You are on page 1of 41

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

- predavanja za studente II godine -

Utjecaj Konvencije o biološkom diverzitetu na
globalnom nivou
-povećana zabrinutost za konzervacijom i održivim
korištenjem biljnog diverziteta - posljednjih 30 godina,
- 1992. godina - održavanje Konferencije Ujedinjenih
nacija o razvoju životne sredine (United Nations
Conferences on Earth Development, UNCED) u Rio de
Janeiro - Samit Planete ('Earth Summit'),
- Konvencija o biološkom diverzitetu (Convention on
Biological Diversity, CBD)
- U CBD-u naglašen značaj zajedničkih napora o
formiranju državnih strategija održivog upravljanja
prirodnim resursima,

-

Konvenciju potpisalo 188 članica sa tri ključna cilja:

konzervacija biološkog diverziteta;

održiva upotreba komponenti biološkog diverziteta;

poštena i ravnomjerna raspodjela koristi od upotrebe
genetičkih resursa (UNEP, 1992).

- CBD - utvrdila da biološki diverzitet predstavlja prirodni
resurs koji zahtijeva upravljanje na održivim osnovama,
- održivo korištenje biodiverziteta i mogućnost profita od
biološkog diverziteta na ekonomičan i etičan način je
pokrenulo incijativu za konzervaciju biodiverziteta naročito
siromašnijih zemalja svijeta,

• Kroz definiranje ciljeva CDB-a realizirana je ključna
znanstvena analiza 'Globalna procjena biodiverziteta'
(Global Biodiversity Assessment, 1995, UN Environment
Program (UNEP)).
• Opća procjena biodiverziteta je obuhvatilu globalnu
procjenu trenutnog stanja poznavanja biološkog diverziteta
u kojoj je učestvovalo preko 1500 eksperata različitih
• pet osnovnih područja antropogenog djelovanja
identificirano je sa aspektima biodiverziteta:
- agrikultura, ribarstvo i prekomjerno korištenje prirodnih resursa,
-

uništavanje staništa, fragmentacija i degradacija,
introdukcija egzotičnih/invazivnih organizama i bolesti,
zagađenje tla, vode i atmosfere,
globalne promjene.

• Značaj WSSD-a . • WSSD je održan 2002. (iiii) agrikukultura i (iiiii) biodiverzitet. • WSSD su označile pet najznačajnijih područja međusobno povezanih: •(i) voda. .• Procjena globalnog biodiverziteta bile osnova za Svjetski samit o održivom razvoju (World Summit on Sustainable Development. 2002. (ii) energija.zajednički međunarodni stav koji naglašava i međusobno povezuje biodiverzitet u kontekstu smanjenja siromaštva i značaj biodiverziteta u očuvanju integriteta drugih vitalnih resursa. životna sredina). WSSD). godine u Johanesburgu biodiverzitet jedno od pet najznačajnijih područja u kojem se moraju poduzeti akcije u cilju sprečavanja siromaštva i postizanja šireg cilja održivog razvoja. (iii) zdravstvo (incl.

108 vrsta ptica je nestalo od 1880.a smanjiti stopu redukcije biodiverziteta do 2010. 2003). • u posljednjih 500 godina nestalo 816 vrsta (2001) ili je pak nestalo sa svojih prirodnih staništa.• Cilj WSSD . • razvoj okvirnog progama dugoročnog monitoringa biodiverziteta. metoda uzorkovanja za sakupljanje novih podataka o biodiverzitetu te popunjavanje postojećih praznina u trenutnim saznanjima (Royal Society Working Group. . godine što predstavlja vrlo visoku stopu nestajanja s obzirom na ukupan broj vrsta registriranih ptica. • npr. godine.

godine prije zasjedanja WSSD-a svjetska zajednica je iskazala da je neophodno mnogo razumljivije. godine. a najvažniji jeste formiranje taksonomski standardizirane svjetske čekliste biljnih vrsta. 2002). preciznije i kohezivnije shvatanje biljnog svijeta i da to mora biti međunarodni prioritet. .• Istovremeno u kontekstu CBD-a. odnosno popisa svjetske flore. godine učesnice CBD-a su usvojile Globalnu strategiju za konzervaciju biljaka (GSPC) (UNEP. 2002. • • 16 postavljenih ciljeva koji su vremenski ograničeni do 2010. • Hag 2002.

godine.Zaštićena područja u funkciji konzervacije biodiverziteta • Nacionalni park Yellowstone (USA) 1872. • Od početka 1970. godine. • Svaka zemlja . • Nacionalni park Capul Kaliakra u Rumuniji 1890. itd.oko 65 000 zaštićenih područja pod 600 različitih tipova sistema zaštite prirode (nacionalni parkovi. regionalni parkovi. godina značajan je porast u određivanju državnih zaštićenih područja kada je većina zemalja počela implementirati vlastite nacionalne zakone o zaštiti prirode. • Vrlo često nacionalni zakoni se preklapaju sa opće prihvaćenim standardima u izboru zaštićenih područja.).razvila vlastiti sistem tipova zaštićenih područja • Evropa . . zaštićeni pejzaži. prirodni rezervati.

• Svaki tip selekcije zahtijeva inventarizaciju odnosno listu vrsta koja mora biti zaštićena.prioriteti koji imaju za cilj očuvanje najvrijednijih ili najranjivijih područja sa aspekta biodiverziteta. a da bi to bilo postignuto neophodno je poznavanje taksonomije grupa organizama. . • Selekcija područja bi trebala biti izvedena na osnovu specifičnih kriterija u odnosu na jasne objektivne ciljeve.Izbor područja visokih vrijednosti biodiverziteta • Selekcija zaštićenih područja ili područja sa specifičnim mjerama konzervacije .

kada su u pitanju više biljke najbolji sistem je prisustvo biljaka sa Crvene liste prema IUCN kategorizaciji. ptice. • Sa druge strane.• Brojne zemlje uspostavile vlastite sisteme za inventarizaciju područja. vlastiti ZNIEFF sistem (Zone naturelle d'interet ecologique. biljne vrste. a koje pak definira Odbor za konzervaciju prirode (1989).) koji propisuje Zakon o prirodi i pejzažima (1981). • Naprimjer. u Ujedinjenom Kraljevstvu . .. faunistique and floristique.područja od specijalnog znanstvenog interesa se biraju na osnovu kriterija (vegetacija. a najveći dio prvenstveno zahavaljujući botaničkim interesima. a manju vrijednost imaju vrlo rijetke ili rijetke biljke. • Francuska pak koristi tzv. 1982) za određivanje zaštićenih područja i preko 14 000 ZNIEFF područja od lokalnog do međunarodnog ranga je identificirano.

• Cilj: kvantificiranje i lociranje područja koja su značajna za dugoročni opstanak biljnih populacija vrsta u Evropi.program organizacija Plantlife International. područja koja zahtijevaju prioritet zaštite kriteriji definirani tzv. da informacije i potpomogne implementaciju Habitats Directive te Bernske konvencije. 1972 (Direktiva o staništima).• Na nivou EU. 1995). . • Kada je u pitanju konzervacija biljaka . • IPA ne predstavlja konzervacijski program sam za sebe nego ima za cilj da pruži podršku. Habitats Directive. a označen je kao Značajna biljna područja (Important Plant Areas. • Nacionalni prijedlozi područja koja zahtijevaju zaštitu staništa ili vrsta razmatraju se unutar 6 biogeografskih zona koje obuhvataju 15 članica EU. IPAs. odnosno na međunarodnom nivou.

prisustvo globalno i regionalno ugroženih biljaka. 2002) i glavni cilj Evropske strategije za konzervaciju biljaka.• Smjernice za selekciju IPA područja su definirane 1995. • Identifikacija IPA područja . ali i variranje između područja na državnom nivou.suštinski dio Globalne strategije za biljnu konzervaciju (UNEP. • IPA područje mora zadovoljiti jedan od ovih kriterija. .izuzetno botaničko bogatstvo i diverzitet (u odnosu na pripadnost biogeografskoj zoni).glavni prioritet IUCN Komisije za preživljavanje biljnih vrsta unutar Globalnog programa konzervacije biljaka. • Identifikacija IPA područja . . godine i one osiguravaju vrlo jednostavne i transparentne kriterije koji dozvoljavaju poređenja na globalnom nivou.one su: . .tip staništa od globalnog ili regionalnog značaja.

735 nevladinih organizacija. 35 drugih članica te preko 10 000 dobrovoljnih istraživača iz 181 zemlje.Značaj Međunarodne unije za konzervacije prirode (International Union for Conservation of Nature.surađuje. . godine. inicira i potiče suradnju sa svim društvima (zajednicama) na očuvanju integriteta i diverzitetu prirode te osigura pravednu raspodjelu i ekološki održivo korištenje genetičkih resursa. obuhvata 77 država. 112 vladinih agencija. IUCN) • IUCN – osnovan 1948. • Svrha IUCN-a . • Dosada je IUCN je potpomogao izradu nacionalnih strategija očuvanja biodiverziteta u 75 različitih zemalja.

. • Specifični ciljevi IUCN Crvene liste i kriteriji predstavljaju (IUCN.• IUCN kategorije Crvene liste i kriteriji imaju za cilj da budu što jednostavniji.osigurati sistem koji je konzistentno primjenjiv za što više ciljanih grupa. • Opći cilj Crvene liste osigurati eksplicitni i u najširem smislu objektivni okvir za klasifikaciju vrsta bez obzira na taksonomsku pripadnost prema kriteriju ugroženosti odnosno riziku nestanka.osigurati bolje razumijevanje klasifikacije vrsta prema stepenu ugroženosti kroz listu ugroženih vrsta. praktičnije i razumljiviji sistem klasificiranja vrsta za koje postoji visok rizik od nestajanja na globalnom nivou. . 2001): .poboljšati objektivnost prilikom evaluacije različitih faktora koji utječu na rizike nestanka vrsta. .

• Kriteriji ugroženosti se primjenjuje na nivou vrste ili podvrste i to isključivo za populacije unutar prirodnog rasprostiranja ukoliko se ne radi o introdukciji vrsta izvan poznatog rasprostranjenja.skup svih jedinki jednog taksona. a subpopulacije izdvojene jedinke unutar areala (područja prirodnog rasprostiranja). • Populacija . . ali u istoj biogeografskoj zoni i isključivo u funkciji konzervacije. • Populacije koje pripadaju vrsti i podvrsti predstavljaju taksone (označeni kao taksoni).

Kategorije biljnih vrsta prema kriteriju ugroženosti Izumrle (Extinct. EX) Takson se smatra Izumrlim s obzirom da ne postoji uvjerljiv dokaz da i posljednja individua nije umrla. također. odnosno nakon detaljnih istraživanja na očekivanim staništima kroz različite vremenske periode nije moguće uočiti niti jednu individuu. EW) Takson se smatra Izumrlim u prirodi kada se zna da preživljava isključivo pod uvjetima kultivacije i to izvan nekadašnjeg područja rasprostranjenosti. Apiaceae) . Cachrys alpina. (Primula minima. Primulaceae. odnosno nakon detaljnih istraživanja na očekivanim staništima kroz različite vremenske periode nije moguće uočiti niti jednu individuu. Izumrle u prirodi (Exctinct in the Wild.

odnosno da se suočavaju sa visokim rizikom od nestajanja u prirodi. VU) Osjetljivi taksoni su oni za koje se smatra da će u bliskoj budućnosti preći u kategoriju Ugroženih. Ugrožene (Endangered. Osjetljive (Vulnerable.Kritično ugrožene vrste (Critically Endangered. EN) Takson se smatra Ugroženim kada postoje dokazi da se suočava visokim rizikom smanjenja populacije ili broja jedinki zbog jednog ili više faktora. CR) Takson se smatra Kritično ugroženima kada postoje dokazi da se suočava sa ekstremno visokim rizikom smanjenja populacije ili broja jedinki na granici izumiranja. .

NT) Takson je gotovo osjetljiv. ali ne zadovoljava niti jedan kriterij od prethodno nabrojanih kategorija.Gotovo osjetljiva (Near threatened. npr. ali je izvjesno da će u skoroj budućnosti preći u neku od prethodnih kategorija. Nedovoljno poznata (Data Deficient. DD) Ne postoje precizni podaci o faktorima ugroženosti od nestajanja na osnovu rasprostranjenja i stanja populacija. biologija i fiziologija vrste. iako ostali podaci mogu biti raspoloživi. U ovu grupu pripadaju široko rasprostranjene i česte vrste. Neobrađena (Not evaluated. NE) Uopće ne postoje podaci o procjeni rizika taksona . LC) Takson se smatra najmanje zabrinjavajućim ako ne dotiče niti jedan kriterij od prethodno navedenih. Najmanje zabrinjavajuća (Least concern.

• fragmentiranost staništa .povećani rizik od nestajanja uslijed pojavljivanja jedinki u malim i izoliranim subpopulacijama (kriterij B). tj. • kvantitativna analiza rizika – numerički iskaz procjene rizika npr. • ekstremne promjene (smanjenja i povećanja) veličine populacije i rasprostranjenosti. samo 50. • lokalitet – ekološki i geografski definiran pojam gdje na stanište može utjecati jedna pojava na sve prisutne jedinke (npr.Kriteriji procjene rizika ugroženosti • opadanje u broju zrelih jedinki u određenom periodu (%) uzrokovanu neprirodnim procesima (kriterij A). • pojavljivanje izrazito malih populacija čiji je broj zrelih (reproduktivno sposobnih) jedinki manji od 250. zagađenje) (kriterij B i D). a koje se odvijaju brzo i često (kriterij B i C). populacijska vijabilnost analize (kriterij E) .

.Karakteristike Kritično ugroženih taksona (CR) .. . Kriterij A – redukcija populacije u veličini: . .redukcija populacije 90% tokom posljednjih 10 godina ili tri generacije. .redukcija populacije za 80% tokom posljednjih 10 godina ili tri generacije.neophodno je da zadovoljava neki od prethodno navedenih kriterija i s tim u vezi suočava se visokim rizikom od nestanka na prirodnim staništima..Geografska rasprostranjenost: .obim pojavljivanja manji od 100 km2... Kriterij B .redukcija populacije za 80% za koju se pretpostavlja ili se sumnja da će se odviti narednih 10 godina ili tri generacije. ... .

. Kriterij D ..populacija broji manje od 50 zrelih individua Kriterij E ....Kvantitativna analiza ukazuje na vjerovatnoću nestanka ili izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije.Kriterij C – brojno stanje populacije manje od 250 zrelih individua.dinamika redukcije od najmanje 25% unutar 3 godine ili jedne generacija (najviše do 100 godina u budućnosti). a: ..

tip vegetacijske jedinice u kojem obitava takson.. • Oba dokumenta predstavljaju osnovu za planiranje i sistem mjera na konzervaciji i zaštiti navedenih taksona i njihovih staništa.). fotodokumentacija. • Crvena knjiga sadrži detaljnije podatke (precizan opis taksona.• Crvena knjiga (Red Book) i Crvena lista (Red list) predstavljaju dokumente koji u sebi sadrže popis taksona (podvrste i vrste) za koje prema kriterijima IUCN-a utvrđen status ugroženosti odnosno procijenjen rizik od izumiranja. . precizan opis staništa. geografsko rasprostranjenje.. • Crvena lista sadrži listu taksona sa manje podataka (ime taksona sa procjenom ugroženosti i kratak komentar). procijenjeni rizici.

• Osnova za IPA program leže u GSCP (2002) kao jedan od ciljeva te strategije za 2010.Značajna biljna područja .. godine. . IPA) • Prirodni ili poluprirodni lokalitet koji je značajan za floru i karakterizira se značajnim botaničkim bogatstvom ili sastavom rijetkih. • Cilj IPA programa . godinu. ugroženih i enemičnih taksona ili vegetacije od izuzetne botaničke važnosti.IPA područja (Important Plant Areas. Glavni cilj IPA program je zaštita 50% najznačajnijih područja raznolikosti flore do 2010.formiranje mreže i zaštita područja najboljih za očuvanje flore u Evropi i ostatku svijeta koristeći koegzistentne kriterije.

• IPA program . Tri osnovna principa identifikacije IPA Kriterij A – lokalitet sadrži populaciju jednog ili više taksona koji su od globalnog evropskog značaja za zaštitu. Kriterij C – lokalitet je od izraziti primjer staništa od globalnog ili evropskog značaja za zaštitu ili botaniku . Kriterij B – lokalitet sadrži izuzetno bogatu evropsku floru u odnosu na biogeografsku zonu u kojoj se nalaz.okvir za identifikaciju ovih područja u cilju njihove zaštite prema definiranim kriterijima.

.Diverzitet flore Bosne i Hercegovine i njen položaj u okviru CBD-a. hidrološka i pedološka raznolikost. specifična geološka historija tokom posljednjih nekoliko ledenih doba.51129 km2. odnosno pribježištem gdje su sklonile brojne biljne vrste tokom oledbi. • Izražena geomorfološka. • BiH unutar Balkana. rijetkih glacijalnih i tercijernih reliktnih biljaka. ekoklimatska raznovrsnost. IUCN-a i IPA • Bosna i Hercegovina . Mediterana i Evrope se smatra velikim refugijalnim centrom. ali i dugotrajan antropogeni utjecaj razlozi su izrazitog raznovrsnog biljnog svijeta koji se karakterizira se visokim stepenom endemizma.

. Španija. Hrvatska. Pteridophyta i Spermatophyta) .• Stoga. •Broj vaskularnih biljaka (Bryophyta. Grčka. na geografski malom prostoru postoje brojni endemni centri u kojima se i sada odvijaju procesi nastajanja novih vrsta.ukupno 5134 taksona •BiH se svrstava u sam vrh evropskih zemalja koje se odlikuju izraženo visokim stepenom biljnog biodiverziteta kao što su Italija.

Ugroženi predstavnici Pterydophyta: Notholaena maranthe – stare ultrabazične stijene Asplenium cuneifolium – stare ultrabazične stijene Selaginella helvetica – stare ultrabazične stijene Ceterach javorkae – pukotine karbonatnih stijena Asplenium lepidum – pukotine karbonatnih stijena Asplenium fissum – pukotine karbonatnih stijena planinskog pojasa Sve vrste roda Lycopodium sp. annotinum) Marsillea quadrifolium – vodena staništa Adianthum capillus-veneris – pukotine sedrenih stijena . (clavatum.

• Coniferophytina . • Liliatae .Spermatophyta – sjemenjače • Najviši stepen raznolikosti unutar razreda Magnoliatae • Magnoliatae .2608 vrsta. 943 podvrste i 148 hibrida. 135 podvrsta i 16 hibrida. Najbrojnije porodice vrstama .40 vrsta i 4 podvrste te 4 hibrida.648 vrsta.

• Specifičnost flore BiH . Crataegus. a koji je inače označen kao neoendemni centar. . Festuca. planinske vrhove.brojni paleo. odnosno području planina Prenja. Alchemilla. Carex – potencijalne nove vrste. • 450 taksona endemičnih za BiH koje pripadaju višim biljkama.i neoendemi. Čvrsnica i Čabulja. glacijalni i tercijarni relikti koji su uglavnom vezani za klisure. kanjone. • Većina tih stenoendema (endemi izrazito malog prirodnog areala) se nalazi u Hercegovini. Hieracium. • nedovoljno istraženi rodovi kao što su Rosa. Rubus. Centaurea.

.

2009).• Područje jugozapadne Hercegovine (autori su označili kao južna Bosna) predstavlja područje označeno kao Biodiversity Hotspot (vruće područje biodiverziteta. odnosno izrazito visoke stope biološke raznolikosti) na nivou Mediterana. a takvih područja je prisutno oko 29 (Diadema i Medail. . • Veći je broj endemičnih taksona koji su svojom rasprostranjenošću ograničeni na širem dijelu Dinarskog gorja. odnosno Balkanskog poluotoka.

.

.

dijabazi i amfiboli. Gypsophylla spergulaefolia. Haplophyllum boisserianum. područje rijeke Bosne između Zavidovića i Nemile. Maglaj. . Kladanj. Potentilla visianii. • Najznačajnija staništa za biljni svijet imaju stijene sa dominacijom serpentinofita sa peridotitima (zapadna Bosna od Kozare prema planinama Uzlomac i Borje. nigrescens. Tipični serpentinofiti: Scrophularia tristis. Olovske luke. dolina Lima prema Rudom). Na istoku su značajna područja oko Višegrada (planina Sjemeč. rijeka Gostović. Banovići.• Staništa ofiolitske zone koju grade stare vulkanske stijene ili ultrabazične u čijem sastavu dominiraju serpentiniti. Varda. Ozren planina. Reliktni serpentinofiti: Halacsya sendtneri. Centaurea dubia ssp. peridotiti. Asplenium adulterinum. serpentinica. Sesleria latifolia var. Fumana bonapartei. desna obala Spreče. Euphorbia gregersenii.

Euphorbia hercegovina. . Donjeg Vakufa. Drežnice. Acinos orontius.• Staništa bogata endemičnim biljkama predstavljaju staništa na dolomitnoj geološkoj podlozi za koji se pretpostavlja da je nastao još u tercijeru te predstavlja staništa za tercijerne biljne vrste . Prusca i Kupresa. Endemične vrste: Alyssum moelendorfianum. odnosno refugijume za brojne biljne vrste. Thymus aeropunctatus. gornji tok Neretve oko Doljanke. • Područja bogata dolomitnim staništima su: okolina Konjica. Lastva kraj trebinja. područje oko Drvara. Koprivnica kod Bugojna. Orchis zlatari.

• IPA program još nije niti započet prema dostupnim informacijama. 2008' koju je finansirao GEF (Global Environment Facility) i UNEP. • BiH realizirala dokument Strategija BiH sa akcionim planom za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2010) te je izradila studiju 'BiH – zemlja raznolikosti. 1996).• BiH je potpisnica CBD-a od 2002. • BiH dosada ima samo preliminarni popis za izradu Crvene liste (Šilić. tako da Crvena Knjiga nije još izrađena. te je u okviru aktivnosti prema CBD-u neophodno ostvariti ciljeve koje propisuje CBD. godine. .

Helleborus multifidus (R) Ilex aquifolium (V) .

Iris bosniaca (V) Viburnum maculata (R) .

Corydalis ochroleuca ssp. leiosperma (R) Micromeria croatica (R) .

Amphoricarpus neumayeri (R) Lilium cattaniae (V) .

Sorbus semipinnata (V) Quercus schneideri (?) .