You are on page 1of 73

BEZ APSORPCIJE NEMA NI

DRUGIH FARMAKOKINETSKIH
PROCESA

NAJČEŠĆI PUTOVI APSORPCIJE
• PREKO PROBAVNOG
SUSTAVA
• DIŠNIM SUSTAVOM
• PREKO KOŽE
• INTRAMUSKULARNO
• DRUGIM PUTOVIMA
(npr. rektalno, vaginalno,
itd. Ima li kod intravenske
primjene apsorpcije?)
Kojim putem primjenjuje otrov poskok?

DIJELOVI PROBAVNOG SUSTAVA GDJE MOŽE
DOĆI DO APSORPCIJE





usna šupljina
jednjak
želudac
tanko crijevo
debelo crijevo
rektum

• razni čimbenici (npr. • površina lipidne barijere. • lipofilnost tvari.) . idt.OPĆI ČIMBENICI S UTJECAJEM NA APSORPCIJU • ph u dijelu probavnog sustava i količine probavnih sokova. fizičko zaklanjanje. tvari koje ometaju ili ubrzavaju apsorpciju. • vrijeme zadržavanja (motilitet). • prokrvljenost sluznice. tvari koje djeluju na fiziologiju probavnog sustava.

Adsorpcijom) . TOPLJIVOST MOŽE POBOLJŠATI NEKA DRUGA TVAR (npr. masti iz hrane) • JEDNAKO TAKO TOPLJIVOST MOŽE BITI SMANJENA ILI TVAR MOŽE BITI IMOBILIZIRANA (npr.SAMO RADI PODSJEĆANJA • NEMA APSORPCIJE DOK SE TVAR NE OTOPI U VODI! • ISTINA.

5 pepsin Enzimi Vrijeme zadržavanja t/h varijabilno 0.0-8.0-8.0-3.0 7.9 sluz 7.Dnevno lučenje probavnih sokova Organ Otapalo usta slina želudac želučani sok Volumen V/(mL/dan) pH 1 200 6.5-8.0 20 .0 lipaza dvanaestnik pankreasni sok 1 200 8.8-8.8 žuč 700 karboksipeptidaze lipaze amilaze duodenalni sok žučne kiseline kolesterol lecitin tanko crijevo 3 000 7.5-8.0 α-amilaza 1.0-7.0 lipaze 10-15 amilaze maltaze saharaze laktaze Brunnerove žlijezde debelo crijevo 8.3 tripsin kimotripsin 7.5-3.

tanko crijevo. debelo crijevo aspiracija volumen želudac radio-markeri gibanje neprobavljivih krutina želudac. tanko crijevo radioizotopna mjerenja gibanje gastrointestinalnog sadžaja jednjak.Tehnike koje se koriste za određivanje gastrointestilne pokretljivosti Tehnika Mjereni čimbenik Promatrano područje Izravna mjerenja manometrija intraluminalni tlakovi jednjak. želudac. želudac. tanko crijevo apsorpcija lijekova transport lijekova do tankog crijeva želudac Posredna mjerenja tvari apsorbirane nakon bakterijskog metabolizma želudac. gibanje stjenki želudac fluoroskopija gibanje stjenki. želudac. debelo crijevo infuzija markera protok želudac. gibanje sadržaja jednjak. tanko crijevo. debelo crijevo ultrasonografija volumen. tanko crijevo elektromagnetska protočna mjerenja protok (samo za proučavanje životinja) pilorus. tanko crijevo .

2-11. .Raznolikost trajanja transporta kroz gastrointestinalni trakt Područje prosječno trajanje transporta jednjak 6.1 (3.5) sekundi želudac 78 (40-115) minuta tanko crijevo 55 (22-114) minuta debelo crijevo 22 ((10-60) sati (neprobavljive krutine) Radioizotopna snimka transporta krutog bolusa kroz jednjak zdravog dragovoljca i kašnjenje u transportu sa zastojem u srednjem dijelu jednjaka bolesnika s dijabetes melitusom.

Uzroci u zastoju pražnjenja probavnog trakta Stanja povezana s kroničnim zastojem pražnjenja probavnog trakta Dijabetes melitus Idiopatska dispepsija Postoperativna stanja Anoreksija nervosa Gastro-ezofagealni refluks Progresivna sistemska skleroza Autonomna degeneracija Polimiozitis/dermatomiozitis Visceralna miopatija Chagas-ova bolest Mišićna distrofija Amiloidoza Tumor (karcinom pluća ili pankreasa) Postradijacijsko stanje Stanja povezana s reverzibilnim zastojem pražnjenja probavnog trakta Trauma/operacija Virusna infekcija Djelovaje lijekova Hiperglikemija .

smanjenje vremena prolaska kroz crijevo Nitrati relaksacija proksimalnog dijela želuca Oktreotid zastoj prolaska kroz tanko crijevo. zastoj pražnjenja probavnog sustava Cisplatin abnormalna mioelektrična ativnost želuca i stimulacija pokretljivosti gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava Antagonisti kolecistokinina ubrzanje pražnjenja gastrointestinalnog trakta .Učinci drugih lijekova na funkciju motora probavnog trakta Lijek Učinak na transport/pokretljivost (interakcija lijeka) Litij zastoj pražnjenja probavnog sustava u štakora (smanjena apsorpcija pojedinačne doze klorpromazina u štakora) Diazepam povećana apsorpcija paracetamola (acetaminofen) Sumatriptan zastoj pražnjenja probavnog sustava Fenfluramin zastoj pražnjenja probavnog sustava Sukralfat zastoj pražnjenja probavnog sustava u štakora Olsalazin ubrzanje pražnjenja probavnog sustava.

• tanka barijera u ustima. • visoki gradijent Lijepa jezičina! Zar ne? .APSORPCIJA U USTIMA ČIMBENICI KOJI PROMOVIRAJU APSORPCIJU • visoka prokrvljenost.

agonisti inhalacijom benzodiazepini oralne buprenorfin sublingualno kaptopril oralno morfin parenteralno nifedipin oralno nitroglicerin sublingualno fenazocin sublingualno proklorperazin parenteralno .UVJETI KAD JE APSORPCIJA IZ USTA DOBRA • • • LIPOFILNE MOLEKULE NAMJERNO ZADRŽAVANJE (npr. ispod jezika) OŠTEĆENJA BARIJERE (mogu proći i hidrofilne tvari) LIJEKOVI KOJI SE DAJU BUKALNO LIJEK PRIMARNI PUT PRIMJENE β2 .

UVJETI ZA APSORPCIJU U ŽELUCU • pH ISPOD 4 • VARIJABILNO ZADRŽAVANJE (do 10 sati uz utjecaj neke hrane) • MALA POVRŠINA SLUZNICE • VELIKI UTJECAJ DRUGIH KOMPONENTI (npr. hrana) .

ČIMBENICI S UTJECAJEM NA KISELU KLOPKU ZA SLABE KARBOKSILNE KISELINE • • • • TOPLJIVOST LIPOFILNE FRAKCIJE U ŽELUČANOM SADRŽAJU STUPANJ IONIZACIJE MOLEKULE KOD pH 7.4 UČINCI U STANICAMA SLUZNICE (npr. inhibicija sinteze prostaglandina u slučaju acetilsalicilne kiseline i erozije želučane stjenke) INTERAKCIJE (npr. povećanje topljivosti utjecajem alkohola ili masti) Shematski prikaz poprečnog presjeka organa gastrointestinalnog trakta .

peptidi i druge velike hidrofilne tvari • One se mogu kasnije u crijevu reapsorbirati Koje je značenje tog događaja? . prvenstveno preko žuči • Tim putom se izlučuju glukuronidski konjugati. steroidne molekule.ENTEROHEPATIČKI CIKLUS • U duodenum se izlučuju izrazito važni sokovi.

TANKO CRIJEVO JE NAJVAŽNIJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA ZA APSORPCIJU .

) . saturacija transportera kod aktivnog transporta. stanje sluznica. ali još uvijek ostaje dovoljna frakcija lipofilnog oblika za apsorpciju) PRISUTNOST DRUGIH TVARI (od balastnih do specifičnih molekula) STANJE ENZIMA U JETRI ZA TVARI KOJE PODLIJEŽU UČINKU PRVOG PROLASKA OSTALO (npr. itd. posebno nakon jela) STUPANJ IONIZACIJE OTROVA (kod slabih kiselina izrazito visok. prisutnost edema.KLJUČNI ČIMBENICI S UTJECAJEM NA APSORPCIJU IZ CRIJEVA • • • • • • • MOTILITET (varijabilan) POVRŠINA CRIJEVA NA RASPOLAGANJU ZA APSORPCIJU (golema – kao nogometno igralište) PROTOK KRVI KROZ CRIJEVO (izrazito snažan.

POVRŠINA KONTAKTA IMA IZRAZITU VAŽNOST ZA APSORPCIJU PRESJEK CRIJEVA MUKOZA TRODIMENZIONALNO .

KAKO TO MOŽE NA APSORPCIJU UTJECATI MOTILITET? • BRŽI ILI SPORIJI PROLAZ (više ili manje vremena kontakta) • BOLJE ILI SPORIJE MIJEŠANJE (bolji ili slabiji kontakt) .

PRIMJER TVARI KOJIMA APSORPCIJA MOŽE BITI ODGOĐENA ILI SMANJENOG OPSEGA UTJECAJEM HRANE • • • • ACETILSALICILNA KISELINA NESTEROIDNI ANTIREUMATICI TETRACIKLINI DRUGI (npr. koptopril. teofilin. digoksin) PRIMJER LIJEKOVA ČIJI OPSEG APSORPCIJE MOŽE BITI PROMIJENJEN UTJECAJEM HRANE • • • • • • • • • • DIAZEPAM FENITOIN DIKUMAROL HIDRALAZIN KARBAMAZEPIN KLORTIAZID LABETALOL LITIJ NITROFURANTOIN PROPRANOLOL .

PRIMJER PROMJENA NASTALIH BOLEŠĆU TIROIDEJE ČINITELJ MOTILITET HIPOTIROIDIZAM POVEĆAN HIPERTIROIDIZAM SMANJEN AKTIVNOST ENZIMA USPORENA UBRZANA PROTOK KRVI UBRZAN SMANJEN .BOLESTI S MOGUĆIM UTJECAJEM NA APSORPCIJU • • • • • • PROBAVNOG SUSTAVA SVAKA PROMJENA MOTILITETA KOJE DJELUJU NA PROTOK KRVI S DJELOVANJEM NA BIOTRASFORMACIJU KOD KOJIH SE JAVLJE EDEM U CRIJEVU ITD.

ALI PROKRVLJENOST JE DOBRA I ZADRŽAVANJE OVISNO O KORISNIKU • NIJE BITNA SAMA ZA LIJEKOVE NEGO I ZA OTROVE Znate li priču o amilnitritu? . JER TO I NIJE NJEGOVA ULOGA. • REKTALNA APSORPCIJA ODVIJA SE PREKO MALE POVRŠINE.KAKVA JE APSORPCIJA U DEBELOM CRIJEVU I REKTUMU • U DEBELOM CRIJEVU PRAKTIČKI NEMA APSORPCIJE.

PRIMJER UTJECAJA CIRKA DNEVNOG RITMA NA BIOLOŠKU RASPOLOŽIVOST NEKIH LIJEKOVA • INDOMETACIN: vršne razine najviše nakon doze u 8 h • TEOFILIN: najsporija apsorpcija nakon doze u 19 h • SALICILATI: najviša biološka raspoloživost nakon doze u 6 h • KARBAMAZEPIN: najviša biološka raspoloživost u 14 h .

) .ZNAČAJKE APSORPCIJE IZ PROBAVNOG SUSTAVA KOD TROVANJA • OTEŽANO OTAPANJE (problem kod pripravka lijekova) • DRAMATIČNE PROMJENE MOTILITETA • MOGUĆA SATURABILNOST ENZIMA • MOGUĆ UTJECAJ NA DRUGE ČIMBENIKE (npr. tjelesna temperatura. itd. protok krvi.

MOGUĆA MJESTA APSORPCIJE DUŽ DIŠNIH PUTEVA • SLUZNICA NOSA • PROBAVNI SUSTAV (dio ekskreta koji se guta) • DUŽ DUŠNIKA I OGRANAKA • ALVEOLE .

VRSTE TVARI KOJE ULAZE U DIŠNI
SUSTAV
• PLINOVI
• AEROSOLI (čvrsti i kapljični)
• PRAŠINA

ČIMBENICI S UTJECAJEM NA BRZINU I OPSEG
APSORPCIJE PLINOVA
• LIPOFILNOST OTROVA (koeficijent raspodjele između zraka i oktanola
• RAZLIKA U PARCIJALNIM TLAKOVIMA PLINA IZMEĐU ORGANIZMA I VANJSKOG PLINA
(koncentracijski gradijent)
• VRIJEME IZLOŽENOSTI
• POTROŠNJA KISIKA (ventilacija)
• DRUGI ČIMBENICI (npr. visoki afinitet otrova za neke konstitutente u organizmu

Samo bez panike! Polako!

PLINOVI IDU IZRAVNO U ALVEOLE A
APSORPCIJA OVISI O:
• LIPOFILNOSTI
MOLEKULE
• KONCENTRACIJI U
ZRAKU
• VREMENU IZLAGANJA
• VENTILACIJI
• DRUGIM ČINITELJIMA
(npr. afinitet prema
mjestu skladištenja)

itd.) . dlake. sluz.ČIMBENICI S UTJECAJEM NA MJESTO APSORPCIJE PRAŠINE I AEROSOLA – MJESTO IMPAKCIJE • VELIČINA AEROSOLA (samo aerosoli veličine čestice ispod 5m do alveola) • BRZINA STRUJE ZRAKA • PROMJENE SMJERA STRUJANJA • NAZOČNOST POSEBNIH PREPREKA (npr.

ČIMBENICI S UTJECAJEM NA APSORPCIJU PRAŠKASTIH OTROVA U GORNJIM DIJELOVIMA DIŠNIH PUTOVA • • • • • LIPOFILNOST MJESTO ODLAGANJA TOPLJIVOST U SEKRETIMA KONCENTRACIJA PRAŠINE ILI AEROSOLA U ZRAKU VRIJEME IZLOŽENOSTI JASAN GRADIJENT Najkrupnije čestice prašine u nosu. a do alveola stižu samo čestice manje od 5 μm (Danas najvažnija frakcija aerosola) .

NOSIĆ • Dlake. sluz i trepetljike su prepreke • Na izlazu iz nosa struja zraka skreće za 90 o (impakcija) • Prokrvljenost u nosu je izvrsna • Sluznica nosa je nježna Kako se primjenjuje kokain? .

BRONHIJI • Bronhijalni sekret postoji • Odlaganje zbog promjena smjera i brzine protoka • Prokrvljenost dobra MJESTO APSORPCIJE AEROSOLA .

SVOJSTVA ROŽNATOG SLOJA KOŽE • • • • LIPOFILNOST POVRŠINSKOG SLOJA DEBLJINA 0.2 mm (značajne varijacije obzirom na dio tijela) pH 4.2-6.4 RAZLIKE U HIDRATACIJI (mogućnost promjene utjecajem vanjskih činitelja) .

) .ČIMBENICI S UTJECAJEM NA APSORPCIJU PREKO KOŽE • • • • • • • • LIPOFILNOST OTROVA TOPLJIVOST OTROVA U ZNOJU POVRŠINA KONTAKTA MJESTO PRIMJENE VRIJEME IZLOŽENOSTI PROKRVLJENOST POTKOŽNOG TKIVA ZDRAVLJE KOŽE I/ILI OŠTEĆENJA DRUGI ČIMBENICI (npr. vanjska temperatura i temperatura kože. itd. hidratacija kože.

2 x2 18  10 13  3 0 kafein 53  12 48  21 0 kotizon 25  4 42 x6 haloprin 96  14 11  4 x9 lindan 31  10 94 x3 N-acetilcistein 44 22 x2 paration 95  3 46  5 x2 testosteron 47  3 13  3 x2 triklorkarbanilid 16  9 73 x2 Rezus majmuni testosteron Štakori ..4-dinitroklorbenzen 52  4 54  6 0 hidrokortizon 31 22 0 nitrobenzen 41 21 x2 retinoična kiselina 21 1 0. Perkutana apsorpcija in vivo kod Rhesus majmuna i ljudi te kod štakora i ljudi Spoj % Apsorbirane doze razlika životinje ljudi benzojeva kiselina 60  8 43  16 0 kortizon 53 32 x2 DDT 19  9 10  4 x2 dietilmaleat 68  7 54  7 0 2.

SKRAĆIVANJE VREMENA IZLAGANJA SLUZNICE 2.DEKONTAMINACIJA JE TOLIKO VAŽNA DA NE TREBA ZAMJERITI NI KAD SE RADI NA SILU MJERE SMANJIVANJA OPSEGA I BRZINE APSORPCIJE 1. SMANJIVANJE POVRŠINE KONTAKTA 3. IMOBILIZACIJA OTROVA .

) . nazočnost promotora topljivosti) • PROKRVLJENOST NA MJESTU PRIMJENE • STANJE BARIJERE (npr. gradijent. specifična mjesta skladištenja.ČIMBENICI APSORPCIJE IZ MIŠIĆNOG TKIVA • RASPOLOŽIVOST OTROVA ZA APSORPCIJU (npr. važno kod životinjskih otrova) • TEMPERATURA (u pravilu povišenje temperature poboljšava apsorpciju) • DRUGI ČIMBENICI (npr. itd. topljivost.

vaginalno.DRUGI NAČINI PRIMJENE OTROVA ILI LIJEKOVA • • • • • • I. itd. PRIMJENOM LIJEKA VEZANOG ZA NOSAČ REKTALNO (važno s kliničkog stanovišta ali također s toksikološkog) SUBKUTANO (može lijekovi a može i otrovi) INTRAPERITONEALNO UGRADNJOM IMPLANTATA (vrlo zanimljiv problem) DRUGIM PUTOVIMA (npr. okularno.) Može li ovim putom nastupiti otrovanje? . V.

.IMPLANTATI KOJI SE UGRAĐUJU KIRURŠKIM PUTOM • METALNI PREDMETI • RAZLIČITI ORGANSKI POLIMERI • ANORGANSKI VEZIVNI MATERIJALI • SILIKONI • BIOLOŠKI MATERIJALI VLASTITI ILI TUĐI • DRUGO Najčešći implantati zbog narušene ljepote.

ŠTO MOGU OTPUŠTATI IMPLANTATI • Metale poput nikla i kadmija (najveći problemi preosjetljivost i alergogenost). • Dodatke plastičnim materijalima (različiti plastifikatori) • Molekule iz stranih bioloških materijala (imunološki problemi) • Nepoznato A oni pravi implantati? .

JER JE FARMACEUTSKA INDUSTRIJA ZAINTERESIRANA VITALNO ZA PROBLEMATIKU NA USKOM PODRUČJU. OSTALO? . MI SMO SE U ISTRAŽIVANJIMA NAJVIŠE USREDOTOČILI NA MJESTA PRIMJENE LIJEKOVA. A.ZAKLJUČNO SKORO DA NE MOŽEMO NIŠTA REĆI • APSORPCIJA SE MOŽE ODVIJATI NA SVAKOM MOGUĆEM MJESTU NAŠEG ORGANIZMA I NA RAZLIČITE NAČINE.

RASPODJELA OTROVA KROZ ORGANIZAM .

edem. protok krvi. itd. procesi saturacije.PROCESI O KOJIMA OVISI RASPODJELA • PROTONACIJA ILI DEPROTONACIJA OTROVA • INTERAKCIJE S VELIKIM MOLEKULAMA • PROLAZAK KROZ BARIJERE • SKLADIŠTENJE • DRUGO (npr.) . krvni tlak. tjelesna temperatura.

PROCESI NA KOJE UTJEĆE STUPANJ DISOCIJACIJE OTROVA • • • • • LIPOFILNOST PROLAZAK KROZ BARIJERE VEZANJE NA BJELANČEVINE SKLADIŠTENJE VEĆINA PROCESA ELEMINACIJE .

KOD KOJIH TVARI ĆE TO BITI VAŽNO pH KRVI VARIRA OKO 7.4 I PROMJENE ĆE BITI VAŽNE ZA SLABE BAZE ILI KISELINE .

94 0.PRIMJER UTJECAJA pH U KRVI NA PRELAZAK ACETILSALICILNE KISELINE KROZ KRVNO MOŽDANU BARIJERU PODACI O STUPNJU IONIZACIJE SLOBODNE FRAKCIJE: % slobodne frakcije u raznim oblicima pH u krvi ionizirano odnos koncentraci ja neioniziran plazma/likv o or 7.99 0.01 5 6.05 1 .4 99.9 99.

5 – 4.4 g/L α1-antitripsin 1.3 – 0.Makromolekule središnjeg odjeljka Makromolekula Normalne koncentracije jedinice 35 – 55 g/L 100 – 400 mg/L 9.3 g/L β-glikoproteini 200 – 800 mg/L fibrinogen 2.6 g/L α1-B glikoproteini 150 – 300 mg/L α1-mikroglobulini 34 – 90 mg/L haptoglobulin 1.6 – 1.0 – 3.9 – 3.5S-α-glikoproteini 30 – 80 mg/L α1-koseli glikoproteini 0.5 g/L α1-antikimotripsin 0.5 g/L alumin prcalbumin .2 g/L transferin 2.0 – 4.5 – 2 g/L α2-makroglobulini 1.

1 – 4. anioni (lizin. arginin ionska do 210 kationi (glutamat). tirozin prijenos naboja 8 – 21 fenilalanin. lizin. triptofan. histidin) H-veze 8 – 21 elektron donori.6 sve alifatske aminokiseline Van der Walsova 2. arginin. tirozin. lizin. tirozin. tirozin. cistein. glutamat. arginin. triptofan hidrofobna interakcija 2.9 – 3. elektron receptori.2 sve aminokiseline . serin.Vrste veza koje sudjeluju u interakcijama lijekova s proteinima Tip veze kovalentna Energija vezanja E/kJ mol-1 210 – 460 Aminokiseline (u proteinu) serin.

ČINITELJI S UTJECAJEM NA VEZANJE OTROVA ZA BJELANČEVINE • • • • • • • MOLEKULSKE STRUKTURE OTROVA I BJELANČEVINA KONCENTRACIJE OTROVA I BJELANČEVINA pH U KRVI TEMPERATURA PRISUTNOST DRUGIH TVARI IONSKA JAKOST DRUGO (npr. Prokrvljenost) .

UTJECAJ STRUKTURE NA VEZANJE ZA BJELANČEVINE • SLABE ORGANSKE KISELINE: intenzivno vezanje za albumine • SLABE ORGANSKE BAZE: pretežito vezanje na α1 kisele glikoproteine • LIPOFILNE TVARI: vežu se na lipoproteine • METALI: većinom specifične bjelančevine za vezanje .

VAŽNOST INTERAKCIJE OTROVA S MAKROMOLEKULAMA • JEDINO OTROV KOJI NIJE VEZAN ZA BJELANČEVINE I NJEGOVA SLOBODNA LIPOFILNA FRAKCIJA SPOSOBNA JE PROLAZITI KROZ LIPIDNE BARIJERE • JEDINO SLOBODNA FRAKCIJA PODLIJEŽE PROCESIMA ELIMINACIJE • SLOBODNA FRAKCIJA JE ODGOVORNA ZA DJELOVANJE .

MEHANIZAM UTJECAJA pH U KRVI NA VEZANJE OTROVA ZA BJELANČEVINE • PROMJENOM NABOJA NA BJELANČEVINAMA • PROMJENOM DOSTUPNOSTI MJESTA VEZANJA NA BJELANČEVINAMA .

DRUGI ČIMBENICI S UTJECAJEM NA STRUKTURU BJELANČEVINA • DOB • BOLESTI KOJE UTJEĆU NA SINTEZU • BOLESTI KOD KOJIH SE STVARAJU TVARI KOJE VEZANJEM MIJENJAJU STRUKTURU • pH MEDIJA BOLEST JETRE SVAKAKO! • DRUGO .

Vezanje furosemida na humani serumski albumin ovisno o pH medija .

4 sulfacetamid 19.1 20.0 sulfametoksipirid azin 90.0 sulfametoksidiazi n 87.0 63.4 sulfametoksazol 66.4 sulfizoksazol 90.1 15.0 sulfametildiazin 83.6 83.1 87.7 93.7 .2 370C 97.Utjecaj temperature na vezanje sulfonamida na serumski albumin Ispitivani spoj Udio vezanja / % sulfadimetoksin 25oC 98.5 79.4 sulfadiazin 26.4 88.7 sulfadoksin 94.

Utjecaj bolesti jetre na vezanje lijekova za proteine Lijek Udio vezanja / % zdrava jetra hepatitis dapson 82 64 diazepam 99 98 kinidin 86 60 klindamicin 79 80 morfin 35 25 oksazepam 89 82 propranolol 88 82 teofilin 53 36 triamteren 81 64 .

POTISKIVANJE S BJELANČEVINA • MALE MOLEKULE IZ ORGANIZMA (npr. itd.) • ORGANIZMU STRANE MOLEKULE . bilirubin. tvari koje se nakupljaju kod uremije.

RAZLOZI SATURACIJE BJELANČEVINA OTROVOM • OGRANIČENI KAPACITET VEZANJA KOD PREDOZIRANJA • PROMJENA KONCENTRACIJE ILI STRUKTURE BJELANČEVINA ZBOG RAZLIČITIH ČIMBENIKA (dob. pH. temperatura. bolest.) . itd.

POSLJEDICE SATURACIJE BJELANČEVINE PORAST KONCENTRACIJE SLOBODNE FRAKCIJE NEPROPORCIONALAN POVEĆANJU DOZE OTROVA (EKSPONENCIJALNI RAST SLOBODNE FRAKCIJE I UČINKA) .

postojanje skladišta) • DRUGO (npr. aktivni transport) .ČIMBENICI O KOJIMA OVISI PROLAZAK KROZ BARIJERE • SLOBODNA LIPOFILNA FRAKCIJA OTROVA • PROTOK KRVI • GRADIJENT (npr.

DRUGI OPĆI ČIMBENICI S UTJECAJEM NA RASPODJELU • ZNAČAJNA VELIČINA LIPOFILNOG SKLADIŠNOG PROSTORA • PROMJENE VOLUMENA TJELESNE VODE (npr. dehidracija) POGLEDAJE TAJ EDEM! . edem.

a kod lipofilnih kao diazepam na stvarnu • OSLOBAĐANJE LIPOFILNIH TVARI IZ SKLADIŠTA KOD MRŠAVLJENJA (npr. kod hidrofilnih ili amfoternih poput teofilina nužno računati dozu na idealnu tjelesnu težinu. problem dioksina ili slučaj otrovanja DNOC-om) VIDI SLATKU DEBELJUCU! .PROBLEMI VEZANI UZ PROMJENE LIPOFILNOG SKLADIŠTA • IZRAČUNAVANJE DOZE LIJEKOVA (npr.

4 29.3* V2 (L) 31.45* V1 (L) 9.9 4.52 0.1 .2 teofilin i furosemid 7.PRIMJER PROMJENE FARMAKOKINETSKIH ČIMBENIKA TEOFILINA KOD ISTOVREMENE PRIMJENE FUROSEMIDA čimbenik teofilin T1/2 (h) 8.4 VD (L/kg) 0.

RASPODJELA U STARIJOJ DOBI • • • • UKUPNO SMANJENJE TJELESNE MASE POVEĆANJE KOLIČINE ADIPOZNOG TKIVA SMANJEN VOLUMEN TJELESNE VODE SMANJEN OPSEG SINTEZE BJELANČEVINA I STRUKTURALNE PROMJENE • PROMJENA PERMEABILNOSTI STIJENKI • SMANJEN OPTOK KRVI .

ITD. ..BOLESTI S UTJECAJEM NA RASPODJELU • S IZRAVNIM UTJECAJEM NA SINTEZU BJELANČEVINA • KOD KOJIH SE JAVLJAJU PROMJENE pH U KRVI • KOJE IZAZIVAJU NAKUPLJANJE POSEBNIH MALIH MOLEKULA • S UTJECAJEM NA PROTOK KRVI • S UTJECAJEM NA TJELESNU TEMPERATURU • KOD KOJIH SE RAZVIJA EDEM • ITD.

ILI HIPER-TENZIJE • PROMJENE U ACIDOBAZNOM STATUSU • EDEMI • OSTALO .RASPODJELA KOD PREDOZIRANJA • SATURABILNOST BJELANČEVINA • STURABILNOST KOF AKTIVNOG TRANSPORTA • RAZVIJANJE HIPO.ILI HIPER-TERMIJE • POJAVA HIPO.

fetusu i placenti .Glavni putevi i interakcije lijekova u majci.

• PLODOVU VODU NIJE JEDNOSTAVNO UZIMATI. A POGOTOVO SE TO NE SMIJE RADITI UČESTALO I BEZ KORISTI ZA MAJKU .POTEŠKOĆE PRAĆENJA PRELASKA OTROVA PREKO POSTELJICE • ETIČKI PROBLEMI KAKO KOD ČOVJEKA TAKO I ŽIVOTINJE.

3). . ali ovo je model.Troprostorni otvoreni model za izlučivanje lijekova u majčino mlijeko Znamo da dojka ne izgleda četvrtasto (br.

ČINITELJI KOJI UTJEĆU NA PRELAZAK OTROVA IZ KRVI U MLIJEKO • VISOKA PROKRVLJENOST DOJKE • LIPOFILNOST OTROVA • SASTAV MLIJEKA U DOJCI • DRUGO (npr. temperatura. itd.) ZAŠTO SU DOJKE TAKO TOPLE? . mršavljenje.

Paralelizam koncentracija teofilina u serumu i mlijeku ovisno o vremenu .

NIJE LAKO RADITI FARMAKOKINETIKU UZIMANJEM MLIJEKA KAO UZORKA • DIJETE UVIJEK IMA PREDNOST. A ANALITIČAR DOBIJE KOLIKO I ŠTO DOBIJE. • NESPRETNO JE OBAVLJATI UZORKOVANJE U KRATKIM RAZMACIMA VIDITE LI VI S ČIME SE SVE MORAMO BAVITI? .

IMA NARAVNO I DRUGIH PRISTUPA • STAVLJANJE ODREĐENOG ORGANA U SREDIŠTE PROMATRANJA (npr. kod dijagnostičkih pretraga) • IZUČAVANJE FARMAKOKINETIKE CITOSTATIKA U TUMORIMA (izrazito važno u istraživanjima) • IMATE LI I SAMI NEKU IDEJU ILI VAM RASPODJELA VEĆ IDE NA JETRA? .