You are on page 1of 66

EKOTOKSIKOLOGIJA

Hvaljen budi, Gospodine moj, sa stvorenjima
svojim, osobito mojim Gospodinom, bratom
Suncem: ovo je dan i sobom nas osvjetljuje.
Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Mjesecu
i zvijezdama, na nebu si ih oblikovao: jasne i
dragocjene i lijepe,
Hvaljen budi, Gospodine moj, po bratu Vjetru,
po zraku i po oblačnom i vedrom i svakom
Vremenu kojim uzdržavaš stvorove svoje.
Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri Vodi,
koja je vrlo korisna i ponizna i dragocjena i
čista.
Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj
Zemlji, koja nas hrani i održava.
Rođen u Asizu 1181.

DIJELOVI OKOLIŠA
• ATMOSFERA
• VODE (površinske
i podzemne)
• TLO
• BIOSFERA

VRAŽJI PROLAZ – JOŠ ČIST!

PROCESI KRETANJA
ONEČIŠĆENJA

• EMISIJE
• TRANSMISIJE
• IMISIJE
Svako domaćinstvo sudjeluje u svim tim procesima.

PODJELA EMISIJA PREMA OLIKU IZVORA • DIFUZNI • TOČKASTI • LINIJSKI .

EMISIJE U ZRAK • POVEĆAVAJU SE STALNO • BOGATI NA RAČUN SIROMAŠNIH • I NA RAČUN SUSJEDA CO2 JE INDIKATOR EMISIJA .

A EMISIJE NA DALEKO SU ZNAČAJNE. .PUTOVATI SE MORA. A ŽIVJETI NE • PROMET KAO LINIJSKO ONEČIŠĆENJE PREDSTAVLJA SVE VEĆI PROBLEM • DO 100 m UZ CESTE S OBJE STRANE TLO JE ONEČIŠĆENO OVISNO O UČESTALOSTI PROMETA.

EMISIJE U VODE • MANJE POKRETLJIVO ONEČIŠĆENJE NEGO ZRAKOM. ALI S VEĆIM UTJECAJEM NA OKOLIŠ • VODA JE NAJVEĆE DOBRO I NJEZINO ONEČIŠĆENJE JE IZRAZITO OPASNO ZA ŽIVOT NA ZEMLJI .

ŠIRENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKOM • PLINOVITI POLUTANTI • LEBDEĆE ČESTICE .

SUHI DEPOZIT • ODLAŽE SE NEDALEKO MJESTA EMISIJA (uglavnom prašine i aerosoli većeg promjera) • ČINI ŠTETE LOKALNO (najčešće oksidi metala. ali također dioksini i slične molekule) .

ZNAČAJKE KISELIH KIŠA • ZNATAN SADRŽAJ RAZLIČITIH ONEČIŠĆENJA • VRIJEDNOST pH ISPOD 5 • PRIJENOS NA VELIKU DALJINU (tisuće kilometara) .

ali je to slika iz Švedske. .GLAVNI UČINCI KISELIH KIŠA • NEUTRALIZACIJA S KARBONATIMA TLA • ZAKISELJAVANJE VODOTOKOVA I PODZEMNIH VODA • OTAPANJE TEŠKIH METALA • UNIŠTAVANJE BIOSFERE Ovako još ne izgleda Gorski kotar.

a da se o činovnicima ne govori) . • DOMAĆINSTVA (ne bi vjerovali) • PROMET • POLJOPRIVREDA • DRUGI (čak i istraživači.TKO JE TA SVINJA? • PROIZVOĐAČI ENERGIJE U PRVOM REDU.

PRODUKTI NASTALI IZGARANJEM FOSILNIH GORIVA • PLINOVI • LEBDEĆE ČESTICE • OTPADNE VODE • ŠLJAKA .

trava oko nje. . Kućica u cvijeću.ONEČIŠĆENJA IZ DOMAĆINSTVA (KUĆNI OKOLIŠ) • ONEČIŠĆENJE ZRAKA • OTPADNE VODE • ČVRSTI OTPAD • Istina je da smo mi pojedinci ukupno gledajući najveće onečišćivaći.

LOGIČNI REZULTAT EMISIJA SU IMISIJE • ONEČIŠĆENJE ZRAKA KOJEG UDIŠEMO • ONEČIŠĆENJE VODA KOJE PIJEMO • ONEČIŠĆENJE NAMIRNICA KOJE JEDEMO • UNIŠTAVANJE ŽIVIH BIĆA S KOJIMA ŽIVIMO • MI SMO KRAJNJE ŽRTVE .

ONEČIŠĆENJE U NAMIRNICAMA • IZ OKOLIŠA • ADITIVI • BIOLOŠKI PRODUKTI .

KLJUČNA ONEČIŠĆENJA U HRANI • IZ UMJETNIH GNOJIVA • PESTICIDI • IZ DRUGIH IZVORA NEVEZANIH UZ POLJODJELSTV O .

TIPIČNA ONEČIŠĆENJA VODE • POLJODJELSTVO • LOKALNA INDUSTRIJA I PROMET • KATASTROFE • DALEKI IZVORI .

.POGLAVICA SIETL • Bijeli čovjek će se jednog dana probuditi zatrpan vlastitom nečisti.

)? • SVE ČEMU JE ISTEKAO ROK UPORABE? ŠTO SE NALAZI U BAČVAMA? . a žena smatra da su za smeće.)? • ONO ŠTO PREDSTAVLJA OPASNOST ZA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ (Bez obzira kako to deklarirao vlasnik.ŠTO JE ZAPRAVO OTPAD • ONO ŠTO JE VLASNIK PROGLASIO OTPADOM (Moje stare hlače volim.

000 TONA GODIŠNJE) 1952. EVAKUACIJA PUČANSTVA 1980. REZULTATI PRVIH ANALIZA 1976. POMICANJE I RASJEDANJE TLA 1975. IZGRADNJA 1930. SUDSKI PROCESI . GRADNJA STAMBENOG NASELJA 1958. PRVE NESREĆE 1974. ZAVRŠENA ISTRAŽIVANJA. POČETAK ODLAGANJA (22. IZBIJANJE OTPADA NA POVRŠINU 1987.KRONIKA KANALA LOVE 1982.

BILO JE I DRUGIH SLUČAJEVA U NERAZVIJENIM ZEMLJAMA .KANAL LOVE JE REVOLUCIONARNI DOGAĐAJ • NAŽALOST.

. a oni neka se dalje snalaze s problemom kako znaju.UZROCI I POSLJEDICE • ZBRINJAVANJE OTPADA JE SKUPO I LIBERALNI KAPITALIZAM TRAŽI JEDNOSTAVNA RJEŠENJA (Najmudrije izvoz u siromašne zemlje. ali ni europske zemlje nisu prošle bez posljedica.) • SIROMAŠNI NISU I GLUPI (Otpori su započeli osamdesetih prošlog stoljeća i bili su žestoki). Nama su nudili otpad u tijeku najtežih bitaka Domovinskog rata. • USPJEH JE RELATIVAN. To je naravno Afrika.

ODREDNICE BAZELSKE
KONVENCIJE
• NADZOR NAD
ZBRINJAVANJEM
OTPADA U DRŽAVI
PROIZVOĐAČA I
ZBRINJAVAČA UZ
MEĐUNARODNI NADZOR
• MEĐUNARODNI NADZOR
PREKOGRANIČNOG
PROMETA OTROVA
• PRAVILO
RECIPROCITETA

JE LI USPJELA BASELSKA KONVENCIJA?
• NITKO NE
KONTROLIRA REVNO
PRIMJENU
KONVENCIJE.
• ZBRINJAVANJE
OPASNOG OTPADA SE
ISPLATI
SIROMAŠNIMA I
BOGATIMA.
• JAVNOST JOŠ UVIJEK
NEMA NADZORA NAD
OPASNIM OTPADOM
(Tu i tamo se
demonstrira, npr. zbog
zbrinjavanja
radioaktivnog otpada)

Izvoz opasnog otpada raste!

KOJE VRSTE OTPADA IMAMO?
• KOMUNALNI
OTPAD OBIČNI
• OTPAD ZA
OPORABU IZ
DOMAĆINSTVA
ILI PRIVREDE
• OPASNI OTPAD
IZ PRIVREDE
ILI
DOMAĆINSTVA

TAKO SE TO RADI!

KOLIKO OTPADA PROIZVEDE KUĆANSTVO? .

.

OVAKVO JE STANJE U OSIJEKU .

STANJE NA TERENU ZNA BITI I GORE! PAPIR NA SMETLIŠTU. TIPIČNO DIVLJE ODLAGALIŠTE. .

IPAK SE KREĆE! .

ZNATAN DIO OTPADA SE DADE ISKORISTITI SAMO BUDALA SMATRA OVO OTPADOM! .

BAREM 40% KOMUNALNOG OTPADA SE MOŽE KOMPOSTIRATI • VLASTITE KUĆNE KOMPOSTANE • POSEBNE GRADSKE KOMPOSTANE ZA ČISTI BIOLOŠKI OTPAD • PRLJAVE KOMPOSTANE ZA UKUPNI KOMUNALNI OTPAD JEDNOSTAVNA KUĆNA KOMPOSTANA .

3. 2. spremnici pod tlakom.OPASNI OTPAD IZ DOMAĆINSTVA 1. Baterijski ulošci i elektronički otpad Ambalaža i ostaci sredstava za čišćenje Stari lijekovi Ambalaža i ostaci biocida te sredstava za zaštitu bilja 5. Građevinski otpad 7. Rabljena motorna i druga ulja te automobilski akumulatori 6. Ostalo (npr. 4. različite kemikalije. toneri i drugo) .

STANJE U ZAGREBU NIJE RUŽIČASTO .

Soblinec.) Drugo nepredvidivo Koje vrste otpada su nastale požarom? TO JE BIO POŽAR SKLADIŠTA PUTO.) Zaboravljene kemikalije (Chromos. 2.NEKE POSEBNE VRSTE OTPADA 1. itd. 3. Šalat. . Otpad nastao u kemijskim ili drugim katastrofama (npr. prolijevanjima. itd. požarima.

itd. neznanje. nemar. .GLAVNI RAZLOZI NAKUPLJANJA ZABORAVLJENIH OPASNIH TVARI • • • • PROMJENA METODA I TEHNOLOGIJA RADA ILI PRESTANAK DJELATNOSTI KRIVE PROCJENE ILI NEZNANJE U ODABIRU VRSTA ILI KOLIČINA OPASNIH TVARI PROPAST TVRTKI DRUGI RAZLOZI (npr. nedostatak dobrih tehnologija zbrinjavanja. donacije.).

1% azbesta. . dioksini) Znak za otpad koji sadrži više od 0. azbest) • POP KEMIKALIJE (Postojani organski polutanti) • KEMIKALIJE KOJE ZBRINJAVANJEM DAJU PRODUKTE OPASNIJE NEGO ŠTO SU ONE (npr.OTPAD POSEBNO OPASNIH SVOJSTAVA • OTPAD ZABRANJENIH TVARI (npr.

solidifikacija) • DIVLJE ODLOŽITI DIVLJE ODLAGANJE JE NAJJEFTINIJE.ŠTO S OTPADOM? • OPORABITI (reciklirati). • ODLOŽITI (po zakonu) • KOMPOSTIRATI • SPALITI • KEMIJSKI OBRADITI (npr. .

ODLAGANJE • ODLAGALIŠTE MORA BITI GRAĐENO PREMA PROPISIMA. TLA ILI PODZEMNIH VODA PRESLAGIVANJE JAKUŠEVCA. BEZ OBZIRA DA LI SE RADI O KOMUNALNOM ILI OPASNOM OTPADU (najčešće anorganski) • BEZ ONEČIŠĆENJA ZRAKA. .

OPASNE TVARI U DEPONIJSKOM PLINU • • • • • • zasićeni alifatski uglikovodici halogenirani alifatski ugljikovodici (npr. sumporovodik. itd. metilenklorid) aromatski ugljikovodici. fenoli i aldehidi policiklički polihalogenirani ugljikovodici amonijak. . POSEBAN PROBLEM POŽARI! POŽARI SU IZRAZITO ČESTI NA SVIM ODLAGALIŠTIMA. vinil klorid.

OPASNE TVARI PROCJEDNIH DEPONIJSKIH VODA • kovine • cijanidi. nitrati i nitriri • fenoli. aldehidi i kiseline • policiklički polihalogenirani ugljikovodici • opasne tvari izravno iz otpada • drugo .

7 2.001 Bakar 0.12 0.4 Kalcij 1820 25 2.3 Cink 22 0.3 Kadmij 0.01 0.1 Mangan .4 0.Prosječni sastav kovina u procjednim vodama odlagališta komunalnog otpada KOVINA KONCENTRACIJA U PROCJEDNOJ VODI (mg/l) Svježi otpad Odležani otpad Olovo 8.4 Željezo 540 2.

SPALJIVANJE SAMO POD KONTROOLIRANIM UVJETIMA .

itd) • ostatak izgaranja (teško topljivi oksidi kovina. aldehidi i kiseline. policiklički polihalogenirani ugljikovodici.OPASNE TVARI KOD TERMALNE DEGRADACIJE • dimni plinovi (oksidi nemetala i halogenovodici. policiklički polihalogenirani ugljikovodici. fenoli. itd. itd) • sadržaj filterskih uređaja (soli i oksidi kovina. fenoli. tragovi tvari iz dimnih plinova) • otpadne vode (kovine fluoridi. sulfiti. aldehidi i kiseline. soli halogenida.) . u obliku sulfata i oksida. nitrati i nitriti. tragovi tvari koje se nalaze u dimnim plinovima. kovine u elementarnom stanju.

NE OČEKUJTE OD DRŽAVE RJEŠAVANJE VAŠIH PROBLEMA S OTPADOM! ONA SAMO MORA OSIGURATI UVJETE ZA GOSPODARENJE GRAĐANI SU KLJUČNI ČINITELJ U GOSPODARENJU OTPADOM. A BEZ NJIHOVOG SUDJELOVANJA MOŽEMO SAMO GLEDATI KAKO OKOLIŠ PROPADA .

4.KAKO SE PONAŠATI U DOBROM GOSPODARENJU? 1. 3. SPRIJEČITI NASTAJANJE OTPADA RAZVRSTAVATI OTPAD NA MJESTU NASTAJANJA PLATITI ZBRINJAVANJE PO REALNOJ CIJENI NADZIRATI . 2.

itd. privremena nesposobnost npr. rat. zamor materijala. zbog bolesti ili pijanstva) • TEHNIČKI RAZLOG (npr.) POŽAR U TVORNICI – ORGANSKA OTAPALA . nemar u obavljanju poslova.NESREĆE I KATASTROFE • GLAVNI RAZLOG LJUDSKI ČINITELJ (neznanje. greška u nekom dijelu) • DRUGI RAZLOZI (prirodne nepogode.

KAD NESREĆA. značajne. vrlo ozbiljne i katastrofalne. skupa. -Velika nesreća je kad ima barem jedan mrtav -Katastrofa je kad ima više od 5 mrtvih UNEP PODJELA (Prema procjeni mogućih posljedica) -Beznačajne. ozbiljne. Beznačajna nesreća u Mahičnom ali vrlo. A KAD KATASTROFA VATROGASNA PODJELA (Analiza događaja) -Nesreća je kad nema stradalih. .

R53) 500 5 0.005 Lako zapaljive tvari (R11) 5000 500 50 5 0.2 0.005 0.1 0.5 Vrlo toksične tvari (T+) 5 0.001 0.00000 1 0.05 0.01 0.0001 Benzin i druga goriva 5000 500 50 5 0.0000001 0.5 0.5 0.1% D=2 <0.5 50 5 0.5 0.1 0.001 Tvari opasne za okoliš (R50) 200 20 2 0.005 Eksplozivi (Ex) s ekstremnim rizicima 10 0.005 Oksidansi (Ox) 50 5 0.05 0.05 0.5 0.05 Visoko zapaljive tvari (R17) 50 .02 Tvari opasne za okoliš (R51.001 Zapaljive tvari (R10) 5 1 5000 500 50 5 0.05 0.1% D=1 Kastatrofaln e Vrlo ozbiljne Ozbiljne Značajne Beznačajn e 0.5 0.05 0.5 Vrlo lako zapaljive tvari (R12) 10 1 0.00001 0.0005 Toksične tvari (T) 50 5 0.01 0.005 Eksplozivi (Ex) i pirotehničke tvari 50 0.RAZVRSTAVANJE NESREĆA PREMA UNEP Opasna tvar (96/82/EC) Kancerogene tvari Granična količina (u tonama) i moguće posljedice ≥100% D=5 ≥10% D=4 ≥1% D=3 ≥0.5 0.

ČINITELJI PROCJENE RIZIKA I POSLJEDICA • VRSTE OPASNOSTI I KOLIČINE KEMIKALIJA (vidi prethodnu tablicu) • PROCES U KOJEM SE NALAZI KEMIKALIJA • OBUĆENOST LJUDI • ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI • DRUGO (npr. lokacija kemikalije) .

Bophal) KORISTAN JER IZVLAČI ZAKLJUČKE (nove konvencije i međunarodni ugovori) Povijesni slučaj Prestige .POVIJESNI ČINITELJ • • • KREĆE OD ANALIZE VRSTA I BROJA NESREĆA S KEMIKALIJAMA U SVIJETU (prilično nepouzdano. UZIMA U OBZIR OZLIJEĐENE. jer samo neke zemlje daju podatke u UNEP). MRTVE I EVAKUIRANE (greške kod rijetkih nesreća kao npr.

PREMA PODACIMA UNEP-A GODINA BROJ NESREĆA POGINULI OTROVANI EVAKUIRANI 1970. 15 137 1380 450000 1986.4 410 4043 130000 PO AKCIDENTU 49 480 16000 . 11 434 1330 26000 1981. 13 3620 54000 420000 1985. 6 187 1995 63000 1983. 9 248 1172 30000 1979. 5 469 391 10000 1976. 3 87 81 1972. 7 115 1907 32000 1978. 10 133 1469 67000 1975. 4 49 1242 10000 1973. 7 91 678 10000 1977. DO 1988. 27 662 5600 540000 UKUPNO 160 7784 76835 2493000 GODIŠNJI PROSJEK 8. 3 139 26 10000 1974. 8 28 1354 58000 1982. 13 624 384 420000 1980. 6 517 675 26000 1984.KEMIJSKE NESREĆE I ŽRTVE U RAZDOBLJU 1970. 12 39 2300 145000 1988. 6 31 850 195000 1987. 3 174 1 1971.

KEMIKALIJE KOJE SU IZAZVALE NAJVEĆI BROJ SMRTNIH SLUČAJEVA U RAZDOBLJU 1970. DO 1988. PREMA PODACIMA UNEP-A UKUPNI BROJ MRTVIH MRTVIH PO NESREĆI METILIZOCIJANAT 2800 2800 ZEMNI PLIN I SLIČNO 1480 90 NAFTA I DERIVATI 1350 45 SMJESE KEMIKALIJA 831 46 EKSPLOZIVI 520 60 PROPILEN 216 216 AMONIJAK 62 5 KLOR 48 4 KEMIKALIJA .

) BIVŠA ISTOČNA NJEMAČKA JANAF KOD STUPNIKA . itd.POSLJEDICE NESREĆA • STRADAVANJE LJUDI • ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA • VELIKI TROŠKOVI (uklanjanje posljedica. odštete.

NAJČEŠĆE NESREĆE NA CESTAMA RADOZNALCI S DONJE DESNE SLIKE SU TIPIČNI ZA NESREĆE. .

2. EDUKACIJA I UVJEŽBAVANJE . 3. 5. 4. SHVAĆANJE OPASNOSTI PROCJENA RIZIKA U OBJEKTU I IZVAN NJEGA ODREĐIVANJE I UVOĐENJE SIGURNIH UVJETA ČUVANJA I KORIŠTENJA IZBOR MJERA I POSTUPAKA ZA SMANJIVANJE POSLJEDICA NESREĆE IZRADA INTERVENTNOG PLANA STALNI UČINKOVIT NADZOR.KORACI U SPRIJEČAVANJU NESREĆA I PRIPREMA ZA UČINKOVITO DJELOVANJE 1. 6.

ali za dobro vježbe se mora. .MUDRI SE PRIPREMAJU • PRVO SE PROCJENJUJU POSLJEDICE NESREĆE I RIZICI • NAKON TOGA SE POBOLJŠAVA STANJE NA OBJEKTU • OBAVLJAJU SE KONTINUIRANAED UKACIJA I UVJEŽBAVANJE Nije lako izdržati u kombinezonu.

6. 5. OZNAKE. UDALJENOST OD NAJBLIŽE STAMBENE ZGRADE SE ODREĐUJE SIMULACIJOM PRAĆENJE KONCENTRACIJA I NEUTRALIZACIJA SUSTAVI DOJAVE MORAJU FUNKCIONIRATI POPIS TVARI I PREDMETA KOJI SE SMIJU DRŽATI U SKLADIŠTU ILI POKRAJ NJEGA UPUTE.OTROVI KOJI DJELUJU U OBLIKU PLINA 1. SIMBOLI. ZNAKOVI. NATPISI PLAN INTERVENCIJE ZA SLUČAJ NESREĆE ZAŠTITNA OPREMA I LIJEKOVI ODNOSNO PROTUOTROVI TU BLIZU JE MORGANOV DVIGRAD. 4. 3. 2. . 7.

SIMULACIJA EKSPLOZIJE.LAKO HLAPLJIVI OTROVI NESREĆA NA NAFTOVODU JANAFA U RAVNOJ GORI. .

1 150 0.3 0.4 3.5 1. NA SKLADIŠTU U URBANOM PODRUČJU količina (kg) kilometri grad otvoreno 50 0.3 3.KLOR 1.7 8.3 2.6 1.4 5.6 6.9 750 1.4 .6 300 1.END POINT .8 100 0.5 2000 2.0 2.3 600 1.1 1000 1.0 5000 3.5 2500 2.

6 OBLAK KLORA 18 MINUTA NAKON IZLIJEVANJA 1 TONE OTROVA .1 4.3 2.8 5000 4.9 300 1.1 150 0.9 1000 2.5 1. END POINT ZA KLOR U PRIJEVOZU količina (kg) kilometri grad otvoreno 50 0.2.8 10.8 1.

DOSTUPNOST I SIGURNOST UREĐAJA VAŽNIH KOD INTERVENCIJE • Uređaji te potrepštine za ispravnu i učinkovitu dekontaminaciju odnosno pružanje prve pomoći • Alati i sredstva za intervenciju u slučaju nesreće • Drugo (npr. alternativni izvori energije) NEUTRALIZATOR KLORA .

predmete opće uporabe (npr. itd. . problem plastifikatora i drugih tvari dodanih u plastiku).NARAVNO DA TO NIJE SVE Nismo uopće obradili probleme vezane za hranu. vodu za piće.

.

O TOME VIŠE NA SEMINARIMA DA NE ZAVRŠI OVAKO. .