijeta kakav bi mogao (ili trebao biti). To je
uobiajeno meu novim i nastajuim dravama i
dravama u razvoje, osobito onima koje stjeu
neovisnost o kolonijalnim silama
5. utjelovljenje drevnog izvora vlasti - ustav Izraela; temelj se na autoritetu
Knesseta i potjee iz Tore (idovske svete knjige)
KONSTITUCIONALIZAM = da bi se vrijednosti sadrane u ustavnom dokumentu ostvarile,
mora postojati neki skup vrijednosti i politikih stavova meu politikim akterima i graanima

43

3. Marksistika teorija drave


- Jessop 1990. dravu opisuje na 6 naina, tj. ona je:
parazitska
epifenomen (mo drave je povrinski odraz borbe meu klasama)
imbenik drutvene kohezije (regulira sukob i odrava red i stabilnost)
instrument klasne vladavine ( njene institucije i osoblje tite interese vladajue
klase)
skup politikih institucija
sustav politike dominacije
- osnovno shvaanje marksizma je da drava djeluje u svrhu zatite interesa odreene klase
tako postaje instrumentom klasne vladavine
- oblici to ih drava poprima u liberalnoj, parlamentarnoj demokraciji su tek odraz klasnih
interesa i moi i zapravo sprjeavaju mogunost za demokraciju i jednakost
4. Faistika drava
- drava, ili prije kolektiv ima najvie mjesto, a ne pojedinac ili klasa;
- odnos izmeu drave i pojedinca u faistikoj dravi ne temelji se na odnosu prava i
sloboda nego obavezua i dunosti
- drava je totalna orgnaizacija jedino kroz nju pojedinci mogu nai svoju istinsku stvarnost i
sudbinu (Mussolini)
- faisti ele stvaranje novog poretka u kojem je prihvaena potpuna odanost pojedinca i
potpuna vlast drave (shvaanje naravi faistike drave napisali su Mussolini i Gentile za
Enciclopedia italiana 1932.)
5. Komunistika drava
- iroko shvaanje drave tako se eli promicati drutvena kohezija i projekt socijalizma u
svim podrujima ovjekova ivota npr. Ustav SSSR-a
- podjela izmeu drave i drutva je manje otra nego u liberalnoj dravi; cilj politike je
regulirati pravilan odnos izmeu pojedinca i drave i ograniiti djelokrug, doseg i ovlast
drave u pogledu sloboda pojedinca
- A.Solenjicin, Jedan dan u ivotu Ivana Denisovia - pokazuje kako ustavni dokumenti sami
po sebi ne jame nita i kako takav reim moe biti brutalan

Pitanja:
Tko je napisao drava je la
253. - Nietzsche
to je nova desnica
255.
Minimalna drava obiljeje ega
255. (liberalizam, nova desnica)
Civilno drutvo
257.
Pet ustava po Elazaru
263.
Komunisticka drava
267.
Kako su marksisti doivljavali dravu
djeluje u interesu vladajue klase
265.
Tko je zaetnik mimimalne drave
Tko
zagovara
slobodno
trite
i
jaku
dravnu
intervenciju:
nova
desnica,liberalizam,konzervatizam,neoliberalizam.
Tipovi drave

44

XIII

POLITIKA UTJECAJA I NADZORA

Politike stranke
- politike stranke su vrlo sloene organizacije koje prije svega tee vlasti i mjestu u vladi
dobile na vanosti s proirenjem birakog prava i razvojem izbornog sustava
- stranke su rijetko monolitne i homogene- uglavnom su koalicija suprotnih interesa i ideja
koje se u odreenim razdobljima udruuju na temeljeu ostvarenja irih drutvenih interesa
- postoje 4 modela politikih stranaka:
1. nerazvijeni model lojalnosti - stranka od svojih pristaa oekuje visoku razinu lojalnosti i
dosljedno sljedbenitvo, To se oituje u podrci voi i stranci na izborima (veina
zapadnoeuropskih zemalja)
2. razvijeni model lojalnosti - stranka zahtijeva vrlo veliku lojalnost i gdje postoji strukturiran
sustav napredovanja i materijalnih i politikih nagrada (komunistike stranke)
3. razvijeni model nelojalnosti postoji u velikim zemljama sa sloenim odnosima izmeu
razliitih drava ili regija. Stranaka je lojalnost razmjerno slaba i postoje razvijene
birokratske, lobistike i vladine organizacije (velike zemlje, SAD)
4. nerazvijeni model nelojalnosti postoji ondje gdje su stranke slabe ili uope ne postoje. U
zemljama taqkva modela moe se pojaviti solidaristika korupcija pri emu oni na vlasti daju
nagrade obitelji i prijateljima. Prevladavaju starije kulturne i drutvene lokalnosti, a razlike
izmeu drave i civilnog drutva su zamagljene (mnoge manje razvijene zemlje Treega
svijeta)
Funkcije stranke
- stranke su organizirane radi nadmetanja na izborima, a cilj im je osvojiti vlast putem
predstavnitva i poloaja. Stranke spunjavaju 4 glavne funkcije:
1. prepoznavanje, razvijanje i usvajanje neke politike ideologije putem politikih programa
2. mobilizacija i socijalizacija podrke osobito putem izbornih kampanja i stranake
organizacije
3. artikulacija i agregacija drutvenih i ekonomskih interesa
4. regrutacija elita i sastavljanje vlada
- te funkcije ne obuhvaaju sve stranke, jer neke stranke nikada nemaju dovoljnu podrku da
bi sastavile vladu, dok druge mogu biti revolucionarne i zato potpuno odbacuju cilj obnaanja
vlasti
Nastanak stranaka
- u Europi i SAD-u stranke su se poele razvijati poetkom 19.st., u 20. st. nastaju stranke u
srednjoj i istonoj Europi, Aziji, Africi i J. Americi.
- Michels i Ostrogotski su modernu stranku prikazali kao oligarhijsku, a ne demokratsku;
birokratsku prije nego participacijsku; stranke su obino iskljuivale vie ljudi nego to su im
davale pristup donoenju odluka.
- Michels - eljezni zakon oligarhije
- ulozi stranaka u modernim politikim sustavima upuuju se obino 3 kritike:
1. tendencija prema oligarhiji sklone su koncentrirati vlast u rukama jedne elite
stranakih voa koje je teko zamijeniti. Takoer postoji tendencija stvaranja klike ili frakcije
unutar vodstva koja eli odluivati umjesto stranke. Politika namjetenja i stroga stranaka
stega osiguravaju da stranke ostanu oligarhijske
2. tendencija prema politici protivnitva postoji kada pojedine frakcije tee ostvariti
vlastite interese, a ne ire nacionalne ili drutvene ciljeve. Mnogo vremena se troi na
stranake prepirke, i postizanje uskostranakih politikih prednosti. Politika snaga mjeri se
sposobnou stranakih voa da jedni na raun drugih postiu bodove i vrsto se dre na
vlasti
3. tendencija neostvarivanja proklamiranih politika unato razraenim politikim
programimai izbornim najavama prije izbora, stranke nisu uvijek doista provodile ono to su
najavile. Politike se ne provode jer jednom kada dou na vlast stranke sluaju druge
institucije, poput interesnih grupa, komercijalnih interesa i zahtjeva uprave. Rose je tvrdio da
izbor stranke uope nije bitan jeer stranke obino vode istu temeljnu politiku unato retoricio.

45

OLIGARHIJA - vladavina nekolicine; Michels je dokazivao da ak i u strankama koje tvrde


da su demokratski ustrojene postoji elita koja ima nadzor i slijedi vlastite interese
POLITIKA NAMJETENJA - raspodjela politikih povlastica pristaama stranke ili vlade u
zamjenu za politiku potporu
PROTIVNIKA POLITIKA konfrontacjski pristup, osobito britanske politike, u kojemu se
politika stajalita obino polariziraju
- klasna svijest - svijest odrutvenim podjelama i prihvaanje da klasa snano odreuje
ivotne izglede
- za marksiste je klasna svijest preduvjet za drutveno i politiko djelovanje
- Disraeli je politiku karijeru opisao kao penjanje po masnom stupu, pri emu je taj stup
sama stranka
- Rose (1974.) - stranke su sainjene od frakcija koje predstavljaju ideje iz razliitih struja
stranakog miljenja
Politike stranke, vlast i potpora
- mobilizacijske stranke - organizacije koje svojim glavnim prioritetom smatraju obraenje
ljudi na svoju stranu
- insajderske grupe igraju vanu ulogu u stvaranju novih ideja i politika
- drutvene podjele se odraavaju u stranakim strukturama i ideologijama (npr. ako vjerski
sukobi ne postoje, nee se osnivati stranke s vjerskim predznakom)
- drutveno i ekonomsko okruenje neke zemlje odredit e tip stranakog sustava
- potpora stranci moe se podijeliti na :
komunalnu potporu (utemeljena na osnovnim vrijednostima i nainu ivota osobe koja
podrava neku stranku)
asocijacijsku potporu (utemeljena na aktivnostima i irim ciljevima)
- stupanj potpore odreuje snagu privrenosti nekog pojedinca stranci a on odreuje
njezinu legitimaciju
Izborni sustavi i razvoj stranake politike
- razina sukoba u nekom stranakom sustavu moe odrediti prirodu nadmetanja meu
strankama
- 3 varijante stranakih sustava:
1. tradicionalni (u kojima je konkurencija meu strankama niska),
2. predstavniki (u kojima je konkurencija stranaka normalna i trajna)
3. mobilizacijski stranaki sustav (otra konkurencija meu strankama daje vlast samo
jednoj stranci, koja zatim moe guiti svaku konkurenciju, dugo ostati na vlasti i
preuzeti nadzor nad svim dravnim institucijama)

- viestranaki sustavi socijaliziraju nadmetanje stranaka i institucionalziraju ga, u kljune


smjernice za stranake sustave s vie od jedne stranke ubrajaju se:
obuzdavanje podmiivanja i fizikog nasilje
postavljanje izbornih pravila pravednosti i jednakosti
prihvaanje izbornih rezultata
uvoenje jednakosti mogunosti, ukljuujui pristup medijima

46

- 3 tipa izbornog sustava:


1. sustav obine veine - pobjeuje kandidat s najveim brojem glasova, ukoliko postoje vie
od 2 stranke u veinskom e sustavu trea i etvrta stranka biti podzastupljene, tj. dobit e
samo ona mjesta gdje su zemljopisno koncentrirane ovaj sustav primjenjuje se u Britaniji.
2. sustav s dva kruga izbora - u prvom krugu izabrani su kandidati s vie od polovice
glasova; u drugom krugu se glasuje samo ako kandidat u prvom krugu ne uspije dobiti
veinu; (predsjedniki izbori u Francuskoj i u RH)
3. razmjerno predstavniki sustavi - stranka ima listu kandidata, a poslanika mjesta se
popunjavaju razmjerno udjelu glasova koje je stranka osvojila
Budunost stranaka
Stranakom sustavu upuuju se slijedee kritike :
1. Tendencija prema oligarhiji stranke postaju sve vie birokratske i
nereprezentativne, esto s upitnim ako ne i nedemokratskim strukturama i
procedurama. Postavljena su pitanja kako stranke otvaraju svojim lanovima pristup
donoenju odluka, kako biraju stranake voe, kako prikupljaju financijska sredstva,
kako regrutiraju i promiu ljude unutar stranke i to je s rairenim obiajem
postavljanja na poloaje prema politikom kriterije
2. Stranke su sklone okameniti stare drutvene i politike podjele u ime vlasti. To je
podrazumijevalo naglaavanje neprijateljstava, a ne podruja konsenzusa. Stoga
stranke obino istiu razlike umjesto slinosti. Smanjenje klasnih, etnikih i
regionalnih razlika dovelo je u pitanje osnovu stranake organizacije
3. Stranke teko ispunjavaju nove zahtjeve o oekivanja. Novu politiku vezanu za
ekoloka pitanja, veu politiku participaciju nisu razvili tradicionalni stranaki aparati
4. U strankama se poveao broj frakcija te odtuda politika fragmentacija, obino kada
se skupine unutar stranaka teile uskom ideolokom interesu u ime javnog interesa
5. Stranke su imale aroliku povijest provedbe programa i politika koje su obeale na
izborima. Stranke su obino uvodile tek rubne politike prilagodbe, unato
stranakim manifestima i izbornim kampanjama.
Interesne grupe
- ineresne grupe ili grupe za pritisak - tee utjecaju na politiki proces tako da interesi koje
predstavljaju poprime neki oblik poboljanja ili zadravanja neoslabljenim njihova
drutvenog, politikog ili ekonomskog poloaja ili da da postignu neki poseban cilj ili zamisao
kako bi drutvo trebalo biti organizirano
- mogu se podijeliti u dvije glavne skupine:
1. sektorske - promiu ili tite stanovite dijelove drutva; bave se zatitom ili promicanjem
ekonomskih i statusnih interesa svoga lanstva (npr. organizacija poslodavaca, sindikati,).
Ovdje ubrajamo i udruge koje promiu ekonomske interese i profesionalni integritet pravila
profesije (npr. odvjetnika, lijenika, arhitekata...)
2. promocijske - bave se postizanjem nekih posebnih ciljeva u kojem e sluaju ivot grupe
biti prilino ogranien na osiguranje toga cilja) ili promicanjem neke slike drutva ili stvaranja
drukijeg tipa vrijednosnog sustava (npr. Amnesty International - organizacija za ljudska
prava; Greenpeace); mogu djelovati na globalnoj razini ili na nacionalnoj (npr. Liberty(UK) se
zalae za zatitu i proirenje graanskih sloboda u Britaniji, Gingerbread - za interese obitelji
samohranih roditelja u UK)
- imbenici koji utjeu na uspjeh interesne grupe:
Financijska sredstva
Javni status tj. slika koju ta grupa ima u drutvu
lanstvo osobito jako aktivno lanstvo moe biti izuzetno vano
Ideologija i ciljevi to su oni udaljeniji od slubenih stavova vlade, tee e
doi do zajednikih stajalita i manje su anse za dogovor.
GLOBALIZACIJA = proces kojim svijet postaje jedinstvenim mjestom, ne tek politiki, nego i
ekonomski i kulturno

47

Pozitivni aspekti globalizacije su: porast znanja, tolerancije, uivanje u prednostima koje
druge drave imaju, tehnoloki razvoj (npr. medicinska tehnologija), uestalost putovanja,
drutvena mobilnost te gospodarski prosperitet.
Negativni aspekti globalizacije su : potkopavanje tradicija i vjerovanja; zanemarivanje
razliitosti meu nacijama do te mjere da se svijetom iri kulturna hegemonija i sukob je vrlo
izgledan; potkopavanje autoriteta nacionalnih drava pod pritiskom prilagodbe globalnim
standardima (ovo nije u tolikoj mjeri loe, ali ini se da proizvodi drutveni preokret); irenje
nekih nacionalnih drutvenih problema na globalnoj razini; stvaranje globalnih drutvenih
problema, kao to je 'tragedija globalnog treeg stalea'.
Ideologija i ciljevi
- Grant (1989.) zakljuio da interesne grupe mogu biti:
1. insajderi (insajederske grupe) nalaze se unutar politikog sustava ili su povezaniji s
onima koji su u njemu (npr. udruge poslodavaca, sindikalne organizacije), najlake
dopiru do javnosti, imaju prave kontakte i smatraju se legitimnim igraima u
politikom sustavu, takve e grupe najvjerojatnije postizati svoje ciljeve.
2. autsajderi (autsajderske grupe) nemaju tako tijesne veze sa strukturama ili
povlaten poloaj u njima, te posljedino nee imati mnogo kanala kojima e moi
utjecati (npr. Drutvo za zatitu ivotinja)
- je li neka grupa insajderska ili autsajderska nije vezano s podrujem kojim se bavi
Tumaenje uloga interesnih grupa
dva najznaajnija gledita kako se interesne grupe uklapaju u politiki sustav:
1. pluralizam smatra da interesne grupe imaju korisnu ulogu u proirenju
predstavljanja interesa ljudi u politikim sustavima
2. korporativizam - za razliku od pluralizma u grupi ne vidi neutralna igraa,
tijekom posljednjih godina esto kritizira uloge grupa, za pritisak, - kritike este
osobito iz redova desnice
- Robert Dahl 1982. - pluralizam tijesko povezan s njegovim radovima smatra da grupe
jaaju predstavniku, a posljedino i demokratsku narav politike time to se uju i vide
najraznolikije grupe u drutvima; bujanje grupa , iroko lanstvo i nadmetanje meu razliitim
grupama za lanstvo, sredstva i utjecaj na politike omoguuju da nijedna grupa ili interes
ne dominiraju i da se postigne ukupna ravnotea izmeu interesa.
- krajnji ishod e biti javna politika koja je umjerena, uravnoteena i pravedna zato to je
vlada prisiljena priznati konkurentske interese, a ti konkurentski interesi moraju meusobno
pregovarati i ulaziti u kompromisew izmeu sebe i s vladom.
- mnogi tvrde da je pluralistiki model pogrean jer se obino neke grupe favorizira na raun
drugih, te jednakost pristupa politikom sustavu ne postoji, a vlada nije nepristran arbitar
- korporativizam u vladi ne vidi neutralna igraa niti smatra da se interesne grupe
meusobno nadmeu niti imaju jednak pristup. Prema tom modelu, grupe rade zajedniki, a
vlada aktivno odluuje koje e grupe konzultirati i to e biti ciljevi jqavne politike. One grupe
koje doista imaju pristup vjerojatno e biti ograniene najvjerojatnije na poslodavce i
zaposlene . i vjerojatno e biti primljene u proces kreiranja politike
- taj je model igrao vanu ulogu u Britaniji u 1960-ima i 1970.-ima kada je postojao sustav

tripartizma - izmeu vlade, poslodavaca i sindikata; odluke o politikama bile su ishod


savjetovanja i pregovora izmeu te tri grupe
- kritiari dokazuju da je korporativizam nereprezentativan s obzirom da grupe koje su unutar
takvog sklopa nalaze se u recipronim odnosima s vladom i pri tom pripomau iskljuivanju
drugih grupa koje predstavljaju druge interese ili iste interese predstavljaju na drugi nain
to je zastupala i M. Tacher 19802-ih u Britaniji, te su poduzeti koraci da se razbije tripartitni
model osobito glede uloge sindikata.
- ak je i nova desnica napala pluralistiki model, dokazujui kako se vlada i interesne grupe
previe savjetuju taj je zakljuak upuivao da je dolo do pluralistike stagnacije (Beer
1982.) te de neke grupe treba iskljuiti iz politikog procesa.

48

49

Masovni mediji
- umijee propagande poiva u razumijevanju posjeaja irokoh masa i nalaenju, u
psiholoki pravom obliku, naina da se skrene panja i da se time dopre do srca irokih
masa (A. Hitler Mein Kampf)
MASOVNI MEDIJI = mediji koji diseminiraju obino nediferencirane popularne oblike outputa
(koji odraavaju masovnost publike) masovnoj publici. Masovni su mediji primjerice novinski
tabloidi, televizija, film i knjino nakladnitvo.
- utjecaj bujanja masovnih komunikacija doveo je do mnogo veeg irenja politikih poruka u
sva podruja ivota danas se politiari pojavljuju na najneoekivanijim mjestima u
spotovima, sportskim emisijama, humoristinim serijama. Nekada poznate medijske osobe
odaberu politiku kao poziv RR. Regan, Sonny Bonno ...)
uz sve veu vanost komunikacija za ulogu politiara sve je vanija uloga medijskim,
marketinkih i komunikacijskih profecionalaca (strunjaka za friziranje informacije)
- danas su vlade spremne sve vie se sluiti masovnim medijima (osobito televizijom) kako bi
prodale svoje politike.
- novine esto mogu svojomj sklonou odreenoj politikoj opciji utjecati na tijek izbora
- negativna kampanja smatra se da oslanjanje na negativan imid, zakluisne igre, trikove i
duboko osobnu narav kampanje prikriva prava pitanja kojima bi se trabala baviti realna
politika. Tako mediji razvodnjavaju i iskrivljuju proces i funkcioniranje demokracije,
prikrivanjem ili zanemarivanjem stvarnih problema i predstavljanjem biraima nevanih
kriterija i informacija
- stranaka pristranost mediji esto stranaki obojeni
- u povijesti medija mogu se nai dva ira shvaanja uloge medija u drutvu:
1. za liberalnu teoriju mediji djeluju ili bi trebali djelovati kao uvari koji pomau otkrivanju
krajnosti, ograniavanju korupcije, kao ventil za probleme koji mue javnost, itd.; slobodno
trite omoguuje predstavljanje pluralnosti ideja i pogleda, a uloga je drave zakonski
ureivati medijsko trite kako bi ono moglo funkcionirati
2. kritiari, posebno oni s ljevice, dokazuju da mediji djeluju suprotno interesima ljudi; mediji
favoriziraju odreena politika stajalita i grupe bilo putem neke dominantne grupe ili zbog
izrazito kapitalistike prirode medijske industrije i koncentracije vlasnitva u rukama malog
broja ljudi;
- u marksistikoj teoriji se smatra da mediji podravaju vladajuu ideologiju uvrujui
iskustvo ljudi s lanom svijesti i uvrujui hegemoniju povezanu s odreenim vladajuim
grupama u drutvu.
VLADAJUA IDEOLOGIJA = skupovi drutvenih vrijednosti, normi i izraza koji dominiraju
nad svim drugim u danom trenutku u razvoju drutva.
Posebno, vladajua ideologija koja obiljeava neku povijesnu epohu odravat e klasne
interese drutvene grupe koja je ekonomski dominantna. Osim toga, ta e vladajua
ideologija nastojati prikriti stvartnu prirodu ekonomskih i izrabljivakih odnosa na kojima
drutvo poiva
- Kathleen Hall Jamieson, Prljava politika(1992.) - politika kojom upravljaju mediji iskrivljuje
politiku komunikaciju, integritet poruke i demokratski proces
- Fiske(1995.) - strukturna razlika izmeu informacije i zabavnog programa (izmeu injenice
i fikcije)
- svjedoimo nastanku globalnih medija u najmanje dva znaenja:
1. kao nastanak globalnih komunikacijskih mrea, sustava i tehnologije (globalna
televizijska carstva Ruperta Murdocha ili Berlusconija)
2. kao nastanak globalnih trita i globalnih kulturnih medijskih prizvoda
- to je uzrok mnogih procesa, a posebno spajanja raznih tipova medija i procesa globalizacije
svjedocim smo pomaka od nacionalnih radiotelevizija ka globalnima.

50

TEHNOLOKI DETERMINIZAM = pristup prema kojem razvoj, upotreba i irenje tehnologije


utjeu na drutvenu promjenu i interakcije u tolikoj mjeri da tehnoloke revolucije mogu voditi
do drutvenih. Drugim rijeima, taj pristup tvrdi da drutvenu organizaciju odreuje postojea
tehnologija.
SLOBODNOTRINA POZITIVNOST = obrana primjene naela slobodnog trita na
medijsko trite. Prema tom pristupu, putem spoja novih tehnologija, deregulacije i trinih
snaga ne samo da e publika i javnost moi konzumirati vie medijskih sadraja nego i da e
ti sadraji e biti bolji jer e biti osjetljiviji na izbor publike i raznolikiji te e publici omoguiti
vei izbor i razlike.
SLOBODNOTRINA NEGATIVNOST = napad na primjenu naela slobodnog trita na
medijsko trite. Tvrdi se da se vrijedan etoj javnog emitiranja koju obiljeavaju zatiene i
donekle netrine institucije (poput BBC-a) nee moi nositi sa slobodnim medijskim tritem
na kojem e sve vrijednosti biti podreene potrebama profita, te da e kvaliteta pasti zbog
tenje za jeftinim programom i reklamama. Osim toga obeanje izbora koje nudi trite u
zbilji e znaiti izbor izmeu uglavnom istoga.
- tehnoloki determinizam - tvrdi da su sve te promjene neminovne zbog utjecaja novih
tehnologija
- slobodno triona pozitivnost - tvrdi da nove thnologije donose nove komercijalne
mogunosti koje se moraju potpuno iskoristiti.
- slobodnotrina negativnost dokazuje da ta zbivanja manje ili vie oznaavaju kraj svijeta
kakav poznajemo i da su naa budunost kao i politika sloboda i sloboda komuniciranja u
opasnosti.
- pored masovnih medija (televizije, novina i politike) osobito vanu ulogu u godinama koje
dolaze i za politiare i graane odigrat e Internet
- informacijske autoceste - njihovo stvaranje je sada u sreditu politikih ciljeva niza
nacionalnih vlada i transnacionalnih tijela (skupina G7, Euroska unija); razvoj elektronike
demokracije, elektronikih sjednica, golema koliina informacija omoguuju graanima da
budu potpunije informirani i neposrednije povezani jedni s drugima i s politikim procesom na
lokalnoj, nacionalnoj i ak globalnoj razini.
- internet je nov forum za oporbene skupine ne samo za formalnu oborbu, nego i za svaku
oporbu koja ima pristup PC-u, modemu i telefonskom prikljuku.
- informacijske autoceste - kretanje informacija i bujanje komunikacijske tehnologije utjeu
na narav i opseg drave i u pogledu fizikih granica i u pogledu utjecaja; nije vie stvar u
suverenitetu nad prostorom, nego u suverenitetu nad kretanjem informacija, novca, ljudi itd.,
a granice drave se rastau

51

Pitanja:

Nerazvijeni model lojalnosti


352.
Modeli politickih stranaka
352.
glavne funkcije politikih stranaka
353.
Na koji od navedenih pojmova se odnosi razvijeni model lojalnosti npr.
Stranke, grupe, dravu, institucije
352.
Mobilizacijske i predstavnicke stranke
363.
Stranacki sustav po stupnju sukoba
363.
Izborni sustavi s obzirom na sukob stranaka
363.
Kakav je hrvatski izborni sustav?(zaokruivanje) a)jednostavna veina,
b)pluralnost, c)razmjerno predstavnitvo, d)sloeni sustav
izborni sustavi s obzirom na sukob stranaka
Tipovi izbornog sustava
363. ; 125.
o sustav obine veine
o veinski sustav
o sustav s dva kruga
o relativno predstavniki sustav
o
Dubinska ekologija
366.
Vrste interesnih grupa
366
u koju interesnu grupu se ubraja drutvo knjievnika
Sektorske interesne grupe
366.
Promocijske grupe
366
U koju interesnu grupu se ubraja drutvo knjievnika
366.
Dva tumacenja interesnih grupa
366
Kako je Grant podijelio interesne grupe
369.
Insajderske i outsajderske grupe
369.
Tripartizam - glavne uloge tko ima?
370.
Objasni tripartizam u okviru korporativizma
Korporativizam
370.
Uloge medija
372-385
Informacijske autoceste
385

52

KRONOLOGIJA TEORETIARA S NJIHOVIM DJELIMA


1.PLATON
KRITON
2.PLATON
DRAVA
3.PLATON
DRAVNIK
4.PLATON
SEDMO PISMO
5.PLATON
ZAKONI
6.PLATON
OBRANA SOKRATOVA
7.ARISTOTEL
POLITIKA
8.MACHIAVELLI
VLADAR
9.HOBBES TOMAS
ELEMENTI ZAKONA
1640
10.
HOBBES TOMAS
DE CIVE
1641
11.
HOBBES TOMAS
LEVIJATAN
1651
12.
LOCKE J.
2 RASPRAVE O VLADI
13.
LOCKE J.
OGLED O LJUDSKOM RAZUMIJEVANJU
14.
MONTESQUIEU
O DUHU ZAKONA
15.
ROUSSEAU J.J. .
RASPRAVA O PODRJEKLU OSNOVAMA
NEJEDNAKOSTI MEU LJUDIMA
16.
ROUSSEAU J.J.
DRUTVENI UGOVOR
17.
ROUSSEAU J.J.
ISPOVJEDI
18.
ROUSSEAU J.J.
RASPRAVA O UMJETNOSTI I ZNANOSTI
19.
ROUSSEAU J.J.
EMILE
20.
SMITH A.
BOGATSTVO NARODA
21.
HEGEL
OSNOVNE CRTE FILOZOFIJE PRAVA
22.
HEGEL
FILOZOFIJA PRAVA
1776
23.
BURKE EDMUND
RAZMILJANJA O FRANCUSKOJ
REVOLUCIJI
1790
24.
WOLSTONECRAFT M.
OBRANA ENSKIH PRAVA
1792
25.
TOCQUEVILLE A.
STARI REIM I REVOLUCIJA
1835/40
26.
TOCQUEVILLE A.
DEMOKARACIJA U AMERICI
1856.
27.
MILL JOHN STUART
ESEJ O SLOBODI
28.
MILL JOHN STUART
RAZMATRANJA
O
PREDSTAVNIKOJ
VLADAVINI
29.
MILL JOHN STUART
AUTOBIOGRAFIJA
30.
MILL JOHN STUART
PODREENOST ENA
31.
KARL MARX
KRITIKA HEGELOVE FILOZ
1843
32.
KARL MARX
EKONOMSKO FILOZOFSKI RUKOPISI1844
33.
KARL MARX I ENGELS
NJEMAKA IDEOLOGIJA
1845
34.
MARX I ENGELS
KOMUNISTIKI MANIFEST
1848
35.
KARL MARX
TEMELJI SLOBODE OSNOVE KRITIKE
POLIT EKONOMIJE
1859
36.
KARL MARX
KAPITAL
1867
37.
KARL MARX
GRAANSKI RAT U FRANCUSKOJ
1871
38.
MARX I ENGELS
RANI RADOVI
39.
ENGELS
SVETA PORODICA ILI KRITIKA KRITINE KRITIKE :
PROTIV BRUNA BAUERA I DRUGOVA
40.
ENGELS
LUDVIG FEUERBACH I KRAJ KLASINE
NJEMAKE FILOZOFIJE
41.
ENGELS
RAZVITAK SOCIJALIZMA OD UTOPIJE DO NAUKE
42.
ENGELS
PORIJEKLO PORODICE, PRIVATNE
IMOVINE I DRAVE
43.
NIETZCHE
TAKO JE GOVORIJO ZARATUSTRA
44.
NIETZCHE
VOLJA ZA MOI
45.
LENJIN V. I.
IMPERIJALIZAM KAO NAJVII STADIJ
KAPITALIZMA
46.
T. H. GREEN
PREDAVANJA O NAELIMA POLITIKE
OBVEZE
1883.
47.
WEBER
PROTESTANTSKA POLITIKA I DUH
KAPITALIZMA
1904

53

48.
49.
50.
51.

52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.

MICHELES R.
1911
PARETO VILFREDO
1916
ADOLF HITLER
ANTONIO GRAMSCI
34.

SOCIJALISTIKA PARTIJA U SUVREMENIM


DEMOKRACIJAMA
OPA TEORIJA SOCIOLOGIJE
MEIN KAMPF
PISMA IZ ZATVORA

1924
1926-

SCHUMPETER

KAPITALIZAM SOCIJALIZAM I
DEMOKRACIJA
1942
SIMONE DE BEAUVOIR: DRUGI SPOL
1949.
T.D.WELDONA
RIJENIK POLITIKE
1953
FRIDRICH VON HAYEK
USTROJSTVO SLOBODE
1960
MILLS,CHARLES,WRIGHT
WHITE COLLAR: THE AMERICAN
MIDDLE CLASSES.
1951
MILLS,CHARLES,WRIGHTTHE POWER ELITE
1970
BELL DANIJEL
KRAJ IDEOLOGIJE
1960
LIPSET S.M.
POLITIKI OVJEK
1960
ALMOND I VERBA
CIVILNA KULTURA
1963
OLSON MANCUR
LOGIKA KOLEKTIVNE AKCIJE
1965
KEDOVIRE E.
NACIONALIZAM
1966
LIPSET I ROKKAN
PARTY
SYSTEMS
AND
VOTER
ALIGNMENTS:
NATIONAL PERSPECTIVES
1967
SKINNER
ZNAENJE I RAZUMJEVANJ U POV. IDEA
1969
BERLIN ISIAH
4 ESEJA O SLOBODI
1969
TOFFER A.
OK BUDUNOSTI
1970
EVA FIGES:
PATRIJARHALNI STAVOVI
1970.
KATE MILLET
SPOLNA POLITIKA
1970
GERMAINE GREER
ENSKI EUNUH
1971.
PATEMAN CAROLE
POLITICAL
CULTURE,
POLITICAL
STRUCTURE
AND POLITICAL CHANGE
1971
DAHL R.
POLIARHIJA PARTICIPACIJA I OPOZICIJA
1971
RAWLS JOHN
TEORIJA PRAVEDNOSTI
1971
VERBA I NORMAN H.
PARTICIPACIJA U AMERICI
1972
KAVANAGAH D.
POLITIKA KULTURA
1972
O.SULIVAN
KONZERVATIZAM
1976
R. INGLEHART
TIHA REVOLUCIJA
1977
LIJPHARD
DEMOKRACIJA U PLURALNIM DRUTVIMA 1977
VERBA KIM
PARTICIPACIJA I POLIT.JEDNAKOST
1979
HABREMAS
FILOZOFSKI DISKURS MODERNE
1985
RUDOLPH BAHRO
IZGRADNJA ZELENOGA POKRETA
1986.
BECK
PRONALAENJE POLITIKOG
1996
MELLING D.
RAZUMJEVANJE PLATONA
1987
ANDERSON B.
NACIJA-ZAMILJENA ZAJEDNICA
1988
JUDITH PLANT
LIJEENJE RANA
1989

54

85.

FUKUYAMA F.
KRAJ POVIJESTI I POSLJEDNJI OVJEK
1992
86.
KAVANAGAH D. POLITICAL SCIENCE AND POLITICAL BEHAVIOUR 1993
87.
R. EATWEL, A. WRIGHT SUVREMENE POLITIKE IDEOLOGIJE
1993
88.
VUJI
POLITIKA KULTURA I POLITIKA
SOCIJALIZACIJA
1993
89.
RAWLS JOHN
POLITIKI LIBERALIZAM
1993
90.
SAMUEL HANTINGTON SUKOB CIVILIZACIJA I PREUSTROJ
SVJETSKOG PORETKA
1993
91.
GIBSON W.
VIRTUALNO SVJETLO
1993
92.
McLEENAN GREGOR
PLURALIZAM
1995
93.
HELD DAVID
DEMOKRACIJA I GLOBALNI POREDAK
1995
94.
MARTIN RYLE
EKOLOGIJA I SOCIJALIZAM
1988.
95.
PATEMAN CAROLE
SPOLNI UGOVOR
1998
96.
GELLNER
NACIJE I NACIONALIZAM
1998
97.
MOOR BARRINGTON
DRUTVENI KORJENI DEMOKRACIJE
I DIKTATURE
2000
98. KUHA T.
STRUKTURA ZNANOST REVOLUCIJA
2000
99. DAHL R.
DA LI AMERIKA IMA DEMOKRATSKI USTAV 2003

55

Teoretiari kronoloki
PLATON
ARISTOTEL
MACHIAVELLI NICCOL DI BERNARDO
HOBBES THOMAS
LOCKE JOHN
MONTESQUIEU
ROUSSEAU JEAN-JACQUES
SMITH
ADAM
BURKE EDMUND
GEORG W.F.HEGEL
ALEXIS DE TOCQUEVILLE
MILL JOHN STUART
MARX KARL
ENGELS F.
GREEN THOMAS HILL
NIETZSCHE FRIEDRICH W.
PARETO VILFREDO
MOSCA GAETANO
WEBER MAX
LENIN VLADIMIR ILJI
MICHELS ROBERT
SCHUMPETER JOSEPH ALOIS
VON HAYEK FRIDRICH
BERLIN ISAIAH
MILLS CHARLES WRIGHT
DAHL ROBERT ALAN
BELL DANIJEL
RAWLS JOHN
ROKKAN STEIN
LIPSET SEYMOUR MARTIN
HUNTINGTON SAMUEL P.
TOFFLER ALVIN
1928 HABERMAS JRGEN
MANCUR OLSON, JR.
RONALD F. INGLEHART
LIJPHART AREND
SKINNER QUENTIN R.D.
ANTHONY W. WRIGHT
GIBSON WILLIAM FORD
HELD DAVID
FUKUYAMA FRANCIS

427.-347. g.pr.Kr.
384.-322. g.pr.Kr.
1469 1527
1588 - 1679.
1632 1704
1689 - 1755
1712. 1778
1723 1790
1729 - 1797
1770.- 1831
1805, 1859
1806. 1873.
1818 - 1883.
1820-1895
1836 1882
1844 1900
1848-1923.
1858-1941
1864 - 1920
1870-1924
1876.-1936
1883 - 1950
1889 -1992
1909 1997
1916 1962
1915 1919.1921 2002
1921-1979
1922 - 2006
1927 1929 1932 - 1998
1934
1936 1940
1948
1948
1951.
1952.-

56