SVIJET JE UDESNA UIONICA

Malom je djetetu svijet prirode uistini udesan. Njegova otvorenost prema

svemu to ga okruuje omoguuje mu da bude duboko dirnuto svojim
iskustvima. Ono je puno uenja za snagu vjetra, prizor sunca koje se
ponovo pojavljuje, za prve pahulje snijega. Zbog svoje osjetljivosti za ulne
dojmove, dijete se hrani" bogatstvom zvukova, mirisima i oblicima u
prirodi i okolini. Potiui i njegujui djetetovu sposobnost da doivi
uenje, njegovu prirodnu radoznalost za svijet oko sebe, mi ustvari
postavljamo temelje za bavljenje naukom i razvijamo vjetine i sposobnosti
vezane za nauno miljenje. Bavljenje naukom ne razlikuje se znaajno od
onoga to dijete doivljava posmatrajui i uoavajui promjene u prirodi
koja ga okruuje i postavljajui mnoga pitanja Zato pada snijeg?; ta
stvara vjetar; Kako ribe plivaju; Gdje odlazi sunce? i dr.
Mala djeca imaju neodoljivu potrebu da istrauju i upoznaju svijet oko
sebe. U njihovoj prirodi je da dodiruju, prevru, okreu, sklapaju,
rasklapaju i dovode u razne odnose sve ono to vide i ime mogu
manipulisati. Ova interakcija sa stvarima iz neposrednog okruenja, kao i
rjeavanje problema kroz sopstveno djelovanje su prirodni naini preko
kojih koji djeca spoznaju spoljani svijet.
Svijet koji nas okruuje je najvea prirodna laboratorija u kojoj se moe
istraivati i eksperimetnisati na bezbroj naina i u bezbroj situacija. Upravo
zato je veoma vano da se djeca dovode u razliite, nove i nepoznate
situacije u kojima e malo dijete moi da istrauje i dolazi do novih otkria.
Posmatrajte sa djecom promjene na biljkama, gledajte kako pada kia ili
snijeg, pratite promjene u prirodi, posmatrajte kamenie, pravite papirne
brodove, ekspetimentiite sa vodom, gledajte kako raste" tijesto za hljeb
ili kolae... Pokaite zanimanje i uzbuenje kada uoavate ove pojave pa
e i dijete biti zainteresovano. I zapamtite nemojte davati odgovore
djeci! Va zadatak u procesu razvoja nije da pokaete ta vi znate", nego
da vodite djete kroz proces spoznaje, nauite ga da postavlja dobra pitanja
i traga za odgovorom. Pitajte dijete ta ono misli da e se dogoditi, kako to
moete istraiti i provjeriti? Nauka je stalno traganje i propitivanje,
postavljanje hipoteza (pretpostavki), eksperimentisanje i posmatranje.
Malo dijete ne treba da ui o naunim postulatima ve da stekne
sposobnost naunog miljenja, sauva radoznalost, stalno se pita i
promilja o stvarima oko sebe.
Evo nekih naina na koji moete pomoi djeci da unaprijede svoje
naune" sposobnosti, da bolje upoznaju i razviju zanimanje prema svijetu
koji ih okruuje, na jedan posve zabavan nain. Probudite naunika u sebi i
u djeci!

Posmatrajte prirodu gdje god da ste. Posmatrajte promjene u prirodi,

traite uzroke za odreene pojave, radite eksperimente,
provjeravajte, uporeujte, posmatrajte razliite situacije i promjene
koje se deavaju u kuhinji (kvasac, soda, kljuanje vode, kondenz...),
u kupatilu dok se kupate, dok se oblaite, u bati. Posmatrajte
razliito kamenje, biljke, koljke razvijajte radoznalost kod djeteta.

Ohrabrite dijete da pravi razne kolekcije (kamenja, markica,

kljueva, lia, insekata, pera, biljaka...). Pomozite mu da kolekcije
uredno obiljeava, sortira i vodi o njima rauna. Pokuajte, zajedno
sa djetetom, pronai literaturu kako biste zajedno nauili razliite
stvari o sakupljenim predmetima ili pitaj nekoga ko se time bavi.

Kupite jeftina pomagala magnete, lupe i nosite ih sa sobom na

izlet. Napravite razliite igrake sa magnetima (moete ih pronai
npr. u starim friiderima). Istraujte ta sve privlai magnet,
posmatrajte kukce, lie i druge predmete pod lupom i nacrtajte ta
vidite.

Igrajte se elektricitetom naelektiriite ealj provlaei ga kriz kosu

pa podiite njime papirie i druge lagane stvari. Naelekrtiite balon
ostae vam na glavi.

Igrajte se vodom posmatrajte njene karakteristike,

eksperimentiite sa ledom, isparavanjem...

Dajte djeci da rastavljaju stare, pokvarene aparate (budite uz njih

ako koriste alat).

Pogaajte mirise, okuse, dodirujte razliite teksture razvijajte sva

svoja ula.

Igrajte se razliitih zanimanja.

Posmatrajte nebo i oblake danju, a ukoliko volite da gledate zvijezde

nauite neto o sazveima posmatrajui nebo nou. Pokuajte da
identifikujete sazvea na nonom nebu ili napravite lino sazvee
na tavanici sobe sa zvijezdama koje sijaju nou. ak moete da
napravite i jednostavni plenetarijum izbuivi obrise sazvea na
crnom kartonu i uperivi svjetlost baterijske lampe kroz taj karton na
tavanici zamraene sobe. Napravite sunev sistem i planete tako to
ete loptice razliitih veliina (od stiropora ili sl.) okaiti na konopac
da vise unutar kutije od cipela...

Zamoli odrasle da ti itaju knjige i asopise o prirodi. Potraite knige

o ivotinjama, dinosaurusima ili tropskim ivotinjama.

Pomozite djetetu da vodi brigu o ljubimcima. Neka ono bude

zadueno za neke jednostavnije poslove hranjenje, davanje vode i
sl.

Zasadite drvo zajedno sa djecom. Dajte mu ime, posmatrajte ga i

pratite razvoj.

Svaka nauka, fizika, biologija, hemija i druge, zasnivaju se na odreenim

naunim konceptima, velikim idejama" koje povezuju mnoge pojave. Neki
od tih koncepata su svjetlost, magnetizam, ravnotea, elektricitet, sile i sl.
Svi ovi veliki nauni koncepti mogu se izuavati prostim posmatranjem i na
vrlo jednostavan nain. O interciji uimo u autobusu, kada voza naglo
zakoi, o centrifugalnoj sili posmatrajui kako maina cijedi ve, gledamo u
baricama kako se prelama svjetlost, svakodnevno se susreemo sa
isparavanem vode i sl. Osim posmatranja ovih pojava u prirodi, mi u kui
moemo praviti jednostavne eksperimente i uoavati neke naune
zakonistosti sa djecom.

Evo nekih ideja:

Magneti: ta privlae, a ta ne?
Pluta ili tone?
Supstance koje se rastvaraju u vodi
Pokretanje predmeta uz pomo eera i sapuna
Mjehuri od sapunice
Pjenuavo iznenaenje
Cvijet u dvije boje
Vrt u boci
Kvasac koji die
Obojena vrteka
Telefon od plastinih aa
Muzikalne boce
Kako odvojiti biber od soli?
Boca na boci
Lijena tipaljka
Vodena rua
Zvune figure
Elekticitet u kosi
Koliko je jako jaje?
Koje je jaje kuhano?
Nevidljivo pismo
Egipatska traka
Knjiga u ravnotei

1. Magneti: ta privlae, a ta ne?

Ve jako mala djeca primjeuju da postoje neke stvari koje privlae neke
druge predmete i na taj nain ih mogu pokretati. Kada su djeca sasvim
mala njima je to pokretanje predmeta pomou magneta zabavno, a malo
kasnije ve postavljaju pitanja: kako i zato se do deava?
Aktivnim istraivanjem magneta djeca e otkriti i uoiti da magneti
privlae neke predmete a neke odbijaju. Poto djeca predvide ta e se
desiti, testiraju tu pretpostavku, razmotre rezultate i donesu zakljuke,
poinju vjebati metode istraivanja i otkrivanja.
Potreban materijal:
Sakupite razliite predmete za istraivanje neke koje e magneti privui i
neke koje e odbiti. Evo nekoliko poznatih predmeta: plutani ep, novi,
metalna kaika, gumice, kamenje, kljuevi, tapii, dugmad, zatvarai za
boce, metalne spajalice i uvrivai.
Potrebni su i : magneti, 2 karte, 2 plitke posude ili vrsti papirni tanjiri.
Postupak:
Na jednu posudu ili tanjir nalijepite karticu sa naznakom DA" a na drugoj
karticu sa oznakom NE".
Aktivnost: Djeci (posebno maloj djeci) potrebno je vrijeme za njihova
otkria i istraivanje. Ubrzo e otkriti da magneti privlae neke predmete a
neke ne. Kada dijete pone verbalizirati pojam, odrasli mogu podrati igru
tako to e im dati posude sa naznakam da" i ne" za klasificiranje
testiranih predmeta.
Kasnije, radei sa novom skupinom predmeta, djeca e biti u stanju
predviati da li e magnet privui predmet ili nee. Nakon to dijete
saopti ta predvia isprobajte to primiui magnet predmetu.
Proirivanje i varijacije aktivnosti:
Kada djeca istrauju magnet i pojam magnetizma, poinju shvatati da
magnet moe uticati na predmet. Iako se privlaenje magneta ne moe
vidjeti niti osjetiti, efekat koji proizvodi moe se vidjeti i osjetiti. Sudjelujui
u ovoj aktivnosti, djeca eksperimentiraju poznatim predmetima kako bi
vidjela koje stvari magnet privlai (prilijepi) i koje odbija (odguruje).
Potrebni materijal:

Male kartonske ili plastine kutije

Metalni predmeti: spajalice, ekseri, matice, vijci, novii, itd

3 - 4 magneta

Postupak:
Ponite istarivanje magneta tako to ete svakom djetetu u maloj grupi
ponuditi jedan magnet i kutiju sa metalnim predmetima. Omoguite djeci
da se igraju magnetima i predmetima. Paljivo sluajte djeije komentare i
posmatrajte reakcije djece dok razmjenjuju svoje ideje i otkria.
Dodatne aktivnosti:

Nacrtajte grad, ukljuujui mreu ulica. Mali autii napravljeni od

kartona sa metalnim dnom mogu se voziti" ulicama povlaenjem
magneta koji se nalaze ispod papira.

Privlaenje magnetom moe biti i dio likovne aktivnosti. Koristite

male kutije u kojima e se izvoditi ova aktivnost, izreite papir i
postavite ga na dno kutije. Nakapajte nekoliko kapljica boje na papir.
Na kapljicu boje stavite mali metalni predmet spajalicu ili metalni
kliker. Povlaite magnetom ispod dna kutije i napravite sliku. Ako
elite varirati crte uzmite drugi predmet ili dodajte drugu boju.

Koristite dramsku izvedbu da proirite ovo iskustvo. Neka jedno

dijete izigrava magnet a drugo ekser ili neke druge predmete. Ako
magnet privlai predmet, traite da se djeca dre za ruke. Djeca se
nee brzo zasititi igre magneta i namagnetisanih, odnosno
nenamagnetisanih predmeta. Ova je igra dobra za procjenjivanje da
li djeca razumiju koje predmete magneti privlae a koje ne.

2. Pluta ili tone?

Sigurno ste bili u situaciji da razgovarate sa djetetom o tome kako to da

ak i veoma veliki brodovi plivaju po povrini vode, a ne tonu. ak i oni
brodovi koji nose veliki teret mogu da plutaju zahvaljujui potisku: oni su
vrlo teki, ali zauzimaju veoma veliku zapreminu zbog oblika svog trupa. To
je zato to tu djeluje Arhimedova sila, a to je sila koja djeluje odozdo
prema gore na svaki predmet uronjen u tenost. Arhimed je bio grki
naunik koji je ivio u III veku p.n.e. Prema prii, prilikom kupanja otkrio je
silu potiska koja je kasnije nazvana po njemu (Arhimedova sila). Navodno
je uzviknuo: Eureka" (to na grkom jeziku znai Pronaao sam!").
Eksperimentiranjem predmetima koji plutaju i tonu u vodi uvode se nauni
pojmovi: odravanje na povrini, istiskivanje, pomijeranje, povrinski
napon, gustina, pritisak. Iako su ovo sofisticirani pojmovi, upoznavanje

djece u ranom uzrastu sa ovim pojmovima vodi do lakeg razumijevanja i

u kasnijem razvoju. Ona uporeuju ii eksperimentiraju predmetima
razliite veliine, oblika i dimenzija. Kasnije e na osnovi svojih iskustava
poeti predviati i donositi zakljuke na osnovu rezultata.
Izvodei eksperiment pliva tone", djeci od 3-4 godine treba pruiti
mnogo prilika za senzo- motoriko eksperimentisanje sa vodom u emu e
ono uivati. Ona sama otkrivaju da neki predmeti tonu a neki plutaju.
Petogodinjaci i estogodinjaci mogu predvidjeti da li e neki predmeti
plutati ili e potonuti a zatim e ga staviti u vodu da provjere tu
pretpostavku. Kada se utvrdi da li predmet tone ili pluta, traite od djece
da stave predmet u posude sa oznakama pluta" ili tone".
Evo nekoliko ideja kako da otkrijete koji predmeti plivaju kada se stave u
vodi, a koji e potonuti!
Potreban materijal:

Ping pong loptica, loptica za tenis, stakleni ili metalni kliker

Viljuka

Dvije olovke

Zdjela sa vodom

Plastelin

Pomoranda

Postupak:
1. Stavite u lavor sa vodom razliite premete (lopticu, viljuku, olovku i sl.).
Neki e potonuti, a neki e plutati.
2. Sve predmete njihova teina vue prema dnu. Ali su oni u vodi
podvrgnuti sili usmjereni navie - Arhimedovoj sili potiska. Da li e neki
predmet da pluta ili da potone istovremeno zavisi od njegove teine, kao
i od Arhimedove sile poriska u vodi. Djeca, naravno, ne trebaju znati o
Arhimedu (mada im moete ispriati zanimljivu priu o njhovom otkriu
dok se kupate u kadi), ali e ona moi svojim rijeima da pretpostave ta
e se dogoditi, odnosno ta se dogodilo i zato. Nemojte procjenjivati ili
ispravljati djeije odgovore. Potaknite ih da dalje sitrauju i potvrde ili
opovrgnu svoju pretpostavku. Nauka je ba to!
Ovaj isti eksperiment moete izvesti sa pomorandom:

3. Stavite pomorandu u zdjelu s vodom: ona e plutati! Zatim oljutite

pomorandu i ponovo je stavi u vodu: potonue.
Kora pomorande je veoma lagana, ali ima veliku zapreminu. Kad se
pomoranda oljuti, njena teina se malo smanjuje, ali se mnogo vie
smanjuje njena zapremina. Arhimedova sila" je postala preslaba da bi
nosila" oljutenu pomorandu na vodi.
Eksperiment moete nastaviti i sa drugim predmetima koje djeca samo
izaberu i dozvoliti im da predviaju da li e ti predmeti potonuti ili plutati.
Neka djeca eksperimentiraju predmetima koji tonu i pokuaju uiniti da ti
predmeti plutaju. U vodi moete dodati i so i predviajte i posmatrajte ima
li promjene, odnosno da li predmeti koji plutaju u slanoj vodi tonu u slatkoj
ili ne i zato?

3. Supstance koje se rastvaraju u vodi

Voda rastvara neke supstance ali neke nisu rastvorive u vodi. U ovom
eksperimentu, djeca e otkriti koje se supstance rastvaraju a koje ne.
Postupkom kuhanja su znatnim dijelom obuhvaeni i pojmovi mijeanja
supstanci. To moete initi ak i kada pripremate neko jelo ili radite neke
kuanske poslove u kojima trebate rastvarati ili mijeati neke tekuine.
Podstaknite dijete da predvia ta e se dogoditi. Djeca e izbliza
posmatrati nekoliko supstanci a zatim e eksperimentirajui sa njima
donijeti zakljuke o njihovim svojstvima.
Potreban materijal:

Novine

Varjae i kaike

ae i vr za vodu, zdjele

Sol, eer, pijesak i sl.

Olovka ili flomaster

Postupak:
1. Rairite novinski papir po stolu.
2. Postavite 3 ae vode (ili vie ako koristite vie supstanci pored soli,
eera i pijeska) i kaike ispred svakog djeteta. Starija djeca mogu sama
sipati vodu u olje.

3. Odaberite odreene supstance: sol, eer, pijesak, itd. Stavite ove

supstance u posebne posude i zajedno sa kaikama stavite pred djecu.
4. Napravite jednostavan pano kako bi djeci pomogli da organizuju
informacije koje dobiju. Popiite supstance na jednu a na drugu kao
zaglavlje kategorije rastvorive i nerastvorive supstance. Ne zaboravite da
uvijek prvo pitate da pretpostave ta e se dogoditi i da obrazloe zato
tako misle.
Aktivnost:
Recite djetetu: Hajde da vidimo ta e se desiti ako stavimo malo soli u
jednu olju. Promijeajmo. Moete li je vidjeti? Gdje je? Moete uroniti prst
u olju i liznuti. Kakvog je ukusa? Sol se rastvorila i njeni su dijelovi tako
mali da ih moete vidjeti.
Ponovite ovaj proces sa eerom, pijeskom, itd. Koristite pano da zapiete
ono to ste primijetili. Nakon to ste izveli sve eksperimente, razgovarajte
sa djetetom ta se dogodilo u svm razliitim situacijama i pokuajte
zajedno da donesete zakljuak.
Proirivanje i varijacije aktivnosti:

Velika mogunost za proirivanje ove aktivnosti je mijeanje ulja i

vode. Djeca e nauiti vie o supstancama koje se rastvaraju i ne
rastvaraju u vodi. Takoe moete sipati teni deterdent ili staviti
komadie toaletnog sapuna u vodi, hladnoj ili toploj. Dozvolite djeci
da predviaju ta e se dogoditi, a nakon izvedenog postupka
izvedite zajedniki zakljuak.

4. Pokretanje predmeta uz pomo eera i sapuna

Voda je uvijek izvor zadovoljstva i zabava za malu djecu. Takoe, postoji

veoma mnogo situacija u kojima djeca mogu dolaziti da novih nanih
otkria" koja se odnose upravo na vodu.
Evo jedne zanimljive aktivnosti u kojoj djeca mogu uvidjeti kako razliite
supstance svojim hemijskim sastavom mogu razliito djelovati na
predmete koji se nalazu u vodi ili na povrini vode.
Sapun moe da pokree" predmete koji se nalaze na povrini vode. Isto to
moe i eer, ali je kretanje u ta dva sluaja razliito. Idemo to provjeriti !
Potrebni materijal:

inija sa vodom, nekoliko akalica, kocka eera, pare sapuna.

Postupak:
1.Izlomite akalice na komadie i pustite ih neka plutaju po vodi.
2.Stavite kocku eera u centar inije sa vodom.
3.Sada stavite komad sapuna u centar inije.
Dok izvodite ovaj postupak ohrabrite dijete da predvia ta e se dogoditi
sa pariima akalice kada stavite kocku eera u vodi? A ta kada stavite
komad sapuna? Testirajte, a onda razgovarajte o onome ta se desilo i
pokuajte zajedno da donesete zakljuak.
ta se dogodilo?
Kocka eera pokree parie drveta ka centru inije. Komad sapuna
pokree parie drveta ka obodu inije. To je zato to eer povlai vodu sa
sobom, pa drvca bivaju povuena i idu u pravcu eera. Sapun se rastvara
u vodi, putajui pritom uljane ostatke koji odbijaju drvca od centra prema
obodu
inije.
Zakljuaci do kojih djeca dolaze izvodei postupake u kojem imaju priliku
da aktivno sudjeluju, predviaju i promatraju promjene vodi ka sticanju
trajnih i primjenljivih znanja.

5.Mjehuri od sapunice

Djeca koriste svoja osjetila kako bi spoznala fizika svojstva. Puhanje

mjehuria je nain istraivanja znanja iz oblasti fizike. Puhanje mjehuria je
nain istraivanja znanja iz oblasti fizike. Kada se pomijeaju voda i
deterdent, djeca shvataju da dolazi do promjene u hemijskom sastavu i
uivaju u pokusu. Istraivanja u igri mjenhuriima pomae daljnem razvoju
njihovih vjetina ispitivanja i vanije je nego fokusirati se na zakljuke i
rezultate. Dok djeca rade, ue nove rijei nazive predmeta i pronalaze
naine da opiu ono to rade.
Za pripremanje tenosti od koje e djeca moi da naprave hiljade mjehura
sapunice, dovoljno je pomijeati u mjerici 50% vode, 45% sredstva za
pranje posua, 3 do 4% glicerina /(kupite ga u apoteci) i 2 kaiice eera
u prahu. Vaoj djeci sada samo preostaje da tu zamoe mali metalni ili
plastini prsten ili kraj slamice i da sasvim lagano duvaju.

Kada ste pripremili tenost za puhanje balona za svako dijete pripremite

po jednu djelimino napunjenu au i po slamku.
Umjesto da usmjeravate ovu aktivnost, dozvolite djeci da otkriju kako da
napuu mjehurie koristei slamku. Postavljajte poticajna pitanja: ta se
deava? ta mislite da je u unutranjosti mjehuria? Da li su mjehurii u
boji? ta se deava kada mjehuri prsne? ta se deava kada previe jako
puete, a ta kada polako? Ako dva prijatelja puu mjehur jedan prema
drugome, da li se mjehuri spasavaju? Razgovarajte o mjehuriima.
Predmet razgovora mogu biti: zrak unutar mjehuria, oblici mjehuria,
vanjska elastina opna" balonia, zrake svjetla i mjehurii.
Proirivanje i varijacije aktivnosti:

Neka djeca puu kroz slamku u obinu vodu. Posmatrajte ta se

deava sa balonima. (Brzo nestanu.
Mjehuri od sapunice traju due.) Zatim neka puhnu u au sa
mjehuriima i paze ta se deava.

Neka djeca spontano puu balone prema drugom djetetu. Dijete

moe uhvatiti balon na slamku, otpuhnuti ga natrag prvom djetetu i
nastaje igra.

Pleite kao balonii! Pustite muziku i sa djecom pretvarajte se da

ste baloni.Recite im:" Sjeate li se kako se mjehurii kreu? Lagano
plovite zrakom. Da li baloni prave bilo kakve zvuke.

6.Pjenuavo iznenaenje

Pjenjuavo izneneenje je nauna aktivnost u okviru koje je djeci

predstavljena ideja o tome da se hemijske promjene javljaju kada se
pomijeaju dvije tvari. Koristei ula za istraivanje karakteristika sireta i
sode bikarbone pospjeujemo djeije istraivanje fizikih svojstava (gas se
stvara i iri kada pomijeamo sodu sa siretom). Dok djeca predviaju i
posmatraju porces, koriste metode naunog istraivanja kako bi odgovorila
na pitanja.
Potreban materijal:

Sire i soda bikarbona

Crni flomaster i veliki list papira

Baloni

Male kaike

Prozirna plastina aa

Postupak:

U plastinu bocu naspite 5 cm sireta.

Stavite 2 kafene kaike sode bikarbone u balon. Flomasterom
moete nacrtati lice na balonu.

Stavite otvor balona na otvoreni kraj boce. Gledajte ta se deava.

Pomozite maloj djeci da obave ovu aktivnost dodavanja sireta i sode

bikarbone u balon. Neka djeca pomiriu svaku supstancu i pitajte da li ele
kuati neku od njih. Zatraite od djece da kau ta misle sa e se desiti
kada balon spojimo sa bocom. Napiite njihova predvianja na veliki list
papira. Zavrite eksperiment i na papiru zapiite njihova otkria. Mogu li
pogoditi zbog ega se balon promijenio?
Poririvanja i varijacije aktivnosti:

Napravite vulkan pravei hrpu od pijeska ili od tijesta za

modelovanje (tijesto koje sadri dosta soli pogledajte recept u
dijelu za umjetnost). Stavite sodu bikarbonu (koju moete obojiti
prostim mijeanjem crvenom kredom u boji) u aicu i ukopajte je u
vrh pjeane planine". Izazovite uzbuenje iekivanjem ta e se
desiti kada doe do erupcije vulkana i polako sipajte sire u posudu.
Napravie se velika pjena koja izgleda kao da lava izbija iz vulkana.
Ovo je nain i da jdeca naue kako nastaju vulkanske planine.

Neka djeca pokuaju napuhati balon. Pokaite im kako zrak, kad se

upue u balon zauzima prostor i balon se iri. Kad zrak izae, zrak e
se ispuhati.

Da li naduvani balon moe da se povea, a da se ne menja koliina

vazduha u njemu? Provjerimo!

Potrebni materijal:
Balon, svijea.
Postupak:
1. Naduvaj balon, ali ne do kraja.
2. Vei ga koncem i stavi pokraj svijee koja gori.
3. Posmatraj neko vrijeme.
ta se dogodilo:

Balon se irio, sve dok nije pukao. To se dogodilo zato to se molekuli

vazduha u balonu kreu bre pod utjecajem toplote, pri tom udaraju u
zidove balona i ire ga, sve dok balon ne pukne.

7.Cvijet u dvije boje

Svoj maleni vrt u sobi" moe obogati i sljedeom cvjetnom dekoracijom.

Potrebni materijal:
Jedan bijeli cvijet (karanfil, rua, dalija), dvije ae sa vodom, plavo i
crveno mastilo ili boje za kolae, makaze.
Postupak:
1. Oboji vodu u dvije ae - jednu u plavo, a drugu u crveno.
2. Zamoli neku odraslu osobu da rasee drku cvijeta na dva dijela i spusti
dijelove drke u razliite ae.
3. Saekaj nekoliko sati.
ta se dogodilo?
Jedna polovica cvijeta proarala se crvenom, a druga plavom bojom.

8.Vrt u boci

Moda ponekad pomisli kako bi lijepo bilo kada bi imao maleni vrt u svojoj
sobi. Evo ideje kako to moe uraditi.
Potrebni materijal:
Velika plastina tegla sa irokim otvorom, pakovanje iste zemlje za
cvijee iz rasadnika, ugalj i ljunak, sitne biljke poput brljena, paprati
mahovine, oko 250 mililitara vode.
Postupak:

1. Stavi ljunak na dnu tegle. Preko njega stavi sloj uglja (umura).
2. Stavi oko 10 centimetara zemlje preko umura.
3. Paljivo izvadi biljke iz saksija i posadi ih u zemlju.
4. Zalij zemlju, ali tako da ne bude previe vlana.
5. Zatvori pokolopac i stavi svoj vrt u boci na toplo, svijetlo mesto, ne
direktno na sunce.

9.Kvasac koji die

Kvasac se koristi za pripremanje hljeba i raznih peciva. On je u stvari

mikrob koji, kada je suh, izgleda kao ukast prah, ali pod mikroskopom se
vidi da je sainjen od ivih elija.
Potrebni materijal:
Balon, boca, malo eera, suhi kvasac, vea posuda za vodu.
Postupak:
1. U bocu sipaj kaiicu eera i malo suhog kvasca.
2. Dodaj malo tople vode. Promukaj flau kako bi se izmjeali voda, eer
i kvasac.
3. Postavi balon preko grlia boce i dobro ga privrsti.
4. Sipaj vruu vodu u veu posudu i u nju stavi bocu sa kvascem.
ta se dogodilo?
Balon se napuhao, zato to se kvasac probudio" onda kada ste dodali
toplu vodu, i poeo se hraniti eerom. Dok se hrani on isputa ugljen
dioksid i puni balon tim gasom.

10.Obojena vrteka

Pogledajte paljivo televizor ili kolorne fotografije u nekoj knjizi. Slike se

sastoje od mnogo sitnih, obojenih takica. Zbog toga to knjige ili televiziju
gledamo iz daljine, takice se mijeaju i stvaraju boje.
Potrebni materijal:
Olovka,

estar,

bijeli

tvri

papir,

makaze,boje.

Postupak:
1. Uzmi olovku i estar, napravi na papiru krugove razliite veliline i izrei
ih.
2. Podijeli krugove na jednake dijelove i svaki dio ukrasi razliitom bojom.
3. Gurni otru olovku ili tapi kroz rupicu u sredini svakog kruga.
4. Zavrti vrteku.
ta se dogodilo?
Razliite boje se stapaju. Vrteka se okree tako brzo da nae oi, umjesto
da vide odvojene boje, vide njihovu mjeavinu.
Ukoliko je vrteka obojena duginim bojama, moe izgledati bijela dok se
vrti. Bijela svjetlost nastaje od duginih boja, tako da vrteka obojena tim
bojama izgleda bijela.

11.Telefon od plastinih aa

Da li zna da se zvuk prostire kroz zrak, ali i kroz tenosti i vrsta tijela.
Provjeri kako se to zvuk prostire kroz vrsta tijela uz pomo jedne stare
djeije igre.
Potrebni materijal:
Dvije prazne plastine ae od jogurta, ioda, kanap.
Postupak:
1. iodom probui dno jedne i druge ae po sredini.
2. Provuci kanap kroz rupe i na krajevima ga vei u vor.

3. Zategni kanap i prisloni uho na au.

4. Neka tvoj prijatelj pone razgovor koristei svoju au kao mikrofon.
ta se dogodilo?
Zauo se glas sugovornika iz ae, zato to kanap kao vrsto tijelo prenosi
zvuk od jedne ae do druge.

12.Muzikalne boce

Obine staklene boce ponekad mogu posluiti i kao muziki instrument.

Provjerimo!
Potrebni materijal:
Pet do sedam praznih boca iste veliine i oblika, voda.
Postupak:
1. U svaku bocu sipaj razliitu koliinu vode.
2. Prinesi usne grliu svake boce i duvaj u njega.
ta se dogodilo?
Zauli su se tonovi razliitih visina. Vazduh vibrira u dijelu boce koji je
ispunjen vazduhom. Kako se u bocama nalaze razliite koliine vazduha,
uju
se
tonovi
razliitih
visina.
Ukoliko eli da uje jo zanimljivih zvukova, nabavi metalni i drveni
tapi i udaraj njima o bocu. Uporedi dobijene visine tonova sa visinom
prilikom duvanja.

13.Kako odvojiti biber od soli?

Kako odvojiti biber i so koji su se sasvim sluajno pomjeali ? Idemo

probati!

Potrebni materijal:
Biber, krupna so, plastina kaiica, vunena krpa.
Postupak:
1. Pospi po stolu so i nju dodaj malo bibera.
2. Plastinu kaiicu dobro protrljaj vunenom krpom.
3. Nadnesi kaiicu nad mjeavinom soli i bibera.
ta se dogodilo?
Biber je skoio" na kaiicu i ostao prilijepljen za nju. Trenjem o vunu,
plastina kaiica postaje naelektrisana i privlai mjeavinu na stolu. Ako
je kaiica podignuta, za nju e se prilijepiti biber, jer je laki od soli. Da bi
se privukla i so, kaiicu treba spustiti nie.

14.Boca na boci

Potrebni materijal:
Dvije boce, pare tanjeg kartona.
Postupak:
1. Postavi karton izmiu grlia divje boce (jedna boca je dnom postavljena
na stolu, a druga je postavljena na njoj tako da se sastaju njihovi grlii).
2. Naglo izvuci karton u horizontalnom pravcu.
ta se dogodilo?
Gornja boca je uspjela zadrati svoje stanje mirovanja. Treba naglasiti da je
potrebna prilina spretnost za izvoenje ovog trika. Uvjebaj ga drei na
mekanu podlogu boce, da se ne bi razbile, ako padnu.

15.Lijena tipaljka

Potreban materijal:
aa, pare kartona, tipaljka.
Postupak:
1. Pokrij au kartonom, a na njemu stavi tipaljku u uspravnom poloaju.
2. Prstom snano odbaci karton.
ta se dogodilo?
tipaljka nee krenuti za kartonom, ve e se okrenuti za 190 stepeni i
upasti u au.

16.Vodena rua

Napravi ruu koja e sama otvarati svoje latice.

Potrebni materijal:
Gladak papir, olovka, makaze, posuda sa vodom.
Postupak:
1. Od papira iseci figure u obliku cvijeta.
2. Oboji figure bojom po svom izboru, a krake presavij ka unutra.
ta se dogodilo?
Kada je rua stavljena na povrini vode, latice se polako otvaraju. To je
zato jer je papir najveim djelom sastavljen od biljnih vlakana, koja su
sainjena od minijaturnih cevica (kapilarne cevice ili tube), pa voda
polako prodire u njih. Papir koji smo stavilii u vodi, polako bubri i slino
uvjelom cvijetu, polako otvarajui svoje latice.

17.Zvune figure

Ovim ogledom moe da uradi neto zaista neobino- da zvuku da oblik.

Potrebni materijal:
Prazna

konzerva,

paus

papir,

aka

pjeska,

gumica,

svirala.

Postupak:
1. Na praznoj limenoj konzervi (limenki) napravi boni otvor.
2. Umjesto poklopca stavi na konzervu paus papir i dobro ga zategni
gumicom.
3. Preko papira raspri malo pjeska ili drugog praha.
4. U boni otvor konzerve stavi lijevak.
5. Pred lijevkom odsviraj neku melodiju na svirali (fruli).
ta se dogodilo?
Pijesak e poeti da oscilira po papiru i obrazovae se pravilne figure, zato
to se oscilovanje vazduha u konzervi izazvano sviralom prenosi na papir.
Svi djelovi papira ne osciliraju podjednako i sa neke povrine pijesak biva
manje ili vie odbaen. Tako nastaju razne figure.

18.Elekticitet u kosi

Tvoja kosa moe da omogui stvaranje statikog elektriciteta. Hajde da

vidimo kako!
Potrebni materijal:
Kanap, dva balona, selotejp.
Postupak:
1. Selotejpom priljiepi krajeve kanape na dva napuhana balona, tako da se
oni nau na udaljenosti od 5-6 centimetara.
2. Protrljaj jedan balon o svoju kosu i vrati ga da visi pored drugog.
ta se dogodilo?

Baloni su se prvo pribliili jedan drugom, a nakon nekog vremena poinju

se odbijati, zato to naelektrisanje jednog balona dovodi do pribliavanja
drugom. Naelektrisanja balona se pri tom izjednaavaju, to uzrokuje
njihovo odbijanje.
Dodatna ideja:
Razdvoji tanke slojeve papira od kojih se sastoji papirna maramica i iseci ih
na manje komade. Protrlja balon o kosu i prinesi ga papiriima. Oni e se
priljepiti uz balon.

19.Koliko je jako jaje?

Znamo da jaje nije teko razbiti, jer mu je ljuska veoma tanka. Jaje,
meutim, moe da bude i veoma jako. Ono mora da podnese pad na
zemlju kada ga kokoka snese. Priroda je podesila oblik jajeta tako da bude
i lagano i jako.
Potrebni materijal:
Veliki posluavnik, jaje, glina, vea gomila novia, najlonska kesa,
nekoliko knjiga.
Postupak:
1. Postavi jaje na jednu stranu posluavnika i oblijepi ga glinom sa donje
strane, da bi stajalo uspravno.
2. Na drugoj strani posluavnika postavite dvije gomile novia iste visine
kao jaje. Jaje i dvije gomile treba da formiraju trokut.
3. Stavi jednu knjigu u kesu, radi zatite. Postavi tu knjigu na novie i jaje.
4. Dodaj jo jednu knjigu. Posmatraj jaje paljivo dok dodaje svaku knjigu.
Koliko knjiga moe da dri jaje prije nego to pukne.
Zato je jaje jako"?
Jaje ima luk na svom kraju, to je dobra stuktura za noenje teine. Ono je
veoma jako po svojoj duini jer visoki lukovi rasprostiru teinu. Jaje je
mnogo lake razbiti sa strane jer su tu lukovi slabiji.

20.Koje je jaje kuhano?

Jesi li moda nekada bio u situaciji da mora pronai jaja koja su kuhana, a
nalaze se u istoj posudi sa jajima koja nisu kuhana? I ovom sluaju nauka
e ti pomoi da to uradi tako to nee biti razbijenih jaja. Da bi saznao
koje jaje nije kuhano, a koje je tvrdo kuhano, bie dovoljno da se svako jaje
zavrti oko svoje ose, pa da se zatim zaustavi.
Potrebni materijal:
Dva jaja, jedno kuhano i jedno nekuhano, posluavnik
Postupak:
1. Zaponi ogled sa nekuhanim jajetom. Zavrti ga oko njegove ose.
2. Paljivo stavi prst na ljusku da bi se jaje zaustavilo. Zatim brzo povuci
prst.
3. Nekuhano jaje poee ponovo da se okree jer je njegova tena
unutranjost nastavila da se vrti.
4. Zatim zavrti tvrdo kuhano jaje oko njegove ose.
5. Zaustavi ga prstom i brzo povuci prst.
6. Kuhano jaje ostae nepomino jer je njegova vrsta unutranjost
prestala da se kree.

21.Nevidljivo pismo

Evo ideje kako da napie poruku koju niko nee moi proitati ukoliko ti to
ne eli.
Potrebni materijal:
akalica, posuda sa vinskim siretom ili limunovim sokom, pare papira,
svijea, ibica.
Postupak:

1. Prelomi akalicu- njen zadnji kraj koristi kao olovku.

2. Zamoi akalicu u sire ili limunov sok i njom napii tajnu poruku.
3. Saekaj da se papir osui.
4. Stavi papir nekoliko centimetara iznad plamena svijee.
ta se dogodilo?
Kada se papir osuio, poruka postaje nevidljiva. Kada prinese papir
plamenu svijee, poruka ponovo postaje vidljiva.
Na ovaj nain moe napisati ljubavnu poruku" svojoj tajnoj simpatiji.
Evo jo nekoliko ideja kako da napie tajnu poruku.
1. Pokvasi list papira
2. Na pokvaeni list stavi suhi list.
3. Napii poruku poklopcem hemijske olovke: poklopac e ostaviti otisak
na pokvaenom listu. Moi e da proita ono to je napisano s tog otiska.
4. Ostavi pokvaeni list da se osui. Poruka e nestatttiii.
ta se dogodilo?
Piui poklopcem hemijske olovke, spljotie vlakna od kojih je napravljen
list papira. Kada su ta vlakna mokra, svjetlost se od njih ne odbija na isti
nain kao od ostalih vlakana. Zbog toga se poruka vii. Ali, kada se papir
osui, vlakna se vie nee razlikovati i tvoja poruka e nestati.

22.Egipatska traka

1. Isjeci traku papira iroku 0,5 cm i dugaku 20 cm.

2. Traku obmotaj oko olovke i na krajevima je zalijepi selotejpom.
3. Sada postavi olovku vodoravno i na traci napii tajnu poruku. Kada
stigne do kraja olovke, okreni je malo i nastavi s donje strane.
4. Kada napie cijelu poruku, preostaje ti da odmota traku: tvoja poruka
je postala nerazumljiva!

5. Daj traku onome kome si naijenio poruku; traka samo treba da se

obmota oko olovke kako bi poruka mogla da se proita.

23.Knjiga u ravnotei

ak i lagan predmet moe da podnese veliko optereenje ukoliko mu se da

odgovarajui oblik. Raspodjela sila veoma je vana prilikom izgradnje
velikih graevina. To moemo provjeriti na jednostavnom primjeru sa
knjigom.
Potreban materijal:

Tri manje knjige

Listovi papira

Selotejp

Postupak:
1. Postavi dvije knjige iste veliine tako da stoje jedna nasuprot druge na
udaljenosti od 20 cm, a preko njih stavi list papira tako da bude u
ravnotei. Zatim pokuaj da stavi treu knjigu na sredini tog lista.
2. List e se saviti pod teinom knjige. Znai da je to nemogue? Ne,
pogledaj!
3. Sasij papir poput harmonike i ponovo ga stavi na dvije knjige. Na papiru
stavi treu knjigu.
Stoji?
Teina je rasporeena na dvije knjige zahvaljujui naborima tvoje
harmonike", koja je mnogo vra od nepresavijenog papira
Knjiga moe da se postavi jo vie uz pomo samo jednog lista papira.
1. Napravi valjak od papira: savij list dvaput i uvrsti ga selotejpom.
2. Postavi valjak uspravno i paljivo stavi knjigu na valjak: knjiga e stajati
na njemu.
3. Stisni valjak...i , knjiga e pasti!

Deca to zasluuju

Barbara Coloroso
Djeca se svaaju. Sljedeg puta kada vaa djeca krenui da s eponaaju u
tom pravcu, duboko udahnite i recite sebi: Normalni su. Konflikti se ne
mogu izbjei, sastavni su dio ivota, ba kao i spavanje, jelo i plaanje
poreza, pa je tako i bol koji ide uz njih sastavni dio ivota. Ali, vi moete
reiti konflikt i uiniti ga manje bolnim ukoliko se nijme pozabavite direktno
i kreativno. Ma koliko da je iu to teko povjerovati u situaciji kada se
nalaizte usred kune vezije graanskog rata, konlikt ak moe da posatne
prilika z arast.
Djeca s evsaju i skoro svaki roditelj na svijetu pati kad se njegova djec
asvaaju. Poto konflikt nije niija ideja za ugodno provoenje vremena
( bar nikoga koga biste eljeli da vam postane komija), ini se da je elja
da se tako neto izbegne sasvim opravdano. Meutim, izbjegavanje moe
da bude nezdravo na duge staze. Djeca koja se ne svaaju, koja
izbjegavaju konflikte i uvijek se predaju, odrastaju u pasivne osobe ili
odrasle kojima kljua potisnuti bijes i ljutnja.

....
Znati kako izai na kraj sa konfliktima predstavlja mnogo vie od stvaranja
mira u domu. Radi se o stvaranju mirnog stava u nama samima i u naoj
djeci, a samim tim stvaramo istu takvi atmosferu u naem domu. I
naalost, ovakvo saznanje ne dolazi prirodno. Djeca se ne raaju sa
saznanjem kako da se odnose prema konfliktu. To je vjetina koju treba
nauiti. I ona e se nauiti, na jedan ili na drugi nain. Bez svjesti, mudrosti
i roditeljske brige, Vjetine koje e djeca nauiti su nasilje i agresija ili
pasivnost i izbjegavanje. Djeca moraju da naue kako da prstupe konfliktu
i kako da se nenasilno, konstruktivno, kreativno i odgovorno nose sa njim.
NAUITI KAKO DA SE RIJEI PROBLEM

Primjer je moen nain da se naa djeca naue kako da se nose sa

konfliktom. Djeca imaju obiaj da se hvataju u kotac sa konliktom na
nain na koji mi to inimo.

Vana pitanja
1.

Da li dijete smije da se plai?

Smije, ako ima ega!

2.

Da li dijete smije da plae?

Smije, ako umije da prestane!

3.

Da li dijete treba da bude hrabro?

Ne mora, ako nije!

4.

Da li dijete mora biti dobra ak?

Ne mora, ako ne moe!

5.

Da li dijete mora sve da zna?

Mora, ali ne moe!
Duan Radovi