You are on page 1of 49

tel.

: 01-46-41-369
fax: 01-46-41-368
email:franjo.plavsic@hzt.hr
www.hzt.hr

ANALITIČKA TOKSIKOLOGIJA

MEĐUDJELOVANJA
DVIJE ILI VIŠE TVARI UZETE
ISTOVREMENO U ORGANIZAM MOGU
JEDNA DRUGOJ POJAČATI ODNOSNO
SMANJITI ŠTETNO ILI KORISNO
DJELOVANJE, IZAZVATI NOVA ŠTETNA ILI
KORISNA DJELOVANJA, ALI MOŽE SE
DOGODITI DA NE ULAZE U
MEĐUDJELOVANJA.
Najčešće ne znamo kako djeluju dvije tvari
istovremeno unijete u organizam.

MEĐUDJELOVANJE ZBRANJANJEM!

1+1 = 2
2+1 = 3

MEĐUDJELOVANJE VELIKIM
POJAČANJEM UČINAKA
(SINERGIZAM!)
To je slučaj kada dvije tvari imaju
jednake učinke na organizam, npr.
oštećuju bubrege, a kada se daju
zajedno učinci se nerazmjerno
pojačavaju.

1+3 = 15

2+0 = 8 .POJAČANJE UČINAKA! (potencijska interakcija) Kod ovog međudjelovanja neka tvar bez učinka pojačava učinak otrova kada se nađu u organizmu s njim zajedno.

RIZIK JE PAK VJEROJATNOST DA ĆE SE VAMA NEŠTO DOGODITI KADA RADITE S OPASNOM TVARI Kažu da nema nikakvog rizika. jer njega Bog čuva.ZNATE LI RAZLIKU IZMEĐU OPASNOSTI (HAZARDA) I RIZIKA? OPASNOST JE U OVOM PODRUČJU NEKO SVOJSTVO TVARI KAO NPR: OTROVNOST NAGRIZAJUĆE DJELOVANJE EKSPLOZIVNOST INFEKTIVNOST ITD. .

OTROVNOSTI TVARI (O) (razina opasnosti) 2.DUŽINI IZLOŽENOSTI (T) OTROVU R=OxDxT Ako je bilo koji činitelj umnoška jednak nuli i R je jednak nuli.O čemu ovisi rizik? RIZIK (R) OD OPASNE TVARI OVISI O TRI ČIMBENIKA: 1. .KOLIČINI OTROVA (D) KOJA ULAZI U ORGANIZAM 3. Oni bježe samo zato da smanje rizike skraćenjem boravka na opasnom mjestu. odnosno nema rizika.

ZA ODVIJANJE TOKSIKOKINETSKIH PROCESA IZRAZITO JE VAŽNA LIPOFILNOST/HIDROFILNOST MOLEKULE OTROVA ZAŠTO? .

Kod apsorpcije je to prelazak iz crijeva (vodena otopina otrova) kroz njegovu stjenku (lipidna barijera) u krv (vodeni prostor. . RASPODJELA. ELIMINACIJA) SKORO U SVIM PROCESIMA PRATIMO PRELAZAK OTROVA KROZ LIPOFILNU BARIJERU IZ JEDNOG U DRUGI VODENI PROSTOR.FARNAKOKINETIKA PROUČAVA ŠTO ORGANIZAM ČINI S OTROVOM (APSORPCIJA. SKLADIŠTENJE.

SHEMATSKI PRIKAZ PROLASKA KROZ LIPIDNU BARIJERU .

1. Hidrofilno (odnos manji od 1) DANAS SE NAJČEŠĆE DAJE KAO LOGARITAM TOG ODNOSA (Pow) . Lipofilno (odnos veći od 1) 2. Amfoterno (odnos oko 1) 3.LIPOFILNOST SE UTVRĐUJE MJERENJEM ODNOSA DIJELA RASPOREĐENOG U LIPIDNOM DIJELU PREMA DIJELU RASPOREĐENOM U VODI.

EKSPERIMENTALNO Nakon uravnoteženja lipidne i vodene faze pH 7 izmjere se koncentracije u jednom i drugom dijelu. OTAPALA -ranije maslinovo ulje (nije ujednačeno) -danas oktanol .

odnos “lipofilnih” prema “hidrofilnim” atomima. prema Nysu adicijom f-vrijednosti za pojedine fragmente molekule) . C prema O i N) • posebnim računalnim programima (npr.RAČUNSKI • približno (npr. npr.

04 streptomicin <0.01 neomicin <0.15 sulfagvandin 0.01 .0 metronidazol 0.Vrijednosti koeficijenata raspodjele nekih organskih .4 fenazon 1.molekula u oktanolu i fosfatnom puferu pH 7.06 debrizokin 0.4 Tvar Koeficijent raspodjele klorpromazin 3 500 amitriptilin 1 100 diazepam 631 klonazepam 257 pentobarbital 86 bromazepam 47 kloramfenikol 14 paracetamol 6.7 kofein 1.2 kinin 5.9 sulfometoksazol 0.

10 .Odnos broja atoma dušika i kisika prema broju atoma ugljika u molekulama nekih vitamina (za neznalice koji ne znaju kemiju). Tvar Bruto formula Odnos O+N prema CO askorbins ka kiselina C6H8O6 1.04 vitamin E C31H52O3 0.0 piridoksin C8H11NO 0.59 vitamin A C20H30O 0.05 kalciferol C28H44O 0.5 3 riboflavin C17H20N4 O6 0.

ZNAMO DA pH NIJE JEDNAK U SVIM DIJELOVIMA ORGANIZMA Kaže vuk sinu: “Nemoj nikad krenuti od želuca. jer je kiselo” .

. a u lužnatom mediju će biti ionizirane i hidrofilne.KOD IONIZIBILNIH TVARI LIPOFILNOST OVISI O pH VODENOG DIJELA • Organske kiseline će biti u kiselom pH protonirane i time lipofilne. • Kod baza će biti obratno nego kod kiselina (u lužnatom lipofilne a u kiselom hidrofilne) • Kod tvari koje se ne mogu ionizirati i kod amfoternih tvari biti će svejedno kakav je pH.

Promjene vrijednosti koeficijenata raspodjele u vodenoj i lipidnoj fazi u ovisnosti o pH vodenog dijela za kiseline (salicilna kiselina). lipofilne tvaru (fenacetin) i amfoterne tvari (kofein) . baze (prometazin).

TAKO JE TO! • DOK SU TVARI LIPOFILNE SLABO SU TOPLJIVE U VODI. ALI NEĆE KROZ LIPIDE. . • KAD SU HIDROFILNE OTAPAJU SE IZVRSNO U VODI. A PROLAZE KROZ LIPIDE BEZ PROBLEMA.

C – prelazak hidrofilne tvari kojoj je topljivost u vodenom dijelu značajno viša nego u lipidnoj membrani .Različiti slučajevi prelaska iz jednog vodenog otapala u drugo kroz lipidnu membranu za tvari različite polarnosti: A – prelazak amfoterne tvari kojoj je topljivost slična u vodenom i lipidnom dijelu. B – prelazak lipofilne tvari kojoj je topljivost u lipidnom dijelu mnogo viša nego topljivost u vodenom dijelu.

Dijagram ovisnosti brzine jednostavne i olakšane difuzije (v) o koncentracijskom gradijentu (c2-c1) .

DVA SU PRISTUPA PROUČAVANJU FARMAKOKINETIKE • DESKRIPTIVNI (najčešći u praksi) • MATEMATIČKI (naravno da je to znanost. ali rezultate se koristi u praksi na stotinu mjesta i načina) Zašto je npr važan podatak o vremenu polueliminacije za neki otrov? .

VAŽNE JEDNOSTAVNE FARMAKOKINETSKE VELIČINE .

TEMELJNE FARMAKOKINETSKE VELIČINE .

IZRAČUNAVANJE IZ EKSPERIMENTALNIH PODATAKA VOLUMEN RASPODJELE: V = Q/B Q = ukupna količina lijeka u organizmu B = koncentracija lijeka u plazmi ili serumu u vremenu 0. ZAKLJUČAK: V je fiktivna veličina .

5) / β TE = 0.693 / β • I TO JE SVE.5) = -β*TE TE = ln(0.5*C1=C1* e-β*TE ln(0. TAKO JEDNOSTAVNO! .VRIJEME POLUELIMINACIJE IZ PLAZME Vrijeme kroz koje koncentracija padne na polovicu vrijednosti iz početka motrenja C2 = C1 * e-β*T (C2=0.5*C1) 0.

primjene) Broj prostora u složenom modelu Koncentracija u vremenu nula u i prostoru βi Nagib krivulje pada koncentracije u prostoru i PRIMJERI DVOPROSTORNI MODEL (i. v.i 1 C  ΣA e T CT T n Ai n i -βiT Koncentracija tvari u promatranom prostoru (središnji) u vremenu T Vrijeme od početka složenog procesa (npr. primjena): CT = B * EXP (-β * T) – A * EXP (-α * T) .

MODELIRANJE • DINAMIČKO • PROSTORNO NIŠTA BEZ RAČUNALA! .

PRIKAZ JEDNOSTAVNOG DINAMIČKOG MODELA KA KE ORGANIZAM .

PRIMJER PROSTORNOG MODELIRANJA APSORPCIJSKI PROSTOR V(A) Q(A) K(A) K(1) CENTRALNI PROSTOR V(1) Q(1) K(E) ELIMINACIJA Q(E) K(2) PERIFERNI PROSTOR V(2) Q(2) .

Q(2) = količina lijeka u vanjekom prostoru. K(1) = konstanta brzine prelaska iz središnjeg u vanjski prostor. Oznake: V(A) = volumen apsorpcijskog prostora. Q(1) = količina lijeka u središnjem prostoru.Prikaz višeprostornog farmakokinetskog modela što uključuje prelazak lijeka iz apsorpcijskog u središnji prostor. raspodjelu između središnjeg i vanjskog prostora te različite mehanizme eliminacije lijeka iz središnjeg prostora. K(A) = konstanta brzine apsorpcije lijeka. V(1) = volumen središnjeg prostora. Q(A) = količina lijeka u apsorpcijskom prostoru. K(E) = ukupna konstanta brzine eliminacije lijeka iz organizma. K(2) = konstanta brzine prelaska iz vanjskog u središnji9 prostor. Q(E) = ukupna eliminirana količina lijeka. . V(2) = volumen vanjskog prostora.

KOME I KAKO KORISTE IZRAČUNATI FARMAKOKINETSKI PARAMETRI? • LABORATORIJSKA I KLINIČKA ISTRAŽIVANJA (npr. istraživanje interakcija. izbor tehnike uklanjanja otrova iz organizma. procjena opasnosti novih kemikalija. razvoj pripravaka starih lijekova. itd. razvoj novog lijeka.) • RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA (npr.) . itd.

) IZABRATI KAD GOD JE TO MOGUĆE IN VITRO POKUSE UMJESTO ONIH NA ŽIVOTINJAMA (npr.FARMAKOKINETSKI/TOKSIKOKINETSKI POKUSI MORAJU SE DOBRO PLANIRATI NA NAČIN • • • • IZBOR PRIKLADNOG MODELA ZA POKUS (u prvim fazama obvezno prikladne životinje. ljude iz ograničene dobne skupine i sličnih po zdravlju i socijalnom podrijetlu). PLANIRATI POKUS TAKO DA UZ ŠTO MANJE ŠTETE DADE POUZDANE REZULTATE. u fazama kliničkih ispitivanja zamijeniti ljude životinjama kad god je to moguće. itd. IZABRATI ŠTO JE MOGUĆE HOMOGENIJU SKUPINU (visoko srođene životinje. . in vitro disolution rate istraživanja).

A TEK KASNIJE SE JAVLJAJU KLASIČNA TOKSIKOKOKINETSKA ISPITIVANJA MJERENJEM KONCENTRACIJA U PLAZMI ILI SERUMU.ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJSKOM MODELU • • • • • ODVIJAJU SE U PRETKLINIČKIM FAZAMA ODMAH NAKON ISPITIVANJA UČINKOVITOSTI ILI ZA OTROVE NAKON PRVIH TOKSIKOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA. OBIČNO SE PRVA ISPITIVANJA OBAVLJAJU MJERENJEM KONCENTRACIJE TVARI U RAZLIČITIM TKIVIMA. GLAVNI IZBOR U ISTRAŽIVANJIMA SU JOŠ UVIJEK ŠTAKORI IAKO SE SVE VIŠE KORISTE I DRUGI SISAVCI. mjerenje koncentracija tvari specifičnim metodama je mukotrpno zbog velikog broja analiza). BROJ ŽRTVOVANIH ŽIVOTINJA OVISI O PRISTUPU (radioizotopom obilježena tvar zahtjeva manji broj životinja ali je metoda skupa. REZULTATI SE TEŠKO PRENOSE NA LJUDSKI MODEL .

kako bi se utvrdilo red veličina koncentracija tvari u organima od interesa te utvrdilo koji su to organi. U pokus ulazi velik broj životinja jer u svakom vremenskom razmaku nakon doze treba žrtvovati potreban broj životinja (Ako imate 15 mjernih točaka nakon doze i trebate za svaku od njih desetak životinja onda će na kraju pokusa biti žrtvovano oko 150 njih).PLAN POKUSA NA MALIM ŽIVOTINJAMA BEZ OBZIRA O FAZI ISTRAŽIVANJA • • • Uzimaju se samo visokosrođena legla (uglavnom wistar štakori) zbog mogućnosti ponavljanja rezultata u bilo kojem laboratoriju te zbog lakše statističke obrade rezultata. . Dobro je krenuti s pilotskim pokusom na desetak životinja.

Mean (n = 8) pharmacokinetic in various tissues of the rat after oral application of azythromycin (A) and erythromycin (E) (200 mg kg-1) .ISTRAŽIVANJE Pharmacokinetic parameter+ (unit) Tissue Antibiotic t1/2el t1/2abs Cmax AUC0-inf (h) (h) (mg l-1) (mg*h l-1) Liver A E 13.2 962 92 17 000 579 Kidney A E 18 - 5.2 - 0.5 131 + For definition see Material and Methods .9 - 4.2 538 69 23 268 673 Lung A E 8.1 - 962 5.2 - 4.9 752 95 13 173 960 Ileum A E 9.3 1992 77 23 429 718 Brain A 7.

21 t1/2abs (h) 0.82 B (mg 1-1) 0.14 0.12 A (mg 1-1) 125 0.Mean (n=10) pharmacokinetic parameters for azithromycin and erythromycin after administration of doses of 80 mg kg-1 to rabbits (ISTRAŽIVANJE) Pharmacokinetic parameter+ (unit) azithromycin erythromycin 0 0.72 1.105 AUC0-inf (mg*h 1-1) 20 4 VD++ (1 kg-1) 571 762 t1ag (h) + For definition see Material and Methods ++ Determined assuming absolute biovailability of approximately one .26 0.8 tmax (h) 0.71 t1/2a (h) 0.19 0.69 0.8 Cmax (mg 1-1) 0.1 12.85 t1/2e1 (h) 29.

PAS BEAGLE (dobar izbor zbog izrazito dobre suradnje) SVINJA I TO PO MOGUĆNOSTI «MINI PIG» (bolji je model od psa. . MAJMUN (ne dolazi u obzir zbog rođačkih veza s čovjekom i zbog visoke cijene – razmislite o diskriminaciji prema životinjama u odnosu na to koliko su u evolucijskom lancu daleko od nas). ali ne surađuje u svojim mukama).MODELI U FAZAMA KLINIČKIH ISPITIVANJA • • • • ČOVJEK (ako drugačije ne može biti).

NJIH NE UBIJAMO RADO SURAĐUJU U POKUSU .

U FARMAKOKINETICI VRIJEDI SKORO KAO ČOVJEK .

42 119. (mg h/1) 133.8 TE/2 (h) 91.999 0.89 AUC 0-24 meas.55 0.00 3249.2 Cv simul.996 * relative values . 0. Lubor caps.2481 KE (h-1) 0. /simul.44 0.46 AUC 0-INF simul.08 3.95 TV means.0242 4.90 156.991 0.08 2. (h) 15 11.16 clearance* (1/h) 0.12 76.5 TA/2 (h) 0.57 154. (mg/1) 3301.86 V* (h) 3. (mg h/1) 137.36 5.18 5.Pharmacokinetic constants calculated from piroxicam plasma kinetics in six dogs (mean curves) after rectal and oral application of 20 mg dose (RAZVOJ) Constant Formulation Felden supp. Lubor supp.16 1806.0076 0. (mg/1) 6.52 8.3 Cv means (mg/1) 7.593 0.0234 0.26 7.30 122. (h) 4.30 6.805 correlation meas.013 KA (h-1) 1.76 51.69 3.0090 0.7 4 TV simul.259 1. AUC 0-24 meas.

IPAK JE ČOVJEK STUDENT NAJBOLJI IZBOR .

. .KAKO SE IZVODI POKUS NA LJUDIMA • • • • • • • • Mora postojati čvrst dokaz da izvođenje pokusa neće naškoditi niti jednom od ispitanika. Dragovoljci moraju pristati pridržavati se pravila utvrđenih Planom pokusa i prijaviti svako odstupanje. a konačno dopuštenje daje Državni etički komitet. Dragovoljci (većina pristupa pokusu zbog novčane nadoknade) moraju biti detaljno upoznati s planom pokusa te štetama i koristima koje mogu očekivati. a također sa svojim pravom istupanja iz pokusa u bilo kojem trenutku njegova izvođenja. O ispitanicima tijekom pokusa stalno vodi brigu liječnik specijalist. kako bi se isključilo ispitanike koji odudaraju od prosjeka. koji je školovan za održavanje temeljnih životnih funkcija. Svaka nuspojava se bilježi i isključuju se iz pokusa ispitanici kod kojih se javljaju za njih teško podnošljivi štetni učinci. Prije ulaska u pokus obavljaju se detaljne pretrage. Etički komitet ustanove mora odobriti pokus. Sudionici pokusa nakon razgovora s voditeljem pokusa moraju dragovoljno pristati na sudjelovanje i potpisati «Informirani pristanak» (Znate li što je to?).

ali konačni proizvod je bio lošeg okusa.ISTRAŽIVATI SE SMIJE SVE ŠTO JE U SKLADU S HELSINŠKOM DEKLARACIJOM O PRAVIMA ČOVJEKA PRIČA O PROPALOM POKUSU FARMAKOKINETIKE RESVERATROLA • Prije više godina prijavio sam naslovni projekt. • Bi li vi kao dragovoljci radije pili crno vino. Ministar zdravstva je odbio i raspravljati o pokusu unatoč tome što u Francuskoj smatraju kako je crno vino zapravo lijek. Problem je bio u tome što bi u kliničkoj ustanovi trebalo kroz vrijeme od desetak minuta pojiti ispitanike crnim vinom (oko pola litre ili čak možda više) da bi se moglo pratiti koncentracije dragocjene tvari. ili bi pristali sudjelovati u pokusu s nekakvim ekstraktom? . Tako je pokus propao. Pokušali smo pokuse s uparavanjem crnog vina i otapanjem ostatka u destiliranoj vodi. koji je trebao krenuti od sinteze resveratrola (flavonid iz pretežno crnog vina za kojeg se misli da je odgovoran za «Francuski sindrom»). a kasnije su Francuzi stavili na tržište ljekovite pripravke resveratrola izoliranog nepoznatim putom. makar to bilo u zdravstvenoj ustanovi.

ČEMU SLUŽE REZULTATI FARMAKOKINETSKIH ISTRAŽIVANJA? • UTVRĐIVANJE OPTIMALNOG REŽIMA DOZIRANJA NOVOG LIJEKA • USPOREDBA BIOEKVIVALENCIJE PRIPRAVAKA • INDIVIDUALIZACIJI TERAPIJE • IZBORU TEHNIKE IZVANTJELESNE ELIMINACIJE • FARMAKOKINETSKE INTERAKCIJE • RAZLIČITA BROJNA ISTRAŽIVANJA .

PROCJENA NAKUPLJANJA PIROKSIKAMA UZ ODREĐENI REŽIM DOZIRANJA .

Prikaz nakupljanja nekog lijeka uz različite doze i intervale doziranja .

. JEDNA OD NAJVAŽNIJIH JE I OPET PROLAZAK KROZ LIPIDNU BARIJERU. ALI PRVO TREBA NAUČITI NEKE STVARI.A DESKRIPCIONA FARMAKOKINETIKA ? IMA ONA PUNO POSLA NA SVE STRANE.

itd.ČINITELJI S UTJECAJEM NA PROLAZ KROZ LIPIDNU BARIJERU • • • • • • pH tekućina s jedne i druge strane barijere lipofilnost otopljene tvari površina barijere prokrvljenost gradijent drugi čimbenici (npr. motilitet.) . stupanje vezanja na bjelančevine.