You are on page 1of 56

 



 


   !"6!9':'3"'
 VISPAK dd, Visoko :



 OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic  '!&!$3)*+
 VEGAFRUIT doo, Doboj Istok  !'7#('!68"!
 !"#$% 
4

 KLAS doo, Sarajevo  "86''!683


 &"!'!#"#


  '6"&($%
 ('$)*+  '"6;
 $)"& %  FAVEDA doo, Sarajevo
 !"!-'("!#
./  68"#$%

 BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)  VELVET TRADE doo, Sarajevo
 ARGETA doo, Sarajevo  $!. ./; 
 ("!#!(!'2!  8'3!''6
/
Koprivnica  "$'6"'!6'!
 #'(3!#4
6;
"
 !#4
 OMEGA COMERC doo, Visoko
 #'('$ ./
  6!(/6 
 "
4
 $$2!$(!;/
 "!(!')5%$+
%  PURIS dd, Pazin

HALAL KVALITETA
 !"2"!6!'#!$
./  38!'"!'!

 )*+  MI OVAKO doo Sarajevo
 7/  %/
<=
 86"'6#)*+  '!68"!#6!6.
=


!'2!$$+

"!&)*+


2!"8'
>/
3)"! #>
(halal prehrana i halal certificiranje)
SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNIK
Filip Mursel Begović:
Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL HALAL KVALITETA
mjesečnik KDBH “Preporod” (halal ishrana i halal certificiranje)
Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:
Izdavač: Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske
“Preporod” Prof. dr. Sulejman Topoljak:
Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6
Glavni urednik:
Mr. sci. Faruk Čengić:
Ismet Isaković
Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10
Urednik specijalnog izdanja: Amir Sakić, prof.:
Filip Mursel Begović Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13
Redakcija: Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:
Amina Alijagić Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18
Mirza Mešić Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:
Sena Kulenović Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21
Edis Felić
Prof. dr. Kadrija Hodžić:
Faris Nanić
Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24
Suradnici: Mr. sc. Olivera Jurković Majić:
Mirsada Begović Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28
Ajka Tiro Srebreniković
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:
Edina Smajlagić
Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38
Avdo Huseinović (BiH)
2 Edin Tule (BiH) Prof. dr. Midhat Jašić: 39
Amel Suljović (BiH) Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:
Adresa:
Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48
Preporodov Journal
Ilica 35, 10000 Zagreb Mario Dukarić:
Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51
Telefon/faks:
Srećko Čulić, prof.:
+385 (0)1 48 33 635
Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
Žiro-račun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni račun:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
J RH 80 HRK godišnje
O BiH 20 KM godišnje
Svijet 15 € godišnje
U Tisak:
R mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

N Tiskano uz financijsku potporu iz


Državnog proračuna Republike
Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:
A Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,
L Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,
Agenciji za komercijalnu djelatnost.
UVODNIK

Uvodna riječ

Halal lijek za novu


životnu realnost
Filip Mursel Begović

Čovjek vjeruje u Boga ili u nadomjestke. Nadomjesci mogu bokim mirnim snom, za smijehom, a možda ćemo na kraju po-
biti vrlo raznoliki: nazivaju ih principima, svjetonazorima, dik- četi, umjesto jutarnjih novina, čitati nekakve halal kuharice.
taturom, gurmanizmom, hedonizmom, napretkom, humaniz- Čitati i one košer, dabome, jer, kao što je poznato, nema velike
mom. Ime današnjeg surogata religiji je materijalizam. Zašto se razlike u ta dva prehrambena principa. Oni, koji nisu skloni po-
baš tako zove ostaje zagonetno, barem za muslimana. Musli- vjerovati ovakvom pogledu na život, smatrajući ove riječi sabla-
man slobodno uživa u materijalnim blagodatima koje mu je do- žnjivim i glupim, neka slobodno nastave sa svojim načinom ži-
pustio Uzvišeni Gospodar u svojoj Knjizi. I ne samo to, već mu vota. Vjernik sklon dobrom će za to vrijeme grickati svoje slat-
ih je prepustio na upravljanje. Je li musliman, stoga, materija- ke halal zalogaje, i neće pritom biti ni glup, ni pun mržnje, ni
list? Kao i svugdje, i ovdje se stvar zasniva na onome što je podmukao, ali ni sebičan u dijeljenju onoga što mu je Uzvišeni
dobro i što je loše, onome što je halal i što je haram. Musliman podario na uživanje.
će pripadati onome što je dobro, što je halal, kršćanin će slijedi- Želja redakcije “Preporodovog Journala” bila je da svojim
ti Onoga što je, hraneći gladna srca, vodu pretvarao u vino lju- čitateljima, primarno bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvat-
bavi, a židov će pripovijedati o Mojsijevom izlasku iz Egipta i skoj, ponudi opsežan i cjelovit uvid u znanost koju zovemo ha-
pritom jesti košer beskvasni kruh. O materiji, koju konzumiraju lal prehrana, halal kvalitet i halal standard. Centar za certificira-
materijalisti skloni lošemu, steći ćemo nehotičan dojam da to i nje halal kvalitete u Zagrebu je otvoren prije nekoliko godina, te
nije materija nego neki cement ili umjetno stvorena tvrda i ne- se od tada svijest o važnosti halal prehrane počela itekako pove- 3
probavljiva tvar. Niti se može pojesti niti popiti, niti polizati ili ćavati. Na rad vrijednih zaposlenika Centra, ravnatelja doc. dr.
mirisati, a na kraju od nje ni mirno spavati. To je strvina materi- sc. Aziza Hasanovića i stručnog voditelja Aldina Dugonjića,
je, tvrdi skamenjeni prah, naprosto sušta apstrakcija. Treba za- ponekad će se gledati s neskrivenim čuđenjem. Otkuda toliki
tim postaviti pitanje – što je uzrok nemira takvih materijalista? entuzijazam u promociji halal prehrane? Neki će pomisliti da je
Odgovorit ćemo – takav materijalizam je zapravo bolest! Bolest riječ o dobrom biznisu, neki će se osjetiti ugroženim, jer nije
apstraktnog života. Za nju postoji samo jedan lijek: halal mate- lako mijenjati životne navike, a neki će, po staroj navadi, ostati
rijalizam. E sad, nema točnog recepta za svakog ponaosob, ali ravnodušni. Drugi će pak shvatiti da tu nije riječ samo o biznisu,
uputno je zaljubiti se u prvu halal lijepu ženu, i to vrlo brzo, še- već ponajprije o nužnosti i nasušnoj potrebi svakog muslimana
tati s njom u cvijeću i mirisati ga, živjeti u borovoj šumi (na da prepozna i primjeni halal kvalitetu i halal standard u svom
primjer), ići u džamiju, crkvu, sinagogu, hram (važnije je trajno svakodnevnom životu. Musliman će znati da je halal prehrana
probuditi srce pa bogomolja nema adrese u izvanjskom svijetu), jedan od Kur’anskih imperativa: Od 119 Kur’anskih ajeta, koji
nadalje, slušati smirujuću glazbu, voljeti bližnje i na kraju, u govore o prehrani, 90 govori o ljepotama, blagodatima i nimeti-
duhu ovog broja “Preporodovog Journala”, zajednički jesti ha- ma halal hrane, dok će ostali govoriti o zabranama. Zar nije,
lal hranu. onom razumom obdarenom, dosta samo napomenuti ovaj poda-
Prava vjera, čista savjest, smirenost, razum i sreća ne žive u tak. S druge strane, ovakav tematski broj služi i svim potencijal-
nečistu čovjeku. Zbog toga smo nervozni, sebični, zluradi, zbog no zainteresiranim proizvođačima hrane u Hrvatskoj i regiji da
toga nam vrijeme tako brzo prolazi, zbog toga smo na gubitku. se upoznaju s halal standardima. Kao što će se čitatelji u ovom
Zaista prava vjera je dar koji živi samo u dobrom čovjeku, bez tematskom broju, koji je prvi takve vrste na našim prostorima, i
obzira na vjersku pripadnost, a u nečistoći isparava. Upravo je upoznati, halal certificiranje hrane moglo bi itekako pomoći po-
ta nečistoća uzrokom ove sumanute i uznemirene strke, razore- srnulom regionalnom gospodarstvu u širenju tržišnih vidika. J
ne, bezoblične, prazne i jadne djelatnosti današnjih materijali- Naprosto su nevjerojatne statistike o rasprostranjenosti i isplati-
sta. Recept za potpuno ozdravljenje postoji, pitanje je jesmo li vosti halal certificirane hrane. Dakle, želja nam je bila što razno-
O
spremni poslušati uputu Vrhovnog Liječnika. Muslimanu je ja- vrsnije predstaviti sve aspekte halal prehrane, na radost naših U
sno koji recept mora primijeniti, na kraju krajeva Allah dž.š, mu čitatelja, i, naravno, s nadom da će ovaj broj našeg časopisa
garantira da je na Pravom putu ukoliko slijedi propisane islam- poslužiti i za manjinsko i za većinsko opće dobro. Od srca za- R
ske vjerske dužnosti. Počnemo li “piti” taj halal lijek, sama od
sebe će uslijediti sasvim jedna nova životna realnost. Možda će
hvaljujemo svim stručnim suradnicima i autorima, koji temelji-
to proučavaju problematiku halal prehrane, na nesebičnoj po-
N
uslijediti želja za branjem cvijeća, za prijateljstvom, pravim du- dršci u realizaciji ovog broja “Preporodovog Journala”.  A
L
HALAL KVALITETA

Religioznost i kultura prehrane


Sumeja Ljevaković, prof.
Orhan Jašić, prof.

Religioznost predstavlja vjerovanje pri rođenju djeteta iz poštovanja prema gdje čovjek putem snage svoje vjere, koja
kao unutarnje stanje čovjeka i prakticira- hrani mažu dijete kukuruzom. je i sama dar Božiji, očituje svoju požr-
nje obreda i rituala koje se u kršćanstvu Hrana u svjetskim religijama posjeduje tvovanost spram Istine, postajući pri tome
manifestira kroz sakramente, judaizmu i simboličko značenje. Jevreji svoj religio- homo religiosus. Vjera bi trebala afirmi-
kroz halahu i u islamu kroz primjenu zni odnos prema prehrani temelje na je- rati znanstvene izazove, te da prepozna
islamskih šarta. Religiozni manifesti po- vrejskim zakonima – halahi, dok način re- istovremeno opasnosti koje one mogu no-
drazumijevaju odnos prema okolini, obi- ligiozne prehrane nazivaju košer. Kad je u siti. Islam u svojim osnovnim smjerodav-
telji, rodbini, prijateljima i široj društve- pitanju religiozna prehrana u jevreja, oni nim i smjerokaznim vrelima Kur’anu i
noj zajednici kroz pravila u stanovanju, su jako slični muslimanima. Ne jedu strv, hadisu daje često nedvosmislene, to jest
načinu odijevanja, a posebno kroz prehra- krv i svinjetinu, što je zabranjeno u svetoj jasne upute, kada je u pitanju društveni
nu. Religioznost počinje sa prvim ljudima knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju progres, potom životni stil pojedinca, koji
Ademom i Havom, a prva pripovijest o alkohol za razliku od muslimana. Kao i je izrazito uslovljen globalnim fenomeni-
prehrani počinje sa svima dobro pozna- mnoge religije, jevreji su zadržali svoj na- ma, a koji se ogleda u načinu stanovanja,
tim zabranjenim rajskim plodovima. čin prehrane do danas. Jevrejski blagdan spavanja, boravku u kući, higijeni, hobi-
Čovjek, to krunsko Božje stvorenje, Pashe vezan je za obrok koji su jevreji jeli ju, a posebno u prehrani. Riječ halal u
kao i svako biološko biće treba hranu kao noć prije izlaska iz egipatskog sužanjstva, islamu je smjerodavni i smjerokazni na-
čimbenik koji utiče na tijelo, um i duh. to jest povratka u svetu zemlju Palestinu, putak, koji ne podrazumijeva samo hra-
Nerijetko, hrana se spominje u povijesti čije utemeljenje pronalazimo u Bibliji Sta- nu, nego označava specifičan odnos u
zapisana na stranicama svetih knjiga mo- rog zavjeta, u knjizi Izlaska. Svakog pro- svim aktivnostima ljudskog života, te je
noteističkih religijskih tradicija, pa čak i ljeća, jevreji cijelog svijeta okupljaju se u ovaj stil života jasno propisan šerijatom.
nekih politeističkih. Nerijetko se dešava svojim domovima da bi zajedno podijelili “Ugodna jela kojima vas snabdjesmo je-
4 da prehranu određuju religijske zapovije- obrok, u kojem je uključeno konzumiranje dite! (160, 7). Ugodnim jelima kojima
di i restrikcije među kojima je i post spe- simbolične hrane, raznolikih molitvi i smo vas snabdjeli hranite se, a ne budite
cifičan za svaku religiju. Tako su hindusi mnogobrojnih blagosivanja. Ovaj objed obijesni u tome – da vas Moja srdžba ne
i budisti većinom vegetarijanci jer pri- naziva se na hebrejskom seder, što znači snađe, jer koga Moja srdžba snađe – pro-
hvaćaju princip ahimse koji zabranjuje red ili ustrojstvo. Tom prilikom najmlađa pao je! (Sura 81, 20). Šta im je dozvolje-
povređivanje živih bića, mada tradicija osoba za blagdanskim stolom postavlja pi- no, pitaju te. Reci: ‘Lijepa jela dozvolja-
religioznog vegetarijanstva biva baštinje- tanje zašto se konzumira ova hrana, čije vaju vam se i što vam ulove životinje koje
na od vremena kada je čovjek bio priku- glavno jelo predstavlja beskvasni kruh. dresirali ste, učeći ih onome čemu vas
pljač plodova. Vegetarijansku prehranu, Tada najstarija osoba za stolom pripovije- Allah poučio je. Dakle, jedite što vam do-
kao stil života, njegovali su, u europskim da Mojsijev izlazak iz Egipta, i povratak nesu one pa pri tome Allahovo ime spo-
krajevima u drevnoj Grčkoj, učenjaci po- sinova Izraelovih u Palestinu. menite i bogobojazni budite, jer Allah
put Pitagore koji su svoje filozofsko-reli- Kada je riječ o drugoj objavljenoj reli- brzo svodi račune.’ (4, 5). Jedite ono što
gijsko učenje naukovali u okrilju vegeta- giji, kršćanstvu, kruh i vino sastavni su vam Allah kao dopušteno i lijepo podari;
rijanstva. U religijskoj tradiciji indijan- dio euharistijskog slavlja kod rimokatoli- bojte se Allaha čiji ste vi vjernici (88, 5)”.
skih američkih plemena, do danas su za- ka i pravoslavnih kršćana. Iako se u islamu, za razliku od ranije
držani običaji u prehrani, koji se osobito Centralni pojam islama je Istina Tew- spomenutih objavljenih religija, za blag-
očituju u poštivanju hrane. Neki Indijanci hida, to jest vjera u Jednog Jedinog Boga, dane ne veže posebna vrsta hrane, u
Kur’anu se u više poglavlja imenuju
određeni plodovi, koji u tom smislu obli-

J “jevreja,
Kad je u pitanju religiozna prehrana u
oni su jako slični muslimanima. Ne
kuju životni stil i kulturu prehrane kod
vjernika. U Časnom Kur’anu stoji: “Neka
čovjek baci pogled prema svojoj hrani:
O Mi s neba spuštamo vode obilne; Pa u ze-
jedu strv, krv i svinjetinu, što je zabranjeno u mlju zasijecamo pukotine; I dajemo da iz
U njih sjemenje iznikne; I grožđe i biljke
svetoj knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumiraju vrtne; I masline i palme; I bašće bujne; I
R voće i ispaše sočne; Vama i stoci vašoj da
N
alkohol za razliku od muslimana. Kao i budu korisne. (80.24-32) U oba ima voća,
palmi i bilja narovoga. (55.68) Tako mi
A mnoge religije, jevreji su zadržali svoj način smokve i masline. (95.1) I drvo što izbija

L prehrane do danas. ” na Sinajskoj gori, dajući ulje i začin da bi


ljudi jeli. (23.20)”. Od spomenutih plodo-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

va u tradiciji vjernika se izdvaja palmin


plod, datula. Duboko ukorijenjena tradi-
cija vjernika muslimana je prekidanje re-
ligijskog posta datulama, čime se ovom
plodu pridaje dodatna vrijednosna nota.
U okviru takvog očitovanja vjerova-
nja, to jest religioznosti, stvara se kultur-
na ovojnica koja je utemeljena na presve-
tom Kur’anskom tekstu i hadiskim kazi-
vanjima, a utemeljenost nastaje interpre-
tiranjem i njihovom primjenom. Taj kul-
turni korpus u islamu nerijetko biva odre-
đen sa dva pojma urfom ili adetom, koji
su umnogome sami po sebi predestinirani
određenim geografskim podnebljem, to
jest kulturnom i etničkom baštinom tog
podneblja. U tom smislu govorimo o reli-
gijskim normama koje žive u svijesti
vjernika i utiču na njegovo ponašanje.
Urf predstavlja praksu jednog naroda, ži-
vu svijest o sebi, i kao takav utoliko je
značajniji što su izazovi modernosti i
utjecaji formalističkih razumijevanja
osnovnih vrela snažniji. Urf nije statičan
koncept, on podrazumijeva usvajanje no-
vih elemenata koji postaju dio običaja, ali
ne i nekritičko slijeđenje i usvajanje no-
vih elemenata. Važnost urfa ili adeta, kao
prakse koja treba da pomogne očuvanju
“krozReligioznost se u većini religija odražava i
prehranu, a danas je u svijetu jako poznat
identiteta naroda jednog podneblja, re-
flektira se na islamsko pravo, koji ga kao postao halal u islamu, košer u judaizmu, 5
takvog štiti tretirajući ga kao dopunski
izvor prava, što govori o njegovoj ozbilj- vegetarijanstvo u hinduizmu. Kršćanstvo kao
nosti, važnosti i značaju. Urf ili adet ne
smije biti u opreci sa osnovnim vrelima najbrojnija religija utjecala je na prehrambene
islama, nego predstavlja gore spomenutu
kulturnu ovojnicu, koja se nerijetko ogle- običaje najviše u razvijenim zapadnim
da u načinu konzumiranja halal hrane, to
jest u halal prehrani različitih musliman-
zemljama. Danas ljudi često osjećaju potrebu
skih etničkih skupina. Prehrambeni obi-
čaji su usko vezani za vjeru, naciju, ze-
da hrana dobije duhovni sadržaj, po čemu kao
mlju ili regiju.
Kada je riječ o prehrani kod Bošnjaka
muslimana onda govorimo o konzumaciji
takva biva prepoznata na tržištu. ”
hrane koja ne prelazi okvire restrikcije i šećerlama i baklave na ove praznike Boš- Kršćanstvo kao najbrojnija religija utje-
prohibicije u islamu, o konzumaciji hrane njaci su tradicionalno pokazivali radost cala je na prehrambene običaje najviše u
koja najbolje uspijeva na njihovom pod- kojom dočekuju ove praznike. razvijenim zapadnim zemljama. Danas
neblju, o konzumaciji hrane koja se Vjerovanje i prakticiranje dobrih dje- ljudi često osjećaju potrebu da hrana do-
spravlja po tradicionalnoj recepturi i kon- la su usko povezani, jer sa dobrim djeli- bije duhovni sadržaj, po čemu kao takva
zumaciji hrane koja se po običajima ma manifestira se istinska vjera. U biva prepoznata na tržištu.
spravlja samo u određenim prilikama. Kur’anu Časnom, kada se opisuju dobra
Ono što je usko vezano za adet Bošnjaka, djela, ona bivaju uspoređena sa zrnima
J
Literatura:
a što se posebno može izdvojiti, je konzu- hrane: “Oni koji imanja svoja troše na O
macija somuna u mjesecu religijskog po- Allahovom putu liče na onoga koji posije 1. Kur’an s prijevodom na bosanski jezik,
sta, kako bi se taj mjesec izdvojio od osta- zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u Preveo: Esad Duraković, Svjetlost, Sa- U
lih. Također, bilo bi značajno spomenuti i svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah rajevo, 2004.
šećerlame koje se konzumiraju u vrijeme će onome kome hoće dati i više; Allah je 2. Opći religijski leksikon, Leksikografski R
obilježavanja Mevluda, rođenja Božjeg neizmjerno dobar i sve zna. (2:261) “. zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002.;
poslanika Muhammeda, a.s., ili obilježa- Religioznost se u većini religija odra- 3. Encyclopaedia of Islam, E. J. Brill,
N
vanja Hidžretske nove godine, hatma do- žava i kroz prehranu, a danas je u svijetu 1913-1936; Reprinted, 1994.; A
va i slično, dok se za Bajrame spravlja jako poznat postao halal u islamu, košer u 4. Nerkez Smailagić, Leksikon islama,
baklava. Pripremanjem i konzumacijom judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu. Svjetlost, Sarajevo, 1990.; L
HALAL KVALITETA

Halal i halam
u ishrani
(dio prvog poglavlja iz istoimene knjige, izdavačka kuća El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.)

Prof. dr. Sulejman Topoljak

Islamski principi halala i harama njih u njihovim umovima učinili su lije- lal, a šta haram. Zato je jedan od temelj-
pim ubijanje rođene djece i oni su ih slije- nih zadataka islama bio da uspostavi skup
Šta je halal (dozvoljeno), a šta haram dili potiskujući roditeljske osjećaje u svo- zakonskih principa i mjera. Na temelju
(zabranjeno) pitanje je koje se, mnogo jim prsima. A Allah dželle šanuhu o tome ovih principa kasnije je uspostavljen kri-
prije dolaska islama, ticalo onih naroda kaže: terij prosuđivanja šta je halal, a šta haram.
na zemljinoj planeti koji su bili skrenuli “Mnogim mnogobošcima su tako isto Učenje islama uskoro je dokazalo svo-
sa pravoga puta i koji su napravili krajnju šejtani njihovi ubijanje vlastite djece lije- ju vrijednost. Tako je ovaj vitalni aspekt
konfuziju dozvoljavajući neke nečiste i pim prikazali da bi ih upropastili i da bi determiniran u skladu sa ispravnom per-
štetne stvari, zabranjujući neke stvari ko- ih u vjeri njihovoj zbunili. A da je Allah spektivom, a pravila koja se tiču halala i
je su dobre i čiste. U tome su (bili) jedna- htio, oni to ne bi činili. Zato i njih i njiho- harama uspostavljena su na temelju princi-
ki idolopoklonici i sljedbenici nebeskih ve izmišljotine ostavi!”1 pa pravednosti. Muslimanski Ummet
knjiga. Ovi sljedbenici idolopoklonstva izmi- (svjetska muslimanska zajednica) tako po-
Ti su narodi bili strašno zalutali idući slili su brojne impresivne argumente ka- staje Ummet koji stoji na poziciji između
nekad krajnje desno, a nekad krajnje lije- ko bi naveli roditelje da umore svoju dje- ekstremističkih desničarskih i ljevičarskih
vo. Na krajnje desnoj strani bili su asket- cu. Bilo je tu i straha od istinskoga ili devijacija, “zajednica srednjeg puta” (um-
6 ski brahmanizam u Indiji i samonametnu- umišljenog siromaštva, srama zbog toga metun vesatun), kako ga opisuje Allah,
to monaštvo u kršćanstvu. Kao izdanak, što se nekome rodila kćer, dok se bliskost dželle šanuhu, koji ga je učinio najboljim
iz ovih dviju nastale su druge religije ute- sa bogovima postizala žrtvovanjem sino- narodom koji se ikada pojavio na Zemlji.
meljene na principima mortifikacije, tj. va. Čudno je da su upravo narodi koji su “Vi ste narod najbolji od svih koji se
prigušivanja strasti mučenjem tijela, ap- dopuštali ubijanje djece klanjem ili da ih ikada pojavio: tražite da se čine dobra
stinencijom od dobrih, lijepih stvari i žive sahrane uveli zabranu konzumiranja djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Alla-
izbjegavanjem nekih životnih užitaka ko- izvjesnih poljoprivrednih proizvoda ili ha vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige
je je Allah dželle šanuhu (Uzvišen je On) mesa. Još je čudnije da su ovakve zabrane ispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih;
omogućio ljudskim bićima. smatrali sastavnim dijelom svoje religije ima ih i pravih vjernika, ali, većinom su
Kršćansko monaštvo dostiglo je vrhu- pripisujući ih Allahovoj odluci i religiji, nevjernici.”4
nac u Srednjem vijeku kada je izbjegava- ali je Allah, dželle šanuhu, opovrgao nji-
nje lijepih i čistih stvari među monasima, hove neistinite tvrdnje: Filozofija halala i harama u islamu
kojih je bilo na hiljade, doseglo dotle da Oni govore: “Ova i ova stoka i ti i ti počiva na sljedećim principima:
se čak smatralo grijehom ukoliko čovjek zemaljski plodovi su zabranjeni, smiju ih
opere noge, a odlazak u kupatilo smatrao jesti samo oni kojima mi dozvolimo” – 1. Osnovni princip je dopuštenost stvari
se žalobnim i pokajničkim činom. tvrde oni -, “a ove i ove kamile je zabra- PRVI PRINCIP što ga je islam uteme-
Na krajnje lijevoj strani, mazdeistički njeno jahati”. Ima stoke prilikom čijeg ljio je da su stvari koje je Allah dželle ša-
svjetonazor, koji se pojavio u Perziji, bra- klanja ne spominju Allahovo ime, izmi- nuhu stvorio i korist koja od njih dolazi
nio je potpunu dozvoljenost i insistirao da šljajući o Njemu laži. A On će ih sigurno esencijalni za ljudsku upotrebu i stoga su
se ljudima dozvoli da uzmu sve što pože- zbog onoga što izmišljaju kazniti.”2 dopušteni. Ništa nije haram osim onoga
le i da čine ono što im pričinjava zado- Štaviše, Kur'an razotkriva zablude što je zabranjeno riječima i eksplicitnim
J voljstvo, čak i kada to navodi na kršenje onih koji su proglasili dopuštenim ono što nassom, tekstom Zakonodavca, Allaha
O onoga što je nepromjenljivo i urođeno u je zabranjeno i obrnuto: dželle šanuhu. Ako tekst nije sahih, vjero-
ljudskom biću. “Oni koji iz lahkoumnosti i ne znajući dostojan, kao što je npr. slučaj sa poje-
U Arabljani predislamskog perioda, šta rade djecu svoju ubijaju i koji ono či- dinim da'if slabim hadisima, ili ako nije
zvanog džahilijjet, tipičan su primjer kon- me ih je Allah podario zabranjenim sma- eksplicitan u propisivanju zabrane, u tom
R fuzije u pogledu određivanja kriterija do- traju, govoreći neistine o Allahu, sigurno slučaju se primjenjuje izvorni princip do-
zvoljenih i zabranjenih stvari i radnji. Oni će nastradati. Oni su zalutali i oni ne zna- puštenosti.
N su dozvoljavali konzumiranje opojnih pi- ju šta rade.”3 Islamski učenjaci su ove principe izve-
A ća, uzimanje višestrukih kamata, mučenje Kada se pojavio islam, bili su široko li iz prirodne koristi i dopuštenosti stvari
i maltretiranje žena i tome sl. Više od to- rasprostranjeni zabluda i grijeh, pometnja oslanjajući se na jasne kur'anske ajete. Na
L ga: ljudski šejtani i džini mnogima od i odstupanja kada je riječ o tome šta je ha- primjer, Allah, dželle šanuhu, kaže:
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

On je za vas sve što postoji na Zemlji


stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu
usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio;
On sve zna.5
I daje vam da se koristite onim što je
na nebesima i onim što je na Zemlji, sve
je od Njega. To su, zaista, pouke za ljude
koji razmišljaju.6
Kako ne vidite da vam je Allah omo-
gućio da se koristite svim onim što posto-
ji na nebesima i na Zemlji i da vas dare-
žljivo obasipa milošću Svojom, i vidlji-
vom i nevidljivom? A ima ljudi koji ra-
spravljaju o Allahu bez ikakva znanja,
bez ikakve upute i bez knjige svjetilje.7
Kako bi Allah dželle šanuhu stvorio
sve ove stvari i dao ih čovjeku da se njima
koristi, a da mu je, ujedno, stalno davao
na znanje da je upotreba tih istih stvari
zabranjena? Kako bi to moglo biti istina
kada je On sve ove stvari stvorio, potči-
nio ih čovjeku i dao mu ih kao blagodati?
Naravno, Allah dželle šanuhu je zabranio
samo neke od tih stvari, a razloge i uzroke
te zabrane navodit ćemo kasnije.
Područje harama u islamskom zako-
nodavstvu, šeri'atu, je, ustvari, jako suže-
no, dok je područje halala prostrano do
neslućenih granica. Samo jedan broj vje-
rodostojnih i dokraja jasnih tekstualnih
evidencija (en-nusus) bavi se zabranama, 7
dok sve što nije u nassu spomenuto kao
zakonito ili zabranjeno spada u opći prin-
cip dopuštenosti stvari i u domen Božije
darežljive poštede (da to zabrani – op.
prev.) i Njegova oprosta (el-'afvu-l-ilahi-
jju). O tome je Poslanik (sallallahu 'alejhi
we selleme – Allah ga blagoslovio i mir
mu podario) – kazao:
“Ono što je Allah u Svojoj Knjizi do-
zvolio – to je halal, a ono što je zabranio
– to je haram. Ono što je prešutio – to je
'afw, obilna milost i pošteda, pa primite
od Allaha Njegov obilni oprost, jer, zai-
sta, Allah ništa nije zaboravio,”8 pa je
Resulullah – alejhi's-selam – proučio ajet: što to ne obuhvata halal i čisto. Resulu- ma ibadeta, obreda, postupke koji se mogu
“On ništa ne zaboravlja”9,10 llah – alejhi's-selam – je također kazao: svrstati u životne navike (el-'adat) ili sva-
Selman el-Farisi kaže da je Božiji Po- “Allah vam je propisao izvjesne oba- kodnevne poslove (el-mu'amelat). Ove
slanik – alejhi's-selam -, kada su ga upita- veze, farzove, i ne niječite ih; On je defini- stvari su u principu dozvoljene bez restrik-
li za loj, sir i krzno, odgovorio: rao izvjesne granice i ne prekoračujte ih; cija izuzev jednog manjeg broja stvari koje
“Halal je ono što je Allah u Svojoj Allah je zabranio neke stvari i toga se pri- je definitivno zabranio Zakonodavac,
Knjizi naznačio kao dopušteno, a haram državajte, dok se, međutim, o nekim stvari- Allah dželle šanuhu, koji kaže: “On vam je
J
je ono što je On zabranio u Njoj. A ono o ma nije izjasnio iz milosti prema vama, ne objasnio šta vam je zabranio”13, uključu- O
čemu On ne govori je 'afw, oprost i dopu- iz zaborava, i vi ne pitajte o tome.”12 jući, dakle, i stvari i postupke.
štenje vama.”11 Slučaj je, međutim, drukčiji u odnosu U
Tako, umjesto da daje jasne odgovore Temeljni je 'asl (princip) na ibadet. To su čisto vjerski činovi koji
na upućena mu pitanja o dozvoljenim dozvoljenost stvari se mogu izvršavati samo onako kako je R
stvarima, Poslanik – alejhis-selam – je rekla Allahova Objava.
ukazivao na opće kriterije za utvrđivanje Volio bih ovdje naglasiti da princip U vezi sa ovim postoji vjerodostojan
N
halala i harama. Prema tome, dovoljno prirodne dopuštenosti nije sveden samo na hadis: “A ko sam od sebe izmisli neki iba- A
nam je da znamo šta je Allah dželle šanu- stvari i predmete već obuhvata i ljudska det – ma ko on bio! – on je u zabludi koja
hu propisao kao haram jer je sve ostalo djela i postupke koji nisu u vezi sa činovi- mora biti odbačena”.14 L
HALAL KVALITETA

To je zato što je suština islamske vjere Zbog toga Ahmed ibni Hanbel i ostali kao što mogu slobodno jesti i piti sve što
oličena u dvije zapovijedi: da se ibadet ne fakihi, islamski pravnici, koji su svoje žele ako to nije haram. Iako su neke od ovih
čini nikome osim Allahu dželle šanuhu i presude bazirali na hadisima kažu: Kada stvari pohvalne, a neke se ne preporučuju,
da se Allahu dželle šanuhu ibadet može je riječ o ibadetu, glavni princip je objav- šeri'at nije postavio granice u njima, ne ide
činiti samo onako kako je On propisao. ljeno limitiranje (tewkif), što znači da ni- dotle da ih zabrani, što omogućava očuva-
Svako ko izmisli ili sam propiše pra- šta ne može biti legalizirano osim onoga nje izvornoga načela dopuštenosti”.17
vilo u ibadetu zastranio je i on je krivo- što je Allah dželle šanuhu legalizirao. Po- Ovo je načelo također podržano i izja-
tvoritelj (reddun). Jedino Sam Zakonoda- stupiti drukčije znači rizikovati, kao što vom Resulullahova – alejhi's-selam – as-
vac ima pravo propisivati načine ibadeta kaže ajet: “Zar oni da imaju bogove koji haba Džabira ibnu Abdullaha. On je ka-
putem kojih Mu se ljudska bića mogu pri- propisuju da vjeruju ono što Allah nije zao: “Mi smo prakticirali 'azl (coitus in-
bližiti. Životne navike i svakodnevne naredio?”15 terruptus, prekinuti snošaj prilikom spol-
obaveze, međutim, nije propisao Zakono- Ali, kada su posrijedi životne navike nih odnosa – op. prev.) u vrijeme kada je
davac; njih su propisivali i prakticirali (el-'adat), tada je vodeće načelo el-'afw, Kur'an objavljivan. Da ga je trebalo za-
sami ljudi. Zakonodavac intervenira sa- sloboda, jer se ništa ne može uskratiti u braniti, Kur'an bi to učinio.” On dalje
mo da bi ih uspostavio, modificirao ili ovome slučaju osim onoga što je Sam zaključuje: “Ako je Objava nešto prešu-
usmjerio, a ponekad da bi identificirao Allah dželle šanuhu zabranio. Postupi li tjela, to je dopušteno.”
neke navike koje su štetne ili koje bi mo- se drukčije u ovom slučaju, preuzima se Nema sumnje u to da su ashabi Resululla-
gle voditi ka razdoru. rizik, kako stoji u ajetu: hovi, radijallahu anhu, Allah njima bio zado-
Veliki islamski alim, šejhu-l-islam, “Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra- voljan) – savršeno dobro razumjeli šeri'at.
Ibni Tejmijje kaže: “Ljudske riječi i djela nu koju vam Allah daje smatrate zabranje- Tako je i ustanovljen ovaj uzvišeni princip da
mogu se svrstati u dvije vrste: činovi iba- nom, a drugu dopuštenom?” Recite: “Da li nikakav ibadet ne može biti legaliziran bez
deta putem kojih je uspostavljena njihova vam je prosuđivanje o tome Allah prepu- propisa Allahova, dželle šanuhu, i da nikakav
vjera i uobičajena praksa koju zahtijeva stio ili o Allahu laži iznosite?”16 običaj ne može biti zabranjen ako ga Allah,
svakodnevni život.” Iz istraživanja prin- Ovo je jedno važno i korisno načelo dželle šanuhu, nije zabranio.
cipa šeri'ata mi znamo da su činovi ibade- na temelju kojega možemo reći da su ku-
ta oni koje nam je propisao ili odobrio povina, prodaja, iznajmljivanje, davanje Samo Allah dželle šanuhu ima
Allah dželle šanuhu i ispravno je samo poklona i ostale slične aktivnosti, neop- pravo nešto zabraniti ili dopustiti
ono što je šeri'atom propisano. Međutim, hodne za život ljudi kao što su i jelo, piće
što se tiče ljudskih običaja, oni su neop- i odijevanje. Ako šeri'at govori o nekima DRUGI PRINCIP: islam ljudima, bez
hodni u svakodnevnome životu. U ovom od ovih ovozemaljskih stvari, to je zato obzira na njihovu vjersku ili svjetovnu
8 slučaju, sloboda djelovanja ('ademu'l-ha- što nas nastoji poučiti dobrome ponaša- funkciju, oduzima pravo da određuju šta
zr) je glavni princip; ništa ne smije biti nju. Stoga On zabranjuje sve što vodi raz- je halal, a šta haram, i ostavlja to pravo
uskraćeno osim onoga što je uskratio doru a obavezuje nas na ono što je suštin- samo za Gospodara Uzvišenoga. Niko, ni
Allah, dželle šanuhu. Jer samo On može sko; ne odobrava ono što je bespotrebno, rabini, ni svećenici, ni imami, ni sultani
izdavati naredbe i zabrane. Kada je riječ o a odobrava ono u čemu je korist. Sve ovo nemaju pravo nešto zauvijek zabraniti
ibadetu, mora postojati naredba koju je činjeno je uz razmatranje vrsta aktivnosti ljudima, Allahovim, dželle šanuhu, robo-
On o tome izdao, a ako je potrebno imati o kojima je riječ, pri čemu su sagledani i vima. Ako, pak, to neko učini, on svaka-
Allahovu zapovijest da bi se nešto učini- njihov opseg i dobre osobine. ko prelazi granice uzurpirajući suvere-
lo, kako se onda može reći da je nešto Stav je šeri'ata da su ljudi slobodni da nost koja pripada samo Allahu dželle ša-
uskraćeno bez Njegove zapovijesti? kupuju, prodaju i iznajmljuju kako žele, baš nuhu, da daje propise za ljude. Oni koji
popuštaju ovim uzurpatorima i pridržava-
ju se onoga što oni propišu, svrstavaju ih
u red Božijih partnera, a slijeđenje takvih
smatra kao širk (višeboštvo, politeizam).
Zar oni da imaju bogove koji im propi-
suju da vjeruju ono što Allah nije naredio?18
U skladu sa ovim načelom Ibni Tej-
mijje, njegov učenik Ibnu-l-Ka-jjim i
pravnici Ibnu Hanbelove škole generalno
zastupaju stav da su ugovori i uvjeti u nji-
ma propisani u osnovi dopušteni, kao što
J je valjan i svaki ugovor u čijem tekstu ne-
O ma ničega što inklinira haramu.
Kur'an sljedbenike Knjige, kršćane i
U Jevreje, osuđuje zbog toga što su rabini-
ma i svećenicima dali pravo da određuju
R šta je ispravno, tj. halal, a šta zabranjeno
– haram.
N Allah dželle šanuhu kaže:
A Oni, pored Allaha, bogovima smatra-
ju svećenike svoje i monahe svoje i Mesi-
L ha, sina Merjemina, a naređeno im je da
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

se samo jednom Bogu klanjaju, – nema


Boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad
onih koje oni Njemu ravnim smatraju!19
'Adi ibni Hatim, koji je, prije nego je
primio islam, bio kršćanin, jednom je došao
Poslaniku – alejhi's-selam. Kada ga je čuo
kako uči ovaj ajet (Et-Tewbe: 31), rekao je:
“Poslaniče Božiji, ali oni ih ne oboža-
vaju!?!” Poslanik; – alejhi's-selam – je od-
govorio: “Da, ali oni ljudima zabranjuju
ono što je halal i dozvoljavaju im ono što
je haram, a ljudi ih slijede. Svakako da je
to njihovo obožavanje”20, u jednom rivaje-
tu (predaji) stoji da je Vjerovjesnik –
alejhi's-selam, tumačeći ovaj ajet, rekao:
“Da, oni (Jevreji i kršćani) ne oboža-
vaju svoje rabine i svećenike, ali kada im
oni nešto dopuste, oni to smatraju dopu-
štenim, a kada im nešto zabrane, oni to
smatraju zabranjenim.”
Kršćani još uvijek tvrde da je Mesih,
alejhi's-selam, prije uzdizanja u nebo,
svoje apostole ovlastio da, prema svome
nahođenju, određuju šta je dopušteno, a U svojoj knjizi El-Umm, Imam-i Šafi njih veća od koristi.” 2:2191, jer piće nije
šta zabranjeno, kako se navodi u Evanđe- kaže da je Ebu Jusuf, učenik Ebu Hanife i eksplicitno bilo zabranjeno sve do objav-
lju po Mateju (18:18:): “Kažem vam, šta vrhovni kadija (sudac), rekao: ljivanja ajeta iz sure El-Ma'ide: 90-94.)
god vi zavežete na Zemlji, to će i na Nebu “Znam da su naši učitelji-alimi izbje- Tako bi veliki imam Ahmed ibnu Ha-
biti zavezano: i što god vi na Zemlji ra- gavali donijeti fetvu i reći: Ovo je halal, a nbel, upitan o istom, rekao: “Ja se sa tim
zvežete, to će i na Nebu razvezano biti.” to je haram – osim kad je to bilo jasno ne slažem”, “Ja to ne volim” ili “Ja to ne
Kur'an također osuđuje mušrike, mno- navedeno u Allahovoj Knjizi. Pričao nam odobravam”. Postoje slična predanja o
gobošce, zbog toga što su, bez dozvole je Ibnu-s-Saib da je Er-Rabi' ibni Hej- Maliku, Ebu Hanifi i ostalim imamima – 9
Allaha dželle šanuhu, dopuštali i zabra- sem, jedan od najodabranijih muslimana radijallahu anhum. (Ovo je pouka sljed-
njivali stvari: druge generacije (tabi'in), rekao: ‘Pazite benicima onih imama koji bez ustezanja
Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hra- da ni jedan od vas ne kaže: Allah je ovo upotrebljavaju riječ haram, bez dokaza ili
nu koju vam Allah daje smatrate zabra- dopustio, ili Allah ovo dopušta – jer bi On bar naznake dokaza.)
njenom, a drugu dopuštenom?” Recite: onda mogao reći da On to nije dopustio
“Da li vam je prosuđivanje o tome Allah niti ga odobrava. Nikada nemojte reći: Bilješke
prepustio ili o Allahu laži iznosite?”21 Allah je ovo zabranio jer On onda može
1
I još kaže Uzvišeni: reći: Lažeš! Ja to nisam zabranio.’ Kur’an, El-En’am, 137.
2
Kur’an, El-En’am, 138.
“I ne govorite neistine jezicima svojim: – Neki prijatelji Ibrahima Neha'ija, 3
Kur’an, El-En’am, 145.
Ovo je dopušteno, a ovo zabranjeno da bi- velikoga pravnika iz reda druge ge- 4
Kur’an, Ali’Imran, 110.
5
ste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o neracije kufanskih muslimana, pričali su Kur’an, El-Bekare, 29.
6
Allahu govore neistine – neće uspjeti.”22 nam da je on svojim drugovima, kada o Kur’an, El-Džasije, 13.
7
Kur’an, Lukman, 20.
Iz ovih jasnih kur'anskih ajeta i hadisa nečemu donose svoj sud, sugerirao da ra- 8
Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sahih
Poslanikovih, alejhi-s-selam, islamski dije kažu ‘To je mekruh” ili “To nije lo- hadise.
9
pravnici su tvrdo spoznali da samo Allah še’, nego ‘To je haram’ ili ‘To je halal’jer Kur’an, Merjem, 64.
10
dželle šanuhu ima pravo nešto dopustiti termini halal i haram imaju mnogo širi Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sa-
hih hadise.
ili zabraniti, bilo putem Knjige ili jezi- smisao (7/317).” 11
Bilježi ga Et-Tirmizi i Ibni Madže.
kom Svoga Poslanika, alejhi-s-selam. Tako je Ebu Jusuf izvještavao o našim 12
Bilježi ga Darekutni, a Nevevi ga svrstao u hasen.
Dužnost pravnika nije da se upuštaju u pravednim, tradicionalnim precima i Ša- 13
Kur’an, El-En’am, 119.
14
objašnjavanje šta je, prema odluci Alla- fija ga je u ovom slučaju citirao budući da Ovaj hadis je svrstan u muttefekun alejhi tj. onaj o
hovoj, halal, a šta haram “kada vam je On se slagao sa njegovim stavovima.
čijoj vjerodostojnosti su se složila dvojica velikih J
učenjaka Buhari i Muslim.
objasnio šta vam je zabranio”23 Na sličan je način Ibn Muflih izvješta- 15
Kur’an, Eš-Šura, 21. O
Konačno, nije njihovo da odlučuju o to- vao o Ibni Tejmijji, govoreći da pravnici 16
Kur’an, Junus, 59
me šta će ljudima biti dopušteno, a šta će biti iz ranoga islamskog perioda ništa nisu
17

18
Ibn Tejmijje, El-Kava’idu-n-nuranijje-l-fikhijje.
Kur’an, Eš-Šura, 21.
U
zabranjeno. Tako se desilo da su neki veliki kvalificirali kao haram ako definitivno
pravnici, imami i mudžtehidi, unatoč svojoj nije bilo proglašeno tako.
19

20
Kur’an, Et-Tevbe, 31.
Bilježi ga Et-Tirmizi i drugi, hasen.
R
učenosti i mogućnosti idžtihada24 izbjegavali (Ovo dalje potvrđuje činjenica da asha-
donošenje suda o tome šta je halal, a šta ha- bi nisu prestali konzumirati alkohol nakon
21

22
Kur’an, Junus, 59.
Kur’an, En-Nahl, 116. N
23
Kur’an, El-En’am, 119.
ram, prebacujući problem sa jednoga na dru- objavljivanja kur'anskih ajeta: Pitaju te o 24
Idžtihad – samostalno prosuđivanje u vjeri na A
gog u strahu da ne pogriješe i ne proglase vinu i kocki. Reci: “Oni donose veliku šte- osnovu njezinih temelja i normirane procedure
halalom ono što je haram i obrnuto. tu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od op. prev. L
HALAL KVALITETA

Tehnologija halal klanja


Mr. sci. Faruk Čengić

1. ISHRANA MUSLIMANA ishrani. Islam naglašava koncept umjerene govo normalno funkcioniranje. Ovoj gru-
ishrane. Savremena istraživanja su dokaza- pi pripadaju alkohol i narkotici.
Ono što karakteriše sve muslimane, la da prekomjerna ishrana može uvećati
bez obzira iz kog dijela svijeta potječu je šansu oboljevanja od gojaznosti, povišenog Zabrana konzumiranja onoga što je
određeni karakteristični stil življenja, koji holesterola, srčanih bolesti i dijabetesa. nečisto ili je zaprljano nečistoćom
se manifestira u svim sferama rada i po- “I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On Pod nečistoćom se podrazumijeva:
našanja. Obzirom na to i ishrana, i sve što ne voli one koji pretjeruju” (El-A'raf 31). svinjsko meso i meso miša, magarca, maz-
je vezano za nju, je jedan od bitnih aspe- Pored Kur'anskih ajeta i mnogi hadisi Posla- ge, lešina, ljudski izmet, krv koja istječe i sl.
kata života muslimana. nika s.a.v.s. preporučuju umjerenost u ishra- Pored onoga što je samo po sebi nečisto za-
ni. Poslanik, a.s., kaže: “Najgora posuda branjeno je i ono što se zaprlja nečistoćom,
1.1. Kultura islamske ishrane koju čovjek može napuniti je njegov stomak. kao na primjer: voda ili neka druga tekući-
Nekoliko zalogaja koji mogu čovjeka držati na, kao i hrana u koju je upala nečistoća i
Saznanja i iskustva koja prethode i uspravnim su mu dovoljni. Ali, ako on mora promijenila njenu boju, okus ili miris.
prate poslove oko hrane, pića i ishrane jesti više, onda neka napuni jednu trećinu
muslimana, a koji su u skladu sa temelji- hranom, jednu trećinu vodom, a jednu treći- Zabrana konzumiranja životinja koje
nim izvorima islama – Kur´anom i Sun- nu neka ostavi za lahko disanje”. je zabranjeno ubijati
netom – praksom Muhammeda s.a.v.s. Životinje koje je zabranjeno ubijati
čine kulturu islamske ishrane. Pod kultu- zabranjeno je i jesti, poput: pčele, mrava,
1.2. Struktura islamske ishrane
rom islamske ishrane podrazumijevamo djetlića i žabe.
običaje, pravila, smjernice, norme i kate- Pod strukturom islamske ishrane po-
gorije koje su utemeljene i izvedene iz drazumjevaju se sve vrste hrane i pića do- Zabrana konzumiranja životinja koje
islama, a koje se nameću njegovim pri- zvoljenih za ishranu. Riječ je o svim vrsta- je dozvoljeno ubijati
10 padnicima kao obavezno djelovanje, po- ma jela i pića koja su dozvoljena i koja Životinje koje je dozvoljeno ubiti:
stupanje i ponašanje u toku jela. Pravilna sačinjavaju jednu cjelinu. Za strukturu škorpiju, gavrana, zmiju, psa koji ujeda.
ishrana uslovljava stanje dobrog zdravlja islamske ishrane od relevantnog je značaja
svakog čovjeka. Islamski propisi otkla- odgovor na pitanje šta je dozvoljeno, a šta Zabrana konzumiranja životinja koja
njaju i zabranjuju sve radnje i postupke zabranjeno za jesti. Na to, za svakog mu- se hrani nečistoćom – Džellale
koje vode nepravilnoj ishrani. slimana izuzetno značajno pitanje, odgo- Šerijat zabranjuje konzumiranje mesa
U osnovne postupke i radnje prije, u vor se nalazi u Kur´anu i Poslanikovom i pijenje mlijeka od životinja koje se hra-
toku i nakon jela ubrajaju se: s.a.v.s Sunnetu. Postoje mnogi Kur'anski ne nečistoćom.
– pranje i čišćenje ruku prije i nakon jela; ajeti i hadisi Poslanika s.a.v.s. u kojima on
– izgovaranje Bismille prije jela i za- preporučuje određenu vrstu hrane: med, Zabrana konzumiranja životinja koje
hvale Allahu nakon jela; hurme, smokve, mlijeko i masline. imaju očnjake i ptice koje imaju kandže
– uzimanje hrane i pića desnom ru- Za strukturu islamske ishrane od bit- Ovoj grupi životinja pripadaju: lav,
kom; nog je značaja odgovor na pitanje šta je vuk, tigar, medvjed, majmun, slon, šakal,
– preporučeno je jesti u društvu i u dozvoljeno, a šta zabranjeno jesti. Odgo- jastreb, orao, i sl.
tom slučaju jesti ispred sebe; vor na ovo pitanje nam daje šerijatsko
– nije preporučeno brzo i halapljivo pravilo da je sve dozvoljeno dok se ne do- Zabrana konzumiranja onog što je
jesti, kaže da je zabranjeno. Iz ovog šerijatskog odvratno i neprijatno
– nije preporučeno jesti previše hlad- pravila izvedeni su propisi tj. zabrane ve- Ovoj kategoriji zabranjene hrane pri-
nu ili vrelu hranu; zane za hranu i piće muslimana padaju: gmizavci i insekti.
– pokuđeno je piti vodu bez predaha;
– pokuđeno je pripijanje prilikom jela; Zabrana konzumiranja tzv. “tuđe
J – zabranjeno je piti vodu ili jesti hra-
1.3. Propisi vezani za hranu i piće hrane”
muslimana
O nu koja je stajala u nepokrivenom
sudu; Za ovu skupinu propisa važi šerijat-
Šerijat zabranjuje konzumiranje ono-
ga što je dozvoljeno od hrane i pića do
U – zabranjeno je puhati u posudu sa sko pravilo da je sve dozvoljeno dok se kojih se došlo: pljačkom, varanjem, ma-
vrelom hranom; ne dokaže da je zabranjeno. Tako u šerija- nipulacijom, vještački izazvanom nesta-
R – zabranjeno je jesti i piti iz oštećenog tu imamo deset zabrana vezanih za hranu šicom, krivim mjerenjem i vaganjem i
posuđa; i piće muslimana: onoga što je stečeno putem kamate.
N – zabranjeno je jesti i piti iz posude iz
Zabrana konzumiranja onoga što šteti Zabrana konzumiranja mješanaca
A koje je jeo ili srkao pas.
Zabranjuje se sve što uništava organi- Meso mješanca dozvoljene i zabra-
Islamski propisi otklanjaju i zabranjuju
L sve radnje i postupke koje vode nepravilnoj zam, truje ga, slabi, i onemogućava nje- njene životinje je zabranjeno na osnovu
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

šerijatskog pravila: “Ako se pri jednoj – stočnog brašna životinjskog porijekla, Obaveznost presijecanja obiju
istoj stvari nađe zabrana i dozvola daje se – hormona kao biostimulatora, vratnih žila, jednjaka i ždrijela
prednost zabrani.” – zelene mase kod koje su korišteni
pesticidi i
Zabrana konzumiranja strvine – svega onoga čije rezidue izazivaju
Pod strvinom se podrazumijeva meso štetne posljedice (antibiotici i kokcidi-
onih životinja koje nisu zaklane na šerija- ostatici u finišeru kod uzgoja peradi)
tom propisan način.
Zabrana korištenja u ishrani životinja
onoga što je nečisto ili je zaprljano
1.4. Propisi vezani za meso nečistoćom
O ljudi, jedite od onoga što ima na ze- Pravilo džellale nalaže zabranu kon- Mjesto presijecanja – klanja kod goveda
mlji, ali samo ono što je dopušteno i što je zumiranja mesa životinja koje su jele ne-
prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer čist. Ovim se zabranjuje korištenje: Islamski učenjaci su složni oko toga
vam je on neprijatelj očevidni! (Bekare, 168) – svinjskih masnoća kao energetskog da je dozvoljeno jesti meso životinje kod
Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko dodatka u stočnim hranivima, koje su prerezani obje vratne žile, jednjak
meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, – krvnog brašna koje se koristi u i ždrijelo.
a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ishrani peradi, teladi i junadi,
ubijeno; i što je strmoglavljeno – i rogom – stočnih hraniva koja vode porijeklo Potpuno iskrvarenje
ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako od strvi. Postupak pravilnog klanja podrazu-
ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žr- mijeva potpuno iskrvarenje.
tvovano, i zabranjuje vam se gatanje strje- 2.2. Propisi vezani za halal klanje Pokazatelji parametara iskrvarenja
licama. To je porok!... (Maide, 3) kod krupne i sitne stoke
Iz navedenih ajeta islamski učenjaci
krupne i sitne stoke
su izveli deset zabrana vezanih za meso: Vrijeme iskrvarenja
Uslovi ispravnosti klanja krupne i sit- Vrsta životinje
– konzumiranje mesa uginulih životi- u minutama
ne stoke po islamskim propisima su:
nja, Bik 3.00-4.00
– konzumiranje krvi u tečnom stanju, Životinja koja ide na klanje mora biti
– konzumiranje svinjetine, Krave 2.50-3.50
zdrava
– konzumiranje onoga što je zaklano Zdravstveno stanje životinje ne smije Junad 2.00-3.00
u nečije drugo ime, a ne u Allahovo biti ničim narušeno, jer bi kao takvo mo-
11
ime, Telad 3.00
glo ugroziti zdravstveno stanje ljudi.
– konzumiranje mesa životinja koje Ovce 3.00
su zadavljenje, Okretanja prema Kibli
– konzumiranje mesa životinja koje Postupak koji je propisan, ali neoba- Koze 3.00
su pretučene, vezujući, a ukoliko ga izostavimo postu-
– konzumiranje mesa životinja koje pak klanja ima valjanu ispravnost. Tokom iskrvarenja dužnost je obezbi-
su strmoglavljene, jediti odgovarajuće higijenske mjere da
– konzumiranje mesa životinja koje Sam čin klanja mora izvršiti musliman ne bi došlo do kontaminacije mesa.
su probodene rogom,
Onaj koji vrši klanje mora biti: Lijep postupak
– konzumiranje mesa životinja koje
– musliman koji praktikuje islam, Ovaj propis je izveden iz riječi Allaho-
su načete od zvijeri i
– punoljetan, vog Poslanika, s.a.v.s., koje bilježi Muslim
– konzumiranja mesa životinja koje
– fizički zdrav, od Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu
su žrtvovane na žrtvenicima.
– mentalno sposoban, preporučuje lijepo postupanje. Ako treba
– obučen za ovakvu vrstu posla; ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako
2. TEHNOLOGIJA HALAL KLANJA treba zaklati, učinite to na najljepši način.
Oštrina sječiva
Pod lijepim postupkom se podrazumi-
2.1. Uzgoj životinja za klanje Nož kojim se vrši klanje mora da bu- jeva da:
Ono što je učinilo karakterističnim de izuzetno oštar, jer tupim nožem nije – životinja koja ide na klanje ne smije
uzgoj životinja čije će meso biti upotre- dozvoljeno vršiti šerijatsko klanje. Ovaj vidjeti klanje prethodne,
bljeno za ishranu muslimana su dvije za- propis je izveden iz riječi Allahovog Po- – životinja koja ide na klanje ne smije J
brane vezane za hranu i piće: slanika s.a.v.s., koje bilježi Muslim od
Šedada ibn Evsa: Allah, dž.š., u svemu
vidjeti nož kojim se kolje,
– klanje se mora izvršiti brzo i pravil-
O
Zabrana korištenja u ishrani preporučuje lijepo postupanje. Ako treba no, U
životinja onoga što šteti ubiti, učinite to na najuljudniji način, ako – postupak pravilnog klanja je klanje
Zabranjuje se u ishrani životinja kori- treba zaklati, učinite to na najljepši na- iz jednog poteza povlačeći oštricu R
stiti sve ono što bi moglo narušiti njihovo čin. Naoštrite nož i ne patite životinju. noža sa desne ka lijevoj strani
zdravlje i zdravlje onih koji konzumiraju Lijep postupak podrazumijeva i pra-
N
Izgovaranje Bismille, Allahu ekber
meso koje vodi porijeklo od takvih živo-
tinja. Npr. u ishrani se zabranjuje korište-
vilno obuzdavanje i omamljivanje životi- A
Ispravnost halal klanja je uslovljena nja koje idu na klanje. U praksi se primje-
nje: izgovaranjem Bismille i Allahu ekber. njuju: L
HALAL KVALITETA

– obuzdavanje putem mehaničkih si- je postavljen tako da ga osoba no jakog strujnog udara kako bi se
stema koja obavlja omamljivanje jasno omamila svaka životinja;
– omamljivanje putem elektrošoka vidi; – mora se kontrolirati ispravnost pro-
– životinju treba brzo i bez njezinog toka struje, strujne kontakte i ovla-
Obuzdavanje putem mehaničkih uzbuđivanja privesti u prostor oma- živanje životinja radi postizanja
sistema mljivanja; učinkovitog omamljivanja;
Najčešće upotrebljavani načini meha- – omamljivanje treba obaviti brzo; – kupke za omamljivanje peradi mo-
ničkog obuzdavanja su: – omamljivanje mora potpuno izazva- raju volumenom i dubinom odgova-
ti besvjesno stanje životinje; rati vrsti peradi koja će biti oma-
ASPC boks – životinja prilikom omamljivanja ne mljena i ne smiju se prelijevati.
Ovaj sistem se upotrebljava za obuz- smiju biti ubijena; Elektroda uronjena u vodu mora
davanje ovaca, teladi i goveda i radi na – omamljenu životinju treba brzo za- nadvisiti njezinu razinu;
principu pritiska na životinje koji onemo- klati i stručno iskrvariti.
gućava njihovo opiranje prilikom klanja. Pokazatelji parametara omamljivanja
Pokazatelji parametara omamljivanja putem elektrošoka kod peradi
Sastoji se od:
putem elektrošoka kod krupne i sitne
– sistema kutije sa prednjim otvorom
stoke
za glavu i stražnjim otvorom sa vra- Vrsta napon jačina vrijeme
tima za guranje, životinje (V) (A) (s)
Vrsta napon jačina vrijeme
– držača glave, životinje (V) (A) (s)
– dizalice za bradu, perad 40-70 0.25-0.50 5-10
– širokog čeonog držača,
Bik 100-120 2.50-3.50 15-30
– trbušne dizalice i
– sistema za upravljanje sa instrumen- Klanje mora izvršiti musliman,
Krave 100-120 2.00-3.00 10.-15
tom za limitiranje priti ručno
Junad 90-100 1.50-2.50 9-12 Mašinski način klanja je dozvoljen od
Rotirajući boks strane Komisije za fetve, s tim da prili-
Telad 70-80 0.50-1.20 7-9 kom puštanja mašine za klanje u pogon
Rotirajući boks za obuzdavanje živo-
tinja upotrebljava se kao savremeni si- onaj koji je aktivira izgovara Bismilla i
Ovce 70-80 0.70-1.00 10
stem za industrijski način šerijatskog kla- Allahu ekber;
nja. Njegovom upotrebom omogućava se Koze 70-80 0.70-1.00 10 – korištenje oštrih noževa za klanje;
12 – klanje se vrši s prednje strane vrata
klanje i iskrvarenje goveda bez omamlji-
vanja udarcem ili klasičnog omamljiva- uz obavezno presijecanje vratnih
nja uz pomoć mesarskog bata i šramero- krvnih žila, jednjaka i ždrijela;
vog pištolja. 2.3. Propisi vezani za halal klanje
peradi
Omamljivanje krupne i sitne stoke
putem elektrošoka Uslovi klanja peradi po islamskim
Dozvoljeno je omamljivane krupne i propisima su:
sitne stoke korištenjem metode elektrošo- – životinje koje idu na klanje moraju
ka. Uslovi dozvoljenog omamljivanja ko- biti zdrave;
rištenjem metode elektrošoka su: – lijep postupak prema životinji;
– elektrode moraju biti postavljene ta-
ko da obuhvate glavu životinje kako Lijep postupak podrazumijeva oma-
bi struja mogla proći kroz mozak. mljivanje koje je odobrila Komisija za
Prije postupka treba provjeriti fetve i to samo putem “kupke za oma-
ispravnost kontakta i ukloniti even- mljivanje”. Cilj ovog postupka je smiri- Mjesto presijecanja – klanja kod peradi
tualne smetnje; vanje peradi što olakšava njihovo kla-
– kod pojedinačnog omamljivanja ži- nje.
votinja aparat za omamljivanje mo-
Potpuno iskrvarenje
ra imati: Uslovi dozvoljenog omamljivanja
Pokazatelji parametara
J a) uređaj za mjerenje otpora optere- putem “kupke za omamljivanje”:
iskrvarenja
ćenja i onemogućavanja rada
O aparata ako njime nije moguće
– kod upotrebe kupki za omamljiva-
nje peradi, razina vode mora biti to- Vrsta Vrijeme iskrvarenja
U postići najmanju moguću jačinu lika da osigurava potpuni kontakt životinje u minutama
struje, tekućine i glave peradi. Jačinu i tra-
R b) aparat mora imati ugrađen vizuel- janje omamljivanja električnom Perad 3.00-5.00
ni ili audio uređaj koji pokazuje strujom u ovom slučaju kontrolira
N dužinu trajanja primjene struje na nadležno tijelo; Prilikom iskrvarenja potrebno je
A životinji,
c) aparat treba biti spojen na uređaj
– kod skupnog omamljivanja peradi
kupkama, mora se održavati napon
obezbijediti odgovarajuće higijenske
mjere na liniji klanja da ne bi došlo do
L koji pokazuje napon i otpor stru- koji je potreban za stvaranje dovolj- kontaminacije mesa.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Uloga i doprinosi Agencije za


certificiranje halal kvalitete u
razvoju halal procesa
Amir Sakić, prof., direktor Agencije

Pokretanje bilo koje nove aktivnosti halala, potrebno je ukazati na bazične ak- razvoju halal procesa, potrebno je ukazati
najčešće predstavlja promjenu, a promje- tivnosti koje su otvorile prostor za pokre- na njenu organizacijsku pozicioniranost,
ne, posebno one koje imaju šire društvene tanje niza različitih projekata. osnovnu djelatnost i primarne zadaće ove
i tržišne implikacije, neminovno otvaraju Ocjena uspješnosti bilo koje instituci- institucije. Potrebno je potom navesti i
potrebu za novim sagledavanjima različi- je, organizacije, pa čak i pojedinca, obič- ključna postignuća na osnovu kojih je
tih aspekata koji bivaju zahvaćeni tim no je uvjetovana uglom gledanja, stepe- moguće ustvrditi da je Agencija u dosa-
promjenama. Ovisno o dubini i širini efe- nom znanja i predznanja o dotičnoj dje- dašnjem periodu obavila najvažnije za-
kata otvaraju se različita pitanja koja izi- latnosti, te očekivanjima. Objektivno datke nužne za uspostavljanje halal siste-
skuju da se ukaže na efekte u najvažnijim ocjenjivanje u pravilu se zasniva na mjer- ma i njegovih podprocesa.
korelativnim segmentima, neovisno o to- ljivim kriterijima uz uvažavanje ili neu- Zamah u razvoju halal procesa na po-
me da li su rezultati već vidljivi, u povoju važavanje konteksta, ali je validacija po- dručju zemalja Zapadnog Balkana bila je
ili će njihova realizacija uslijediti kasnije. nekad podložna i subjektivnim ocjenama. Odluka Rijaseta Islamske zajednice,
U kontekstu otvaranja određenih procesa, U nastojanju da se elaborira doprinos usvojena na zasjedanju u Zagrebu koncem
kao posljedice novog pristupa u oblasti Agencije za certificiranje halal kvalitete u februara/veljače 2006. godine. Ovom Od-
lukom Islamske zajednice u BiH, Hrvat- 13
skoj, Srbiji i Sloveniji saglasile su se da
su ispunjeni preduvjeti za početak rada

“Hrvatskoj,
Odlukom Islamske zajednice u BiH,
Srbiji i Sloveniji saglasile su se
Agencije za certificiranje halal kvalitete
čije će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će
djelovati kroz mrežu ureda koji se uspo-
stavljaju pri nadležnim islamskim zajed-
da su ispunjeni preduvjeti za početak rada nicama u pojedinim državama. Za ključ-
nu zadaću nove institucije pretpostavlje-
Agencije za certificiranje halal kvalitete čije no je očuvanje izvornih osobenosti hala-
će sjedište biti u Tuzli, a u regionu će djelovati la, uz razvijanje modernog pristupa koji
zahtijeva ispunjavanje zakonskih normi i
kroz mrežu ureda koji se uspostavljaju pri pozitivnih rješenja drugih međunarodnih
standarda. Lista osnovnih djelatnosti
nadležnim islamskim zajednicama u Agencije obuhvata: halal edukaciju, cer-
tificiranje i promociju halala i halal proi-
pojedinim državama. Za ključnu zadaću zvoda.
Donošenju Odluke prethodile su go-
nove institucije pretpostavljeno je očuvanje tovo jednogodišnje pripreme koje su se
izvornih osobenosti halala, uz razvijanje sastojale od istraživanja dotadašnjih ak-
tivnosti u području halal certificiranja u
J
modernog pristupa koji zahtijeva ispunjavanje svijetu i oblikovanju vlastitog modela
primjerenog našim uvjetima. U konačnici O
zakonskih normi i pozitivnih rješenja drugih odlučeno je da se krene u pravcu izrade
domaćeg Halal standarda, pravilnika i U
međunarodnih standarda. Lista osnovnih priručnika o certificiranju i auditiranju.
Standard je po redovnoj proceduri regi- R
djelatnosti Agencije obuhvata: halal striran kod Instituta za standardizaciju N
BiH pod oznakom BAS 1049:2007. Ovaj
edukaciju, certificiranje i promociju halala standard je drugi po redu registrirani halal A
i halal proizvoda. ” standard u svijetu nakon Malezijskog MS
1500:2005. Za potrebe obilježavanja ha- L
HALAL KVALITETA

14

J
O
U
R
N
A
L
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

lal certificiranih proizvoda izrađen je i


registriran Znak za halal kvalitetu. Zani-
mljivo je još spomenuti da je u ovome
slučaju po prvi put u svijetu usvojena i
“ponekad
U pojedinim medijskim istupima halal se
stavlja rame uz rame sa zdravstveno
registrirana odrednica 'Halal kvalitet' i
postala općeprihvaćen termin na interna-
cionalnom nivou.
ispravnim proizvodima, a ponekad se i
U nastojanju da se Agencija profilira poistovjećuje. Međutim, potrebno je
tako da može odgovoriti pretpostavljenim
ciljevima uspostavljena je odgovarajuća napomenuti da su halal i zdravstvena
organizacijska struktura i angažiran po-
treban broj kvalificiranih kadrova. Upo- ispravnost dva zasebna segmenta bazirana na
slenici i saradnici Agencije, te članovi
upravnih, stručnih i nadzornih tijela u
zasebnim propisima koji se dopunjuju i ne
Agenciji su osobe sa minimalno visokom
stručnom spremom iz oblasti islamskih
isključuju. Halal standard nalaže da proizvod
znanosti, prehrambene tehnologije, vete- mora ispuniti zahtjeve zdravstvene ispravnosti
rine, agronomije, medicine, ekonomije i
prava. Pored osnovnih stručnih izobrazbi,
svi saradnici su obavezni poznavati
da bi uopće mogao biti halal certificiran. ”
islamske propise o halalu, te propise o
standardizaciji, ključne standarde iz obla- prošlo preko 300 internih, 56 auditora ha- voljenja zahtjeva kupaca, ispunjavanju
sti osiguranja i upravljanja kvalitetom i lala kvalitete i 20 konsultanata. uvjeta za plasman na ciljana tržišta, ra-
zdravstvenom ispravnošću proizvoda. Na zvojnoj šansi, izvoznoj prilici, najbrže
taj način su obezbijeđeni potrebni predu- Certificiranje rastućem tržišnom segmentu itd. U poje-
vjeti za savremeni pristup certificiranju dinim medijskim istupima halal se pone-
halala koji je istovremeno kompatibilan Aktivnosti certificiranja i auditiranja kad stavlja rame uz rame sa zdravstveno
sa ostalim standardima koji se danas pri- obavljaju se na bazi odredbi Halal stan- ispravnim proizvodima, a ponekad se i
mjenjuju u prehrambenoj industriji. Za darda, odnosno njegovog pratećeg doku- poistovjećuje. Međutim, potrebno je na-
sagledavanje uloge i doprinosa Agencije menta Pravilnika o certificiranju. Audite pomenuti da su halal i zdravstvena isprav-
u razvoju halal procesa potrebno je uka- provode educirani i certificirani auditori nost dva zasebna segmenta bazirana na 15
zati na najvažnije aktivnosti shodno nje- uz primjenu odgovarajućih metodologija zasebnim propisima koji se dopunjuju i
nim osnovnim djelatnostima: edukaciji, utvrđenih ISO standardima. Auditi mogu ne isključuju. Halal standard nalaže da
certificiranju, promociji i učešću u među- biti najavljeni i nenajavljeni uz moguć- proizvod mora ispuniti zahtjeve zdrav-
narodnim halal integracijama. nost uzimanja uzoraka sirovina ili goto- stvene ispravnosti da bi uopće mogao biti
vih proizvoda koji se analiziraju u labora- halal certificiran.
torijama. Dodatne provjere također se U dosadašnjem periodu u promociju
Halal edukacija
obavljaju i direktnim uzorkovanjem proi- halala uloženi su značajni napori. Halal je
Edukacija o halalu je bazična aktiv- zvoda sa tržišta, odnosno iz maloprodaje. promoviran u regionu u, gotovo bez izu-
nost koja obezbjeđuje da svi učesnici Cilj ovih analiza je da se izvrši validacija zetka, svim pisanim i elektronskim mediji-
unutar halal sistema ovladaju osnovnim proizvoda i utvrdi da li se u njima nalazi ma i internetu, odštampane su desetine
znanjima o šerijatskim aspektima halala, neki sastojak koji je haram – nedozvoljen promotivnih materijala, napisan je niz in-
halal standardu i načinima njegove im- u skladu sa islamskim propisima, a u po- formativnih i stručnih članaka. Organizi-
plementacije, certificiranja i održavanja. jedinim slučajevima analizama se utvrđu- ran je i veliki broj javnih skupova, halal je
Edukacija je prilagođena potrebama, a je da li se u sastavu proizvoda nalaze de- prezentiran na brojnim domaćim i inoze-
primarno se dijeli na: klarirani ili neki drugi sastojci. mnim sajmovima, stručnim skupovima,
– Edukacija internih auditora, osobe forumima, okruglim stolovima te specija-
zaposlene u pojedinim proizvodnim Promocija halala i halal liziranim halal sajmovima i izložbama. In-
pogonima, certificiranih proizvoda formacija o organiziranom pristupu halal
– Edukacija auditora halal kvalitete, certificiranju u našem regionu odaslana je
eksterni auditori osposobljeni za po- Do uspostavljanja Agencije na po- u cijeli svijet i prihvaćena je s odgovaraju-
slove certificiranja i auditiranja pro- dručju zemalja naše regije u sredstvima ćim respektom. To se može vidjeti kroz
J
izvodnih pogona, javnog informiranja gotovo da nije bilo način na koji se tretiraju nastupi predstav-
nika Agencije i halal certificiranih proi-
O
– Edukacija savjetnika / konsultanata nikakvog pomena halala, niti značajnijih
za halal, osobe osposobljenje za po- javnih istupa u kojima se tematizirao ha- zvođača u njihovim međunarodnim nastu- U
slove konsaltinga u kompanijama lal u kombinaciji sa terminima proizvodi, pima. Sve ovo je ipak djelomično zadovo-
koje pristupaju prilagodbi vlastite tržište, poslovanje i slično. Četiri godine ljenje zahtjeva koje je potrebno postići da R
proizvodnje zahtjevima halal stan- kasnije situacija je znatno drugačija. Na proizvodi i proizvođači iz našeg regiona u
darda. različitim se razinama danas na pomen svjetskim razmjerama dostignu stupanj
N
Za svaki od navedenih nivoa Agencija halala, umjesto prvobitnih pitanja tipa prepoznatljivog halal brenda. A
dodjeljuje odgovarajuće certifikate o os- 'Zar halal nisu samo meso i mesnice?', Načini na koje sami proizvođači pri-
posobljenosti. Ove edukacije do sada je sve više govori o halalu u kontekstu zado- stupaju promociji vlastitih halal certifici- L
HALAL KVALITETA

ranih proizvoda još uvijek je, manje-više, certifikatima, a proizvođačima je omogu- proizvoda obilježenih halal znakom, ja-
na razini uzgrednih, ponekad stidljivih ćeno da mogu dobiti i finansijsku potporu snijem pozicioniranju unutar prodajnih
pominjanja halala, često u kontekstu dru- iz fondova namijenjenih za sufinansiranje objekata i ozbiljnijem pristupu informira-
gih standarda. Istini za volju, nesumnjivo unaprjeđenja poslovanja i kvaliteta proi- nju kupaca – konzumenata. Ništa manje
je opredjeljenje proizvođača za halal, ali zvoda. interesantno područje je i ponuda halal
se većina još ne usuđuje uvijek istaknuti proizvoda i usluga u oblasti turizma i
to na svom proizvodu, već se radije opre- Regionalno halal tržište ugostiteljstva. Ovo neposredno otvara
djeljuje za segmentirani pristup pojedi- prostor za razvoj djelatnosti koje će prati-
nim tržištima. Vjerujemo da će u nared- Istovremeno sa dodjelom prvih halal ti kretanja, prikupljati podatke, analizirati
nom periodu u ovome segmentu biti nači- certifikata 22. septembra/rujna 2006. go- ih, uobličavati i prezentirati javnosti. Na
njeni određeni kvalitativni pomaci napri- dine i zvaničnog početka plasmana halal taj način bi se imala kurentna slika o sta-
jed. Državne i druge privredne institucije proizvoda iz prvih šest certificiranih po- nju, trendovima i perspektivama za do-
u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su od gona u BiH, a nedugo zatim i pogona u datno unaprjeđenje halal tržišta. Dva po-
samih početaka u halalu prepoznale po- Hrvatskoj, u našem regionu počelo se ra- sebna važna segmenta, koja je potrebno
tencijal, koji bi u perspektivi mogao do- zvijati domaće, odnosno regionalno halal što prije uspostaviti, jesu asocijacija halal
datno unaprijediti kvalitet i konkuren- tržište. Od nastanka do danas tržište bilje- certificiranih proizvođača i udruženja za
tnost domaćih proizvoda, te su u brojnim ži kontinuirani rast kako u kvalitativnom zaštitu halal potrošača.
prilikama pružale podršku realizaciji po- i kvantitativnom smislu, tako i u raznovr-
jedinih projekata. Posebno je važno ista- snosti ponude proizvoda. Za njegovo ko- Internacionalizacija
knuti da su se halal certifikati počeli treti- načno zaokruživanje potreban je značaj-
rati ravnopravno s drugim međunarodnim niji iskorak u pravcu veće zastupljenosti Jedno od značajnih opredjeljenja Agen-
cije je da prati sva važnija kretanja u obla-
sti halala na međunarodom nivou i aktiv-
no participira u svim važnijim procesima.
Za četiri godine svog postojanja Agencija
je stekla dobru međunarodnu reputaciju.
Kontinuirano nastojanje uposlenika i sa-
radnika za postizanjem i održavanjem vi-
sokih standarda u poslovanju, Agenciji je
već donijelo niz priznanja na domaćem i
16 međunarodnom nivou. U posljednjem
rangiranju World Halal Foruma Agencija
je svrstana u kategoriju “TOP 5” u kon-
kurenciji 180 halal certifikacijskih insti-
tucija u svijetu. Agencija je polovinom
2009. godine postala prvi Associate član
IHI ALLIANCE (International Halal In-
tegrity Alliance), ovlaštene institucije za
halal ICCI, OIC (Islamic Chamber of Co-
mmerce and Industry, Organizacije
islamske konferencije). Na stručnom pla-
nu Agencija je učinila značajan iskorak
kroz angažman u Ekspertnoj grupi za
standardizaciju OIC (Standardization
Expert Group of OIC). U ovom procesu
Agencija je nastupala u svojstvu zvanič-
nog ovlaštenog predstavnika BiH, a
BAS Halal standard je uvršten u listu re-
ferentnih dokumenata koji su bili osnova
za izradu jedinstvenog OIC Halal stan-
darda.
J Imajući u vidu specifičnost okruženja
O u Evropi, posebno unutar zemalja Evrop-
ske Unije, potkraj 2009. godine Agencija
U je u skupini deset evropskih halal certifi-
kacijskih tijela aktivno i ravnopravno
R participirala u fomiranju AHC-EUROPE,
Europske asocijacije halal certifikacij-
N skih tijela (EUROPEAN ASSOCIATI-
A ON OF HALAL CERTIFIERS). Asocija-
cija je osnovana u Briselu 9. marta/ožujka
L Kurbani 2010. godine. Agencija će predsjedavati
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Asocijacijom u prvoj polovini 2011. go-


dine. Segmenat u kojem do sada nije po-
stignut značajniji rezultat jeste veća pre-
poznatljivost našeg regiona na svjetskoj
halal mapi. Unaprjeđenja u oblasti uređe-
nja domaćih i regionalnog halal tržišta,
ponuda halal usluga u turizmu i ugosti-
teljstvu, te agresivnija međunarodna pro-
mocija mogli bi u znatnoj mjeri privući
međunarodnu pozornost na našu halal in-
dustriju, poboljšati perspektive za pla-
sman na druga tržišta, dovesti nove kupce
i potencijalno privući dodatne strane in-
vesticije. Na taj način bi svi dosadašnji i
budući napori i investicije u halal proi-
zvodnju ostvarile očekivane rezultate i u
konačnici industriji donijele adekvatnu
finansijsku dobit.

Doprinosi Agencije u razvoju halal


procesa
Slijedom navedene argumentacije
može se konstatirati da je Agencija za
certificiranje halal kvalitete u protekle če-
tiri godine svojim aktivnostima iz dome-
na osnovnih djelatnosti uspjela ustanoviti
“Bosni
Državne i druge privredne institucije u
i Hercegovini i Hrvatskoj su od samih
sistem koji u osnovi ispunjava zahtjeve
propisane zakonom, a istovremeno je
kompatibilan sa postignućima međuna-
početaka u halalu prepoznale potencijal koji
rodne standardizacije. Uspostavljanjem bi u perspektivi mogao dodatno unaprijediti 17
certifikacijskog tijela, sistema edukacije,
razvojem i registracijom Halal standarda kvalitet i konkurentnost domaćih proizvoda,
i zaštitnog znaka za halal proizvode ispu-
njeni su svi preduvjeti za lokalno i među- te su u brojnim prilikama pružale podršku
narodno prihvatljiv i respektabilan sistem
certificiranja. Na taj način je, sa aspekta realizaciji pojedinih projekata. Posebno je
obaveze ispunjavanja odgovarajućih šeri-
jatskih pretpostavki, obezbijeđena ade-
važno istaknuti da su se halal certifikati počeli
kvatna startna pozicija za ravnopravan
tretman halal certificiranih proizvoda iz
tretirati ravnopravno s drugim međunarodnim
našeg regiona sa halal proizvodima iz bi- certifikatima, a proizvođačima je omogućeno
lo koje druge zemlje, odnosno bilo kojeg
proizvođača u svijetu. Dodatnim anga- da mogu dobiti i finansijsku potporu iz fondova
žmanom Agencije u međunarodnim halal
integracijama, učešćem na eminentnim namijenjenih za sufinansiranje unaprjeđenja
halal skupovima i specijaliziranim sajmo-
vima načinjen je početni korak u međuna-
rodnoj promociji halal certificiranih proi-
poslovanja i kvaliteta proizvoda. ”
zvoda i proizvođača.
Ukazivanje na perspektive halal in- be vlastite proizvodnje zahtjevima Halal ski pristup, udruženi napor i saradnju ra-
dustrije, kao najbrže rastućeg tržišnog standarda. Sve vrijeme svog postojanja zličitih aktera može doprinijeti većem
J
segmenta, te otvaranje dijaloga i uspo-
stavljanje saradnje sa nadležnim držav-
Agencija kontinuirano unaprjeđuje po- privrednom rastu i u konačnici doprinije- O
stojeće i razvija dodatne aktivnosti iz op- ti kvalitetnijem korištenju prirodnih po-
nim i privrednim/gospodarskim subjekti- sega vlastitih djelatnosti, te ukazuje na tencijala i boljitku življenja na ovim pro- U
ma obezbijeđena je prihvatljivost i po- segmente halal poslovanja koje je nužno storima. Halal je s aspekta vjerskih nor-
drška proizvođačima halala kroz njihov razvijati kako bi se popunile praznine i mi prihvatljiv za sve konzumente, a opre- R
ravnopravan tretman u raspodjeli potica- izgradilo zaokruženo domaće i regional- djeljenje za halal proizvodnju je poslov-
ja za unaprjeđenje proizvodnje i kvaliteta no halal tržište. Ukazivanjem na pojedi- na prilika za zemlje našeg regiona. Halal
N
proizvoda. To je, između ostalog, pred- ne segmente halala Agencija nastoji po- donosi dobro mnogima, kupcima zado- A
stavljalo dodatno ohrabrenje i poticaj taknuti nove poduzetničke inicijative u voljstvo, a proizvođačima bolju tržišnu
proizvođačima da krenu putem prilagod- razvoju halal indrustrije koja uz sinergij- poziciju. L
HALAL KVALITETA

Centar za certificiranje halal


kvalitete Zagreb
Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.

Budući da je jedna od zadaća Islam- veća potražnja firmi za halal certifikatom, Certificirati se mogu:
ske zajednice da svojim pripadnicima pa tako između ostalog i u Hrvatskoj. • proizvodi (hrana, kozmetika, lijeko-
osigura prehrambene proizvode dopušte- Provjeru i certificiranje halala traže: vi...),
ne i sigurne za konzumiranje, ukazala se a) potrošači, prvenstveno muslimani • usluge (trgovina, hotelijerstvo, ugo-
potreba za registracijom Centra za certifi- jer tako ispunjavaju svoju vjersku stiteljstvo...).
ciranje halal kvalitete kao pravnog su- obvezu, te ostali jer nije u suprot-
bjekta u Hrvatskoj. Treba napomenuti da nosti ni sa jednom prehrambenom Zainteresirane tvrtke podnose zahtjev
halal kvalitetu isključivo može potvrđiva- navikom, za certificiranjem i dostavljaju dokumen-
ti Islamska zajednica ili autorizirana cer- b) firme, jer na taj način zadovoljava- taciju kojom dokazuju da posluje u skla-
tifikacijska kuća koju za to ovlasti Islam- ju zahtjeve potrošača, plasiraju du sa zakonom i da mogu zadovoljiti za-
ska zajednica. Centar za certificiranje svoje proizvode na muslimanska i htjeve halal kvalitete. Nakon provjere
halal kvalitete je osnovan odlukom o nemuslimanska tržišta. dokumentacije od strane Centra za certi-
osnivanju Centra Mešihata Islamske za- c) Islamske zajednice jer tako ispunja- ficiranje potpisuje se ugovor o certificira-
jednice u Hrvatskoj 29. siječnja 2010. Te- vaju vlastitu misiju. nju te se izvršava edukacija zaposlenika
meljem odluke o osnivanju Centra za cer- (internih auditora) koji su zaduženi za im-
tificiranje halal kvalitete Mešihat Islam- Dosadašnje halal certificiranje firmi i plementaciju i održavanje zahtjeva halal
ske zajednice u Hrvatskoj je imenovao: proizvoda se provodilo temeljem ugovora kvalitete. Dakle, tvrtka mora pripremiti
o korištenju usluga Agencije za certifici- dokumentaciju u kojoj su opisani svi po-
18 1. Nadzorni odbor: ranje halal kvalitete u BIH i Mešihata stupci te implementirati zahtjeve halal
• Jonuz Aliti – predsjednik Islamske zajednice u Hrvatskoj. U Repu- kvalitete od nabave sirovina, prijema i
• Esad ef. Jukan – član blici Hrvatskoj, trenutno, halal certifikat skladištenja sirovine, proizvodnje te skla-
• Aldin Dugonjić – član ima osamnaest firmi te su četiri firme pri dištenja i transporta gotovih proizvoda.
kraju implementacije zahtjeva halal kva- Nakon što tvrtka implementira navedene
2. Upravno vijeće: litete. zahtjeve, Centar za certificiranje organi-
• Nermin Merdžanović – predsjednik zira i provodi certifikacijski audit. Komi-
• Emir Kazaferović – član sija za verifikaciju provjerava da li je cer-
• Aida Omerbašić – član POSTUPAK CERTIFICIRANJA tificiranje obavljeno na propisan način,
• Hurije Lutviji – član HALAL KVALITETE zatim Upravno vijeće donosi odluku o
• Mersad ef. Kreštić – član dodjeli certifikata te se tvrtci dodjeljuje
Halal kvaliteta predstavlja ukupnost certifikat. Centar za certificiranje, najav-
Za Ravnatelja Centra imenovan je karakteristika proizvoda ili usluga koje su ljenim i nenajavljenim auditima i analiza-
doc.dr.sc. Aziz ef. Hasanović, a za struč- u skladu s islamskim propisima i ispunja- ma gotovih proizvoda na prisutnost hara-
nog voditelja Aldin Dugonjić. Centar za vaju atribute kvalitete te su kao takvi do- ma, vrši provjeru poštivanja zahtjeva i
certificiranje halal kvalitete je specijalizi- pušteni potrošačima hrane islamske vje- mjera halal standarda.
rana ustanova Islamske zajednice čija je roispovijesti. Halal standard počiva na
osnovna djelatnost: preventivno-proaktivnoj metodi te je
kompatibilan sa međunarodnim standar- KONTAKT
• Edukacija o halalu dima upravljanja kvalitetom (ISO, HA- Centar za certificiranje
• Certificiranje halal proizvoda i usluga CCP i drugi). Knjiga Halal standarda sa-
J uključujući stručnu pomoć u poslovi- drži: Halal standard, proceduru certifici-
halal kvalitete
Tomašićeva 12/2
O ma implementacije zahtjeva islamskih ranja, pravilnik o halal klanju, pravilnik o
Zagreb
propisa i Halal standarda auditu i zaštitnom znaku te priručnik o
U • Znanstvena i stručna istraživanja halal statusu aditiva. Aldin Dugonjić, bacc. san. ing.
• Promocija certificiranih proizvoda i Za dobivanje halal certifikata nadležan Stručni voditelj
R proizvođača (mediji, sredstva javnog je Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj Savjetnik/konzultant za halal kvalitetu
/ Centar za certificiranje halal kvalitete.
N oglašavanja, predstavljanje na halal
sajmovima u Hrvatskoj i svijetu) Sami proces dobivanja halal certifika- Tel: + 385 1 561 9062
A ta utvrđen je postupkom certificiranja ha- Mob: + 385 99 310 99 09
Trenutno se svjetsko halal tržište pro- lal kvalitete koja je sastavni dio halal aldin.dugonjic@gmail.com
L cjenjuje na 635 milijardi USD te je sve standarda.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

HALAL CERTIFICIRANE FIRME HALAL CERTIFICIRANE FIRME


1. AGROCROATIANOVA d.o.o. – Sisak 13. VINDON d.d. – Slavonski Brod
2. KUTRILIN d.o.o. – Zagreb 14. NAŠE KLASJE d.o.o. – Zagreb
3. PERUTNINA - PTUJ, PIPO d.o.o. – Čakovec 15. KALNIČKE VODE – BIONATURA d.d. – Križevci
4. PODRAVKA DANICA d.o.o. – Koprivnica 16. HERMES INTERNATIONAL d.o.o. – Varaždin
5. IMPROM d.o.o. – Križevci 17. PURIS d.d. – Pazin
6. DOMINIS – Zagreb 18. CLARUM d.o.o. – Nova Gradiška
7. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. – Virovitica
8. STELLA CROATICA d.o.o. – Split FIRME U POSTUPKU
9. KEMO d.o.o. – Zagreb 1. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN
10. KRAŠ d.d. – Zagreb 2. GAVRILOVIĆ d.o.o.
11. KOKA d.d. – Varaždin 3. ZVEČEVO d.d.
12. VINDIJA d.d. – Varaždin 4. PEKARNICA LATICA d.o.o.

Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete

19

J
O
U
R
N
A
L
HALAL KVALITETA

20

J
O
U
R
N
A
L
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Halal autohtoni proizvod


Prof. dr. Midhat Jašić
Amir Sakić, prof.

1. Uvod
Prehrambeni proizvodi na tržištu mo-
gu imati različita svojstva od kojih ovisi
“ Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu
mogu imati halal organski, dijetetski,
kategorija potrošača koja se za njih opre-
djeljuje. Ova svojstva proizvoda ovise o
brojnim faktorima kao što su metode pro-
vegetarijanski, makrobiotički, funkcionalni, a
izvodnje, okus-senzorne karakteristike,
nutritivna svojstva, kvalitet pakiranja i sl.
posebno autohtoni proizvodi. Mnoge države
Općenito, prehrambeni proizvodi mogu u Evropi i svijetu su postale prepoznatljive
se podijeliti u dvije kategorije: konvenci-
onalni i proizvodi s dodanom vrijedno- po svojim autohtonim prehrambenim
šću. Halal proizvodi mogu biti iz skupine
konvencionalnih proizvoda, ali isto tako
mogu dobiti i dodatne vrijednosti koje
proizvodima. ”
povećavaju atraktivnost tog proizvoda za
korisnike. Dodana vrijednost može se po- je to u prehrani i proizvodnji hrane što za povećanim profitom stvorio je i mno-
stići poboljšanjem tehnologije, poveća- nas može izdvojiti od drugih? Po pokaza- gobrojne surogate takvih proizvoda.
njem hranjivih i senzorskih svojstava i teljima, kao što su GDP i ukupan naučni i Zbog toga se pojavljuje potreba za njiho-
poboljšanjem pakiranja. Zahtjevi za au- tehnološki progres, znatno zaostajemo. vom zaštitom, a sve u cilju da potrošač
tohtonim prehrambenim proizvodima da- Možemo li svoju šansu pronaći u proi- kupuje hranu koja je garantovane kvalite-
nas su sve izraženiji, posebno za proizvo- zvodima koji su dio našeg prirodnog i te i poznatog, autohtonog porijekla, a ne 21
dima iz inozemstva. Ovi proizvodi mora- kulturnog naslijeđa? imitacija.
ju imati garanciju kvalitete, koja se posti- Neki poljoprivredni i prehrambeni Na nivou Evropske unije je već uspo-
že oznakama izvornosti, oznakama ze- proizvodi imaju mogućnost dobijanja stavljen, a u posljednje vrijeme i u BiH i
mljopisnog porijekla i oznakama za ga- oznake izvornosti ili geografskog porije- zemljama regiona, sistem zaštite geograf-
rantirano tradicijske specijalitete. U kla proizvoda koji može biti prepoznat na skog porijekla, izvornosti i garantovano
ovom kontekstu halal hrana ima veliki domaćem i inozemnom tržištu. Brojni ta- tradicionalnih specijaliteta hrane. Na taj
potencijal, posebno u međunarodnoj tr- kvi proizvodi mogu imati i oznaku HA- način se želi postići povećanje tržišne vri-
govini. LAL. Brojni podaci ukazuju na to da je jednosti proizvoda, čime bi se stvorile
Dodana vrijednost, a time i cijena pro- proizvodnja i potrošnja autohtonih pre- mogućnosti za razvoj pojedinih područja,
izvoda ovisi o atributima kvalitete, a uz to hrambenih proizvoda u stalnom porastu te stvaranje identiteta i prepoznatljivosti
i oznake koje halal proizvod može dobiti. pa im se, iz godine u godinu, posvećuje proizvoda pojedine regije. Isto tako, da-
Nema sumnje da veću vrijednost i cijenu sve veća pažnja. Jedan od razloga za to je nas potrošači žele da znaju šta jedu, oda-
mogu imati halal organski, dijetetski, ve- i razvoj kopnenog, vazdušnog i vodenog kle dolazi hrana koju jedu i kako se ona
getarijanski, makrobiotički, funkcionalni, prevoza, koji je omogućio brži transport proizvodi. Potrošači žele garancije da je
a posebno autohtoni proizvodi. Mnoge roba između najudaljenijih geografskih ono što jedu zdravo i da je okolina gdje se
države u Evropi i svijetu su postale pre- destinacija širom svijeta. Jedan od eleme- hrana proizvodi čista, kao i da su ljudi ko-
poznatljive po svojim autohtonim pre- nata, koji dodatno doprinosi rastućem ji proizvode hranu zdravi. To je pravo ko-
hrambenim proizvodima. Dobar primjer trendu potražnje, je i podatak da određena je proizvođači, distributeri i prodavači
je Norveška, koja je u posljednjim deset- skupina potrošača preferira proizvode iz hrane moraju poštovati. Danas se proi-
ljećima drastično povećala izvoz ribe, po- udaljenijih krajeva svijeta koji su origi- zvođači koncentriraju na različit kvalitet i
sebno lososa, zahvaljujući tradiciji i pri- nalni i autohtoni po svom porijeklu. Ta- različite ukuse potrošača, među kojima su
J
rodnom i povijesnom naslijeđu. Tako da-
nas ta zemlja izvozi više od dva miliona
kvi proizvodi imaju posebna svojstava regionalna i lokalna obilježja vrijednosti O
koja nastaju uslijed primjene originalnih i jako važne.
tona ribe. Španjolska je postala prepo- samo tom proizvodu svojstvenih postupa- U
znatljiva po proizvodnji začinske papri- ka proizvodnje. U takve proizvode, kao 2. Geografsko porijeklo, izvornost
ke, Irska po proizvodnji mlijeka, Belgija sastojci, ulaze sirovine karakteristične za i tradicionalni ugled hrane
R
čokolade itd. U svijetu se danas Argenti- podneblje i geografsko područje. Već du-
na, Australija i Brazil prepoznaju po pro- go potrošači širom svijeta prepoznaju i Geografsko porijeklo, izvornost i tradi-
N
izvodnji mesa. Po čemu bi mogli biti pre- žele konzumirati švicarski sir, francusko cionalni ugled hrane su obilježja kvalitete A
poznatljivi naši prostori? Šta je to u tradi- vino, ruski kavijar, indijski kari, meksički koje se odnose na autohtonost ili autentič-
ciji, kulturnom i istorijskom naslijeđu, šta čili, japanski sake itd. Međutim, interes nost porijekla karakterističnog proizvoda L
HALAL KVALITETA

određene teritorije. Zahvaljujući interesima nih poljoprivrednih proizvoda od imitaci- proizvod uvijek bude istog kvaliteta kao i
potrošača i potrebama da se prepoznaju pre- ja i nestajanja. “Tradicionalan” označava svojstava koja ukazuju na njegovo geo-
hrambeni običaji i kultura ishrane drugih dokazanu vrijednost na tržištu kroz vre- grafsko porijeklo, izvornost ili garantova-
etničkih skupina, kao i potreba za očuva- mensko razdoblje koje pokazuje prenoše- no tradicionalni specijalitet. Proizvođač
njem prirodnog i kulturnopovijesnog blaga, nje s generacije na generaciju. Ovo vre- mora dokazati da koristi sirovine sa defi-
sve je izraženija potreba da se sačuva ovaj mensko razdoblje općenito obuhvata jed- nirane geografske teritorije i da proces
dio civilizacijskih tekovina. Još 1992. godi- nu ljudsku generaciju, a to je najmanje 25 proizvodnje obavlja u skladu sa specifič-
ne EU je započela stvaranje sistema za za- godina. Oznaka za garantovani tradicio- nostima koje taj proizvod razlikuje od
štitu autohtonih proizvoda. Današnje sheme nalni specijalitet naglašava tradicionalni ostalih proizvoda iz generične grupe.
kvaliteta EU omogućavaju zaštitu autohto- karakter u sastavu proizvoda, najčešće je-
nih proizvoda i iz zemalja van EU. Proizvo- la iz gastronomske ponude i potvrda je 3. Geografsko porijeklo hrane i
di koji nose oznaku autohtonog kvaliteta, priznavanja posebnih svojstava hrane. halal hrana
od istovrsnih se razlikuju po tačno određe- Oznake koje se postavljaju na ambalažu
nim svojstvima. U EU su poznata tri oblika proizvoda su standardizirane po boji, obliku Halal hrana definirana je šerijatskim
prava na oznake autohtonih proizvoda, koji i tekstu koji upućuje na vrstu zaštite. Svaki propisima, a osim ograničenja u konzu-
se mogu odgovarajućim postupcima zaštiti- poljoprivredni ili prehrambeni proizvod miranju hrane, odnosi se na postupke pri-
ti kod nadležnih institucija te steći prava proizveden i/ili prerađen u skladu sa speci- premanja jela, serviranja jela, objedova-
označavanja tih proizvoda. To su prava na: fikacijom mora biti označen na način da nja, ponašanju tokom jela, ponašanju na-
• oznaku izvornosti PDO1 pored registriranog naziva ima i vidljivi na- kon jela, ali isto tako i na zahtjeve koje
• oznaku geografskog porijekla ili za- vod “zaštićena oznaka izvornosti”, odnosno treba hrana zadovoljiti da bi organizam
štićeni geografski indikatori PGI2 “zaštićena oznaka geografskog porijekla” bio zdrav, radno sposoban i u stanju ekvi-
• oznaku tradicionalnog ugleda hrane uz isticanje pripadajućeg znaka. libriuma-homeostaze sa svojom okoli-
ili zaštićene oznake garantovanog nom. Potrošači halal hrane žele upoznati i
tradicionalnog specijaliteta TSG3. autohtone prehrambene proizvode iz dru-
Registrirati se mogu svi poljoprivred- gih područja svijeta. Muslimani žive ši-
ni i prehrambeni proizvodi namijenjeni rom zemaljskog globusa, a najviše ih je u
za konzumaciju, izuzev prirodnih mine- Africi i Aziji. Kao rezultat života na razli-
ralnih i izvorskih voda, jakih alkoholnih Slika 1. EU logo za označavanje tipičnih čitim geografskim lokacijama, pojavljuju
pića, vina, voćnih vina i dr. proizvoda od proizvoda vezanih za geografsko se različite prehrambene navike i običaji.
grožđa i vina, osim vinskog octa4. Geo- porijeklo, izvornost i tradicionalni ugled Prehrambeni običaji gotovo da se temelj-
22 grafske oznake na proizvodu informiraju no razlikuju na svim kontinentima globu-
a) oznaka izvornosti (protected designati-
potrošača da proizvod potiče sa određene sa. Tako se razlikuje mediteranski pre-
on of origin PDO)
teritorije ili mjesta na toj teritoriji. Pri to- hrambeni običaji od azijskih, prehrambe-
b) oznaka geografskog porijekla (protec-
me se specifičan kvalitet, reputacija, ni običaji sjevernih naroda (eskima) od
ted geographical indication PGI) i
imidž ili neka druga osobina proizvoda, prehrambenih običaja crnaca u Africi itd.
c) oznaka tradicionalnog ugleda hrane
dovodi u vezu sa njegovim geografskim Čak se znatno razlikuju prehrambeni obi-
“garantovani tradicionalni specijalitet”
porijeklom. Proizvod s tog geografskog čaji unutar kontinenata između pojedinih
(traditional speciality guaranteed TSG)
područja mora se razlikovati po nečemu populacijskih grupa. Tako se razlikuje ki-
od ostalih proizvoda iz iste grupe i mora Sva tri navedena oblika zaštite služe neska, indijska, japanska, malezijska,
biti specifičan po svojim osobinama. Za- za registraciju originalnih proizvoda čime meksička, grčka i druga prehrana. Japan-
štićena oznaka izvornosti koristi se za se potvrđuje porijeklo proizvoda sa odre- ci jedu nepečeno meso ribe (suši), Kinezi
označavanje prehrambenog proizvoda či- đenog područja. Proizvodi s navedenim jedu mnoge vrste mesa koje su svima
ji su kvalitet ili karakteristike isključivo oznakama podliježu kontroli u skladu sa ostalima zabranjene, ali jedu uz rižu i ki-
ili u velikoj mjeri nastali pod uticajem po- legislativom, kojom se potvrđuje propisa- kiriki, Indijci jedu ljuta i začinjena jela
sebnih prirodnih i ljudskih faktora odre- ni način proizvodnje i kvalitet.5 Zaštita (sa karijem), Malajci također jedu jako
đene geografske sredine. Oznaka izvor- oznake značajna je sa više aspekata: prav- paprena jela, ali i slatke sosove sa pilećim
nosti se prema tome može registrirati sa- nog, marketinškog, potrošačkog, podu- mesom, Meksikanci jedu tortilju sa gra-
mo za proizvode koji se doista i proizvo- zetničkog i agrarnopolitičkog. Tradicio- hom, Južnoamerikanci jedu govedinu. To
de u navedenom geografskom području. nalni autohtoni prehrambeni proizvodi, ujedno podrazumijeva da jela koja jedu
U slučaju zaštite oznake izvornosti oba- kao i jela, ako se standardiziraju i tržišno muslimani u Maroku nisu ista jela uobi-
veza je da se procesi proizvodnje i prera- razvijaju, stvaraju mogućnosti za izgrad- čajena za muslimane u Pakistanu ili u
J de odvijaju na istom području, a kod za- nju prepoznatljivih brendova ili robnih Maleziji. Međutim, sve njih spaja zajed-
O štićene oznake geografskog porijekla do- marki. Zaštitu oznake geografskog pori- nički imenitelj koji se zove islam, a sljed-
stveno tome i halal hrana. Djeca koja su
voljno je da se samo jedna od faza odvija jekla i izvornosti proizvoda vrši organizi-
U unutar regije. Pored oznake izvornosti i rano udruženje (grupa) standardiziranjem odgojena u islamskom duhu od malih no-
geografskog porijekla postoji i oznaka proizvoda i procesa. Zaštita oznake bazi- gu usvajaju znanja o tome šta im je do-
R garantovano tradicionalnog specijaliteta rana je na sposobnosti udruženja da doka- zvoljeno, a šta zabranjeno jesti, što pre-
(tradicionalnog ugleda) poljoprivrednih i že usklađenost proizvoda sa zahtjevima sudno utiče na oblikovanje njihovih pre-
N prehrambenih proizvoda. Oznaka tradici- zakonske regulative koja tretira ovu hrambenih navika tokom cijelog života.
A onalnog ugleda nije oznaka geografskog oblast. Dokazivanje se obavlja po proce- Halal izričito i nedvojbeno zabranjuje
porijekla, ali namjena joj je ista kao i durama koje su tačno definirane legislati- konzumiranje neke hrane koja je sastavni
L ostalim oznakama, a to je zaštita autohto- vom. Pri tome se osiguravaju uslovi da dio prehrambenih običaja mnogih naro-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

zvodima koji su: prvorazredni, specijalni, 4. Uredba Komisije (EZ-a) br. 1216/
drukčiji, pouzdani i s garancijom kvalite- /2007 od 18. listopada 2007. koja
te, porijekla i tradicije. Halal uz zaštitu predviđa detaljna pravila za provedbu
izvornosti i geografskog porijekla proi- Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 509/2006 o
zvoda može biti efektivan alat marketinš- poljoprivrednim i prehrambenim pro-
kog pristupa u razvoju robnih marki, ali izvodima kao garantirano tradicional-
Slika 2. Oznake za halal proizvode istovremeno i konkurentna prednost za nim specijalitetima.
Malezije male proizvođače jer štite proizvode na 5. Vodič za registraciju oznaka izvorno-
osnovu njihovog mjesta proizvodnje. sti i oznaka zemljopisnog podrijetla
da. Na primjer, pojedine etničke skupine hrane, Ministarstvo poljoprivrede,
u Jugoistočnoj Aziji i Kini jedu meso go- šumarstva i vodnoga gospodarstva,
Literatura
tovo svih vrsta životinja, pa ih shodno Zagreb, 2006.
tome i uzgajaju. U kineskim mesnicama 1. Uredba Vijeća EZ-a br. 510/2006 od 6. Heath, C.: The Importance of Geo-
je moguće kupiti različite dijelove psa, 20. marta 2006. o zaštiti zemljopisnih graphical Indications. World Intellec-
magarca, majmuna, a nerijetko se u rural- oznaka i oznaka izvornosti poljopri- tual Property Report 157, 2000. Po-
nim područjima jede meso paukova, vrednih i prehrambenih proizvoda, gledati na web: http://www.ecap-pro-
škorpija i različitih insekata. U Europi Official Journal of the European Uni- ject.org/fileadmin/ecapII/pdf/en/acti-
Francuzi i Španjolci tradicionalno konzu- on, No L 93 page 12-25, date vities/ regional/gi_2003/importance_
miraju konjsko meso, Talijani jedu žablje 31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/ gi_heath.pdf
meso, a posebni specijaliteti su žablji ba- LexUriServ/LexU... 7. D. Samaržija i N. Antunac: Oznake
taci. Kod većine naroda, izuzev muslima- 2. Uredba Vijeća EZ-a br. 509/2006 od kvalitete: izvornost (PDO), zemljopi-
na i jevreja, konzumira se svinjsko meso, 20. marta 2006. o priznavanju poseb- sno podrijetlo (PGI) i garantirano tra-
a alkohol je striktno zabranjen samo kod nih svojstava poljoprivrednih i pre- dicijski specijalitet (TSG) u socijal-
muslimana. U većini zemalja se ne kon- hrambenih proizvoda i dodjeli ozna- noj i gospodarstvenoj zaštiti tradicio-
zumira meso lavova i tigrova, ali meso ke garantirano tradicionalnim speci- nalne proizvodnje sira, Mljekarstvo
medvjeda i pršut od medvjeda se konzu- jalitetima (Council Regulation (EC) 52 (4) 279-290, 2002.
mira u mnogim europskim zemljama, a No 509/2006 of 20 March 2006. on
naročito u ruralnim dijelovima sjevernih agricultural products and foodstuffs WEB STRANICE
zemalja. Izričita i dobro poznata zabrana as traditional specialities guaranteed),
je konzumiranje svinjskog mesa i alkoho- Official Journal of the European Uni- 1. http://europa.eu.int/comm/agriculture
la kod muslimana. Svinjsko meso kao i on, No L 93, page 1-21, date 2. h t t p : / / w w w . f m o i t . g o v . b a / b h _ 23
prerađevine svinjskog mesa i različita al- 31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/ chm/17%20%20Geneticka%20razno-
koholna pića, mogu da budu sa oznakama LexUriServ/LexU... likost.pdf
geografskog porijekla. 3. COMMISSION REGULATION 3. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-
(EC) No 1898/2006 of 14 December ty/database/index_en.htm
4. Zaključci 2006. laying down detailed rules of 4. http://ec.europa.eu/agriculture/quali-
implementation of Council Regulati- ty/schemes/authorities.pdf
Proizvodi sa oznakom geografskog on (EC) No 510/2006 on the protecti- 5. http://www.fsai.ie/legislation/food_
porijekla, izvornosti i garantovano tradi- on of geographical indications and legislation/labelling_presentation_
cionalnog specijaliteta pobuđuju poseban designations of origin for agricultural advertising_foodstuffs/protection_
interes potrošača islamske konfesije, pod products and foodstuffs. of_geographical_indications.html
uvjetom da su to halal proizvodi. U oba 6. http://hcpm.agr.hr/prodaja/zastitaau-
slučaja i halal i geografska oznaka daju tohtonih.pdf.
proizvodu dodatnu vrijednost i veće tržiš- 7. http://www.politika.rs/ilustro/2284/2.
ne mogućnosti. Zaštitne oznake izvorno- htm
sti i geografskog porijekla prehrambenog 8. http://www.wipo.int/portal/index.
proizvoda ukazuju na posebne karakteri- html.en
stike koje proizlaze iz geografskih speci- 9. www.mps.hr
fičnosti područja iz kojeg potiče proi- 10. http://www.dziv.hr
zvod, te iz tradicionalnog sastava proi-
zvoda ili metoda proizvodnje što daje
posebnu atraktivnost proizvodu. Kao i Bilješke J
certificiranje halal oznake, postupak za- 1
PDO skraćenica od engl. Protected Designation of O
štite oznake zahtijeva multidisciplinaran Origin.
timski rad u okviru udruženja sa proi-
2
PGI skraćenica od engl. Protected Geographical
Indication.
U
zvodno-tehnološkog, ekonomskog i prav-
nog aspekta. Za ove vrste proizvoda po-
3
TSG skraćenica od engl. Traditional Speciality
Guaranteed.
R
trošači su spremni platiti višu cijenu od
uobičajene, a posebno ako su proizvedeni
4
Ovi proizvodi štite se drugim procedurama, a vino
još posebnim.
N
5
Generički proizvod se prodaje pod općim nazivom
uz poštivanje pravila organske proizvod- za vrstu proizvoda,.( sok od jabuke, pekmez, sir A
nje. Takvi proizvodi zadovoljili bi želju itd. su generički proizvodi) i ne podrazumijeva
potrošača za jelima i prehrambenim proi- robnu marku L
HALAL KVALITETA

Tržište i cijene halal proizvoda


Prof. dr. Kadrija Hodžić

Uvod: formiranje tržišta i cijena halal proizvode na tržištu prodavali kao “di- islamsko ishodište halal proizvoda, isklju-
halal proizvoda ferencirane proizvode”. Tada bismo halal čuje ostvarivanje monopoloskog ekstra-
proizvode mogli definirati kao jedinstvene profita, pa prema tome i mogućnost za
U Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslani- primjere strogo diferenciranih proizvoda monopolsko tržišno stanje ponuđača halal
ka s.a.v.s određena su pravila zdrave hrane čija se konkurencijska zaštićenost temelji proizvoda. Otuda bi cijena halal proizvoda
i njene ispravne upotrebe za svakog musli- na činjenicama da: i kratkoročno i dugoročno bila jednaka
mana kako bi bio siguran da je ono što prak- (1) halal proizvod nema supstituta u prosječnom trošku, a tržišna pozicija halal
tikuje i konzumira dozvoljeno, čisto, higi- ne-halal proizvodu i da je zbog proizvoda najbliža stanju monopolističke
jensko i da nije štetno za njegovo zdravlje. (2) potpunog odsustva imitacije i ino- konkurencije. U tom slučaju, a s obzirom
Jednom riječju – da je “halal”. Nasuprot to- vatorstva sa ne-halal primjesama na elastičniju funkciju potražnje u odnosu
me, termin “haram” je sve što je po islam- (islamska filozofija hrane zabra- na tržište monopola, nivo ekstra profita će
skim propisima muslimanu zabranjeno ili njuje sve što s halala vodi u ha- biti niži nego na tržištu monopola u krat-
štetno po njega, odnosno njegovu okolinu.1 ram) nemoguć ulazak u sektor ha- kom roku, što je osjenčeno na slici 1. Cije-
Danas, po procjenama, 70 posto musliman- lal proizvoda. na po kojoj se prodaje proizvod na tržištu
ske zajednice širom svijeta živi i hrani se u je Pe, dok je ravnotežna količina ponuđena
skladu sa halal standardom (halalan toyi- Tako se halal proizvod spram ne-halal na tržištu na nivou Qe.3
bban – hrana dopuštena i u skladu s vjer- proizvoda iskazuje kao primjer sui generis U dugom roku kriva (slika 2.) tražnje
skim propisima), koji podrazumijeva znat- stvarne diferencijacije i potpune neelastič- se pomjera ulijevo sve dok ne postane
no više od reguliranja pripreme i konzumi- nosti cijena (ne-halal proizvod ne može tangenta na krivu njegovih dugoročnih
ranja hrane, i odnosi se na čitavu lepezu privući konzumenta halal proizvoda nika- prosječnih ukupnih troškova (LATC).
proizvoda i usluga, poput: lijekova, kozme- kvim smanjenjem cijena). Ekonomistički Zato na dugi rok kompanija u monopoli-
tike, predmeti za opću upotrebu te različite način razmišljanja bi, pri tome, odmah po- stičkoj konkurenciji cijenom može pokri-
vrste usluga – od finansijskih, bankarskih, stavio pitanje mogućnosti da ponuđači ha- ti samo dugoročni prosječni trošak (p =
24 transportnih i špediterskih, usluga uskladi- lal proizvoda u tržišnom okruženju ne-ha- LATC) koji je na nižem nivou proizvod-
štavanja, carinjenja i rukovanja proizvodi- lal proizvoda uspostave monopolsku situa- nje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu.
ma pa sve do uslužne i trgovinske djelatno- ciju određivanja monopolskih cijena svo- Kao što je sa slike 2. vidljivo da iako
sti. Među najpoznatije halal-proizvode spa- jih proizvoda, koji bi, kako u tom slučaju kompanija na tržištu monopolističke kon-
daju meso, mlijeko u prahu, dodaci za ku- vrijedi tržišna logika, ostvarivali monopol- kurencije ne zarađuje ekstraprofit, cijena je
hanje i sokovi. ski ekstraprofit. Međutim, ukoliko bi do- viša nego na tržištu potpune konkurencije, a
Budući da ovi proizvodi “izlaze” na tr- sljedno slijedili zaključke nekih od ovo- količina manja. Razlog ovakoj situaciji je
žište, kao ishod savremene i neupitne po- vremenih studija po kojima “se islamska što je potrebno diferencirati proizvod na tr-
djele rada, to je razumljiv ekonomsko-teo- filozofija ishrane ne temelji, a niti polazi žištu potpune konkurencije, a to neosporno
rijski interes za artikuliranje prirode i zako- od materijalne dobiti i biznisa”2, tada vodi i višim troškovima preduzeća. Da bi
nitosti tržišnosti halal proizvoda. Naša ana-
liza tržišta halal proizvoda uočila je njegove
dvije osnovne karakteristike. S jedne strane
radi se o jednom od najperspektivnijih trži-
šta u svijetu, koje u posljednjim godinama
raste s prosječnom godišnjom stopom od
cca 40 %, a prema prognozama, u idućih
deset godina rast će se u Evropskoj uniji po-
većati za dodatnih 20-25 %. S druge strane,
tržišna osobenost halal proizvoda je potpu-
na zaštićenost u konkurenciji od proizvoda
J koji nisu pod halal standardom. Međutim,
O ova “zaštićenost” u konkurentnosti prestaje
s tržišnim sučeljavanjem s istovrsnim proi-
U zvodima pod halal standardom: ukoliko bi
pretpostavili da, npr., svi mesari u gradu po-
R sluju pod halal standardom imali bismo kla-
sičan primjer potpune tržišne konkurencije.
N Ostanemo li na slučaju “konkurencijske za-
A štićenosti” (npr. jedan ili nekoliko mesara u
gradu posluju pod halal standardom, a svi
L ostali su van ovog standarda) ponuđači bi Slika 1. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

panije ostvareno je u prodaji proizvoda ha-


lal-hrane vrijednosti od 5,23 milijarde dola-
ra, i to u 85 tvornica halal-hrane koje “Nes-
tle” ima širom svijeta. Najveći izvoznici
halal proizvoda od nemuslimanskih zema-
lja su: Australija, Novi Zeland, Tajland,
Brazil i Singapur. Najsnažnija i najbrže ra-
stuća nacionalna halal tržišta se, od pedese-
tak arapsko-islamskih zemalja, razvijaju u
Maleziji, Iranu, Indoneziji, Pakistanu, Libi-
ji, Saudijskoj Arabiji i Tajlandu, pri čemu je
Malezija5 označena kao centar musliman-
skog svjetskog biznisa halal proizvodima.
U ovoj zemlji su proizvodnja i potrošnja ha-
lal proizvoda postali predmet akademsko-
univerzitetskih istraživanja, dok država iz-
daje jedinstvene vrijednosne papire u svije-
tu – islamske obveznice ili sukuk. Početkom
augusta 2008. godine u Kuala Lumpuru je
Slika 2. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku održan seminar o promociji halal turizma i
njegovoj važnosti s ekonomskog, kulturnog
diferencirali proizvod potrebno je uložiti Dakle, potrošačka atraktivnost halal i vjerskog aspekta. Došlo se do zaključka da
značajna sredstva u reklamiranje, izradu proizvoda i usluga danas proizilazi iz slije- se plan marketinga halal turizma stavi u
ambalaže, uspostavljanje lanca distribucije, dećih činjenica, po kojima je halal standard: plan Organizacije islamskih zemalja (OIC
podizanje kvaliteta proizvoda, itd. • prisutan u svim prehrambenim navi- – Organization of Islamic Countries). Po-
kama i na svim područjima planete znata vladina agencija za certificiranje halal
Tržišni potencijal halal proizvoda • prihvatljiv za sve životne dobi proizvoda u Maleziji egzistira pod nazivom
• prihvatljiv i za pripadnike drugih kon- Jakim. Najveći potrošač halal proizvoda je
Halal tržište čini populacija od 1,8 mi- fesija Srednji istok. Ujedinjeni Arapski Emirati
lijardi muslimana u svijetu, ali se i sve veći • zdravstveno ispravni proizvodi oko 80 posto tih proizvoda uvoze iz Brazila
broj nemuslimana koristi halal-proizvode • prisutan u svim prehrambenim navi- i Australije, a u Evropi najveća tržišta halal- 25
jer ih smatraju zdravijim i sigurnijim za kama i na svim područjima Planete proizvoda su Francuska, Velika Britanija i
upotrebu, naročito kada su u pitanju ishra- • dodatno kontrolirani i nadgledani Njemačka.
na, kozmetika, ambalaža, a naročito prepa- Ovakva tržišna atraktivnost halal proi-
rati i lijekovi. Iako su muslimani prva cilj- zvoda doprinijela je da danas vodeće inter- Tržište halal proizvoda u Evropi
na skupina za halal proizvode i usluge, nacionalne kompanije u proizvodnji halal
proizvodi sa ovakvom karakteristikom su hrane budu, zapravo, kompanije sa zapad- Ukupno evropsko tržište halal hrane
sve više atraktivni i za one koji nisu musli- nog tržišta: “McDonalds”, “Nestle”, “Ken- za sada je procijenjeno na oko 66 milijar-
mani. Naime, halal standard postaje ne sa- tucky Fried Chicken”. “Nestle” je vodeći di dolara, ili preko 5 milijardi USD godiš-
mo vjerski čin, koji se odnosi na pripadni- svjetski proizvođač halal-hrane:4 u 2008. njeg rasta. Usporedbe radi, u Evropi je 12
ke jedne religije, nego sinonim za zdravu i godini cca 5 % godišnjeg prihoda ove kom- milijuna muslimana i više ih je nego u
kvalitetnu hranu. Primjera radi: od uku-
pnog broja populacije na britanske musli-
mane otpada oko 3 %, dok je broj konzu-
menata halal mesa oko 20 % od ukupnog
broja potrošača. Uz to, sve veći broj uslu-
“proizvode
Iako su muslimani prva ciljna skupina za halal
i usluge, proizvodi sa ovakvom
ge, također, dobija karakter halal standar-
da. Od ovih usluga karakteristične su: fi- karakteristikom su sve više atraktivni i za one
nansijske, bankarske, usluge skladištenja i
transporta, špedicije i carine. Svjetske sta- koji nisu muslimani. Naime, halal standard
tistike nedvosmisleno pokazuju da halal
proizvodi predstavljaju “jedan od osam postaje ne samo vjerski čin, koji se odnosi na J
najznačajnijih rastućih trendova u pre-
pripadnike jedne religije, nego sinonim za zdravu O
hrambenoj industriji.” U cjelini gledano,
radi se o najbrže rastućem tržište koje ima
i kvalitetnu hranu. Primjera radi: od ukupnog U
godišnji promet od 700-850 milijardi dola-
ra, od čega se vrijednost svjetskog tržišta broja populacije na britanske muslimane otpada R
hrane procjenjuje na 634 milijarde dolara
u 2008. godini. U posljednjih pet godina oko 3 %, dok je broj konzumenata halal mesa N
prosječni rast ovog tržišta iznosi 40 %, a A
prema predviđanju, u narednim godinama
se očekuje rast od čak 50 %.
oko 20 % od ukupnog broja potrošača. ” L
HALAL KVALITETA

živi oko dva miliona muslimana, a prema


podacima britanske Agencije za sigurnost
“procijenjeno
Ukupno evropsko tržište halal hrane za sada je
na oko 66 milijardi dolara, ili preko
hrane, halal hranu konzumira oko 6 miliona
krajnih korisnika..
Zapadne kompanije znaju značaj tog
5 milijardi USD godišnjeg rasta. Usporedbe tržišta tako da traže halal certifikaciju u
svim zemljama u kojima su muslimani u
radi, u Evropi je 12 milijuna muslimana i više ih znatnom broju. Već pomenuta interenaci-
onalna kompanija “Nestle”, kao jedna od
je nego u Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, najznačajnijih kompanija u proizvodnji
prehrambenih proizvoda, dobila je halal
naravno, više nego u svim balkanskim zemljama certifikat, tako da su njihovi proizvodi sa-
da dostupni kako zapadnoevropskim tako
zajedno. Za poduzeće koje se bavi halal hranom, i muslimanskim zemljama (tržišta “Nes-
a podrijetlom je s balkanskih prostora, europski tlea” za halal proizvode su Malezija, In-
donezija, Turska, bliskoistočne zemlje, a
muslimani najtraženija su ciljna grupa jer su u Evropi Francuska, Velika Britanija i
Njemačka). Od balkanskih zemalja, pri-
najbliži, a njihova kupovna moć veća je od onih mjetne su razvojne tendencije halal trži-
šta u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercego-
u mnogim islamskim zemljama. ” vini. Muslimanska populacija u Bosni i
Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvat-
skoj i Sloveniji ima nadzorno tijelo za
Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, na- je.6 U pokrajini West Midlands osniva se halal proizvode pod nazivom Agencija za
ravno, više nego u svim balkanskim ze- evropski hub za halal mesnu industriju. certificiranje halal kvalitete. U Bosni i
mljama zajedno. Za poduzeće koje se ba- Evropski hub će obezbjeđivati milijarde to- Hercegovini – Agencija za certificiranje
vi halal hranom, a podrijetlom je s bal- na halal mesa, domaće proizvodnje, kojim halal kvalitete je specializirana ustanova
kanskih prostora, europski muslimani će se snadbijevati halal tržište u Velikoj Islamske zajednice u BiH koja se bavi ha-
najtraženija su ciljna grupa jer su najbliži, Britaniji i svijetu. Udruženje farmera West lal certificiranjem proizvoda, proizvođa-
a njihova kupovna moć veća je od onih u Midlands provodi dvogodišnji projekat ča i usluga, te praćenjem realizacije za-
26 mnogim islamskim zemljama. Da halal West Midlands Projekat-kurbani koji je po- htjeva Halal standarda BAS 1049:2007. u
ishrana nije “rezervisana” samo za musli- krenulo udruženje Adventage West Midlan- kompanijama koje su implementirale na-
mane pokazuje činjenica po kojoj je za ds i Biznis forum etničkih manjina West vedene zahtjeve. Bosanskohercegovačka
proizvođače mesa halal tržište najper- Midlands-a. Zahvaljujući dvogodišnjem agencija je izrasla u pravi regionalni cen-
spektivnije u svim vodećim evropskim Projektu-kurbani prezentiran je i halal stan- tar za halal-certificiranje. To je jedina
zemljama. Najeklatantniji primjer atrak- dard koji uključuje označavanje i halal cer- ustanova takve vrste u Evropi iza koje
tivnosti halal mesa je tržište Velike Brita- tificiranje farmi. Implementiranjem zahtje- stoji Rijaset, krovno tijelo Islamske za-
nije: iako na britanske muslimane otpada va halal standrada na farmama omogućit će jednice za Bosnu i Hercegovinu i Hrvat-
samo cca 3 % potrošača, ukupno učešće se sljedivost halal proizvoda po sistemu od sku, a članica je i Svjetskog halal vijeća
konzumenata halal mesa iznosi čak 20 % farme do stola. Projekat kurbana koji je tra- sa sjedištem u Džakarti. Agencija za cer-
od ukupnog broja potrošača. Od evrop- jao 2 godine otvorio je velike mogućnosti tificiranje halal-kvalitete, u suradnji s In-
skih zemalja najveća tržišta halal proi- na svjetskom halal tržištu za mnoge farme- stitutom za standardizaciju BiH, uključe-
zvoda i usluga su u Francuskoj (tržište re. Halal tržište Velike Britanije se procje- na je u izradu svjetskog halal standarda
Francuske apsorbuje promet halal proi- njuje na oko 2,8 milijardi funti. U Britaniji Organizacije islamske konferencije, a u
zvoda od cca tri milijarde eura godišnje) i
Velikoj Britaniji. Halal cola – Meca cola
u Francuskoj je postala jedan od najpro-
davanijih bezalkoholih pića, a Nestle sve
više razvija svoja francuska tržišta halal
mesa i smrznutih mesnih proizvoda. Od
halal proizvoda u Evropi su najpopularni-
J ji mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa,
O začini i umaci. U zadnjim godinama svje-
doci smo da mnoge evropske zemlje uvo-
U de certificiranja, u skladu sa halal stan-
dardima, i u segmente proizvodnje medi-
R kamenata, kozmetike, predmeta lične
upotrebe. Većina maloprodajnih lanaca
N na svojim policama nudi široku lepezu
A halal proizvoda i usluga.
Razvoj i perspektive halal tržišta ubjed-
L ljivo je ocrtano na primjeru Velike Britani- Slika 3. Tržišni potencijal u Evropi
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

tijeku je i postupak za prijem Agencije u na tržišta izvan BiH”. Evropska je unija Bo- 2) Jašić, M., Hodžić, K., Jašić, O.
evropsku Asocijaciju za kvalitet EOQ.7 sni i Hercegovini najvažniji vanjskotrgo- (2008.): Kultura prehrane u islamu,
Inače, najveće su investicije u posljed- vinski partner, a na islamske zemlje u uku- “Pogledi”, BZK “Preporod” BiH, op-
nje dvije godine u prehrambenu industriju u pnom izvozu otpada samo 10 %. Već 1000 ćinsko društvo Tuzla, br. 12, juni.
Bosni i Hercegovinu upravo u halal biznis, proizvoda nosi halal znak, dok je u 20 kom- 3) Hodžić, Kadrija, red. (2009.): Teorija
tj. u proizvodnju halal proizvoda.8 Tokom panija s područja Hrvatske i BiH oko 140 tržišta i cijena, Institut za ekonomiku
2006. godine ukupni izvoz hrvatske ekono- osoba steklo certifikat za kontrolu proi- poljoprivrede Beograd i Fakultet za
mije bio je 8,25 milijardi eura, od toga je u zvodnje po halal standardu. poslovni menadžment, Mostar.
pedesetak muslimanskih zemalja otpre- 4) Hodžić, Kadrija, Tržište halal proizvo-
mljena roba u vrijednosti 418,82 miliona Zaključak da (2009.), Predavanje na Seminaru za
eura što je tek 5 % od ukupnog izvoza. Ha- savjetnike halal kvaliteta za kandidate
lal tržište vrijedi iznad 550 milijardi eura, to Analiza tržišnosti halal proizvoda je po- iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije,
je potencijal u kojemu i hrvatske kompanije kazala njegove dvije osnovne karakteristi- Crne Gore i Makedonije, Agencija za
itekako nalaze svoj interes. “Podravka” je ke: (1) radi se o jednom od najperspektivni- certificiranje halal kvalitete BiH Tu-
za mesnu industriju “Danica” u prošloj go- jih tržišta u svijetu koje u posljednjim godi- zla, Hotel “Senad od Bosne”, Luka-
dini ishodila certifikat za niz proizvoda. nama raste s prosječnom godišnjom stopom vac, 28. mart – 01. april 2009.
Konzervirana gotova jela bila su hit sajma u od cca 40 %, a prema prognozama, u idućih 5) Osmanović, Nasiha, www.muslim-
Abu Dhabiju gdje je iskazan interes i za deset godina rast će se u Evropskoj uniji po- serbia.com/forum/viewtopic.php.
dječju hranu, juhe te “Vegetu”. U završnoj većati za dodatnih 20-25 %, dakle budući 6) Riaz, Mian, Regenstein, J.M. (2004.):
je fazi postupak certificiranja za te proi- rast se očekuje sa stopom od 50 %; (2) tržiš- Halal food production, Food Protein,
zvodnje pa u Podravci vjeruju da će uskoro na osobenost halal proizvoda je potpuna Res. & Dev. Cent., Texax A&M Uni-
uslijediti realizacija i tih pošiljki budući da zaštićenost u konkurenciji od proizvoda ko- ersity, College Station, USA.
su na sajmu u Abu Dhabiju s jednim partne- ji nisu pod halal standardom. Halal proizvo- 7) www.halal.ba
rom potpisali ugovor o zastupanju i distri- de smo u ovom radu definirali kao jedin- 8) www.bosnjaci.net
buciji za tržište Emirata. Za mnoge eko- stveni primjeri strogo diferenciranih proi- 9) www.bankamagazine.hr/...
nomske analitičare, prodaja halal hrane, zvoda čija se konkurencijska zaštićenost 10) www.instore.ba
koja je u skladu s muslimanskim vjerskim temelji na činjenicama da: (1) halal proi- 11) www.HDCglobal.com/Halal_Direc-
propisima, “u Evropi će u godinama koje zvod nema supstituta u ne-halal proizvodu i tory
dolaze snažno rasti s obzirom na to da sve da je zbog (2) potpunog odsustva imitacije i 12) www.islambosna.ba
više maloprodajnih lanaca usmjerava po- inovatorstva sa ne-halal primjesama (islam-
slovnu strategiju na taj sektor”, pa se “oče- ska filozofija hrane zabranjuje sve što s ha- 27
kuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s lala vodi u haram) nemoguć ulazak u sektor
Bilješke
halal hranom u idućih deset godina.” halal proizvoda. Tako se halal proizvod 1
U suri El-Maide, nakon obznanjivanja šta se ne
U zadnje dvije godine u postupku halal spram ne-halal proizvoda iskazuje kao pri- smije jesti, stoji: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i
svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo,
certificiranja je više od 30 kompanija iz Bo- mjer sui generis stvarne diferencijacije i
a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i
sne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, a pri- potpune neelastičnosti cijena (ne-halal pro- što je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvi-
prema se početak certificiranja prema halal izvod ne može privući konzumenta halal jeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na
standardu u Sloveniji, Crnoj Gori, Makedo- proizvoda nikakvim smanjenjem cijena). žrtvenicima žrtvovano... A onome ko bude primo-
ran – i kad hara glad, bez namjere da učini grijeh,
niji i Austriji. Inače, najveće su investicije u Ove i slične tržišne osobenosti halal proi-
Allah će oprostiti i samilostan biti.” (l-Maide, 3).
posljednje dvije godine u prehrambenu in- zvoda čine da je interes ekonomske teorije 2
S. Topoljak, Halal i haram u ishrani, El-Kalimeh,
dustriju u BiH upravo u halal biznis, tj. u za ove proizvode sve veći, naročito kada je Novi Pazar, 2008., str. 62.
3
proizvodnju halal proizvoda. Jedan od pri- u pitanju tretman “konkurencijske zaštiće- K. Hodžić (redaktor), Teorija tržišta i cijena, Insti-
nosti”, a sa ovim je povezana i potreba ko- tut za ekonomiku poljoprivrede Beograd, 2009. i
mjera jest Perutnina Ptuj, koja je potkraj
fakultet za poslovni menadžment, Mostar.
prošle godine 17 milijuna eura investirala u načne artikuliranosti šta jeste halal proi- 4
www.instore.ba/.../160-nestle-globalno-halal-tri-
Tvornicu gotovih proizvoda na bazi pera- zvod, budući da i među islamskim stručnja- te-634-mlrd-dolara.html .
5
darskog mesa u Brezi. Iz brezanske tvorni- cima postoje neslaganja oko toga da li su Nasiha Osmanović, www.muslimserbia.com/fo-
ce peradarski će se proizvodi distribuirati na prihvatljivi bezalkoholno pivo, kolagen ili rum/viewtopic.php.
6
Prema islambosna.ba/index.php/component/con-
šire regionalno tržište. “U našoj (prehram- sirče. U to ime, Organizacija islamske kon- tent/2976?...
benoj) industriji halal certifikat znači proi- frencije radi na ujednačavanju standarda za 7
Primjer ekspanzivne djelatnosti Agencija za certi-
zvodnju prema najvišim higijenskim, vete- halal-proizvode, koji bi se primjenjivali u ficiranje halal kvalitete Bosne i Hercegovine je
rinarskim i sanitarnim standardima te proi- svih 57 njenih članova (u koje spada i BiH), organiziranje u saradnji sa IHI Alliance međuna-
zvodnju bez ikakvih komponenata ili sasto- što se, zbog etičkih neslaganja, razvija slo-
rodnog okruglog stola na temu “Proizvodnja halal J
hrane”. Skup se održao u sali Vanjsko-trgovinske
jaka u hrani zabranjenih muslimanima. Ha- žen i nadasve interesantan svjetski diskurs, komore Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 13. au- O
lal standard kompatibilan je sa svim drugim čiji ishod će značajno uticati na razvoj eko- gusta 2009. godine. Cilj ovog jednodnevnog skupa
standardima (HACCP itd.) povezanima s nomske teorije o tržištu halal proizvoda. je izrada osnovnog priručnika za proizvodnju halal
proizvoda koji će biti dio međunarodnog halal
U
higijenom i sigurnošću namirnica i u tom
smislu pridonosi većoj sigurnosti i kvaliteti Literatura
standarda zemalja OIC (Organizacije islamske
konferencije). Globalni projekat proizvodnje halal
R
hrane, što mnogo znači svim potrošačima
bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. 1) Ahmetović, Elvira, Halal biznis otva-
hrane započet je 2006. godine kao Svjetski halal
forum i danas broji prisustvo četrdesetak zemalja. N
8
Jedan od primjera jest Perutnina Ptuj, koja je pot-
Proizvodnja hrane koja, među ostalim, ra vrata novih tržišta, LIDER, Zagreb, kraj 2008. godine 17 miliona eura investirala u A
uključuje i halal standard proizvođačima www.korporativnasigurnost.org/ De- Tvornicu gotovih proizvoda na bazi peradarskog
zasigurno otvara vrata za izvoz proizvoda i fault.aspx?sid=56187 (03.01.2010.). mesa u Brezi. L
HALAL KVALITETA

Primjena halal i košer certifikata u


marketingu hrane
Mr. sc. Olivera Jurković Majić

Sažetak
Religija i religijska pripadnost umnogome određuje ponašanje, vrijednosti, stavove, shvaćanja i životni stil, kako pojedinca,
tako i šire zajednice. Iako se mnogi njeni aspekti ne mogu racionalno i empirijski sagledati, utjecaj religije u svakodnevnom
osobnom i poslovnom životu pojedinca determinira njegove postupke i ponašanje. Svjesni toga, marketinški stručnjaci ne zane-
maruju njen utjecaj na marketinške aktivnosti i marketinšku komunikaciju. Religijska pripadnost određuje mnoge razlike u
obrascima ponašanja, zahtijeva prilagodbu u planiranju i provođenju poslovnih aktivnosti. Religijske zabrane i ograničenja na-
lažu mnoge prilagodbe potrošačima-vjernicima, kako u svezi samog proizvoda ili usluge, tako i u svezi prodaje, promocije,
distribucije i sl. Vjerske institucije mogu djelovati otežavajuće ili podržavajuće pri uvođenju nekih proizvoda na tržište. Utjecaj
vjerskih lidera na prihvaćanje određenih proizvoda i usluga je dominantan.
Svakodnevni život potrošača-vjernika umnogome je određen njegovom vjerskom pripadnošću, naročito način ishrane i obre-
di i rituali vezani uz hranu. Upravo prilagodba prehrambenih proizvoda (ali i mnogih drugih proizvoda) potrebama potrošača-
vjernika, proizvođačima hrane i njihovim marketinškim stručnjacima može bitno pridonijeti u novoj kvaliteti komuniciranja s
postojećim potrošačima te pridobivanju novih potrošačkih segmenata. U radu se sugerira prilagodba postojećih brendova pre-
hrambenih proizvoda potrebama potrošača-vjernika, muslimana i židova, uvažavajući religiju i tradiciju, mada se istovremeno
otvara i tržište suvremenih trendova u prehrani, poznato pod nazivom “zdrava hrana”. Prehrambeni proizvodi koji su dobili
certifikate “halah” i “košer” su od velike emotivne važnosti za potrošače-vjernike koji se emotivno vežu uz proizvod, a to je
značajan korak u stvaranju lojalnosti potrošača. Iako u marketinškom proučavanju ponašanja potrošača nema univerzalnih rije-
28 šenja, “halal” i “košer” certifikat su siguran alat marketinškim stručnjacima s kojim će se poistovjetiti potrošači-vjernici. Certi-
fikat, kao garancija kvalitete prehrambenih proizvoda, komunicira s racionalnom komponentom ponašanja potrošača, a s reli-
gijskog stajališta komunicira s osjećajem pripadnosti i emocijom s kojom se potrošači poistovjećuju.
Ključne riječi: “halal” certifikat, “košer” certifikat, ponašanje potrošača, marketing hrane

Uvod ne determinirana vjerskim pravilima i obi- publici Hrvatskoj, radi o jako malom bro-
lježjima kvalitete, certifikatima, koji ozna- ju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se
U anglosaksonskoj literaturi susreće- čavaju i garantiraju da je takav prehrambe- da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisu-
mo pojam food marketing koji odgovara ni proizvod za vjernike prihvatljiv i prepo- ća stanovnika muslimanske vjeroispovi-
našem pojmu marketinga hrane. Naime, ručljiv. Prehrambeni zakoni i pravila koje jesti, a židovske vjeroispovjesti i znatno
najčešće se govorilo o marketingu u po- propisuju razne religije: islam, židovstvo manje. Međutim, vođeni marketinškom
ljoprivredi; marketingu poljoprivredno- (judaizam), hinduizam i kršćanstvo nastali filozofijom promišljanja, ti tržišni se-
prehrambenih proizvoda; marketingu su davno, ali su se zadržali sve do danas. gmenti mogli bi postati iznijansirane i
agroindustrijskog kompleksa, da bi se, u Oni su bitan dio identiteta kako pojedinca profitabilne tržišne niše kako na doma-
posljednje vrijeme, počeo koristiti termin tako i država te jedan od pokazatelja njiho- ćem, tako i na turističkom, ali naročito na
marketing hrane ili marketing u proi- ve različitosti. “Mnogo toga se može za- izvoznom tržištu. Naime, prema posljed-
zvodnji hrane. Za potrebe ovog rada pri- ključiti o karakteru čovjeka iz načina kako njim istraživanjima u Europi posljednjih
kladnom se smatra definicija marketinga jede žele bombone”, rekao je Ronald Re- 10 godina muslimanska populacija se po-
hrane kao “skup svih poslovnih aktivno- gan, a dodajemo da je obilježje (trend) uni- većala 140%, a procjenjuje se da će se
J sti uključenih u tijek proizvoda hrane od verzalnog, globalnog potrošača hrane, ve- broj muslimanskog stanovništva povećati
O početne poljodjelske proizvodnje do kraj- zano uz količinu hrane (različite dijete) i na oko tri milijarde. Dobivanjem halal i
njeg potrošača”1, jer će se razmatrati pro- kvalitetu hrane (tzv. zdrava hrana). U radu košer certifikata za pojedine prehrambe-
U izvodi koji su namijenjeni krajnjem po- govorimo o proizvodima koji su namije- ne proizvode i agresivnijim marketinškim
trošaču i koji respektiraju njegovu religi- njeni isključivo tržištu individualnih po- nastupom hrvatski proizvođači hrane mo-
R oznu pripadnost kao i prehrambene navi- trošača koji zahtijevaju i dodatne marke- gli bi zaobići osnovne prepreke agrarnog
ke koje iz nje proizlaze. ting napore, naročito u strogo kontrolira- protekcionizma pojedinih zemalja te bi se
N Svjesni činjenice da proizvodnja hrane nom procesu (proceduri) proizvodnje i olakšala penetracija proizvoda hrane na
A u gospodarstvu svake zemlje ima strateško distribuciji. tržišta na kojemu vladaju zakoni već utvr-
značenje, u radu će se razmatrati samo oni Na prvi pogled, vodeći se statističkim đene poljoprivredne politike i intraregio-
L segmenti potrošača kojima je ponuda hra- podacima, mogli bi pomisliti da se, u Re- nalne razmjene.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Primjenom diferenciranog i koncen- Ponovno povijest kao “magistra grobnice punili namirnicama i statuama
triranog marketinga, gospodarskim su- vitae” kuhara i pekara. Upravo zbog viška u pro-
bjektima-proizvođačima hrane, koji bi izvodnji hrane počinju se javljati obrt i
dobili halal i košer certifikat, uz neznatna Utjecaj religija na čovjekov cjeloku- trgovina. Industrijska revolucija donosi i
financijska sredstva, moguće je pozicio- pni život i na oblikovanje njegovog iden- promjene u proizvodnji i pripremanju
niranje proizvoda kao visokodiverzifici- titeta, načina života, djelovanja, ponaša- hrane, a spremanje hrane u limene posude
ranih s prepoznatljivim certifikatom kao nja, civilizacijska je konstanta. Na glo- bez zraka, koji se prvi put javlja u Engle-
jamstvom kvalitete, te prepoznatljivom balnom tržištu, čovjek-potrošač je “ani- skoj, omogućava dostupnost hrane tije-
markom/brandom. Na slici 1. pokazuje- mal rationale”; “zoon politikon”; “homo kom cijele godine, pa počinje masovna
mo moguće korake u brendiranju halal economicus” ali i “ens religiosum”. Da- proizvodnja i distribucija hrane.
proizvoda na primjeru malezijskog halal kle, određen je i religijskim osjećajem i Sve velike svjetske religije daju simbo-
brenda. vođen njima u donošenju mnogih odluka. lički značaj hrani svjesne njenog značaja
Tekst najstarije propagandne poruke pro- za opstanak čovjeka i svih živih bića. Za
nađen među iskopinama na tlu egipat- kršćane je važna Isusova rečenica “Ja sam
skog grada Memfisa, oblikovan po volji kruh života” (Ivan 6:24-35), odnosno naj-
bogova, glasi: “Uđite pod moj krov. Ja, važnija slika u kršćanskoj tradiciji su kruh
Renos s Krete, po volji bogova, tumačim i vino koji simboliziraju tijelo i krv Kristo-
vaše snove”! vu, njegovu žrtvu na križu. Kako kršćani
Način proizvodnje hrane i izbor hrane vjeruju da su sve dobre stvari darovi od
mijenjao se stoljećima. Dostupnost hrane Boga, zahvaljuju Bogu prije svakog obro-
i način pripreme, kao i vjerski propisi ve- ka. U kršćanskoj religiji i neki drugi pre-
zani za nju razlikovali su se od države do hrambeni proizvodi imaju simboličko zna-
države. Utjecaj religije na prehranu uočen čenje (jaja, janje, mlijeko, med). Razliku-
je odavno i zadržan je do današnjeg doba, jemo tri kršćanske crkve: rimokatoličku,
a ogleda se od komunikacije s Bogom pravoslavnu i protestantsku, a sve one po-
(hrana kao žrtva, zahvala), pripadnosti znaju i prakticiraju mnoge svetkovine uz
određenoj religiji preko prihvaćanje pra- koje vežu točno određenu hranu i način
vila o prehrani i učvršćivanje vjere po- prehrane. S tim u vezi poznajemo post ili
stom, do prehrambenih restrikcija koje se nemrs tijekom kojega treba izbjegavati
odnose na hranu koja se smije ili ne smije određenu hranu (npr. korizma). Neke pro-
konzumirati, te način i pravila pripreme i testantske crkve imaju i posebne prehram- 29
proizvodnje hrane. Kod starih Rimljana bene navike, npr. mormoni i adventisti,
kult hrane je bio jako razvijen, prevlada- čiji vjernici izbjegavaju konzumiranje al-
vao je hedonizam i neumjerenost za razli- koholnih pića, napitke koji sadrže kofein,
Slika 1: Koraci u brendiranju halal ku od umjerenijih Grka. U Egiptu se veli- ograničavaju uporabu mesa u prehrani,
proizvoda ke razlike između bogatih i siromašnih svinjetinu, kao i čaj, kavu i začinsko bilje
ogledaju i u prehrani, a faraoni su i svoje koji se, također, izbjegavaju.
Izvor: izradila autorica prema
http://magazine.asiabusinessinvestor.com

Činjenica da na ljestvici najvrednijih


svjetskih brendova nijedan ne dolazi iz
“ Na prvi pogled, vodeći se statističkim
podacima, mogli bi pomisliti da se, u
muslimanskih zemalja, marketinške
stručnjake ne bi trebala obeshrabriti ako
se zna da na donošenje odluke o kupnji
Republici Hrvatskoj, radi o jako malom
kod muslimanskog stanovništva znatno
utječe religija koja je jednako snažno pri-
broju potencijalnih potrošača. Procjenjuje se
sutna u njihovom stilu života neovisno o da u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisuća
dobnoj skupini, prihodima, geografskom
položaju, naobrazbi, ili spolu. Proizvođa- stanovnika muslimanske vjeroispovijesti, a
čima hrane, vjerska pripadnost kao obi-
lježje koje identificira potencijalnu ciljnu židovske vjeroispovjesti i znatno manje. J
skupinu, može postati važan čimbenik u
Međutim, vođeni marketinškom filozofijom O
kompleksnom spletu percepcija, utisaka i
osjećaja koje potrošač ima za neki proi- promišljanja, ti tržišni segmenti mogli bi U
zvod u usporedbi s proizvodom konku-
rencije. Marketinški stručnjaci s područja postati iznijansirane i profitabilne tržišne R
marketinga hrane trebali bi prepoznati
važnost halal i košer certifikata kao važne niše kako na domaćem, tako i na turističkom, N
atribute i dodatnu (novu) prednost u pozi- A
cioniranju svojih proizvoda na tržištu
prehrambenih proizvoda.
ali naročito na izvoznom tržištu. ” L
HALAL KVALITETA

povezani), islamski koncept uspjeha


(uspjeh se u islamu definira u smislu za-
“ Dopušta se mogućnost da društvene želje
budu u konfliktu sa privatnim željama, ali
dovoljstva Allaha, dž. š., a ne nagomila-
vanje bogatstva) i islamski koncept bo-
gatstva (imetka ili dohotka – al-mal je
društvene potrebe ne suprotstavljaju se jedinstven u islamu, bilo da se promatra
kao dohodak ili imetak, on je blagodat od
privatnim potrebama, pošto i jedne i druge Allaha). Na temelju ova tri principa, po-
našanje islamskog potrošača može se opi-
teže ka istom – mesleha (definirana korist na sati kao maksimiziranje uspjeha – felaha
u ovom i na onom svijetu.
ovom ili na onom svijetu). Islamski potrošač, Muhammed Anas al-Zarqa navodi
fundamentalnu razliku između homo eco-
za razliku od sekularnog potrošača, pravi nomicusa i homo islamicusa. Razlika se
razliku između dvije vrste izbora: mesleha na odnosi na funkciju korisnosti koja kod
ovog drugog u sebi sadrži novu promje-
ovom i mesleha na onom svijetu. Na taj njivu veličinu, a ta je nagrada ili kazna na
onom svijetu.2 Mnogi islamski teoretičari
način možemo definirati i dvije vrste bave se problemom potrošnje i ponaša-
njem muslimana u potrošnji.
potrošačkih košarica. ” Osnovna poruka za ponašanje islam-
skog potrošača može se svesti na sljedeće:
• potrošnja nije sama sebi svrha, ona
Hinduisti izbjegavaju konzumiranje zivom “Agencija za certificiranje halal ima plemeniti cilj: zadovoljstvo
mesa iako nije potpuno zabranjeno, a kvalitete”. Agencija se smatra relevan- Allaha, dž. š.;
konzumiranje govedine je zabranjeno jer tnim servisom koji će certificirati proi- • način dobivanja roba i usluga za po-
se krava smatra svetom životinjom. Za zvode po usvojenom “Osnovnom stan- trošnju mora biti islamski prihvatljiv
većinu možemo reći da su vegetarijanci i dardu halal kvalitete BASS”. Zbog potre- i dozvoljen;
zbog koncepta “ahimsa” koji se odnosi na ba potrošača, Agencija bi olakšala proi- • robe i usluge moraju biti, same po
nenasilje na životinjama. Također ne zvođačima hrane, lijekova i kozmetike sebi, čiste (halal);
30 smatra se primjerenom ni hrana koja sti- sigurniji i lakši plasman njihovih proi- • samo čiste robe i usluge su dozvolje-
mulira osjete, primjerice luk i češnjak, zvoda u područja svijeta u kojima je za- ne za potrošnju;
zbog duhovnog sklada. Neka hrana se htjev za “halal certifikatom” preduvjet • u potrošnji se treba držati načela
smatra prirodno čistom i preporuča se, sklapanja poslova. “Halal certifikat” jam- umjerenosti, izbjegavajući i škrtost i
kao npr. mliječni proizvodi. či da je životinja, čije se meso i mesne rasipništvo.
Budistički prehrambeni običaji se ra- prerađevine nalaze u trgovinama, obrađe- Želje/preferencije potrošača su oko-
zlikuju od sekte do sekte, ali većina apsti- na po vjerskim običajima i ritualima i da snica ekonomske teorije ponašanja potro-
nira od govedine i slijede princip nenasi- u njima nema svinjetine. Potvrdom “ha- šača. S druge strane, islamski teoretičari
lja na životinjama. lal” kvalitete, proizvođači će biti dužni ističu potrebe, a ne želje. Šerijat ne ohra-
dokazati da je proces proizvodnje onih bruje ljudska bića da slijede svoje želje
Halal hrana – halal certifikat proizvoda koji se žele certificirati, pošti- nego ih, umjesto toga, potiče da zadovo-
van prema pravilima iz Šerijatskog prava. ljavaju svoje potrebe. Želje proizlaze iz
U islamskoj religiji konzumiranje “Halal standard, certifikat” ima oznaku instinktivne želje čovjeka pa je “koncept
hrane je vjersko pitanje. Islam ne odobra- 47.2006 halal hrana. To je ujedno prvi želja” koncept bez vrijednosnih kategori-
va rasipanje hranom koja je dar od Boga. standard kvalitete koji su priznali vjerski ja. Potrebe također proizlaze iz instinktiv-
S obzirom da Kur'an naglašava važnost i državni autoriteti u Europi. Certifikat se nih želja, ali prema islamskim teoretičari-
čistoće, konzumiranje isključivo halal izdaje na četiri godine, s tim da se tijekom ma, ne dopušta se svim željama da posta-
hrane smatra se obvezom svakog musli- godine vrše tri najavljene i tri nenajavlje- nu potrebe. Dopušta se mogućnost da
mana. Halal je arapski termin koji ozna- ne inspekcije. društvene želje budu u konfliktu sa pri-
čava “nešto što je muslimnu odobreno”. vatnim željama, ali društvene potrebe ne
U kontekstu jela i pića označava ono što suprotstavljaju se privatnim potrebama,
J mu je dozvoljeno konzumirati. Svinjetina
Ponašanje potrošača u duhu
pošto i jedne i druge teže ka istom – me-
islamske religije
O i svi proizvodi koji je sadrže, meso obo- sleha (definirana korist na ovom ili na
ljelih životinja koje nisu zaklane u ime Islamski teoretičar Monzer Kahf sma- onom svijetu). Islamski potrošač, za ra-
U Allaha, te alkohol i njegovi derivati, stro- tra da je teorija ponašanja potrošača koja zliku od sekularnog potrošača, pravi ra-
go su zabranjeni i smatraju se grijehom. je nastala na Zapadu nakon nastanka ka- zliku između dvije vrste izbora: mesleha
R Slijedom navedenog, Rijaset Islam- pitalizma “dualna tvorevina” i to eko- na ovom i mesleha na onom svijetu. Na
ske zajednice u Bosni i Hercegovini nomskog racionalizma i utilitarizma. taj način možemo definirati i dvije vrste
N osnovao je Agenciju koja će izdavati cer- Ekonomskim ponašanjem ljudi odgoje- potrošačkih košarica.
A tifikate-potvrde za prehrambene proizvo- nih u duhu islama dominiraju tri glavna “Prva potrošačka korpa sadrži proi-
de koji su usklađeni sa standardima po- principa: vjerovanje u Sudnji dan (život zvode koji spadaju u mesleha prvog tipa,
L trošača islamske vjeroispovijesti pod na- prije i poslije smrti su međusobno tijesno tj. proizvodi koji su prvenstveno namije-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

njeni za neposredno stjecanje svjetovnog jačanja snage islama u društvu. Za ovo su ostvarivanju “zadovoljstva” i da je to u
i ona može biti slična korpi sekularnog potrebna dva čimbenika: moralna svijest osnovi svake motivacije. Polazeći od toga
potrošača jer obje sadrže proizvode koji pojedinca da ne prekoračuje ograničenja da je ekonomska znanost u najvećoj mjeri
donose svjetovnu korist”.2 Međutim, iz svog ponašanja koja je utvrdio Šerijat i pozitivna, a islam u velikoj mjeri norma-
ove potrošačke košarice islamski potro- poštivanje uvjeta ugovora od strane poli- tivan, možemo govoriti o različitom pri-
šač treba isključiti sve robe koje spadaju tičkog autoriteta prilikom osiguranja pro- stupu ekonomskom ponašanju pojedina-
u rasipničku potrošnju na koju se danas vedbe pravila Šerijata.”3 ca. Tako dolazimo do fundamentalne ra-
troši najveći dio budžeta većine potroša- zlike između “homo economicusa” i “ho-
ča. Kako islam ima svoju posebnu etičku, Ponašanje potrošača u duhu islamske mo islamicusa” jer korisnost, preferenci-
sociološku i kulturnu dimenziju u okviru religije – moguće implikacije za je, izbor, ali i cjelokupno ponašanje
nje određuje i drugačije premise za pona- islamskog potrošača ovise o religioznim
šanje potrošača. Islamski teoretičari sma-
marketinške stručnjake ograničenjima. Naime, ponašanje prili-
traju da muslimanskog potrošača deter- Autori koji polaze od islamskih prin- kom potrošnje smatra se u islamu jednim
miniraju dvije vrste potrošnje i to: cipa ne prihvaćaju u potpunosti suvreme- od načina manifestiranja zahvalnosti
a.) potrošnja za zadovoljavanje svojih nu teoriju ponašanja potrošača. Naime, Allahu, dž.š. Možemo reći da dolazi do
(i svoje obitelji) materijalnih po- teorija ponašanja potrošača nastala na Za- svojevrsne integracije potrošnje i vjero-
treba koje možemo označiti sa E1 padu nakon nastanka kapitalizma, pred- vanja. Fahim Khan u svom članku “Funk-
b.) potrošnja za zadovoljavanje potre- stavlja dualitet ekonomskog racionalizma cija makropotrošnje u islamskom poret-
ba drugih (u ime Allaha) koju mo- i utilitarizma. Iz tog dvojnog porijekla na- ku” navodi da u islamskom ekonomskom
žemo označiti sa E2 staje teorija o ponašanju potrošača koja sustavu islamski potrošač mora biti racio-
Prema tome ukupna potrošnja može smatra da je maksimiziranje koristi “ho- nalan u svakoj vrsti potrošnje.4
se izraziti kao: E = E1 + E2.
Čovjek ima pravo da alocira svoj do-
hodak između ove dvije potrošnje pri če-
mu je ponašanje islamskog potrošača
usmjereno, tj. alokacija dohotka između
“ U međunarodnoj trgovini ne trguje se
nekim apstraktnim robama i usluga, već vrlo
E1 i E2 određena je:
1. nekim od parametara koji determi- konkretnim i sve diferenciranijim robama i
niraju model potrošnje jednog raci-
onalnog potrošača (kako to ističe uslugama. Islam podrazumijeva i respektira
ekonomska znanost), i 31
2. stupnjem pobožnosti i bogoboja- sve tržišne mehanizme, prije svega
znosti (taqwa).
Konvencionalna ekonomija ima za ograničenja u ponašanju potrošača koja su
cilj ispunjenje i zadovoljenje svih čovje-
kovih materijalnih potreba bez ograniče-
vezana uz dohodak, ali to što potrošač
nja i bez obzira na duhovne vrijednosti.
Međutim, islamski teoretičari sve ljudske
postupa u duhu islama daje osobit ton
aktivnosti provjeravaju na konceptu hala- njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do
la i harama. Islamska ekonomija vodi
računa o ispunjanju i zadovoljavanju ma-
terijalnih ili duhovnih potreba, ali samo
promjene u ukusima potrošača. ”
onih koje su dozvoljene – halal. Islamski
ekonomisti stoga zaključuju da islamski mo economicusa” isključivi cilj i stimu- Dok se u ekonomskoj znanosti aksi-
potrošač ima manju sklonost ka potrošnji lans. Ovaj model čovjekova ponašanja om racionalnosti podrazumijeva, aksiom
od sekularnih potrošača. Ponašanje po- zasnovan na pretpostavci egoistične raci- racionalnosti koji se traži od islamskog
trošača u duhu islamske ekonomije odre- onalnosti, dugo je prevladavao u eko- potrošača potiče iz etičkih normi islama.
đeno je međudjelovanjem ekonomije, nomskoj teoriji. Islamski teoretičari ističu Pojam racionalnosti islamskog potrošača
politike i religije. “Prema islamu pravda da je ideja racionalizma u objašnjavanju podrazumijeva ponašanje koje je u skladu
je temelj političkog poretka. Jedinstvo ponašanja potrošača jedan vrlo ograničen s učenjima islama, primjerice: potrošač je
Religije i Zakona, koje postoji u teoriji, i jednodimenzionalni pristup ljudskom racionalan samo ako troši umjereno, po-
mora se provoditi u praksi. Bez organizi- ponašanju. Kako je naš interes vezan uz red potrošnje za stvari racionalan je i ako
J
ranog političkog autoriteta postojanje i utjecaj religije, konkretno islama na po- troši na Allahovom putu, dakle pored po- O
Religije i Zakona moglo bi biti ugroženo; našanje potrošača, ukratko ćemo analizi- trošnje u cilju postizanja zadovoljstva na
bez ograničenja Šerijata politički poredak rati promjene koje proizlaze iz utjecaja ovom svijetu mora trošiti i za druge. tj. za U
postao bi nepravedan i okrutan. Samo uz islama na ponašanje potrošača. Dakle, društvene svrhe ili u korist zajednice.
provođenje pravde može se očekivati da polazimo do pretpostavke da je potrošač “Potrošač je racionalan samo ako je cete- R
će politički poredak ispuniti ciljeve zbog usvojio islamsko učenje. Ova pretpostav- ris paribus, njegova potrošačka korpa,
kojih je stvoren. Provođenje pravde do- ka zahtijeva revidiranje koncepta eko- manja od korpe sekularnog potrošača jer
N
vodi do približavanja interesa onih koji nomske racionalnosti. sadrži samo dozvoljene stvari, a isključu- A
vladaju i kojima se vlada te poboljšanja Ekonomska racionalnost pretpostav- je zabranjene. Ovaj uvjet bazira se na
društvenih i ekonomskih uvjeta, kao i do lja da će potrošači težiti k maksimalnom sljedećim ajetima: L
HALAL KVALITETA

32

J
O
U
R
N
A
L
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

“On vam jedino zabranjuje: strv i krv


i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne-
čije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome
ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toli-
“određena
Većina religija propisuje ili zabranjuje
ponašanja, uključujući i ponašanje u
ko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah
zaista prašta i milostiv je”.5
U međunarodnoj trgovini ne trguje se
potrošnji. U vezi s time se posebno izdvajaju
nekim apstraktnim robama i uslugama, već dvije istaknute svjetske religije – islam s halal
vrlo konkretnim i sve diferenciranijim ro-
bama i uslugama. Islam podrazumijeva i standardom i judaizam s košer standardom. To
respektira sve tržišne mehanizme, prije
svega ograničenja u ponašanju potrošača stvara potrebu za adaptibilnim marketinškim
koja su vezana uz dohodak, ali to što potro-
šač postupa u duhu islama daje osobit ton
strategijama koje se uspješno prilagođavaju
njegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi do
promjene u ukusima potrošača. Pretpostav-
religijskim preferencijama potrošača. Danas
ka islamskog utjecaja na trgovinske tijeko- je jasno da uvjete međunarodne razmjene
ve zasniva se na osjećajima da se ne troši i
trguje po pravilima islama, te slijedom na- mnogim proizvodima i uslugama diktiraju i
vedenog trgovina bi se smanjivala ili one-
mogućavala. Od potrošača se naravno uvi- određuju potrošači pa udovoljavanje njihovim
jek očekuje da maksimizira svoje zadovolj-
stvo u uobičajenom smislu, ali i da se odri-
religijskim zahtjevima kroz proces certifikacije
če svog (ekonomskog) zadovoljstva kada
je ono suprotno zahtjevima u duhu islama.
(npr. halal i košer certifikacija) postaje važan
Možemo se složiti s tvrdnjom da će prvi čimbenik i izvoznih strategija na mnoga
jasno vidljiv efekt islamskog učenja koji se
odražava na međunarodnu trgovinu biti ve-
zan uz izričit zahtjev da se zabrani i one-
respektabilna tržišta. ”
mogući trgovina onim robama i uslugama
čija je potrošnja izričito zabranjena u isla- 33
mu (alkohol, svinjetina, itd.). namjera da u radu nabrajamo robe i usluge faktora (bolji dizajn, promidžba i sl.), sma-
Osim zahtjeva za zabranom, zahtjev za koje su zakonom ili religijskim normama tramo legitimnim upotrijebiti i religijski
smanjenim korištenjem nekih proizvoda ili zabranjene. Glavna okosnica ovog dijela faktor kao čimbenik u poticanju promjene
usluga (npr. upotreba zlata ili čiste svile za rada svodi se na definiranje impulsa koji ukusa u korist domaćih proizvoda.
muškarce) dovest će do smanjenja trgovine motiviraju potrošače u svom izboru roba Većina religija propisuje ili zabranjuje
ovim proizvodima ili uslugama, ali i do ili usluga te utjecaj takvog izbora na mar- određena ponašanja, uključujući i ponaša-
smanjenja ukupne potražnje za luksuznim ketinško promišljanje. Učinkovite marke- nje u potrošnji. U vezi s time se posebno
proizvodima. Ovo su realni mogući efekti tinške strategije, za razliku od modela koji izdvajaju dvije istaknute svjetske religije
zabrane trgovine ili smanjenja potražnje i mogu zanemariti altruističko ponašanje, – islam s halal standardom i judaizam s ko-
trgovine određenim robama i uslugama. moraju uključiti u svoja razmatranja i al- šer standardom. To stvara potrebu za
Moguća su različita kvantitativna ograniče- truizam koji je kao tip ponašanja vrlo rele- adaptibilnim marketinškim strategijama
nja i restriktivne mjere trgovinske politike. vantan za islamskog potrošača. Iako su koje se uspješno prilagođavaju religijskim
Bez obzira na to hoće li se restriktivne mje- ponašanje potrošača, kao i njegova odluka preferencijama potrošača. Danas je jasno
re trgovinske politike donositi u obliku ra- da kupuje i koristi određene proizvode i da uvjete međunarodne razmjene mnogim
zličitih zakonskih, pisanih odredbi ili će one usluge, primarno određeni količinom ras- proizvodima i uslugama diktiraju i određu-
proizlaziti iz nepisanih pravila i tradicije, položivog dohotka, na oblikovanje prefe- ju potrošači pa udovoljavanje njihovim
religijske norme i zahtjevi će utjecati na tr- rencija i ukusa potrošača znatno utječu i religijskim zahtjevima kroz proces certifi-
govinske tijekove. Tijekom povijesti, drža- kulturološki čimbenici, pa time i religijski. kacije (npr. halal i košer certifikacija) po-
ve i društva su postavljali i još uvijek po- Pod utjecajem religije (najčešće kom- staje važan čimbenik i izvoznih strategija
stavljaju izvjesna ograničenja i propise lju- biniran s društveno-političkim čimbenici- na mnoga respektabilna tržišta.
dima u pogledu pojedinih roba i usluga koje ma) može doći primjerice, do promjene
J
su dostupne potrošaču. Korištenje nekih ro- ukusa u nekoj zemlji čime se utječe na po- Košer hrana – košer certifikat O
ba ili usluga ponekad je zakonom zabranje- tražnju za određenim proizvodima ili uslu-
no, a ponekad ih zabranjuje vjera. gama. Možemo se složiti s činjenicom da Osnovno obilježje košer prehrane je U
Smatramo da komparativno proučava- promjena ukusa potrošača u nekoj zemlji u zahtijev da su namirnice maksimalno či-
nje roba i usluga u različitim društvima i u korist uvoznih proizvoda pogoršava uvjete ste i dobivene prirodnim putem. Da bi se R
različitim kulturnim sredinama može imati razmjene, a promjena ukusa u korist do- meso moglo konzumirati propisana je
nesumnjive koristi za oblikovanje marke- maćih, izvoznih proizvoda poboljšava stroga procedura pri klanju životinja. Sve
N
tinških strategija, naročito za multinacio- uvjete razmjene. Svjesni činjenice da je u košer namirnice su dobivene i pripremlje- A
nalne kompanije kao dominantne aktere mnogim zemljama na promjenu ukusa u ne prema posebnim židovskim propisima
međunarodne trgovine danas. Nije nam korist uvoznih proizvoda utjecalo mnoštvo i običajima. Sva hrana koja se konzumira L
HALAL KVALITETA

na svijetu (40% stanovništva su vegetari-


janci), “biljni nuggets”. Mecca Cola (ha-
“ Kada marketinški stručnjaci odlučuju o
proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda kao
lal Coca Cola) na najboljem je putu da
postane globalni brend zbog toga što je
konzumiraju potrošači diljem svijeta, a u
jedno od sredstava za pozicioniranje. Francuskoj je najprodavaniji proizvod.

Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću “Halal” i “košer” certifikat u


funkciji upravljanja kvalitetom
i zadovoljstvom korisnika, potrošača.
Kada marketinški stručnjaci odlučuju
Najprimjerenije definiranje kvalitete za o proizvodu, koriste kvalitetu proizvoda
kao jedno od sredstava za pozicioniranje.
proizvode koji nose oznaku “halal” i Kvaliteta je usko povezana s vrijednošću
“košer” smatramo definiranje kvalitete kao i zadovoljstvom korisnika, potrošača.
Najprimjerenije definiranje kvalitete za
“odsutnost nedostataka”. Pri tome mislimo proizvode koji nose oznaku “halal” i “ko-
šer” smatramo definiranje kvalitete kao
na odsutnost nedostataka prehrambenih “odsutnost nedostataka”. Pri tome misli-
mo na odsutnost nedostataka prehrambe-
proizvoda u kontekstu religijskih dopuštenja, nih proizvoda u kontekstu religijskih do-
puštenja, propisa i običaja. Na taj način
propisa i običaja. ” dolazimo i do šireg definiranja kvalitete
usmjerene na zadovoljstvo korisnika, po-
trošača. Obzirom na strogu proceduru do-
podvrgnuta je strogim propisima (Kas- tradicija snažno utječu i na suvremene bivanja certifikata, načelo kvalitete proi-
hrut). Da bi namirnica dobila oznaku “ko- potrošače pa ih je teško mijenjati, a sva- zvoda koje bi se samo površno primjenji-
šer” mora imati certifikat, a tvornica u kako ih treba respektirati. Upravo ova valo (što je čest prigovor tvrtkama) i koje
kojoj se takva namirnica proizvodi mora konstatacija bi mogla biti važna za mar- ne bi rezultiralo zadovoljstvom potroša-
biti pod stalnim nadzorom rabina. Slič- ketinške stručnjake koji bi trebali dati ča, je zapravo isključeno. Hrvatskim tvrt-
34 nost s vegetarijanskim principima je veli- marketinške odgovore na pitanje kako, u kama, proizvođačima prehrambenih proi-
ka jer se inzistira na maksimalno čistim današnjem modernom svijetu, implemen- zvoda, koji su dobili ove certifikate, oni
namirnicama koje su dobivene prirodnim tirati propise o prehrani koji su vezane uz mogu biti snažno marketinško sredstvo
putem. Strogi principi košera nalažu po- religijske osjećaje potrošača u sustav vri- kojim se komunicira dosljedno, ali i pro-
stojanje i posebnih objekata za obradu jednosti, koristi, zadovoljstva i konačno, fitabilno, upravljanje zadovoljstvom ko-
košer namirnica, pa se smatra da to uspo- profitabilnosti. Odgovor, danas, nije jed- risnika, klijenata. Tvrtke, koje posjeduju
rava, u suvremenim uvjetima proizvod- noznačan. Međutim, potrošaču-vjerniku, ove certifikate, sigurne su da posjeduju i
nje, poslovni proces. Primjerice, pri kla- sve ono što nalaže i propisuje vjerski za- takvu razinu kvalitete koja će zadovoljiti
nju stoke ne primjenjuje se linijska proi- kon i običaj je i mnogo, mnogo više od potrebe ciljnog tržišta i koja je procijenje-
zvodnja već se životinje obredno kolju, samog poštivanja običaja i propisa, jer či- na sa stajališta (relevantnih osoba) tog
ručno, na zemlji, u prisutnosti rabina. ni sastavni dio životne i potrošačke kultu- ciljnog tržišta.
Mesni i mliječni proizvodi se nikako ne re. Osim toga, proizvodi koji imaju ozna- U funkciji upravljanja kvalitetom pro-
smiju miješati, pa se koristi i posebno po- ku “halal” i “košer” certifikat su, u veli- izvoda, koji posjeduju navedene certifika-
suđe za tretiranje tih proizvoda. Poseban koj mjeri, percipirani i kao proizvodi te, potvrde, a koje izdaju nadležna tijela
su problem aditivi i emulgatori koji su ne- “zdrave hrane”. (npr. Agencija za certificiranje halal kva-
izostavni u proizvodnji hrane jer se pro- Smatra se da će i na globalnom trži- litete) određeno je i etiketiranje prehram-
vjerava i njihovo porijeklo. Ako su dobi- štu, duhovnost, osobni rast, zdravstveni benih proizvoda adekvatnim znakovljem
veni iz mlijeka nigdje ne smiju biti u do- razlozi, moralne poruke i tradicija, još du- (logo) koji pokazuju da su proizvodi
diru s mesom i mesnim proizvodima. go ostati vrijednosti koje je, adekvatnom usklađeni sa standardima potrošača odre-
Košer certifikat nosi poznati francuski marketinškom komunikacijom (marke- đenih vjeroispovijesti. Etiketiranje je za-
kruh koji se sastoji od bijelog brašna, vo- tinškom adaptibilnom strategijom) mo- konski determinirano te ne može zavarati
J de, kvasca i soli, jer čak i kvasac, koji se guće upotrijebiti, kao diferenciranu, do- potrošače, a može se koristiti kao važno
O u kruhu nalazi u malim količinama, mora
imati “košer certifikat”. Voće se ne smije
danu vrijednost za postizanje konkurent-
ske prednosti. Shvaćena na taj način, tra-
marketinško sredstvo. Marketinškim
stručnjacima koji se često, na međunarod-
U jesti s drveta mlađeg od četiri godine, a dicija i tradicionalne vrijednosti, iznova nom tržištu, suočavaju s problemima ve-
ribe se prodaju kao nemesne namirnice. p/ostaje putokaz za pozicioniranje u bu- zanim uz standardizaciju i prilagodbu pro-
R Košer certifikati potvrđuju da su i proi- dućnosti. izvoda različitim kulturama, stavovima i
zvodnja i proizvodi košer; vrijede godinu Naime, pogledamo li Srednji Istok: stilovima kupnje, odredbama vezanim uz
N dana i izdaju se od 2003. godine. Izrael ima košer McDonald's, Saudijska uporabu jezika na etiketama i sl. znatno je
A Premda neki smatraju da su ovi propi- Arabija ima McDonald's koji se pet puta olakšano, jer ovako certificirani proizvodi
si prestrogi i pomalo iracionalni, marke- dnevno zatvara radi molitve, ili Indija, su standardizirani za ciljanu skupinu di-
L tinški stručnjaci znaju da običaji kao i koja ima prvi McDonald's bez govedine ljem svijeta. U označavanje halal kvalite-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

te, halal proizvoda, monitoring halal uslu- zvod je haram. Isto tako, ako na oznaki/ proizvodu, a njih se može navesti
ga, provođenje halal procedure, informi- etiketi stoji da proizvod sadrži želatinu, bilo kojim redom.
ranje, izdavanje certifikata i odobravanje tada je to također upitna informacija s ob- Ako na proizvodu nema halal oznake
upotrebe halal oznaka (logo) uključene su zirom da se rijetko kad navodi izvor iz ili loga tada potrošač obično gleda infor-
neke vladine ili nevladine organizacije ka- kojeg se dobiva želatina. Kompanije mo- macije o sastavu. Ovaj je način ipak ne-
ko bi se mogla napraviti razlika između gu navesti da je izvor želatine riba ili go- pouzdan za procjenjivanje prehrambenog
uvoznih proizvoda od onih proizvedenih vedina, pa se takav proizvod može certifi- proizvoda i nikad se ne odnosi na uvjete
na domaćem tržištu. Mnoge zemlje su cirati kao halal. Ukoliko proizvod koji proizvodnje u proizvodnim pogonima.
službeno objavile svoje zahtjeve/propise sadrži želatinu ima halal certifikat od pri- • Naziv kompanije i adresa moraju bi-
vezane za uvoz hrane. Ovi zahtjevi su do- znate organizacije muslimanski potrošači ti navedeni na etiketi kako bi kupac
stupni zemljama izvoznicama.6 ga mogu kupovati bez zadrške. mogao uputiti svoje upite istoj. Ova
Primjerice, informacije koje se stavlja- informacija pomažu muslimanskim
ju na pakiranje prehrambenih proizvoda u potrošačima koji žele poslati upit o
Označavanje proizvoda za SAD-a možemo podijeliti u tri skupine: statusu ili nekim upitnim sastojcima
muslimanska tržišta – prvoj skupini pripadaju obvezene kompaniji, u slučaju kada proizvod
informacije koje zahtjeva Zakon o ne posjeduje halal logo.
Označavanje i etiketiranje proizvoda poštenom pakiranju i označavanju, • Datum proizvodnje – može biti pri-
namijenjeno je, prije svega, potrošačima i Zakon o informiranju i prehrambe- kazan kao datum do kada proizvod
ono bi trebalo biti prilično jasno i sa zna- nom označavanju te Zakon o hrani, traje/vrijedi, datum od kojega je hra-
čenjem. Obično etiketa ili oznaka ne sa- lijekovima i kozmetici; na pakirana ili na neki drugi način.
drži porijeklo sastojaka proizvoda. Skri- – u drugu skupinu spadaju dobrovolj- • Nutritivne informacije – informacije
veni sastojci kao što su proizvodni dodaci ne informacije i koje su, ukoliko po- vezane uz prehrambene sastojke na
ili slučajni sastojci iz raznih izvora pred- stoje, također regulirane; etiketi odnose se na tvrdnje o nutri-
stavljaju još jedan značajan problem za – trećoj skupini informacija koju pro- tivnim sastojcima, tvrdnje o zdrav-
muslimanske potrošače. Primjerice, neki izvođači pružaju potrošačima pripa- stvenim sastojcima i sl.
proizvođači koji koriste i do pet posto
biljne ili životinjske masti u svojim proi-
zvodima ipak mogu svoju čokoladu ozna-
čiti kao čistu (halal) čokoladu. U mnogim
slučajevima nije moguće navesti svaki
“ Vodeće tvrtke – lideri u proizvodnji
prehrambenih proizvoda prepoznali su, u
glavni ili sporedni sastojak na etiketi. Ha- 35
lal certifikat nekog proizvoda ili halal
oznaka/logo mogu potrošaču odagnati
okviru strategije garancije kvalitete, ove
svaku sumnju. “Ako se alkohol koristi
kao sastojak u proizvodnji neke hrane, ta-
certifikate kao sredstvo za postizanje
da alkohol mora biti naveden na oznaci potpunog zadovoljstva ciljnog segmenta,
kao sastojak. Ako se alkohol nalazi u dru-
gim sastojcima za proizvodnju tada on ali i znatno šire mogućnosti primjene,
spada pod slučajne sastojke. Neki slučaj-
ni sastojci koji se nalaze u zanemarivim osobito na segmente potrošača tzv. zdrave
količinama nemaju nikakav tehnički ili
funkcionalni efekt na samu hranu pa se hrane ili potrošače hrane kojima medicinski
stoga ne trebaju navoditi”.7
Ova pitanja vezana za označavanje, a
koja mogu zbunjivati muslimanskog po-
razlozi nalažu određeni način ishrane. ”
trošača, mogu se rješavati halal certifika- daju one informacije koje pomažu u • Ostale informacije – dobrovoljno
tom i kvalitetnim označavanjem i etiketi- razumijevanju proizvoda. Npr. upu- ponuđene informacije od strane pre-
ranjem. Označavanjem prehrambenih te za pripremu proizvoda, dodatni hrambene kompanije, među njima
proizvoda certificiranim halal logom zna- recepti, ali i vjerski te slični certifi- su trademark ili copyright kao i vjer-
či da su ti proizvodi provjereni, potvrđeni kati.8 ske oznake koje potrošačima pruža-
i certificirani. Na taj način se kupcima/ Informacije koje se nalaze na etiketi ju informaciju o tome da proizvod
potrošačima pruža adekvatna informacija navedene su ovim slijedom: udovoljava zahtjevima halal ili ko-
J
o prehrambenom proizvodu kako bi on, * naziv hrane – sva hrana mora biti šer certifikata. O
kasnije, mogao sam odabrati, bez obzira označena sa uobičajenim nazivom • Posebna terminologija – koristi se
da li je taj izbor zasnovan na ekonom- na etiketi; kako bi se dodatno pojasnili određe- U
skim, filozofsko/religijskim ili zdravstve- * neto količina proizvoda – govori po- ni nazivi iz bilo kojeg razloga. Npr.
nim čimbenicima. Ispravnim označava- trošaču koja količina hrane se nalazi “vinski ocat” može imati pozitivnu R
njem proizvoda kupac može usporediti u pakiranju ili konzervi; gurmansku tvrdnju u zapadnim ze-
dva proizvoda i utvrditi jesu li sastojci u * sastojci – popis svih sastojaka navo- mljama dok se u muslimanskim ze-
N
proizvodu halal ili haram ili su upitnog di se u opadajućem nizu poredanom mljama na to ne gleda pozitivno iako A
porijekla. Npr. ako na oznaki/etiketi stoji po težini, kako uređuje Zakon, osim u tom octu nema niti vina niti alko-
da proizvod sadrži svinjsku mast proi- onih kojih imaju manje od 2% u hola. Za potrošače u muslimanskim L
HALAL KVALITETA

Tablica 1: Hrvatske tvrtke koje posjeduju halal i košer certifikat


TVRTKA/KOMPANIJA CERTIFIKAT
Halal Košer
Stella Croatica +
Tvornica šećera Viro + +
Dominis +
PP Pipo +
Improm +
Podravka + +
Kemo +
Kraš + +
Agrocroatia Nova +
Kutrilin TPV + +
Vindija + u proceduri
Koka + +
Vindon +
Naše klasje +
Kalničke vode +
Hermes International +
Zvijezda + +
Badel 1862 + +
PIK Vrbovec +
Belje + +
36 Coca Cola HBC + +
Croma u proceduri
Clarum u proceduri
Apipharma u proceduri
Puris u proceduri
MISS u proceduri
IPK tvornica ulja u proceduri
Klaonica nojeva u proceduri
Podravka Dječja hrana u proceduri
Podravka Juhe u proceduri
Podravka Vegeta u proceduri
Sladorana Županja u proceduri +
Irex arome u proceduri u proceduri
Granolio +
Koestlin + +
Trenton +
J Agrolaguna u proceuri +

O Jamnica +
Solana Pag +
U Đakovština d.d. u proceduri +
R Sardina Postira +

N Labud d.d. +
Mljekara Petrovo selo +
A Hotel Esplanade u proceduri
L Izvor: provedeno istraživanje autorice
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

zemljama bolje bi bilo označiti taj tinška starategija priključenja brzorastu- 4. Meler, M. “Područna primjena mar-
sastojak primjerice “s okusom octa” ćoj industriji, prije svega, halal hrane, a ketinga: Marketing u proizvodnji hra-
kako bi se izbjegli nesporazumi i ne- koja je, kao i košer hrana, percipirana, ta- ne”, EF Osijek, str. 405.-416.
gativne konotacije. kođer i kao “zdrava hrana” na tragu su- 5. Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Go-
Međutim, najbolja opcija za kompani- vremenih trendova u prehrani globalnog vermental regulation of food and nu-
je i proizvođače je da certificiraju svoj pro- potrošača. Smatramo da Republika Hr- trition labeling, in Food Science, 5th
izvod, u dogovoru sa organizacijom za vatska ima veliki izvozni potencijal u po- ed., Chapman & Hall, New York, pp.
certificiranje zemlje uvoznice, koji je na- dručju prehrambene industrije, ali da on 567-569.
mijenjen muslimanskoj potrošačkoj popu- nije dovoljno iskorišten. Halal i košer 6. Petković, S., Kregar, J. “Ogledi o druš-
laciji. Hrvatskim proizvođačima hrane, certifikacija otvara nove prilike za brojna tvenim procesima i institucijama”, reli-
koji su dobili ove certifikate, to je jedan, tržišta, direktno i indirektno. Imajući na gijske etike i privredni sistemi; Sveuči-
dodatni marketinški i promotivni element, umu osnivanje i rad međunarodno prizna- lišna tiskara Zagreb, 1997., str. 436.-
ali ne samo to; to je spremnost tvrtke da tih certifikacijskih tijela kao i nacionalnu 436-443.
komunicira i ispuni “dano obećanje” cilj- usklađenost halal i košer certifikata sma- 7. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ., “Me-
nom segmentu. Slijedom navedenog, vo- tramo da je znatno olakšana trgovina pro- đunarodni marketing”, Masmedia,
deće tvrtke – lideri u proizvodnji prehram- izvodima koji posjeduju ove oznake. Ti- Zagreb, 1999.
benih proizvoda prepoznali su, u okviru me su riješene i mnoge prepreke vezane 8. Riaz, M.N.: Halal food: an insight in-
strategije garancije kvalitete, ove certifika- uz označavanje, promoviranje, pristup to a growing food industry segment,
te kao sredstvo za postizanje potpunog za- krajnjem potrošaču, tehničke norme, kva- Food Market Technology, 12(6)
dovoljstva ciljnog segmenta, ali i znatno litetu proizvoda te zaštitu potrošača, a s 9. Rebić, A., “Biblijske starine”, KS,
šire mogućnosti primjene, osobito na se- kojima se najčešće susreću stručnjaci s Zagreb 1992., str 69.-73.
gmente potrošača tzv. zdrave hrane ili po- područja međunarodnog marketinga. 10. Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pre-
trošače hrane kojima medicinski razlozi Podacima iz tablice br. 1 pokazujemo gled mikroekonomije: islamska per-
nalažu određeni način ishrane. Istraživanja da je većina hrvatskih kompanija s područja spektiva, El-Kalem, Sarajevo, 1996.,
su pokazala da se prehrambeni proizvodi prehrambene industrije prepoznala važnost str. 97.
koji nose ove certifikate često percipiraju adaptibilne marketinške strategije (halal i 11. Vranešić Bender, D., Alebić, I., “Hra-
kao “zdrava hrana”, “dijetalna prehrana”, košer certifikacije) kao profitabilne strate- na pod povećalom”, Profil Internatio-
“niskokalorična hrana” i sl. pa se i mnogi gije kako na domaćem tako i na međuna- nal, Zagreb,
drugi potrošači, nemuslimani i nežidovi, rodnom tržištu. Tražeći svoje šanse i izvan 12. Žunec, O. “Etika”, Profil Internatio-
odlučuju za ovakav način prehrane. nacionalnog tržišta, halal i košer certifikaci- nal, Zagreb, 2002.
ja se može promatrati kao dugoročna mar- 13. Poslovni tjednik Lider, br.89, 2007.g., 37
Zaključak ketinška vizija konkurentskih odnosa i tren- str. 74.-75.
dova na određenim regionalnim tržištima
Marketinški stručnjaci nalaze se pred koji zahtijevaju određene standarde i princi- Korišteni izvori s Interneta
još jednim izazovom na koji bi mogli od- pe poslovanja. Velika većina hrvatskih
http://magazine.asiabusinessinvestor.com
govoriti na takav način da svojim brendo- kompanija s područja prehrambene indu-
www.bljesak.info
vima, kojima su pridobili postojeće po- strije trenutno izvozi ili namjerava proširiti
www.coolinarka.com
trošače, pridobiju i one kojima je njihov svoja izvozna tržišta prema zemljama/po-
www.eni-news.com
religijski identitet važan. Adekvatnom trošačima na kojima su halal i košer certifi-
www.halal.ba
marketinškom strategijom i marketinš- kacija uvozni zahtjevi i standardi bez kojih
www.poslovni.hr
kom komunikacijom, marketinški struč- je teško ostvariti veću izvoznu aktivnost.
www.podravka.com
njaci bi mogli duh religije povezati i isko- Najznačajnije izvozno tržište za hrvatske
www.vecernji.hr
ristiti na brzorastućem tržištu halal i košer prehrambene proizvode je, svakako, tržište
hrane. Za hrvatsku prehrambenu industri- susjedne Bosne i Hercegovine na kojem ha-
ju, ali i za male i srednje proizvođače hra- lal certifikat shvaćamo kao kvalitetnu stra- Bilješke
ne i prehrambenih proizvoda, ovi tržišni tegiju diferencijacije u odnosu na konku- 1
Kohls, R. L. Uhl, J. N.: Marketing of Agricultural
segmenti mogli bi, od strategije tržišne renciju, ali i kao strategiju stvaranja partner- Products, 6th Ed., Macmillan Publising Company,
New York, 1980, str. 8.
niše, postati način i potencijal za ulazak skih odnosa i strateških saveza za nastup na 2
Prilagođeno prema: Tahir, S., Ghazali, A., Sijed
na veće tržišne segmente, kako u regiji, drugim tržištima. Zbog toga navedeni certi- Agil, O. S. Pregled mikroekonomije – islamska
tako i na globalnom tržištu. Zato ne čudi fikati imaju i međunarodnu dimenziju. pespektiva; El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 201.
3
što su mnogi svjetski brendovi, primjeri- Ibid., str. 309.
ce McDonald's, Coca-Cola, proizvođači
4
Iqbal, Z. i Mirakhar, A. Uvod u islamske financije- J
Literatura Teorija i praksa, MATE, Zagreb, 2009., str. 10-11.
mesa u Australiji, Ujedinjenom Kraljev- 5
Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled O
stvu itd. prepoznali značaj halal i košer 1. Kesić, T. “Ponašanje potrošača”, mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,
ponude, zanemarujući primjedbe da se ra- Adeco, Zagreb, 1999. 6
Sarajevo, 1996., str. 94-100.
Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregled
U
di o potrebama malog tržišnog segmenta. 2. Kipple, K.F., Ornelas, K.C. “The
Stoga su nastojanja domaćih proizvo- Cambridge world history of food”,
mikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,
Sarajevo, 1996., str. 97.
R
đača hrane, prvenstveno Podravke, Bade- Cambridge, UK, 2000.
la 1862., Agrokora, Stelle Croatice, Vin- 3. Kohls, R.L. Uhl, J.N. “Marketing of
7
Riaz, M.N.: Halal food: an insight into a growing
food industry segment, Food Market Technology,
N
12(6), str. 6-9.
dije, PIK-a Vrbovec, Irex-a, itd., koji su Agricultural products”, 6th Ed., Mac- 8
Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Govermental regu- A
prepoznali važnost ovog segmenta potro- millan Publishing Company, New lation of food and nutrition labeling, in Food Science,
šača, shvaćena kao adaptibilna marke- York 1980., str. 8. 5th ed., Chapman & Hall, New York, pp. 567-569. L
HALAL KVALITETA

Mogućnosti izvoza kroz halal


program
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović

Oblikovanje nacionalne trgovinske mista smatra kako liberalizacija trgovine politike preko inovirane varijante/strate-
politike danas više nije u potpunosti auto- djeluje pozitivno na gospodarski rast, po- gije poticanja izvoza u kontekstu daljnje
noman proces, već je u velikoj mjeri sebno na srednji i dugi rok ali zadovolja- liberalizacije.
određen utjecajem globalizacijskih pro- vajuće pravno i regulatorno okruženje
cesa, naročito ulogom Svjetske trgovin- nužno je da bi liberalizacija trgovine
ske organizacije. Zbog toga, veliku odgo- predstavljala motornu snagu rasta. Kako Religija i kultura kao temelj
vornost ima nacionalna trgovinska politi- se na svaku grupu proizvoda kojima se trgovinske i poslovne filozofije
ka koja se treba adekvatno pozicionirati u trguje primjenjuje set različitih multilate- zemalja tržišnog gospodarstva
okviru pravila koja vladaju u međunarod- ralnih pravila, mi u ovom radu koristimo
noj trgovini, ali na način afirmiranja naci- studiju halal i certifikacije kako bismo Tradicija, običaji, religija, norme, vri-
onalnih trgovinskih potencijala. Postoji ilustrirali primjer necarinskih mjera koje jednosti, stavovi usvojeni u jednom druš-
zapravo velika raznolikost unutar polit- se koriste na granici, odnosno tehničkih tvu bitno utječu i određuju svakodnevni
ekonomskog modela promatranja među- prepreka u trgovini. ali i poslovni život. Kulturno polje odre-
narodne trgovine. Namjeravamo pokazati Na drugoj razini analize, halal certifi- đeno je kulturnim vrijednostima, običaji-
da na najvećem regulatoru racionalnog kaciju promatramo preko utjecaja potro- ma, simbolima, tradicijom, religijom, na-
ponašanja – velikom okruženju tržišnog šačkog protekcionizma tzv. potrošačkog vikama. “Kulturne vrijednosti se sastoje
natjecanja – zaista djeluju i neki drugi etnocentrizma kako bismo pokazali po- od zajedničkog pogleda na društvo koji se
čimbenici “nevidljive ruke” koji utječu stojanje konflikata u međunarodnoj trgo- tiče željenog stanja i postojanja odgova-
38 na kreiranje vanjskotrgovinskih politika. vini. Promatrajući kulturološku agendu, rajućih ekonomskih, socijalnih, religio-
Dok većina ekonomista podržava ide- cilj nam je pokazati da i religijski čimbe- znih i ostalih ponašanja u koje su članovi
ju o samoregulaciji, odnosno o potpuno nik, kao “istinska nevidljiva ruka” može društva uključeni”.1 Intenzivirati i obu-
efikasnim tržištima koja uvijek podrazu- utjecati na tijekove međunarodne trgovi- hvatiti sve kulturne vrijednosti jednog
mijevaju punu zaposlenost, postoje i dru- ne i odrediti razinu liberalizacije. Na razi- društva je gotovo nemoguće. U suvreme-
gačiji pristupi ekonomista, politologa, ni konfliktnosti u međunarodnoj trgovini, nim uvjetima brzih tehnoloških promjena
sociologa koji naglašavaju raznolikost pokazat ćemo utjecaj religijskog čimbe- i novih mogućnosti to je još teže. Neke
okolnosti i fokusiraju se na složene odno- nika analizirajući ga u kontekstu potro- vrijednosti se mijenjaju pod utjecajem
se u međunarodnoj trgovini. Predmet šačkog animoziteta tj. potrošačkog etno- ekonomskih, političkih, demografskih,
ovog rada je stoga inauguriranje vanjsko- centrizma kao necarinske prepreke. tehnoloških i inih promjena koje donose
trgovinskih politika koje uvažavaju ovaj Sa stajališta trgovinske politike, vode- nove mogućnosti, ali i stare pogreške ve-
prošireni kontekst promišljanja međuna- ći se činjenicom da su praksa međunarod- zane za kulturna pitanja.
rodne trgovine i slobodne međunarodne ne trgovine ali, isto tako, i kultura i religi- Utjecaj kulture na međunarodne trgo-
razmjene koji bi omogućio maksimalne ja, dinamični prostor stalnih promjena, vinske tijekove nije, eksplicite, istraži-
probitke za sve sudionike. Većina ekono- pokazat ćemo adaptibilnost trgovinske van. Razlog tomu, prije svega, vidimo u
preokupacijama znanstvenika i znanstve-
ne javnosti provjeravanjem, nadopunja-

“ Praksa međunarodne trgovine obilježena je


s niz prepreka s kojima se suočavaju kreatori
vanjem ili postavljanjem “novih” mode-
la. S druge strane, sama kultura i njena
obilježja su fluidnije i suptilnije kategori-
je koje je teško, a ponekad i nemoguće
J trgovinskih politika. Mnoge prepreke su “zadati”. Nameće se dojam kao da je ona
O teorija i modeli objasnili, mnoge su “nešto što se podrazumijeva”, ali i nešto
što je teško racionalno objasniti. Govore-
U regulirane ili će se regulirati pregovorima u ći o faktorima koji umanjuju mogućnost
uspješnog okončanja pregovora iz Doha
R okviru relevantnih organizacija i institucija. Development Agende, J. Bhagwati govo-
N ri (upozorava) o paralelnom procesu šire-
Na početku novog stoljeća mnogi trendovi su nja preferencijalne trgovine i taj proces
A naziva “europski špageti”, “singapurski

L
učinili sliku svijeta neprepoznatljivom. ” njoki” ili kineski “stir-fry”. Dopuštamo
da su termini upotrijebljeni “popularno”,
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

ali u njima je, uistinu, sadržano jedno res-


pektabilno kulturno obilježje pojedinih
užih geografskih područja koja, s jedne
strane utječu na trgovinu unutar tog po-
“trgovina
Upravo je međunarodno tržište i međunarodna
osjetljiva na zanemarivanje kulturnih/
dručja, a s druge strane, utječu na među-
narodnu trgovinu s drugima.
Praksa međunarodne trgovine obilje-
religijskih različitosti. Vjerske institucije mogu
žena je s niz prepreka s kojima se suoča- otežavati pa čak i onemogućiti uvođenje i
vaju kreatori trgovinskih politika. Mnoge
prepreke su teorija i modeli objasnili, prodaju nekih proizvoda ili tehnologije ako ih
mnoge su regulirane ili će se regulirati
pregovorima u okviru relevantnih organi- procjene kao prijetnju ili suprotnost njihovim
zacija i institucija. Na početku novog sto-
ljeća mnogi trendovi su učinili sliku svi-
običajima i suprotno, mogu olakšati njihovo
jeta neprepoznatljivom. U tom novom
međunarodnom okruženju, na globalnom
uvođenje i prodaju/primjenu ako ih smatraju
tržištu najvredniji resursi postaju intelek- korisnim tj. usklađenim s njihovim običajima i
tualne sposobnosti, znanja i tehnologija.
Međutim, za razliku od tehnologije i ra-
čunala, koja u cijelom svijetu “govore
vrijednostima. ”
istim jezikom” ljudi i kreatori politika
podložni su utjecaju okoline i poslovanju sti. Vjerske institucije mogu otežavati pa laže da proizvodnja i trgovina određenim
pristupa sa svojim osobnim i posebnim čak i onemogućiti uvođenje i prodaju ne- proizvodima udovoljava zahtjevima i stan-
kulturnim predispozicijama. kih proizvoda ili tehnologije, ako ih pro- dardima koji su proizašli iz kulturnog i re-
S pozicije stjecanja konkurentske cjene kao prijetnju ili suprotnost njiho- ligijskog obilježja, zahtjevi za halal certifi-
prednosti kompanija/tvrtki koje su uklju- vim običajima i suprotno, mogu olakšati kacijom. Međunarodna trgovina ne može
čene u međunarodnu tržišnu utakmicu, njihovo uvođenje i prodaju/primjenu, ako derogirati pravo na “nacionalnu kulturu”
poznavanje kulturnih specifičnosti i kroz ih smatraju korisnim tj. usklađenim s nji- koje se, naročito u kriznim vremenima,
kulturna istraživanja tržišta omogućavaju hovim običajima i vrijednostima. prepoznaje i preko uredbi kao što su npr.
pronicanje u kulturni sklop potrošača i Utjecaj razvoja tehnologije na među- “Kupujmo američko”, “Kupujmo Hrvat-
zadovoljavanje njihovih sve sofisticirani- narodnu trgovinu i njene tijekove je odav- sko” “Kupujmo....” itd., koje se koriste 39
jih potreba. Na taj način možemo doći do no dokazan nizom znanstvenih istraživa- kao poticaj kupovini domaćih, a ne uveze-
valjanih razloga ne/uspjeha kompanija na nja, a razvoj suvremene digitalne tehno- nih proizvoda te stimuliranje nacionalnog
međunarodnom tržištu. Ako znamo koli- logije, prije svega informacijskih znano- gospodarstva. Načelno, može se reći da
ko je teško proniknuti i prepoznati odred- sti i Interneta omogućio je povezivanje potiču protekcionistički pritisak na kreato-
nice u ponašanju potrošača na domaćem međunarodnog tržišta i stvaranje global- re vanjskotrgovinskih politika, iako se mo-
tržištu, svakako je još teže pronaći te ne kulture povezivanjem lokalnog (nacio- gu koristiti i primjenjivati u skladu s me-
odrednice kada poslujemo preko granica. nalnog) s globalnim značenjima. S druge đunarodnim trgovinskim propisima.
Ne samo da ih trebamo istražiti i respekti- strane, kreatori trgovinskih politika i Današnja gospodarska kriza ponovno
rati, već su te odrednice daleko složenije i praksa međunarodne trgovine ukazuju i je aktualizirala takve zahtjeve diljem svi-
izazovnije. Kao što Jean-Claude Usurier na paralelni proces stvaranja niza fra- jeta, što ne čudi jer je u teškim gospodar-
ističe, niti jedna kulturološka evolucija gmentiranih tržišta, regija, u kojima se skim razdobljima određena zaštita potreb-
nije konačna – potrošači svoje navike mi- razvijaju mnogobrojni stilovi života. Pro- na. Međutim, postoje načini gospodarske i
jenjaju iz tradicionalnih oblika u moder- ces je, zasigurno, obilježen i konfliktno- trgovinske zaštite, koji nisu nužno protek-
ne, ali se, isto tako, ponovno vraćaju tra- šću tih različitih interesa ukoliko se ne cionistički i koji mogu otvarati područja
dicionalnim načinima potrošnje što ovu primjenjuju adaptibilne trgovinske strate- novih konkurentskih prednosti, naročito
problematiku čini još složenijom.2 gije, naročito sa stajališta multinacional- kompanijama koje posluju na međunarod-
Složit ćemo se s tvrdnjom da religiji nih kompanija koje posluju diljem globa- nom tržištu. Kako se komparativne pred-
pripada važno mjesto u svakoj nacional- liziranog, ali i fragmentiranog međuna- nosti mijenjaju, one su danas uočljivije na
noj kulturi, jer su religijom određena rodnog tržišta. Međunarodno okruženje razini kompanije nego na razini države.
mnoga pravila ponašanja, ali i većina vri- puno je složenije u odnosu na nacionalno Smatramo iznimno važnim povećati razi-
jednosti i stavova. Najčešće se veza reli- okruženje i pristup mnogim tržištima mo- nu konkurentnosti hrvatskih kompanija na
J
gije i stvarnosti ne može empirijski doka- že biti uvjetovan, ili čak otežan, različitim međunarodnom tržištu. U radu ćemo ana- O
zati, ali je sigurno da utječe na sva po- kulturološkim barijerama. Složenost te lizirati primjenu jedne inovativne strategi-
dručja života, kako privatnog tako i po- problematike povećana je i činjenicom da je konkurentnosti na mikro razini (hrvat- U
slovnog. Zbog toga, utjecaj religije se ne te (kulturološke) barijere nisu izričito de- skih kompanija), koja se temelji na prila-
može zanemariti, naročito neki njeni as- finirane i određene pozitivnom zakon- godbi kulturološkim, odnosno religijskim R
pekti, prilikom provođenja određenih po- skom regulativom jer bi se, u tom slučaju, zahtjevima određenih tržišta, koja im
slovnih aktivnosti na međunarodnom tr- na njih moglo utjecati preko nacionalnog omogućavaju konkurentsku prednost, ali i
N
žištu. Upravo je međunarodno tržište i ili multinacionalnog regulatornog okvira. lakši pristup tim tržištima. A
međunarodna trgovina osjetljiva na zane- U 44 zemlje svijeta, s više od 1,5 mili- Dakle, prepreke međunarodnoj trgo-
marivanje kulturnih/religijskih različito- jarde stanovnika, zakonska regulativa, na- vini koje proizlaze iz kulturoloških razli- L
HALAL KVALITETA

čitosti sudionika ne moraju biti, a priore, te da je rasprava o tom odnosu i među- Čak i oni autori koji su izrazito zagovara-
percipirane kao protekcionističke mjere sobnoj povezanosti korisna. li i naglašavali tendenciju oblikovanja
tj. kao prepreke, već se mogu iskoristiti Suvremena međunarodna trgovina globalne kulture priznaju postojanost
kao činitelji konkurentske prednosti i danas obilježena je, naoko, dvjema pro- mnoštva kulturnih oblika. “Problematič-
adaptibilnih trgovinskih strategija koje turječnim tendencijama: liberalizacijom i nu narav pojma globalne kulture u suvre-
olakšavaju međunarodnu trgovinu. Veza tendencijom oblikovanja “globalne” kul- menim su društvima posebno naglasili
između međunarodne trgovine i (različi- ture i tendencijom usmjerenoj ka nagla- fenomeni kulturnog partikularizma, po-
tih) kultura kreatorima vanjskotrgovin- šavanju nacionalnih ili regionalnih kul- vezani sa zahtjevima nacionalnog tipa, s
skih politika predstavlja jednu dvosmjer- turnih partikularizama. Promjene koje su obranom identiteta rasno-etničkih manji-
nu putanju kretanja, pri čemu se obje pro- zahvatile suvremeni svijet naglasile su na ili specifičnih društvenih kategorija”.5
matraju preko međusobnog utjecaja koji sve veću međuovisnost različitih dijelo- Nameće se zaključak da je obnovljeni in-
može biti obilježen konfliktima ili surad- va svijeta do koje dolazi i zbog razvoja teres za obranu svog zasebnog kulturnog
njom. Konflikti će rezultirati protekcioni- tehnologije, tržišne ekonomije, multina- identiteta povezan i sa činjenicom globa-
stičkim zahtjevima, dok će suradnja poti- cionalnih kompanija, sustava komunika- lizacije koja je centre ekonomske i poli-
cati sve veću otvorenost tržišta i liberali- cija i transporta, uloge i značaja međuna- tičke moći prenijela na međunarodnu ra-
zaciju. rodnih organizacija itd. Ekonomski, poli- zinu. Smatramo mogućim (i poželjnim)
tički i kulturni aspekti nacionalnog sve uključiti ljude u najnaprednije oblike mo-
više ovise i o razvojnoj dinamici na pla- dernizacije uvažavanjem tradicionalnih
Međunarodna trgovina i netarnoj razini što stoji u osnovi tenden- vrijednosti i identifikacija koje, u izrazito
izloženost kulturama
Da bi se ekonomske, ali i trgovačke
pojave cjelovito razumjele potrebno je
obratiti pozornost ne samo na političke i
pravne dimenzije već i na kulturne. Slije-
deći M. Webera, najčešći pristup utjecaju
kulture bio je da se kultura shvati kao ne-
što što obuhvaća vrijednosti, pa iz te per-
spektive utječe na ekonomiju, politiku,
pravo, trgovinu itd. U posljednje vrijeme
40 dolazi do proširenja tog pojma, primjerice
u poznatom radu autorice Ann Swidler na-
ilazimo na razumijevanje kulture kao
“kompletnog alata” (tool kit) u obliku sim-
bola, rituala, priča i sl. koje mnogi akteri
koriste kao “strategije za djelovanje”.3
Smatramo da je proces globalizacije
otvorio sve češće rasprave o odnosu eko-
nomije i kulture. Tako je nastao, jedan
noviji pojam koji je uveo Paul DiMagio
– pojam ekonomske kulture.4 U tom smi-
slu govorimo o ekonomskoj kulturi drža-
ve, regije, odnosno o ekonomskoj kulturi
tvrtke/kompanije. Smatramo da je osnov-
na ideja pojma, zapravo, promatranje i cije globalizacije i širenja globalne kul- fragmentiranom i nejednakom globalnom
povezivanje ekonomskih vrijednosti sa ture. Prodor multinacionalnih kompanija okruženju, još uvijek ulijevaju određenu
ukupnim vrijednostima neke nacije, drža- u nacionalna tržišta rezultira promjenom sigurnost.
ve, regije, kompanije itd., imajući na umu stoljetnih kulturnih tradicija. Očekivanja Očekivati od međunarodne trgovine
da se najčešće pojam ekonomskog intere- vezana uz poboljšanje životnih uvjeta i da ignorira kulturne razlike međunarod-
sa ili samointeresa, odnosno pojam kori- povećanje blagostanja predstavlja refe- nog okruženja ili da promiče jednu kultu-
sti, radikalno odvajao od kulturnog kon- rentne vrijednosti koje se uspješno ukla- ru koja bi imala apsolutni legitimitet bilo
J teksta. U dijelu rada u kojem ćemo anali- paju u bilo koju kulturu. Na taj način ma- bi u suprotnosti sa samom idejom među-
O zirati teorijski okvir islamske ekonomije
pokazat ćemo vezu i uzajamnost djelova-
terijalno blagostanje koje propagiraju narodne trgovine. Istraživanja koja su
gospodarski razvijene zemlje i društva provedena posljednjih godina, a osobito u
U nja ta dva pojma. Dakle, dok se interes ili postaje cilj kojima teži veći dio stanov- SAD-a, ukazala su na nužnost uvažavanja
korisnost u međunarodnoj trgovini (u ništva, pa čak i pod cijenu preobrazbe kulturoloških razlika ne samo na među-
R ekonomiji) promatra kao polazište za tradicionalne kulture. narodnom, već i u unutrašnjem, nacional-
analizu, kultura i kulturna obilježja su Ipak treba priznati da, unatoč homo- nom tržištu, što je rezultiralo sve većim
N najčešće nevažna ili se ne spominju. genizirajućim kulturnim tendencijama i brojem rasprava o multikulturalizmu. Da-
A Smatramo, naprotiv, da su međunarodna
trgovina i koristi koje se ostvaruju u me-
sve većem obimu međunarodne trgovine, kle, visok stupanj heterogenosti karakte-
među nacionalnim državama ostaju du- rizira i nacionalna tržišta (američko po-
L đunarodnoj trgovini povezani s kulturom boke razlike na svim razinama društva. sebno, ali i tržište bivšeg SSSR-a, ex Ju-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

goslavije, Azije, itd.), a međunarodno tr-


žište podrazumijeva bezuvjetno prizna-
vanje različitih kulturnih oblika. U pro-
tivnom, konflikti su neizbježni. Liberali-
“ignorira
Očekivati od međunarodne trgovine da
kulturne razlike međunarodnog
ziranu (pravednu) međunarodnu trgovinu
ne shvaćamo preko koncepta homogene
kulture, već kao proces priznavanja i tole-
okruženja ili da promiče jednu kulturu koja bi
rancije mnoštva posebnih kultura. imala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnosti
Prirodu međunarodne trgovine, kao i
djelovanje međunarodnih trgovinskih in- sa samom idejom međunarodne trgovine.
stitucija, koje nisu identificirane ni s jed-
nom posebnom kulturom, shvaćamo, u Istraživanja koja su provedena posljednjih
našem radu, kao odmak od jedne, homo-
geno globalne kulture s ciljem približava-
godina, a osobito u SAD-a, ukazala su na
nja drugim i drugačijim. Sa stajališta
multinacionalnih kompanija, pretjerano
nužnost uvažavanja kulturoloških razlika ne
standardiziranje i simplificiranje rezulti- samo na međunarodnom, već i u unutrašnjem,
ralo je gubljenjem tržišnih udjela zbog
ignoriranja lokalnih tržišnih varijabli i
preferencija. Kada govorimo o odnosu
nacionalnom tržištu ”
kulture i ekonomije svakako se moramo
prisjetiti radova u kojima se posebno ana- će (zbog političkih, pravnih, kulturnih, prouzročilo štete u trgovini tim proizvo-
lizira odnos kulture i ekonomskog razvo- religijskih, etničkih i drugih obilježja) na dima. Sve je izraženiji proces prilagodbe
ja. Prije svega, to su poznati radovi M. isti poticaj reagirati na potpuno isti način. globalnih brendova lokalnoj izvedbi, tj.
Webera: Sociologija religije, Protestant- U prilog tomu govori i sve češće odstupa- prilagođavanje brendova kulturnim i spe-
ska etika i duh kapitalizma, Ekonomske nje od čistih strategija standardizacije pro- cifičnim potrebama potrošača.
etike svjetskih religija i niz drugih, u koji- izvoda/usluga, s kojima vodeće multinaci- Coshun ističe da se samo jedan od de-
ma Weber spaja kulturu i ekonomiju u onalne kompanije izlaze na globalno trži- set proizvoda s tržišta razvijenih zemalja
pojmu ekonomske etike koja se uvijek šte. Sve češće se uvažavaju kulturološke na istim takvim stranim tržištima nudi
odnosi na zbivanja u praktičnom životu i značajke potencijalnih ciljnih tržišta kao i potpuno nepromijenjen, a kada je riječ o
stoga predstavlja “praktične etike”. prilagodbe svakome od njih u svim faza- ponudi proizvoda razvijenih zemalja na 41
Važno je istaknuti Weberovo promi- ma poslovanja. Religijski pristup među- tržištima zemalja u razvoju, ovaj omjer
šljanje ekonomske etike kao poticaja na narodnom tržištu i međunarodnoj trgovini postaje znatno veći.8 Dakle, određeni stu-
akcije koje su utemeljene u pragmatičnim je nužan. Prilikom kreiranja trgovinske panj adaptacije proizvoda u međunarod-
kontekstima religija.6 Pojam ekonomske politike, ali i trgovinskih strategija prili- noj trgovini je neprestano prisutan. U me-
etike, kako ga Weber shvaća, primjenjiv kom ulaska na određeno strano tržište, đunarodnoj trgovini robama i uslugama
je na sve vrste ekonomske djelatnosti pa kompanije se nalaze u situaciji izbora iz- postoje dvije mogućnosti: provedba samo
time i na djelatnost međunarodne trgovi- među standardizacije i/ili adaptacije. Iako obveznih promjena određenih, pretežno
ne. U radovima M. Webera analizirani su standardizacija u velikoj mjeri smanjuje fizičkih karakteristika proizvoda (npr.
učinci, koje glavni oblici religije imaju na troškove te povećava produktivnost i pro- zbog primjene industrijskih propisa na
ekonomsku sferu, prije svega njihova fitabilnost, ako nije provedena na adekva- električnim proizvodima, sigurnosnih ili
uloga u stvaranju modernog racionalnog tan način može rezultirati troškovima koji higijenskih standarda) ili i dodatno pro-
kapitalizma. Složili smo se s činjenicom višestruko nadmašuju prihode. vođenje promjena karakteristika proizvo-
da interesi i koristi od trgovine pokreću U radu ćemo, na primjerima halal cer- da kojima se u većoj mjeri zadovoljavaju
trgovinu, ali istovremeno, ti su tijekovi tifikacije, pokazati da je moguć miks ovih specifične, kulturološke potrebe tržišta,
obilježeni i djelovanjima koji potiču iz dviju strategija u kojem su zbrojene pred- koje mogu biti presudne za konkurentsko
kulturne sfere, npr. iz religije. “Zapravo, nosti i jedne i druge strategije, odnosno pozicioniranje i uspjeh.
ekonomske su ideje uvijek izrazit proi- upotreba ekonomije obujma i smanjenje U kontekstu kulturološke agende u
zvod svoga vremena i mjesta; ne može ih troškova s jedne strane te prilagodba spe- međunarodnoj trgovini te u kontekstu
se promatrati odvojeno od svijeta koji tu- cifičnim potrebama pojedinih tržišta, ka- promišljanja konfliktnosti između stan-
mače”.7 da je to profitabilno. Uspjeh kompanije dardizacije i globalnog koncepta i adapta-
Međunarodno tržište na kojem djeluju koje danas posluju na međunarodnom tr- cije i regionalnog, lokalnog koncepta su-
J
i sučeljavaju se različitosti interesa nacio- žištu ovisi upravo o mogućnostima izna- gerirat ćemo jednu inoviranu varijantu u O
nalnih trgovinskih politika nisu “svijet za laženja optimalne točke između potpune kojoj ćemo govoriti o mogućnostima
sebe”, već su istodobno i uzrok i posljedi- standardizacije i potpune adaptacije. Sve- standardizacije trgovine za zemlje domi- U
ca djelovanja kulture. Kulturno okruženje opća liberalizacija i globalno tržište po- nantno islamske religije na bazi adaptaci-
međunarodne trgovine je varijabla, koju godovali su stvaranju globalnih proizvo- je na specifičnostima religije koje, izme- R
nije moguće kontrolirati ali ni ignorirati. da tzv. “globalni brendova”. Posljednjih đu ostalog, zahtijevaju halal certifikaciju
Iako se tržišta neprestano mijenjaju i po- godina je uočena pogrešna pretpostavka za proizvode koje se nude na njihovim tr-
N
staju sve sličnija, globalno tržište je još da obilježja proizvoda, “brenda”, imaju žištima. Na taj način halal certifikacija se A
jako daleko od jednog homogenog tržišta. isto značenje na svim tržištima i da je pre- ne shvaća kao jedan izolirani tehnički
Sasvim je sigurno da danas dva tržišta ne- tjerana standardizacija i simplificiranje problem u međunarodnoj trgovini već je- L
HALAL KVALITETA

dan novi koncept nastupa na međunarod- tržištima, što će dosljedno erodirati ili iz- praksa i politika međunarodne trgovine
nom tržištu. Tehnološke, tržišne i indu- brisati razlike u nacionalnim ili regional- snažno su obilježeni tradicijom i kulturom
strijske promjene nalažu sve veći stupanj nim preferencijama. Međutim, upravo na multinacionalnom, multikulturalnom,
certificiranja proizvoda i usluga kojima dva zadnja desetljeća pokazala su daljnju multietničkom... tržištu. Teorije, modeli i
se trguje. Dosadašnje definicije koje pro- moć i relevantnost lokalnih preferencija i trgovinske politike uvijek su, zapravo, na-
izvod deklariraju kroz njegovu kemijsku lokalnih brendova, posebice na tržištima stajale pod utjecajem i tih obilježja, a s ra-
strukturu, mehanička i upotrebna svoj- u razvoju, gdje globalne marke mogu zvojem mikro-teorija postaju sve značajni-
stva više nisu zadovoljavajuće. Proizvodi imati čak i negativne asocijacije. Primje- ja. Samo površinsko prilagođavanje, bez
kojima se trguje u međunarodnoj trgovini rice, antiamerički osjećaji pomogli su vođenja računa o dubljim sadržajima kul-
više se ne mogu smatrati objektom koji Mecca Coli (halal-Cola) da konkurira ture na međunarodnom tržištu (naročito na
zanemaruju socio-ekonomske, kulturo- Coca-Coli i Pepsiju među muslimanskim tržištima zemalja u razvoju) neće biti pro-
loške i ekološke zahtjeve. On je u uskoj potrošačima u Francuskoj, ali i u drugim fitabilno na dulji rok. Ne podržavajući S.
vezi sa socio-ekonomskim, kulturološ- dijelovima svijeta, kao što su pomogli Huntingtonovo gledište o svjetskim civili-
kim i ekološkim sustavom vrijednosti, te Quibla Coli u Ujedinjenom Kraljevstvu i zacijama kao nepovezanim otocima koji
u skladu s tim sustavima vrijednosti zado- Zamzam Coli u Iranu. Te su proizvode se kreću prema “sukobu civilizacija”, ma-
voljava određene potrebe.9 kupovali potrošači koje privlači kola, ali da postoje mnoge prilike za sukob, postoji
Primjerice, sličan proces i/ili problem koji se protive amerikanizaciji tzv. koka- i protutežna sila međunarodne trgovine
susrećemo i kod hrvatskih kompanija u kolonijalizaciji. kao veza između različitih zemalja, ekono-
pristupu tržištu EU, za koji postoji potre- Ono što je nekada moglo izazvati pre- mija i kultura.11
ba za certificiranjem, recimo za CE stan- preku, a time i konfliktnost, prilikom na- Proaktivna politika, kao i napor me-
darde sigurnosti za električne aparate ili stupa pojedinih, naročito globalnih kom- đunarodnih institucija (naročito nastavak
pregovora Milenijske runde) može stvori-
ti vezu/veze koje će rezultirati rastom i

“ ...halal certifikacija se ne shvaća kao jedan


izolirani tehnički problem u međunarodnoj
napretkom i za razvijene, ali i za nerazvi-
jene zemlje. Ne možemo i ne smijemo
jednostavno shvatiti i prihvatiti jazove ra-
zvijenog i nerazvijenog svijeta. Smatra-
trgovini već jedan novi koncept nastupa na mo da pojmovi kao što su “razvijen i ne-
razvijen” previše pojednostavljuju slože-
međunarodnom tržištu. ...Međunarodna no ispreplitanje kulture i ekonomije. Fe-
42 nomen kulturne zavisnosti preko eko-
trgovina se ne odvija u jednom apstraktnom nomske zavisnosti previše je pojedno-
stavljen, a nerazumijevanje koje nastaje
prostoru i vremenu, praksa i politika zbog ignoriranja kulturološkog čimbeni-
međunarodne trgovine snažno su obilježeni ka često dovodi do nesporazuma u poslo-
vanju. P. Krugman govori o fenomenu
tradicijom i kulturom na multinacionalnom, “perifernih kultura”. To su kulture koje
postoje izvan središta stvaranja civiliza-
multikulturalnom, multietničkom tržištu. ” cijsko-kulturnog tijeka svijeta i nisu stva-
ralačke, nego receptivne, imitatorske.
Smatramo da je kultura industrijski
standarde sigurnosti hrane i sl. Dok je u panija, na stranim tržištima vezanu za razvijenih zemalja podložnija primjena-
EU primaran problem prilagođavanje re- kruta stajališta o bezuvjetnoj primjeni ma i bržim prilagodbama, naročito u vre-
gulacijsko-pravnom okruženju, na tržišti- standardizacije i globalnih strategija prili- menima kada se ta društva suočavaju sa
ma islamskih zemalja imamo problem kom ulaska i/ili prodaje proizvoda/usluga izazovima ekonomskih kriza. To je vidlji-
prilagođavanja kulturološkom okruženju. na stranim tržištima, danas je rezultiralo vo i iz najnovijih ponašanja zemalja libe-
Naravno, način tog prilagođavanja, odno- primjenom lokalnih pristupa i uvažava- ralnog kapitalizma, koje su, u vrijeme
sno pristup tim tržištima također je regu- njem preferencija i specifičnosti. teške gospodarske krize kojoj svjedoči-
liran, pa se problem ustvari svodi na pri- McDonald's nekad nije odustajao od svo- mo, spremne nizom drugačijih kulturnih
lagođavanje kulturološkom okruženju, jih čvrstih standarda neovisno o različi- obrazaca ponašanja, pa čak i uvođenjem
konkretno njegovim religijskim kompo- tim preferencijama i kulturnim specifič- mjera državnog intervencionizma, mije-
J nentama, na način određen regulama dr- nostima. Bilo je nezamislivo u njegovim njati kulturne obrasce ponašanja. Vidimo
O žave, religijskih ili drugih institucija. Ka- restoranima nuditi alkoholna pića; a da- da su te zemlje, u susretu s krizom, spre-
da je Theodore Levitt napisao svoj rad – nas se uz BigMac-ove nudi: u Njemačkoj mne revidirati i stoljetne svetinje i uplesti
U Globalizacija tržišta – odredio je smjer – pivo; u Francuskoj – vino; Hong Kongu se u individualna gospodarska prava. Na
rasprave u sljedećim desetljećima o kre- – kokteli; u Indiji se McDonald's hambur- tragu takvih razmišljanja, smatramo legi-
R tanjima svjetskih proizvoda i globalnih geri ne prave od govedine (zbog sakralnih timnim (i poželjnim) nastojanja za prila-
brendova u međunarodnoj trgovini.10 obilježja koje Indijci pridaju govedima godbom i/ili uvažavanjem kulturoloških
N Njegova, danas po našem mišljenju, već su napravljeni od janjetine i piletine i obilježja u oblikovanju gospodarskih
A kontroverzna pretpostavka bila je da će zovu se Maharaja Mac). strategija pri čemu dopuštamo mobilizi-
konvergencija tehnike i globalizacija do- Međunarodna trgovina se ne odvija u ranje i svih kulturoloških čimbenika u
L vesti do veće standardizacije na svjetskim jednom apstraktnom prostoru i vremenu, funkciji gospodarskog rasta i razvoja.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Tzv. periferne kulture i jesu periferne


jer su utemeljene na imitaciji i pukom pre-
nošenju nekih isprobanih rješenja. Uključi-
vanje u međunarodnu trgovinu i u međuna-
“ ‘Izvoznu nišu’ hrvatskog gospodarstva
vidimo u najvećem rastućem HALAL tržištu,
rodnu podjelu rada ne podrazumijeva jed-
noobraznu standardizaciju i samo jedno
rješenje. Upravo je međunarodna trgovina
koje je, unatoč recesiji, za prošlu godinu
područje djelovanja različitih trgovinskih imalo rast od 40%. Mešihat Islamske
politika nastalih temeljem različitih kultu-
roloških obrazaca ponašanja koje ne vode, zajednice u Hrvatskoj i Agencija za halal
nužno, bitnijim skretanjima trgovine. Pre-
ma osnovnoj ideji “teorije” o prirodnim tr- kvalitetu želi pripomoći gospodarstvu
govinskim partnerima”, regionalna trgovin-
ska liberalizacija među zemljama koje su
“prirodni kulturni” trgovinski partneri neće
Hrvatske da se etablira na ta tržišta. ”
prouzročiti znatno “skretanje trgovine”. Pri
tome “prirodni trgovinski partner” može se i preferencije tog velikog segmenta među- zviti lokalne (nacionalne) veze, jer njiho-
definirati kao onaj s kojim neka zemlja narodnog tržišta. Imajući na umu brz rast va proizvodnja prvenstveno nastaje na
ostvaruje znatnu trgovinsku suradnju, koja stanovništva i prihoda na tržištima u ra- lokalnom i obilježena je lokalnim karak-
je determinirana i zajedničkom ili sličnom zvoju, ta tržišta postaju od iznimne važno- teristikama i simbolima. Na taj način, po-
kulturnom paradigmom. Sličnost kulturo- sti za određivanje budućnosti mnogih in- litiku međunarodne trgovine shvaćamo
loške paradigme (npr. zajednički jezik, obi- dustrija. Primjerice, Bollywood u Indiji kao mehanizam koji usklađuje različite
čaji, religija i sl.) svakako je čimbenik koji proizvodi 1 200 filmova na godinu u uspo- identitete, ali ne na principu ili-ili koji
se može iskoristiti u poticanju trgovine. redbi s Hollywoodom koji proizvodi oko nužno vodi u konfliktnost, već na princi-
Pitanje prevladavanja ili uvažavanja 450 pa je možda na pomolu “okretanje pu i-i koji uvažava partikularne (nacio-
kulturoloških razlika je aktualno upravo kulturne kolonizacije”. Promjene u kultu- nalne) kulturne i vjerske obrasce, simbo-
za međunarodnu trgovinu koja podrazu- rama pojedinih zemalja direktno su pove- le, stilove života; jednostavnije lokalnu
mijeva prelaženje granice vlastite zemlje zane i s promjenama u strukturi međuna- kulturnu paradigmu.
i susret sa drugačijim i različitim. Multi- rodne trgovine. Za kompanije koje danas Smatramo da je u osnovi svih protek-
nacionalne kompanije igraju sve veću posluju na međunarodnom tržištu od po- cionističkih zahtjeva, ali i u osnovi svih
ulogu zbog svojeg kapitala i mogućnosti sebnog je interesa spoznati kros-kulturne konflikata do kojih dolazi u međunarod- 43
širenja znanja i vještina u drugim zemlja- sličnosti, ali i različitosti. U oblikovanje noj trgovini, pojednostavljeno tumačenje
ma. Za mnoge od njih razvijeni svijet je uspješnih trgovinskih strategija na stranim liberalizacije međunarodne trgovine kao
promatran kao svijet prilika zbog visokih ili multinacionalnim tržištima moraju biti trenda koji može ugroziti prethodno
prihoda i dobro razvijene infrastrukture, uključene i spoznaje s područja “akultura- usvojene identitete. To je samo površin-
pa stoga nije ni čudno da je razvijeni svi- cije” koje proučavaju nove ili strane kultu- ska analiza, jer kvalitetna (nacionalna)
jet prostor kojemu je većina kompanija re s ciljem prilagodbe karakteristika proi- trgovinska politika oblikovat će i provo-
usmjerila najveći dio svoje poslovne po- zvoda određenim tržištima.13 diti nacionalnu raznolikost. Tradicija i
zornosti te su to i dalje najprivlačnija trži- Unutar ovog okvira, provodeći među- kultura su dimenzije koje se ne mogu is-
šta. Međutim, razvijena tržišta danas kulturalnu analizu međunarodnog tržišta, ključiti pri analizi međunarodne trgovine,
predstavljaju sve manji dio svjetskog trži- zapravo određujemo do kojeg su stupnja jer na nju utječu i daju joj povijesni kon-
šta. Procjenjuje se da tek 14% od preko potrošači dvaju ili više država slični ili tinuitet. Međutim, u kozmopolitskom svi-
šest milijardi ljudi na svijetu živi u ze- različiti. Što je stupanj sličnosti veći, veće jetu, povezanom međunarodnom trgovi-
mljama s bruto društvenim dohotkom po su mogućnosti standardizacije i obrnuto, nom, to znači da se različitosti ne ukidaju
glavi stanovnika većim od 10 000 dolara. veće razlike nalažu prikladnije, adaptibil- već se kao takve prihvaćaju i pozitivno
Kenichi Ohmae je ovaj dio svjetskog trži- ne strategije u pristupu tržištima. Smatra- ocjenjuju. To potvrđuju npr. europske ze-
šta nazvao “klub 10 000 dolara”, ali osta- mo da, u međunarodnoj trgovini, u današ- mlje koje se, u pogledu kulture, uvelike
tak svijeta čini 86% stanovništva koji je njim izrazito kompetitivnim tržišnim pri- razlikuju, no ipak tvore čvrsto povezanu
za međunarodnu trgovinu, imajući na likama 21. stoljeća, kulturne i vjerske civilizacijsku, ekonomsku, trgovinsku...
umu kako se situacija/e na međunarod- specifičnosti, mogu poslužiti kao poticaj- cjelinu.
nom tržištu jako brzo mijenja, postaje sve ni, a ne ograničavajući faktor. Međuna- Nakon svega izloženog, “izvoznu
značajniji.12 Čak i ako se možemo složiti rodna trgovina, naročito trgovinske poli- nišu” hrvatskog gospodarstva vidimo u J
da je razvoj i rast ovih tržišta “dugotrajan tike, neraskidivo su povezane sa svim di-
menzijama međunarodne razmjene: poli-
najvećem rastućem HALAL tržištu, koje
je, unatoč recesiji, za prošlu godinu imalo
O
proces”, ne možemo zanemariti iskustva i
(neočekivani) rast mnogih od njih, pa bi tičkom, ekonomskom, socijalnom, kul- rast od 40%. Mešihat Islamske zajednice U
“čekanje” kompanija na ulazak na ova tr- turnom, vjerskom itd. Želimo pokazati da u Hrvatskoj i Agencija za halal kvalitetu
žišta za neko drugo vrijeme moglo biti na međunarodna trgovina ne podrazumijeva želi pripomoći gospodarstvu Hrvatske da R
tragu J.M. Keynesovih promišljanja da “u samo de-lokalizaciju nacionalnog i kul- se etablira na ta tržišta. Izražavamo zado-
dugom roku, svi smo mrtvi”. turnog već pretpostavlja re-lokalizaciju; voljstvo da se 18 firmi u Hrvatskoj odlu-
N
Kompanije koje žele ući, tj. poslovati polazeći od same ekonomske računice, čilo i implementiralo Halal standard u A
na tzv. tradicionalnim tržištima, moraju jer većina trgovinskih politika i većina svoje poslovanje te da su 4 firme pri sa-
već sada respektirati populacijsku veličinu multinacionalnih kompanija moraju ra- mom kraju implementacije sustava. L
HALAL KVALITETA

Halal aditivi u hrani i lijekovima


Prof. dr. Midhat Jašić

Sažetak
U ovom radu su opisani aditivi i stepen njihove dozovljenosti po islamskim propisima. Stupanj dozvoljenosti se određuje
prema statusu aditiva koji može biti: halal (dozvoljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sumnjivi).
Ključne riječi: aditivi, halal, haram, mešbuh

1. UVOD pravilu su bez prehrambene vrijednosti. pod strogom zakonskom kontrolom i


Dodaju se hrani, ali i lijekovima i to za predmet stalnih provjera. Posebno pitanje
Kao posljedica razvoja tehnologije i vrijeme proizvodnje, prerade, skladište- su halal aditivi, te specifični aditivi u
potreba da se količina hrane sačuva duži nja ili pakiranja, radi poboljšanja fizikal- ostalim etničkim i religijskim običajima
period, te povećanih zahtjeva potrošača, nih i senzorskih svojstava. Pošto nisu pri- kao što je košer, kao i aditivi u vegetari-
prehrambena industrija se prilagođavala rodan sastojak hrane, ali ni lijekova, oni janskoj ishrani. Halal aditivi pripadaju
nudeći hranu sa novim senzorskim svoj- nose određene zdravstvene rizike. Pojedi- širokom spektru aditiva dozvoljenih po
stvima, novim izgledom, dužim rokovi- ni aditivi, ako se unose u količini koja nacionalnim i međunarodnim propisima s
ma trajanja, novim ukusima i sl. Značajnu premašuje dozvoljeni dnevni unos (ADI), tim što moraju zadovoljiti i zahtjeve šeri-
ulogu u tim kreacijama imali su i sve više mogu izazvati degenerativane promjene, jatskih propisa.
imaju razni dodaci hrani koje nazivamo alergijske reakcije, te povećati rizik za
aditivima. To su tvari poznate kemijske određene oblike raka i drugih bolesti.
strukture, koje se samostalno ne konzu-
2. ADITIVI
Zbog toga upotreba aditiva u prehrambe-
miraju, niti su tipičan sastojak hrane i u noj i farmaceutskoj industriji mora biti 2.1 Podjela aditiva i njihov halal
44 status
Prehrambeni aditivi i njima slične tva-
“ Najvažniji kriterij u utvrđivanju halal statusa
aditiva je njihovo porijeklo. Aditivi biljnog i
ri se najčešće koriste u proizvodnji pre-
hrambenih proizvoda, proizvodnji doda-
taka prehrani kao i proizvodnji lijekova.
mineralnog porijekla, ako se isporučuju bez Dozvoljeni aditivi u prehrani i lijekovima
mogu se podijeliti prema različitim krite-
nosača najačešće imaju halal status. Međutim, rijumima kao što su porijeklo, funkcio-
nalna svojstva i nivo štetnosti po zdravlje.
sa stanovišta halal statusa posebno su značajni Prema porijeklu aditivi su sintetskog ili
prirodnog (biljnog, životinjskog i iz mi-
aditivi koji imaju animalno porijeklo (svinjsko kroorganizama) porijekla. Prema funkci-
onalnim svojstvima, a u skladu sa prepo-
meso i meso ostalih zabranjenih životinja), rukama komisije Codex Alimentarius,
aditivi mikrobnog porijekla, posebno ako aditivi mogu biti: antioksidansi i sinergi-
sti antioksidansa, konzervansi, pojačivači
sadrže rezidue zabranjenih supstrata kao i arome, emulgatori, zgušnjivači, sredstava
za vezivanje i sredstava za želiranje, boji-
aditivi koji u sebi mogu sadržavati alkohol. la, sladila, regulatori kiseline, enzimski
preparati i ostali aditivi. Mnogi aditivi
J Aditivi koji su porijeklom od GMO1 kao i posjeduju istovremeno nekoliko funkcio-
O drugi aditivi koji nastaju kao rezultat nalnih svojstava. Najvažniji kriterij u
utvrđivanju halal statusa aditiva je njiho-
U biotehnologije (klon) imaju mešbuh vo porijeklo. Aditivi biljnog i mineralnog
porijekla, ako se isporučuju bez nosača
R (zabranjen) status. Aditivi, lijekovi i ekscipienti najčešće imaju halal status. Međutim, sa
stanovišta halal statusa posebno su zna-
N porijeklom od genetski modificiranih čajni aditivi koji imaju animalno porije-
A klo (svinjsko meso i meso ostalih zabra-

L
mikroorganizama imaju halal status. ” njenih životinja), aditivi mikrobnog pori-
jekla, posebno ako sadrže rezidue zabra-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

njenih supstrata kao i aditivi koji u sebi matične tvari i enzimi), dok se pomoćne hrani se najčešće mogu naći štetni kon-
mogu sadržavati alkohol. Aditivi koji su tvari u procesu proizvodnje, zbog načina zervansi kao što su: nitratne i nitritne soli
porijeklom od GMO1 kao i drugi aditivi djelovanja pri proizvodnji hrane, u princi- u proizvodima od mesa, benzojeva kiseli- 45
koji nastaju kao rezultat biotehnologije pu ne označavaju. Jedinstveni sistem E na i njene soli u osvježavajućim pićima,
(klon) imaju mešbuh (zabranjen) status. brojeva olakšava uvoz i izvoz hrane iz- sumpordioksid u proizvodima od voća i
Aditivi, lijekovi i ekscipienti porijeklom među različitih zemalja. povrća, sintetski antioksidanti u masno-
od genetski modificiranih mikroorgani- ćama itd. Sintetske boje se najčešće nala-
zama imaju halal status. Prema nivou Tablica 1. Sistem E brojeva u označava- ze u osvježavajućim pićima i konditor-
štetnosti po zdravlje aditivi mogu biti: nju aditiva skim proizvodima. U smislu zdravstvene
neškodljivi aditivi, sumnjivi aditivi i adi- sigurnosti i toksičnosti aditiva pravilno je
Djelovanje Raspon brojeva
tivi škodljivi zdravlju. Nivo štetnosti de- govoriti i o stupnju škodljivosti / neškod-
finira se veličinom maksimalno dozvolje- Bojila 100-181 ljivosti, jer ako se rijetko konzumiraju i u
ne dnevne toksične doze (ADI), kao i ek- Konzervansi 200-285 i 1105 malim količinama onda se smanjuje rizik
spozicijom. Sve ono što šteti zdravlju čo- i posljedice koje oni mogu izazvati. No,
Antioksidansi 300-340
vjeka ne može biti halal. kada je u pitanju toksičnost vrijedno je
Regulatori kiselosti Različiti brojevi pomenuti ajet iz Kur’ana: “Jedite i pijte
2.2. Označavanje Zgušnjivači / 322, 400-499 i samo ne pretjerujte. On (Allah) ne voli
Emulgatori 1400-1451 one koji pretjeruju.”2
Sistem E brojeva u označavanju aditi- Tvari za sprječavanje S druge strane tokom povijesti su for-
550-572 mirani znanstveni stavovi, gdje se uspo-
va uveden je u Evropi radi lakšeg zakon- zgrudnjavanja
skog reguliranja prehrambenih aditiva, a Pojačivači okusa 600-650
stavilo opće mišljenje o štenim tvarima
ubrzo je prihvaćen i od strane komisije Co- koje unosimo u naš organizam. Često po-
Tvari za poliranje 900-910 minjana je Paracelzusova izreka: “Ništa
dex Alimentarius. Oznaka aditiva je oba-
vezna na deklaraciji prehrambenog proi- Tvari za zaslađivanje 420, 421, 950-970 nije toksično i sve je toksično, u zavisno- J
zvoda i dodacima prehrani. Označavanje sti od količine u kojoj se upotrijebi.” Pre-
ma većini nacionalnih propisa u svijetu,
O
aditiva omogućava njihovu jednostavniju
identifikaciju u lancu proizvodnje, a time i 2.3. Zdravstveni aspekti aditivima se na osnovu detaljnih ispitiva- U
jednostavnije prepoznavanje halal/haram nja i dobivenih rezultata odobrava upo-
statusa proizvoda. Svaki broj identificira Aditivi se nalaze u hrani koju svakod- treba, te kreira zakonska regulativa koja R
određeni aditiv i zamjenjuje njegov često nevno kupujemo. Samo sladila, koja se definira svrhu i količinu aditiva koje se
dug i kompleksan kemijski naziv koji zau- smatraju po zdravlje opasnijim aditivima, mogu upotrijebiti. Stupanj prihvatljivosti
N
zima dosta prostora na deklaraciji. nalaze se u preko 6 tisuća proizvoda. aditiva izražava se preko prihvatljivog A
Aditivima slične tvari nemaju E broj i Osim umjetnih sladila u opasnije aditive dnevnog unosa (ADI3) za pojedini aditiv i
označavaju se na drugi način (neke aro- spadaju konzervansi i sintetske boje. U namirnice u kojima se mogu koristiti. L
HALAL KVALITETA

Vrijednost ADI označava količinu neke se proaktivnom analizom svih koraka pro- njihov halal status najlakše definira, jer se
tvari (aditiva) izraženu u miligramima po cesa u kompletnom prehrambenom lancu. provjerava samo ta supstanca. Aditiv mo-
kilogramu tjelesne težine koju čovjek Na osnovu analize haram rizika u pre- že biti u smjesi sa nosačem ili rastvara-
može sa sigurnošću konzumirati svakog hrambenom lancu prevenira se mogućnost čem. U ovom slučaju najčešće se pojav-
dana tokom cijelog života, a da pri tome upotrebe haram aditiva. Za laboratorijsku ljuju prirodne i sintetske arome4, prirodne
ne ugrozi svoje zdravlje. Uvrštavanjem provjeru statusa aditiva u sirovinama i fi- i sintetske boje, pojačivači okusa, vita-
nekog aditiva na pozitivnu listu ne presta- nalnom proizvodu koriste se složene anali- minski preparati i sl. Veći broj komerci-
ju obaveze stručnog praćenja njegovog tičke metode (PCR, ELISA, HPLC, elek- jalnih aditiva, koji se nudi na tržištu, ima-
djelovanja. Veći broj aditiva nije škodljiv troforeza) bazirane na identifikaciji porije- ju ovu formu. Mogu da budu u krutom,
za zdravlje, ako se koriste u skladu sa za- kla sastojaka. Haram su svi aditivi u čijoj tečnom ili praškastom stanju. U tom slu-
konskim propisima i uputama proizvođa- se proizvodnji i upotrebi koristi alkohol i čaju aditiv se sastoji od osnovne supstan-
ča. Količina aditiva koja se konzumira u sastojci od otrovnih i opojnih biljaka kod ce koja čini aditiv zajedno sa supstana-
sastavu lijekova je manja od količine koja kojih se štetne materije ne elminišu u pro- com u kojoj aditiv može biti rastvoren
se unosi sa hranom. Zbog toga su i rizici cesu proizvodnje. Haram su i aditivi živo- (rastvarač), odnosno sa supstancom koja
unosa aditiva mnogo manji. Osim toga tinjskog porijekla i to od: može biti nosač aditiva ( škrob, masnoće,
legislativa u proizvodnji lijekova strožija • svinjetine i mesa divlje svinje, alkohol). Tako i aditiv i nosač mogu ima-
je i pod većom kontrolom i monitoringom • mesa psa, zmije i majmuna, ti haram status. Kao primjer možemo
nego legislativa u proizvodnji hrane. • mesožderi sa kandžama i očnjacima, uzeti i kurkumu5 koja se koristi kao žuta
Neki aditivi još nisu do kraja ispitani, kao što su lavovi, tigrovi, medvjedi i boja. Kod kurkume kao nosač može se
ali se ipak upotrebljavaju. To su sumnjivi ostale slične životinje, koristiti određena masnoća. U slučaju ako
aditivi prema kojima je u proizvodnji i • ptice grabljivice sa kandžama, kao su masnoće od zabranjenih životinja ta-
konzumiranju potrebno primjenjivati što su orlovi, lešinari i sl., kav aditiv ima haram status. Dobar pri-
principe predostrožnosti. Naravno, posto- • štetočine, kao što su pacovi, stono- mjer su neki flavonoidi, kao što su antoci-
je i grupe aditiva koji nesumnjivo škode ge, škorpioni i sl., jani koji se otapaju u alkoholu zbog lakše
zdravlju, ali je za neke od njih primjena u • životinje koje je prema islamskim aplikacije u proizvodu. Takav aditiv ima
prehrambenoj tehnologiji neophodna jer propisima zabranjeno ubijati, kao haram status, a ako se alkohol zamijeni sa
štite hranu od kvarenja. Određeni aditivi što su mravi, pčele i djetlići, propilen-glikolom dobiva halal status.
sadrže i karcinogene spojeve (npr. spoje- • životinje koje se smatraju odvrat- Aditiv se može naći i u formi smješe
vi sa benzolovom jezgrom i drugi) i takve nim, kao što su uši, crvi, muhe i sl. različitih aditiva bez nosača kao što su ni-
treba izbjegavati. Za većinu aditiva po- • životinje koje žive i na kopnu i u vo- tritne soli i kuhinjska sol, koji se koriste u
46 stoje prirodne zamjene, koje se često ko- di, kao što su žabe, krokodili i sl. proizvodnji suhomesnatih proizvoda.
mercijalno proizvode iz prirodnih izvora. • mazge i domaća magarad, Smješe različitih aditiva sa nosačem/ota-
Takvi su, na primjer, pektini, antioksi- • otrovne i opasne morske životinje, palom su česte u industriji pekarstva, gdje
dansi, vitamini, minerali, prirodne boje, • meso bilo koje od dozvoljenih živo- se kombiniraju različiti enzimski prepara-
te prirodne arome. Neki aditivi, ako se tinja ukoliko nije zaklano po islam- ti, vitamini i sredstva za dizanje tijesta i
unose u količinama izvan ADI vrijednosti skim propisima, sl. Tako se mogu pojaviti i tzv. “skriveni”
i duže vrijeme, uzrokuju bolesti kao što • krv. aditivi koje proizvođač aditiva nije oba-
su: rak, dermatitis, razaranje kromozoma, Pored halal (dozvoljenih) i haram (za- vezan deklarirati. U pekarstvu se često, u
astma, alergijske bolesti, visok krvni pri- branjenih) postoje i mešbuh (sumnjivi) adi- sastavu pekarskih aditiva, koristi amino-
tisak, čir na želucu itd. Zbog toga su adi- tivi. Oni mogu biti životinjskog i biljnog kiselina L cistein kao i monogliceridi koji
tivi haram ako se ustanovi da su štetni po porijekla, odnosno mogu biti proizvedeni i mogu imati haram porijeklo. Neki aditivi
zdravlje ili ako se u procesu proizvodnje od halal i od haram sirovina. Također, u pekarstvu, koji mogu biti svinjskog po-
prekorači dozvoljeni dnevni unos (ADI). mešbuh su aditivi kojima se u toku proi- rijekla su: natrijumove i kalijumove soli
zvodnje ili upotrebe mogu dodavati nosači masnih kiselina, mono i digliceridi ma-
(alkohol, zabranjene masnoće ili drugi za- snih kiselina, poliglikolestri masnih kise-
2.4. Halal status aditiva i njima branjeni sastojci). Zbog toga je ove aditive lina, natrijum stearoil-2-laktilat, kalcijum
sličnih tvari potrebno posebno provjeravati i u svakom stearoil-2-laktilat. Zbog toga su muslima-
pojedinačnom slučaju dokazivati njihov ni u razvijenim zemljam prvo počeli tra-
Aditivi imaju halal status ako se dobi- halal status. Pored aditiva čiju je upotrebu žiti halal certificiranje kruha, jer je to i
jaju iz potpuno čistih i dozvoljenih sirovi- proizvođač obavezan deklarirati na amba- namirnica koja se najčešće konzumira.
na, bez upotrebe alkohola. Te sirovine do- laži proizvoda, postoje i tzv. “skriveni adi- U proizvodnji hrane koristi se nekoli-
J bijaju se iz biljaka i životinja dozvoljenih tivi”. Oni se ne navode u popisu sastojaka, ko stotina aditiva, ali i ostalih sastojaka
O po islamskim propisima. Halal aditivi i nji-
ma slične tvari isključuju upotrebu bilo
ukoliko zakonom nije reguliran procenat koji se slično aditivima mogu naći u ma-
sastojaka koje je dozvoljeno prikriti. lim količinama, kao što su: pomoćne tvari
U koje haram sirovine u njihovoj proizvodnji Aditivi na tržištu se mogu nabavljati u u proizvodnji, začini, enzimi i sl. Kao i
(svinjetina, alkohol, strv i krv, te opojne i formi: čiste kemijske tvari, smješe sa no- aditivi i ove tvari mogu imati halal, ha-
R otrovne biljke). Teško je unaprijed klasifi- sačem, smješe različitih aditiva bez nosa- ram i mešbuh status. Tako treba razliko-
cirati aditive kao halal, haram ili mešbuh, ča i smješe različitih aditiva sa nosačem/ vati aditive od dodataka prehrani koje
N pa je stoga u najvećem broju slučajeva po- otapalom. Aditivi kao čista kemijska sup- možemo nabaviti u apotekama ili specija-
A trebno dokazivati njihov halal status. Do- stanca su najčešće sintetski aditivi i aditi- liziranim prodavnicama. Dodaci prehrani
kazivanje prisustva haram aditiva u kon- vi porijeklom iz minerala. Kad su u pita- sadrže koncentrirane hranjive i biološki
L kretnim proizvodnim procesima provodi nju aditivi, kao čista supstanca, tada se aktivne sastojake ili druge tvari, sa svr-
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

hom da dodatno obogate funkcionalni


unos hranjivih sastojaka u uobičajenoj
svakodnevnoj prehrani. Uzimaju se sa-
mostalno (per os – na usta) u manjim ko-
“ U pekarstvu se često, u sastavu pekarskih
aditiva, koristi aminokiselina L cistein kao i
ličinama u formama kao što su: tablete,
kapsule, prahovi, gelovi, tekućine i ener-
getske pločice. Dodaci prehrani, ako se
monogliceridi koji mogu imati haram
dodaju tokom proizvodnje, prerade,
uskladištenja, pakiranja ili transporta po-
porijeklo. Neki aditivi u pekarstvu, koji
staju aditivi. Ako se aditivi dodaju kao
nutrijenti tad se vrši fortifikacija hrane.
mogu biti svinjskog porijekla su: natrijumove
Za korištenje dodataka prehrani koristie i kalijumove soli masnih kiselina, mono i
se RDA6 standardi. Ne pridržavanjem
ovih standarda može dovesti do toksičnih digliceridi masnih kiselina, poliglikolestri
efekata. Treba razlikovati aditive od zači-
na. Kuhinjska sol (NaCl), začinsko bilje, masnih kiselina, natrijum stearoil-2-laktilat,
ne smatraju se aditivima. Začinske smje-
še nisu aditivi, ali mogu sadržavati aditi- kalcijum stearoil-2-laktilat. Zbog toga su
ve, a time imati i haram status.
Treba razlikovati aditive od pomoć- muslimani u razvijenim zemljam prvo počeli
nih sredstava u proizvodnji. Ponekad su
pojmovno vrlo bliski aditivima i neka po- tražiti halal certificiranje kruha, jer je to i
moćna sredstva u proizvodnji. Takve su,
na primjer, tvari za tretiranje vode za pi-
će, sredstava za pranje, vodonik peroksid
namirnica koja se najčešće konzumira. ”
ili neki enzimi. Enzimi koji su najčešće
pomoćna sredstva u proizvodnji (enzim- ako se u procesu proizvodnje prekorači 9. Regenstein, J., Chaudry, M. M.: Kosher
ski preparati) mogu imati i E oznaku, ali dozvoljeni dnevni unos (ADI). and halal laws impacting on biotechno-
isto tako IUB broj, koji označava njihovo logy, Dep. of Food Sci., Cornell Univ.,
funkcionalno svojstvo, odnosno pripad- LITERATURA Ithaca, NY 14853, USA, Food Techno-
nost određenoj grupi enzima. Pod enzim- logy International, 77-80, 82, 2001. 47
skim preparatima se podrazumjevaju ma- 1. Khawaja, M.: Additives in relation to 10. S. Grujić: Prehrambeni aditivi – funk-
terije koje su izolovane iz životinjskih, halal, The Halal Food Authority, cionalna svojstva i primjena, Tehno-
biljnih ili mikrobioloških sirovina. Oni London, UK, Food Technology Inter- loški fakultet, Banja Luka ,2005.
mogu da sadrže cijele ćelije, dijelove će- national. 84, 86-87, 2001. 11. M. Jašić, L. Begić: Biohemija hrane
lija ili ekstrakte porijeklom iz navedenih 2. Riaz, M. N., Chaudry, M. M.: Halal I, Printcom Tuzla, Tuzla, 2008.
sirovina. Enzimski preparati se dijele na food production, Food Protein Res. & 12. BAS 1049:2007. Halal hrana – Za-
tečne, polutečne i suhe, a mogu imati ra- Dev. Cent., Texas A&M Univ., Co- htjevi i mjere; Institut za standardiza-
zličitu ulogu u toku tehnoloških procesa llege Station, TX 77843, USA 2004. ciju BiH, 2007.
proizvodnje hrane. Ako su porijeklom od 3. Riaz, M. N., Regenstein, J. M.: Nutri- 13. M. Jašić, A. Sakić, D. Šubarić, B.
zabranjenih životinja onda su haram. tional supplements for halal and Muhamedbegović: Halal status pre-
kosher consumers, Prepared Foods. hrambenih aditiva, Zbornik Radova
174, (1, Nutra Solutions): NS13- Agrotech Gradačac, 2007.
2.5. Zaključci NS14, NS17-NS18, 2005. 14. http://www.e-brojevi.hr
4. Regenstein, J. M.; Chaudry, M. M.; 15. http://www.ehalal.org/foodadditive.
Status aditiva može biti: halal (dozvo- Regenstein, C. E.: The kosher and ha- html
ljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sum- lal food laws, Cornell Kosher Food 16. http://www.benevolencija.eu.org
njivi). Za prehranu muslimana su dozvo- Initiative, Dep. of Food Sci., Cornell 17. http://www.aic.ba/pravilna-ishrana
ljeni samo oni koji su halal, a haram i Univ., Ithaca 2003 18. http://en.wikipedia.org/wiki/Bread_
mešbuh nisu dozvoljeni. Mešbuh je haram 5. Ayan, A. H.: Halal food with specific improver
dok se ne dokaže da je halal. Veliki broj reference to Australian exports, Food
aditiva, dodataka prehrani, pomoćnih Australia. 53, (11): 498-500, 2001. Bilješke J
sredstava u proizvodnji, enzima i začina
može imati haram sastojke. Aditivi koji su
6. Riaz, Mian N. Chaudry, Muhammad
M.: Halal food production, Boca Ra-
1

2
GMO- genetski modificirani organizmi
Kur’an, sura Al-Araf, 31.
O
porijeklom od GMO imaju mešbuh status. ton, Fla., CRC Press, 2004. 3
Acceptable Daily Intake – prihvatljivi dnevni unos
aditiva
U
Neki od aditiva, ako se unose u količinama 7. Sakr, Ahmad Hussein A.: Muslim gu-
izvan ADI vrijednosti i duže vrijeme, ide to food ingredients, 6th ed., Lom-
4
Arome često ne pripadaju aditivima, nego su po-
moćne sirovine u proizvodnji hrane, ali mogu imati
R
uzrokuju bolesti kao što su: tumor-rak, bard, Ill.: Foundation for Islamic
dermatitis, razaranje kromozoma, astma, Knowledge, 1993. 5
haram status, ako su naprimjer otopljene u alkoholu.
Kurkuma je začin i boja koju koriste Hindusi u svojoj N
prehrani boje pileće meso, ali se može nabaviti i kao
alergijske bolesti, visok krvni pritisak, čir
na želucu itd. Zbog toga su aditivi haram
8. Barnhoorn, R.: Kosher and halal fo-
dodatak prehrani, jer ima antioksidativna svojstva. A
ods and ingredients. International Fo- 6
engl. Recommended dietary allowance ili preporu-
ako se ustanovi da su štetni po zdravlje ili od Ingredients. 3, 51-52, 2000. čeni prehrambeni unos L
HALAL KVALITETA

Supstitucija haram sastojaka u


proizvodnji halal lijekova
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska
Prof. dr. Midhat Jašić

1. Uvod Osnovni principi na kojima se temelje nje počevši od sinteze, ekstrakcije, prerade i
zahtjevi pacijenata su efikasnost, djelotvor- drugih postupaka prilikom proizvodnje ula-
Savremena tehnologija proizvodnje li- nost, bezbjednost i stabilnost lijekova. Ne znih supstanci, kontrole procesa proizvod-
jekova gotovo uvijek ima zamjenu za ha- smije se zanemariti ekonomski ili troškovni nje lijeka do pakovanja i distribucije.
ram komponente koje mogu biti u lijekovi- aspekt. Da bi se ovi zahtjevi zadovoljili pro-
ma, pa je ova oblast stručni izazov za far- izvođači lijekova moraju organizirati i pro-
maceute, tehnologe, liječnike i teologe. U voditi proizvodnju u skladu sa zahtjevima 2. Potencijalni haram sastojci u
ovom radu ćemo ilustrirati samo proizvod- legislative o lijekovima. Pacijent ima pravo lijekovima i njihova supstitucija
no materijalne aspekte halal lijekova. U da bude informiran o osobinama lijeka, a da
svijetu još nisu razvijeni standardi koji pri tome ne bude opterećen sa specifičnim Pod lijekom se podrazumijeva svaka
precizno opisuju halal procese i proizvode znanjima koje obavezno moraju imati far- supstanca, ili kombinacija supstanci nami-
u farmaceutskoj industriji. Lijekovi i nji- maceut i liječnik. Farmaceut i liječnik, iz- jenjene za liječenje ili sprečavanje bolesti
hov kvalitet je regulirana vrlo strogim za- među ostalog, moraju biti dobro informira- kod ljudi, kao i za postavljanje dijagnoze,
konima, standardima i preporukama na ni i o sastavu lijeka, njegovom farmakološ- obnavljanje ili modificiranje fizioloških
međunarodnim i nacionalnim nivoima1. U kom djelovanju, indikacijama, kontraindi- funkcija, kao i za postizanje drugih medi-
cinski opravdanih ciljeva. Farmaceutski
proizvodi su kompleksni sistemi koji se
48
“kojiFarmaceutski proizvodi su kompleksni sistemi
se sastoje od aktivne supstance, ili više
sastoje od aktivne supstance, ili više aktiv-
nih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih
dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativ-
nog i kvantitativnog sastava značajan utje-
aktivnih supstanci, pomoćnih supstanci i nekih caj ima i postupak proizvodnje. Aktivna
supstanca, ili ljekovita supstanca, pomoć-
dodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativnog i ne supstance i postupak proizvodnje su
ujedno i elementi koji mogu da utiču halal
kvantitativnog sastava značajan utjecaj ima i status lijeka. Aktivna supstanca je farma-
postupak proizvodnje. Aktivna supstanca, ili kološki aktivan sastojak u datoj farmaceut-
skoj doziranoj formi. Kvalitet finalnog
ljekovita supstanca, pomoćne supstance i farmaceutskog oblika, efikasnost, neškod-
ljivost i stabilnost lijeka, prije svega je de-
postupak proizvodnje su ujedno i elementi koji finiran farmakološkim i fizičko kemijskim
osobinama aktivne supstance. Ekscipienti
mogu da utiču halal status lijeka. ” ili pomoćne supstance su sastojci koji su
najčešće neophodni da bi se izradio zahti-
jevani farmaceutski oblik pogodan za ad-
procesu dokazivanja halal statusa ova či- kacijama itd. Ove informacije su sažeto i ministriranje kod pacijenata. Ekscipienti
njenica olakšava prepoznavanje haram jasno sadržane u uputi za upotrebu lijeka, omogućavaju izradu optimalne, robusne
komponenti u proizvodnom lancu kao i što je i zakonska obaveza proizvođača. Po- formulacije, i značajno utiču na kvalitet
J certificiranje halal lijekova. U slučaju po- stoje specifični zahtjevi etničkih i religij- farmaceutskog oblika kao i na njegovu sta-
O trebe za zamjenom aktivne supstance ili
ekscipienata, može se dogoditi da takav
skih skupina pa neki pacijenti, iz vjerskih i
drugih ubjeđenja, ne konzumiraju sastojke
bilnost, djelotvornost i neškodljivost. Jed-
nako značajan utjecaj na kvalitet lijeka, na
U lijek bude skuplji, ali i jeftiniji od njego- koji potiču od za njih nedozvoljenih izvora. njegovu bioraspoloživost i efikasnost ima
vog haram ekvivalenta. Savremena farma- Takve osobe odbijaju ili sa averzijom pri- postupak proizvodnje. Postoje više podjela
R ceutska industrija zahtijeva primjenu pro- hvaćaju i lijekove koje sadrže ove sastojke. lijekova, po različitim osnovama. Jedna od
cedura i postupaka baziranih na zahtjevi- Ovaj pristup nekad može ugroziti život pa- podjela, kojom se najjednostavnije može
N ma dobre proizvođačke prakse (GMP2), cijenta ili umanjiti farmakološki učinak lije- prikazati sastav lijeka je podjela lijekova
A što bi bilo i u slučaju proizvodnje halal li- ka, slično placebu. Da bi se osigurao kvali-
tet lijeka sa ovog aspekta proizvođač mora
prema farmaceutskim oblicima. Prema
jekova, s tim što se tu trebaju poduzeti ovoj podjeli lijekove dijelimo u tri osnov-
L mjere koje osiguravaju halal status. uspostaviti kontrolu cijelog lanca proizvod- ne grupe.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Tabela 1. Podjela lijekova prema farma- izliječe bolest. Razvojem nauke i tehnologi- daje mu potrebne savjete. Postoji i grupa
ceutskim oblicima. je mogućnost izbora lijekova se proširila. S lijekova, takozvani OTC proizvodi koji
druge strane, u etičkom smislu, halal status pacijenti mogu dobiti bez recepta, a neki

POLUČVRSTI
lijekova ne smije biti prepreka zdravlju pa- od njih u nekim zemljama su čak dostupni
DOZIRANI

DOZIRANI

DOZIRANI
ČVRSTI

OBLICI

OBLICI

OBLICI
TEČNI
cijenta, što je kroz povijest bilo dozvoljeno. i u maloprodaji. Proizvođači lijekova nisu
Takav je bio primjer korištenje inzulina kod obavezni da proizvode halal lijekove. Po-
liječenja šećerne bolesti – dijabetes melitus što postoje određene populacijske grupe
tipa I. Zbog toga pitanje halal stausa lijeko- pacijenata – muslimana koji preferiraju
tablete kreme rastvori va zahtijeva vrlo decidne odgovore kako sa halal kao dio njihovog životnog stila, a s
religijskog tako sa medicinskog, pravnog i druge strane proizvođači žele da zadovolje
obložene
masti emulzije etičkog aspekta. Ovaj aspekt razotkriva potrebe ove ciljanje grupe, onda se name-
tablete
brojne mogućnosti i raznolikost odgovora će potreba za proizvodnju halal lijekova.
kapsule supozitorije suspenzije
za svaki konkretan slučaj lijeka i njegovih Ovo nije jednostavno zato što proizvođač,
vagitorije terapijskih svrha. ukoliko na svoj proizvod stavi znak halal,
U postupku korištenja lijeka, najčešće mora osigurati sve zahtjeve halal proi-
Svi farmaceutski oblici u sebi sadrže liječnik prema utvrđenoj dijagnozi propi- zvodnje. HALAL oznaka na proizvodu je
aktivnu supstancu kao i pomoćne supstan- suje pacijentu, a farmaceut izdaje lijek i garancija da proizvod zadovoljava zahtje-
ce, a proizvode se specifičnim proizvodnim
postupkom. Halal, haram ili mešbuh lijeka
određuje porijeklo njegovih sastojaka. Sup-
stance, koje se koriste pri proizvodnji lije-
kova, mogu imati različito porijeklo:
“halal
Kritične tačke, koje mogu da kompromitiraju
status lijekova, su aktivne i pomoćne
• ljudskog porijekla (ljudska krv, krv-
ni proizvodi i dr.)
• životinjskog porijekla (npr., cijele
supstance, sirovine od kojih se oni dobijaju i
životinje, dijelovi organa, životinj- postupak kojim se dobijaju, kao i proizvodni
ski sekreti, toksini, izlučevine, krvni
proizvodi i dr.) postupak korišten pri proizvodnji lijeka.
• biljnog porijekla (cijele biljke, dijelovi
biljke, biljni sekreti, izlučevine i dr.) Aktivna supstanca u lijeku je supstanca nosilac
• kemijskog porijekla (dobijeni kemij- 49
skom promjenom ili sintezom)
farmakološkog učinka lijeka. Aktivne
Za svaku od spomenutih grupa lijekova
koriste se specifični proizvodni postupci,
supstance su halal ukoliko se dobijaju od
koji najčešće ne kompromitiraju halal status izvora, organizama i postupcima koji su
proizvoda. Kritične tačke, koje mogu da
kompromitiraju halal status lijekova, su ak-
tivne i pomoćne supstance, sirovine od ko-
dozvoljeni islamskim zakonima ”
jih se oni dobijaju i postupak kojim se dobi-
jaju, kao i proizvodni postupak korišten pri
proizvodnji lijeka. Aktivna supstanca u lije-
ku je supstanca nosilac farmakološkog
učinka lijeka. Aktivne supstance su halal
ukoliko se dobijaju od izvora, organizama i
postupcima koji su dozvoljeni islamskim
zakonima. Ekscipiensi omogućavaju izradu
određenog farmaceutskog oblika, kontroli-
raju bioraspoloživost aktivne supstance i
značajno utječu na kvalitet lijeka. Kao po-
moćna supstanca pri proizvodnji lijekova
tretira se i primarna ili kontaktna ambalaža.
To je ambalaža sa kojom lijek dolazi u kon-
J
takt i koja značajno utječe na kvalitet i sta- O
bilnost farmaceutskog oblika. Ekscipiensi
ili Pomoćne supstance su halal ukoliko se U
dobijaju od izvora, organizama i postupci-
ma koji su dozvoljeni islamskim propisima. R
Lijek, pošto je namijenjen za ljudsku
dobrobit, bi trebao biti uvijek halal. Tokom
N
povijesti ljudske civilizacije, pa i islama, A
ljudi su koristili različita sredstava za koje
se znalo da mogu pomoći ili da potpuno L
HALAL KVALITETA

mešbuh status. Sa etičkog aspekta je do-


zvoljeno korištenje lijekova sa haram
“ Nekontrolirano i prekomjerno uzimanje
određenih grupa lijekova može stvoriti
supstancama ako ne postoji alternativa.

Literatura
ovisnost, a takva pojava se promatra kao 1. BAS 1049:2007- Halal hrana – za-
htjevi i mjere, Institut za standardiza-
haram. Ali svakako moramo imati u vidu da ciju Bosne i Hercegovine, Glasnik,
kod nekih teških oboljenja ovi lijekovi su godina I, broj 1-2, Juli 2007.
2. KARDAVI, J.: Halal i haram u isla-
nezamjenjivi i svakako su halal. ” mu, Ljiljan, Sarajevo 1997.
3. KHAVVAJA, M.: Additivesin relati-
on to halal, The Halal Food Authori-
tv, London, Food Technology Inter-
ve postavljene islamskim propisima, a Nekontrolirano i prekomjerno uzima- national. 84, 86-87, 2001.
istovremeno obavezuje prema zakonu za nje određenih grupa lijekova može stvori- 4. Osnovnih direktiva za upotrebu ter-
zaštitu potrošača i legislativi o informira- ti ovisnost, a takva pojava se promatra mina halal( CAC/GL 24-19971) izda-
nju potrošača. Prema ovim zakonima, pa- kao haram. Ali svakako moramo imati u ta od strane sekretarijata zajedničkog
cijent kao potrošač ni u jednom trenutku vidu da kod nekih teških oboljenja ovi li- FAO/GL Programa standarda namir-
ne smije biti doveden u zabludu. jekovi su nezamjenjivi i svakako su halal. nica, 1999.
Vrlo mali broj lijekova sadrži supstan- Prilikom proizvodnje polazećih sirovina i 5. Zakon o lijekovima i medicinskim
ce porijeklom od po islamu zabranjenih materijala, koji se koriste za proizvodnju sredstvima. (2008.), Sarajevo, Služ-
životinja. Tako, na primjer, svinjski inzu- lijekova, trebaju se koristiti postupci do- beni glasnik BiH 58.
lin je zamijenjen inzulinom koji se dobija zvoljeni prema islamskim propisima. Ha- 6. Evropska farmakopeja, European
biotehnološkim postupcima iz mikroorga- lal status svih polaznih materijala i mate- Pharmacopoeia. 6th edition. Strasbo-
nizama, kirurški konci koji su bili porije- rijala koji se koriste za proizvodnju lije- urg Council of Europe; 2008.
klom od svinjskih i mačjih crijeva su za- kova, mora biti dokumentiran i dokazan 7. Pravilnik o registraciji lijekova (2002.),
mijenjeni sintetskim, svinjska želatina se sa odgovarajućim certifikatima. Proizvo- Sarajevo Službene novine Federacije
uspješno mijenja sa goveđom ili sa hidro- đači moraju imati dokument, certifikat BiH 34.
koloidima biljnog porijekla, etil alkohol izdat od kompetentne ustanove, s kojim 8. The Rules Governing Medicinal Pro-
50 može biti supstituiran sa polihidroksilnim se potvrđuje da zadovoljavaju standarde i ducts in the European Union http://
alkoholima ili drugim po islamu dozvolje- zahtjeve za halal proizvodnju. www.ich.org, pristupljeno 18.06.2009.
nim rastvaračima. Stearati životinjskog 9. Registar lijekova sa osnovama farma-
porijekla mogu biti zamijenjeni steartai- 4. Zaključak koterapije, Federalno ministarstvo
ma biljnog porijekla. Kada su u pitanju zdravstva,
otrovne biljke i otrovne životinje, koji su Određeni lijek može imati halal, ha- 10. Udruženje farmakologa Federacije
jedini izvor aktivnih supstanci, u tom slu- ram ili mešbuh status što ovisi o njego- BiH; 2007.
čaju su te supstance dozvoljene, zbog toga vom porijeklu i tehnologiji proizvodnje. 11. International Conference on Harmo-
što u primjerenim dozama i koncentracija- Osnova za identifikaciju halal statusa li- nization (ICH) Guidance Documents
ma imaju ljekovito djelovanje. Poznata je jekova je njihov sastav i postupak proi- http://www.fda.gov, pristupljeno
izreka Paracelsusa: “Otrov – to je pitanje zvodnje. Osnovno polazište je činjenica 20.06.2009.
količine. Svaki je lijek otrovan, samo o da se lijekovi sastoje od pomoćnih i ak- 12. International Harmonisation http://
dozi ovisi hoće li to zaista biti." Alkohol tivnih supstanci koje mogu biti prirod- www. pheur.org, pristupljeno 01.07.
se sve manje koristi u proizvodnji lijekova nog, polusintetskog i sintetskog porijekla. 2009.
zbog svojih fizikalno-kemijskih osobina, Aktivne kao i pomoćne supstance prirod- 13. Direktive 2001/83/EZ, 2004/24/EZ,
kao što je eksplozivnost, zapaljivost, ali i nog porijekla mogu se dobivati iz biljaka, 2002/46/EZ.
zbog interakcije sa lijekovima, toksično- životinja, mikroorganizama i minerala. 14. Regulation on Medicine in European
sti, iritacije, kao i njegovih negativnih nu- Prirodne supstance se uglavnom koriste Union http://www.emea.europa.eu/,
tritivnih osobina. Alkohol stvara i ovi- kao tehnološki obrađeni ekstrakti u formi pristupljeno 14.07.2009.
snost ako se duže konzumira. U Americi aktivnog spoja. Bilo koja supstanca u lije- 15. Pharmacetical Legislation Pharmace-
je ograničena maksimalna količina alko- ku je halal, ako ima porijeklo od organi- utical product for humane use http://
J hola u OTC3 proizvodima i to na 10 % u zama dozvoljenih po islamskim propisi- ec.europa.eu/enterprise/pharmaceuti-
cals/eudralex/vol1_en.htm, pristuplje-
O lijekovima za odrasle, 5 % za djecu i 0,5 ma i dobivena po postupcima dozvolje-
no 24.06.2009
% za djecu mlađu od 6 godina. Etil alko- nim po islamskim propisima. Ako se u
U hol može biti supstituiran sa polihidroksil- procesu proizvodnje koriste haram aktiv-
nim alkoholima ili drugim po islamu do- ne, ili pomoćne supstance te reagensi, Bilješke
R zvoljenim rastvaračima. Ove činjenice aditivi, pomoćna sredstva u proizvodnji, 1
Pogledati literaturu, dio koji se odnosi na osnovnu
ukazuju da gotovo uvijek svaki lijek može onda takav lijek može imati haram status
N imati svoju halal zamjenu. Ipak, ako nema čak i ako se radi o reziduima. Posebno pi-
2
legislativu
Od engleskog: Good Manufacturing Practice
3
U islamu haram, a kod ostalih na primjer vegeta-
A alternative, potreban lijek je uvijek dozvo- tanje su lijekovi koji su dobijeni bioteh- rijanaca, sastojci animalnog porijekla
ljen i pacijenti se moraju osloboditi svih nologijom, kao što je kloniranje i genet- 4
OTC (“over the counter” – preko pulta) – lijekovi
L predrasuda. ska modifikacija, koji u principu imaju koji se ne izdaju na ljekarski recept
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Tvrtka “Naše klasje” –


primjer uspješnog
uvođenja halal
kvalitete!
Mario Dukarić

Tvrtka “Naše klasje” d.o.o. (www.na- ši interni auditori, znaju jasne razlike iz-
seklasje.hr) jedan je od dobrih primjera među halal i haram hrane te osiguraju
uspješnog uvođenja i dosljednog provo- provođenje halal pravila u proizvodnji i
đenja halal certifikata koji jamči kvalitetu skladištenju proizvoda. Zato smo dodat-
i ispravnost proizvoda u skladu s propisi- na sredstva uložili u edukaciju i osposo-
ma islamske vjeroispovijesti. Proizvodi bljavanje radne snage jer halal certifikat
nositelji halal kvalitete, utemeljene na še- shvaćamo izuzetno ozbiljno i smatramo
rijatskim zakonima i zakonu o hrani iz ga važnim segmentom poslovanja.”
asortimana tvrtke “Naše klasje” su: Iako je postupak dobivanja halal certi-
– Aurelia tortellini s četiri vrste sira fikata opsežan i sveobuhvatan – osim na
– Aurelia tortellini s blitvom i sirom proizvode, odnosi se i na proizvodne pro- 51
– Aurelia tortellini s puretinom cese, politiku kvalitete i razne norme. Pro-
– kukuruzni koncentrat (sirovina koja izvodi tvrtke “Naše klasje”, među kojima
se koristi u pekarstvu za proizvod- se posebno ističu Aurelia tortellini, od
nju kukuruznog kruha) 2008. godine nose oznaku halal certifikata.
– heljdin koncentrat (sirovina za pe- Ta oznaka potrošačima nedvojbeno doka-
karstvo) zuje opredjeljenje menadžmenta tvrtke za
“Naše klasje” svoje proizvode ozna- halal kvalitetu, ali i provođenje svih propi-
čene halal certifikatom plasira ne samo u sanih zdravstvenih, higijenskih i sanitarnih
zemlje s najvećim udjelom stanovništva normi u procesu proizvodnje. Naime, halal
islamske vjeroispovijesti nego i na police certifikat je tvrtki “Naše klasje” dodijelila
hrvatskih trgovina i trgovačkih centara. Agencija za certificiranje halal kvalitete.
Time pokazuje poštovanje prema islam- Certificiranje proizvoda i tvrtki provodi se
skoj zajednici u Hrvatskoj i dosljednost u u suradnji s Mešihatom islamske zajednice
provođenju halal principa. “Ponosni smo u Hrvatskoj. Nakon što se nedvojbeno
što su naši proizvodi označeni halal certi- utvrdi da tvrtka ispunjava sve uvjete Agen-
fikatom jer time dokazujemo njihovu cija izdaje odgovarajući certifikat kojim se
ispravnost i kvalitetu, ali i primjenu svih potvrđuje halal status proizvoda i odobra-
zakonom propisanih zdravstvenih i higi- va označavanje proizvoda halal znakom.
jenskih normi u proizvodnji. Uveli smo Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal
certifikat halal kvalitete kako bismo u certifikata dobila 'ulaznicu' na tržište od
potpunosti zadovoljili zahtjeve potrošača čak 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijar-
J
islamske vjeroispovijesti – kako na lokal- de ljudi gdje zakonska regulativa nalaže da O
nom, tako i na regionalnom tržištu kamo prehrambeni artikli moraju imati halal cer-
plasiramo svoje proizvode. Nakon dobi- tifikat. U osnovi, on jamči da proizvod ne U
vanja halal certifikata pojačali smo izvoz sadržava sastojke koji su zabranjeni po še-
proizvoda na tržišta jugoistočne Europe, rijatskim zakonima, poput alkohola, svi- R
a postoji i veliki interes u zemljama Eu- njetine ili GMO proizvoda, ali propisuje i N
ropske unije”, izjavio je Zoran Šimunić, način prehrane i klanja životinja, skladište-
direktor tvrtke “Naše klasje” te napome- nje i cjelokupnu pripremu prehrambenih A
nuo da pravila iziskuju ozbiljan pristup. artikala pa su takvi proizvodi dozvoljeni i Aurelia tortellini s četiri vrste sira,
“Važno je da naši djelatnici, odnosno na- u skladu s vjerskim propisima. blitvom i sirom te puretinom. L
HALAL KVALITETA

Krajnji cilj halal certifikata je praćenje


proizvoda od početka proizvodnje do kraja
– ne radi se samo o deklarativnom nego o
vrlo strogom, istinskom praćenju koje je
“certifikata
Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halal
dobila ‘ulaznicu’ na tržište od čak 44
podložno sankcijama. Kontrolira se podri-
jetlo namirnice, proces proizvodnje i obra-
de te sam plasman konačnog proizvoda, a
zemlje svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi gdje
posebna se pažnja pridaje sigurnosti hrane zakonska regulativa nalaže da prehrambeni
i poštenim postupcima u označavanju i tr-
govini hranom. Zato halal certifikat nije
jednokratan – auditori halal kvalitete
artikli moraju imati halal certifikat. ”
(stručnjaci iz raznih područja kao što su
biolozi, kemičari ili prehrambeni tehnolo- šte halal proizvoda trenutno vrijedi oko stenine. Uvođenjem halal standarda u pro-
zi) od strane Agencije čak šest puta godiš- 632 milijarde dolara. izvodne procese, tvrtka “Naše klasje” po-
nje provjeravaju ispunjava li tvrtka i njeni Od svog osnutka 2001. godine tvrtka tvrdila je i dodatno učvrstila svoju poziciju
proizvodi i dalje sve uvjete halal certifika- “Naše klasje” koncentrira se na kreiranje, među uspješnim i modernim tvrtkama ko-
ta. Stroge norme koje potvrđuju zdravstve- razvoj i prodaju inovativnih proizvoda. Iz je vode brigu o kvaliteti svojih proizvoda i
nu ispravnost halal proizvoda razlog su tih je ciljeva nastao koncept svježe tjeste- zadovoljstvu svojih potrošača. Uz halal
zašto se i pripadnici ostalih vjeroispovije- nine – Aurelia tortellini – koji su jedno- certifikat, tvrtka “Naše klasje” posjeduje
sti sve češće odlučuju za te proizvode. Na stavni za pripremu, a predstavljaju cjelo- nekoliko značajnih certifikata kvalitete –
tržištima zapadnih zemalja proizvodi sa vit, kompletan i zdrav obrok. Zato i ne ču- HACCP, ISO 9001:2002, košer te certifi-
halal certifikatom sve su traženiji, a prema di što tvrtka zauzima vodeću poziciju na kat Instituta u Münchenu koji potvrđuje
procjenama stručnjaka stalno rastuće trži- domaćem tržištu u proizvodnji svježe tje- proizvodnju bez GMO sastojaka.

52

J
O
U
R
N
A
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić i
L direktor tvrtke “Naše klasje” Zoran Šimunić, prilikom uručenja halal certifikata.
HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE

Oman – vrata u poslovni svijet


Arapskog poluotoka
Srećko Čulić, prof.

Projekt “Hrvatska gospodarska kuća” za pojedina područja gospodarstva. Po-


proizašao je iz ideje povezivanja Hrvat- sebno interesantno je područje sporta i
ske s Omanom na gospodarskom, sport- kulture, te obrazovanje studenata gdje po-
skom i kulturološkom području. Osnovni stoji široki interes za razmjenu sportaša,
cilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama što sportske i kulturne nastupe, educiranje
jednostavnije i racionalnije nastupe na tr- sportskih i inih stručnjaka, te pripreme i
žištima Omana, ali i ostalih zemalja nastupe sportaša, sportskih klubova i na-
Arapskog zaljeva (Ujedinjeni Arapski cionalnih timova u Hrvatskoj i Omanu.
Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein, Saudij- Upravo zahvaljujući preporuci i podršci Sultanat Oman, zahvaljujući svom ze-
ska Arabija). te gospode i zvaničnika ostvarili smo mljopisnom položaju, predstavlja strateš-
Sama ideja dugo je sazrijevala, a po- mnoge poslovne kontakte kako u Hrvat- kog partnera jer se nalazi na križanju
četak rada na ovom projektu počeo je pri- skoj tako i u Omanu. Prilikom posjeta svjetskih pravaca trgovine naftom i pli-
je godinu i pol dana kada su predstavnici predsjednika Republike Hrvatske Stjepa- nom, te brojnim prehrambenim proizvo-
tvrtke “Kaćun” iz Splita uspostavili od- na Mesića njegovoj ekscelenciji, oman- dima. Oman je zemlja sa bogatom po-
ličnu suradnju sa Mešihatom islamske skom Sultanu QABOOS BIN SAID AL slovnom i kulturnom tradicijom, a Oman-
zajednice u Hrvatskoj. Vrijeme je do sada SAID-u u Muskatu, kojoj su nazočili i ci su izuzetno obrazovani, kako na vlasti-
iskorišteno za istraživanje tržišta, prouča- brojni hrvatski gospodarski i politički tim sveučilištima tako i na sveučilištima u
vanje propisa u Sultanatu Oman, te otva- predstavnici te brojni zvaničnici Omana i inozemstvu sa izvrsnim poznavanjem en-
ranje predstavništva tvrtke “Kaćun” u njihovi gospodarstvenici, a kojem smo gleskog jezika. Posebno impresivno je 53
Omanu. Tvrtka “Kaćun” je, počevši od nazočili i mi, uočene su brojne mogućno- koliko su Omanci gostoljubivi i susretlji-
2008. godine, uspostavila uspješnu po- sti poslovne suradnje uz uvažavanje tra- vi ljudi i koliko se zanimaju za Hrvatsku.
slovnu suradnju sa omanskom tvrtkom dicije i običaja hrvatskog i omanskog na- Duga i ekološki zaštićena obala sa preli-
INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS roda. Posebne poslovne mogućnosti otva- jepim plažama i povijesnim lukama omo-
GROUP sa sjedištem u Muskatu, glav- raju se u području trgovačke razmjene, gućila je Omancima kontakte sa drugim
nom gradu Omana. Rezultat takve surad- turizma, ribarstva, medicine, izgradnje državama i kulturama svijeta. Oman je
nje je poslovni Ugovor o zastupanju ko- infrastrukture u Omanu, graditeljstva, poslovno sigurna zemlja, kao i zemlja ko-
jim je tvrtka Kaćun ostvarila zakonske brodogradnje, te izrada stručnih projekata ja pruža nevjerojatne uvjete za odmor,
pretpostavke Sultanata Oman o otvaranju
predstavništva u Omanu, a samim time i
ostvarivanje projekta “Hrvatska gospo-
darska kuća” u Omanu. Službeni naziv u
Omanu je KACUN (CROATIAN HOU-
“ Imajući u vidu specifičnost omanskog
tržišta i ostalih arapskih zemalja, a posebno
SE OFFICE), OMAN OZAIBA, 18th
NOV. STREET. P.O.Box. 462 P.C. 131
MUSCAT, SULTANATE OF OMAN,
štujući njihovu tradiciju i vjerske običaje te
tel. 00968-24494812. zakonske propise, u poslovnom poduhvatu
Agent je INJAZ INTERNACIONAL
PROJECTS GROUP, a koordinator cije- realizacije poslovnog projekta “Hrvatska
log poslovnog programa je dr. Hatim A.
Hamid. Imajući u vidu specifičnost gospodarska kuća u Omanu” od početka J
omanskog tržišta i ostalih arapskih zema-
smo imali nesebičnu i svestranu podršku O
lja, a posebno štujući njihovu tradiciju i
vjerske običaje te zakonske propise, u po- eksperata Mešihata Islamske vjerske U
slovnom poduhvatu realizacije poslov-
nog projekta “Hrvatska gospodarska kuća zajednice u Hrvatskoj, te predstavnika R
u Omanu” od početka smo imali nesebič- N
nu i svestranu podršku eksperata Mešiha- INJAZ INTERNACIONAL PROJECTS
ta Islamske vjerske zajednice u Hrvat- A
skoj, te predstavnika INJAZ INTERNA-
CIONAL PROJECTS GROUP u Omanu.
GROUP u Omanu. ” L
HALAL KVALITETA

šport i rekreaciju tijekom cijele godine.


Za poslovanje na području Sultanata
“ Za poslovanje na području Sultanata
Oman, kada su u pitanju prehrambeni
Oman, kada su u pitanju prehrambeni
proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno
je poštivati Halal standarde i osigurati
proizvodi ili bezalkoholni napici, nužno odgovarajuću dokumentaciju koja prati
proizvode plasirane bilo u Omanu ili ze-
je poštivati Halal standarde i osigurati mljama Arapskog zaljeva.
Na području Republike Hrvatske dje-
odgovarajuću dokumentaciju koja prati luje Agencija za certificiranje halal kva-
litete sa sjedištem u Zagrebu koja osigu-
proizvode plasirane bilo u Omanu ili rava informiranje, savjetovanje i praće-
zemljama Arapskog zaljeva. ” nje poslovnih subjekata do konačnog iz-
davanja Halal certifikata. Susretljivost i
stručna znanja predstavnika Agencije u
mnogome olakšavaju certificiranje, što
posebno cijene partneri koji su do sada
certificirali svoje proizvode i proizvodne
procese. Poslovanje u Omanu otvara
mnoge mogućnosti jer je Oman bogata i
otvorena zemlja koja svoje bogatstvo te-
melji na nalazištima nafte. Uz razvijenu
industriju nafte i naftnih derivata, zva-
ničnici Omana, pod vodstvom Sultana
QABOOS BIN SAIDA, imaju jasno ra-
zrađen plan razvoja koji se zasniva na
izgradnji infrastrukture, ulaganjima u tu-
rizam te gospodarskim povezivanjem sa
ostalim državama svijeta. Ta spoznaja
omogućava tvrtkama iz Hrvatske i Bosne
54 i Hercegovine gospodarski nastup i otva-
ra mnoge mogućnosti. Poseban kapital je
u spoznaji da postoje mnogi ljudi koji su
blagonakloni prema Hrvatskoj, a pogla-
vito oni koji su studirali i boravili na po-
dručju Republike Hrvatske. Cilj “Hrvat-
ske gospodarske kuće” u Omanu je pove-
zati sve zainteresirane čimbenike kako bi
u zajedničkom nastupu realizirali po-
Hrvatska gospodarska kuća INJAZ u Omanu slovne poduhvate na sveopće zadovolj-
stvo. Posebnu težinu ovom projektu daje
saznanje da se od prvog dana u cijeli pro-
jekt uključio Mešihat Islamske zajednice
u Hrvatskoj pružajući stručnu i organiza-
cijsku potporu, te tvrtka INJAZ kao vr-
hunska kompanija koja u svom sastavu
ima šest tvrtki koje pokrivaju poslovna
područja od telekomunikacija do medici-
ne. Iako na području Omana djeluju
mnoge strane kompanije i postoje proi-
zvodi iz cijeloga svijeta, koji su se izbo-
J rili u oštroj tržnoj konkurenciji, isto tako
O postoji i mogućnost plasmana roba i
usluga sa područja Hrvatske i Bosne i
U Hercegovine. Posebno treba naglasiti da
je nužno uskladiti se sa omanskim za-
R konskim i vjerskim propisima, koji su
jasno razrađeni i striktno se provode. Ta
N spoznaja zahtjeva kvalitetnu pripremu,
A ali omogućava i lakše poslovanje na tom
tržištu jer su pravila jasno definirana i
L Državnički posjet Omanu jednako važeća za sve.
SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNIK
Filip Mursel Begović:
Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL HALAL KVALITETA
mjesečnik KDBH “Preporod” (halal ishrana i halal certificiranje)
Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:
Izdavač: Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4
Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske
“Preporod” Prof. dr. Sulejman Topoljak:
Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6
Glavni urednik:
Mr. sci. Faruk Čengić:
Ismet Isaković
Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10
Urednik specijalnog izdanja: Amir Sakić, prof.:
Filip Mursel Begović Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13
Redakcija: Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:
Amina Alijagić Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18
Mirza Mešić Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:
Sena Kulenović Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21
Edis Felić
Prof. dr. Kadrija Hodžić:
Faris Nanić
Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24
Suradnici: Mr. sc. Olivera Jurković Majić:
Mirsada Begović Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28
Ajka Tiro Srebreniković
Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:
Edina Smajlagić
Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38
Avdo Huseinović (BiH)
2 Edin Tule (BiH) Prof. dr. Midhat Jašić: 39
Amel Suljović (BiH) Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44
Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:
Adresa:
Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48
Preporodov Journal
Ilica 35, 10000 Zagreb Mario Dukarić:
Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51
Telefon/faks:
Srećko Čulić, prof.:
+385 (0)1 48 33 635
Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
Žiro-račun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni račun:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
J RH 80 HRK godišnje
O BiH 20 KM godišnje
Svijet 15 € godišnje
U Tisak:
R mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

N Tiskano uz financijsku potporu iz


Državnog proračuna Republike
Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:
A Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,
L Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,
Agenciji za komercijalnu djelatnost.
 



 


   !"6!9':'3"'
 VISPAK dd, Visoko :



 OBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA Konjic  '!&!$3)*+
 VEGAFRUIT doo, Doboj Istok  !'7#('!68"!
 !"#$% 
4

 KLAS doo, Sarajevo  "86''!683


 &"!'!#"#


  '6"&($%
 ('$)*+  '"6;
 $)"& %  FAVEDA doo, Sarajevo
 !"!-'("!#
./  68"#$%

 BROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)  VELVET TRADE doo, Sarajevo
 ARGETA doo, Sarajevo  $!. ./; 
 ("!#!(!'2!  8'3!''6
/
Koprivnica  "$'6"'!6'!
 #'(3!#4
6;
"
 !#4
 OMEGA COMERC doo, Visoko
 #'('$ ./
  6!(/6 
 "
4
 $$2!$(!;/
 "!(!')5%$+
%  PURIS dd, Pazin

HALAL KVALITETA
 !"2"!6!'#!$
./  38!'"!'!

 )*+  MI OVAKO doo Sarajevo
 7/  %/
<=
 86"'6#)*+  '!68"!#6!6.
=


!'2!$$+

"!&)*+


2!"8'
>/
3)"! #>
(halal prehrana i halal certificiranje)