You are on page 1of 31

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU

s pravom javnosti

ZAGREB

Priprema ispita:

MEHANIKA

I MEHANIČKE OPASNOSTI

Student: Predavač:

Josip Taradi prof. dr. sc. Osman Muftić


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 2

Nastavna godina 98./99.

SADRŽAJ:

SADRŽAJ:..........................................................................................................................................2
1. Newtonovi zakoni............................................................................................................................3
2. Nabrojite aksiome statike i objasnite ih !........................................................................................5
3. Kako je određen položaj sile u prostoru..........................................................................................6
4. Što je statički moment sile - objasniti..............................................................................................8
5. Što je spreg ili par sila.....................................................................................................................9
6. Objasniti redukciju sila..................................................................................................................10
7. Objasniti verižni poligon...............................................................................................................11
8. Uvjeti ravnoteže kad sile djeluju proizvoljno u prostoru..............................................................13
9. Uvjeti ravnoteže kad sile djeluju u ravnini....................................................................................14
10. Culmannova metoda rastavljanja sila..........................................................................................15
11. Ritterova metoda rastavljanja sila...............................................................................................16
12. Objasniti suho trenje....................................................................................................................17
13. Objasniti trenje na kosini.............................................................................................................18
14. Objasniti trenje u ležajevima.......................................................................................................19
15. Objasniti trenje u užetu - Eulerova jednadžba.............................................................................20
16. Kako mogu nosači biti opterećeni, i kako izoliramo nosač da on ostane u ravnoteži.................21
17. Nacrtajte "M" i "Q" dijagram za nosač oslonjen na dva oslonca i opterećen koncentriranom
silom koja djeluje na sredini nosača ili pomaknuto od sredine..........................................................22
18. Odnosi među unutarnjim silama..................................................................................................23
19. Što su geometrijski momenti tromosti, Steinerovo pravilo.........................................................24
20. Objasnite dinamičke momente tromosti......................................................................................25
21. Što su deformacije, objasnite.......................................................................................................26
22. Što je naprezanje, objasnite.........................................................................................................27
23. Odnos naprezanja i deformacija..................................................................................................28
24. Objaniti dijagram σ - ε.................................................................................................................29
25. Definicija faktora sigurnosti i dopuštenih naprezanja.................................................................30
KORIŠTENA LITERATURA I MATERIJALI:...................................................................................................31
INFORMATIČKA OBRADA:......................................................................................................................31

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 3

1. Newtonovi zakoni

1. Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog gibanja sve dok sila, koja
na njega može djelovati, ne promijeni to stanje.
- uvjetovano je postojanje sile

2. Ubrzanje je proporcionalno sili što djeluje na tijelo, a zbiva se u smjeru djelovanja sile.

→ →
F = ma
- temeljna jednadžba mehanike
- sila je jednaka promjeni količine gibanja u vremenu, a istodobno je jednaka umnošku mase i
ubrzanja i djeluje u smjeru ubrzanja.
- ubrzanje se zbiva u smjeru djelovanja sile.

3. Akciji je uvijek jednaka i suprotno usmjerena reakcija.


- temelj za shvaćanje pojma sile u smislu uzajamnog djelovanja između dva tijela. Iz njega
proistječe da sve sile između dva tijela u doticaju, jesu promjenjive ili stalne veličine, nezavisno od
njihovih izvora, i da ostaju cijelo vrijeme jednake po veličini i suprotno su usmjerene, a ovaj pristup
dovodi do principa izolacije tijela, putem kojeg nam se omogućava jasna predodžba o djelovanju
sila.

Jedinica za silu: 1 njutn (N) - sila što djeluje na tijelo mase 1 kg s ubrzanjem od 1 m/s2.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 4

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 5

2. Nabrojite aksiome statike i objasnite ih !

1. Pravilo o paralelogramu sila - 1. aksiom statike

- svaku silu možemo rastaviti na 2 komponente


- dvije sile možemo zamijeniti sa jednom - rezultantom
- do rezultirajuće sile možemo doći na tri načina

F
1 R

F
2

2. Pravilo o pomaku sile duž pravca - 2. aksiom statike

- odnosi se na pitanje pomaka hvatišta sile na jednom pravcu


- u statici krutih tijela možemo slobodno, bez ikakvog utjecaje na rezultate, pomicati hvatište sile na
pravcu djelovanja sile.
- zbroj zaokruženih sila F jednak je 0.

3. Pravilo izolacije tijela ili sustava - 3. aksiom statike

- iz trećeg Newtonovog zakona - jednadžba ravnoteže


- primjer: mehanički sustav koji se sastoji od jednog šupljeg cilindra i dvije kugle:

- svaki od članova tog sustava ima svoju težinu koje su označene pripadajućim vektorima. Ako
rastavimo taj sustav u njegove elemente, onda na mjesta u kojima su bile ostvarene veze elemenata
trebamo nadomjestiti te veze s odgovarajućim silama.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 6

3. Kako je određen položaj sile u prostoru

- prikaz sila u desnom koordinatnom sustavu


- osi x, y i z
- pomaci od ishodišta prema oznakama osi x, y, z sa pozitivnim pomacima
- pravilo desne ruke - palac označava pozitivni smisao osi, a prsti u smislu porasta kuta

- zaperak vektora je u početku koodinatnog sustava 0


- prikazana sila u obliku vektora stoji koso u prostoru, zatvarajući s koordinatni osima kuteve α, β, γ
- spuštanjem iz šiljka M okomice na ravninu xy određuju se veličine vertikalne sastavnice
Fz te Fx i Fy
- rezultirajuća sila je dijagonala paralelepipeda, a njegove stranice odgovaraju veličinama sila
koje su sastavnice rezultirajuće sile
- veličine sastavnica rezultirajuće sile određuju se tako, da se rezultirajuća sila FR množi s
kosinusom kuta kojega ona zatvara s odgovarajućim osima
- rezultanta sastavljanja sila može se izračunati primjenom Pitagorina poučka.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 7

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 8

4. Što je statički moment sile - objasniti

- vektorska veličina koja je definirana kao vektorski produkt između vektora položaja i sile
- vektorska veličina koja stoji uvijek okomito na ravninu u kojoj leže vektor položaja i zadana sila.
- silu možemo pomicati po pravcu, a moment sile s obzirom na pol ostaje isti

→ → →
M = r xF ( Nm )


r - vektor položaja

F - vektor sile

- određivanje smjera momenta vrši se primjenom pravila desne ruke. Ako postavimo desnu ruku
tako, da prstima pokazujemo nastojanje rotacije te sile u prikazanoj ravnini, onda palac pokazuje
smjer vektora momenta

M = r F sinφ

h = r sinφ

h - krak sile, poluga sile - predočava najmanju udaljenost pravca djelovanja sile od točke 0

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 9

5. Što je spreg ili par sila

- par sila
- dvije jednake, ali suprotno usmjerene sile F i -F što leže na paralelnim pravcima djelovanja
Vektorska je suma tih dviju sila jednaka nuli, međutim djelovanje tih sila rezultira rotacijom tijela
na koje djeluje promatrani spreg sila. Nema translacijskog gibanja, ali može doći do rotacije.
- spreg sila se ne može zamijeniti sa 1 silom

Značajke sprega:
- intenzitet (veličina) sila (N)
- krak sprega (m)
- smisao rotacije (+ ili - ) - pravilo desne ruke
- ravnina sprega sila

- vektorska veličina. Vektor sprega sila stoji okomito na ravninu u kojoj se nalaze sile sprega.
Skalarna je vrijednost sprega sila jednaka umnošku između jedne sile i kraka sprega sila.
- bez obzira na izbor točke veličina sprega biti će uvijek ista - vektor sprega sila je slobodan vektor.

Pravila o spregu sila:

1. djelovanje sprega se ne mijenja ako sile pomičemo u pravcu djelovanja (II. aksiom statike)

2. spreg sila može se po volji pomicati u pravcu njegova kraka, okomito na pravac djelovanja

3. spreg sila može se pomicati u ravnini djelovanja po volji, pod uvjetom da pojedine sile ne
mijenjaju svoj položaj

4. spreg se sila može nadomjestiti drugim spregom ako su im momenti jednaki i imaju isti smisao
rotacije

5. spreg sila možemo pomaknuti iz jedne ravnine u drugu paralelnu ravninu krutog tijela bez
promjene njenoga djelovanja.

Teorem o spregu sila:


M FA = M FA = Fa

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 10

6. Objasniti redukciju sila

- paralelni pomak
- čest postupak u mehanici
Ako na krutu ploču djeluje sila F u točki A, tada se njezino djelovanje može zamijeniti djelovanjem
iste takve samoj sebi paralelne sile F u točki B, kojoj se još pridružuje i spreg sila M. U točki B
djeluje reducirana sila F i spreg sile M. Pomaknemo li silu F bilo lijevo bilo desno od točke A,
reducirana će sila uvijek biti jednaka njoj samoj, tj. F, dok će se veličina sprega M mijenjati u M u
zavisnosti od kraka sprega, a smjer će po pravilu desne ruke zavisiti o tome, da li se reducirana sila
nalazi lijevo ili desno od točke A.

- redukcija sile u prostoru:

- svaka redukcija općenito položene sile u prostoru zamjenjuje djelovanje te sile u točki redukcije
istom silom i pripadajućim vektorom sprega.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 11

7. Objasniti verižni poligon

- koristi se kada djeluju 3 ili više sila

Plan položaja i plan sila su u svojim mjerilima. U planu sila, sile se nanizaju redoslijedno
jedna za drugom i odredi se veličina rezultante. Potom se rastavljaju sile F1…Fi na sile 1, 2, 3, 4
tako da sastavnica 2 bude ista za sile F1 i F2, a sastavnica 3 za sile F2 i F3. Na taj je način sila FR već
rastavljena na sile 1 i 4. U slijedećem koraku povlačimo paralelne pravce u plan položaja
postavljajući sjecišta komponenta sila na odgovarajuće sile, tj. na silu F1 postavljamo sile 1 i 2, a
zatim na silu F2 sile 2 i 3 i naposljetku na silu F3 sile 3 i 4. U sjecištu se sila 1 i 4 nalazi točka kroz
koju u planu položaja treba prolaziti rezultirajuća sila FR.

Komponente rastavljenih sila 1, 2, 3 , 4 u planu sila se uobičajeno nazivaju polne zrake.


Točka 0 naziva se polom.
Polne zrake se uobičajeno označavaju brojevima, a mogu i slovima.
Paralelne crte s polnim zrakama u planu položaja nazivaju se verižnicama, a označavaju se istim
brojevima, odnosno slovima, kao i u planu sila.

Kada se radi o primjeru zadanih sila koje su međusobno paralelne, postupak je potpuno isti, samo
što je ovdje i rezultanta paralelna sa zadanom silama.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 12

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 13

8. Uvjeti ravnoteže kad sile djeluju proizvoljno u prostoru

- suma svih sila = 0


- suma svih momenata = 0
- tijelo će biti u ravnoteži samo onda ako su zatvoreni i plan sila i verižni pologon.

- redukcijom sila na jednu izabranu točku utvrđujemo najjednostavniji način opterećenja tog tijela.
U općem primjeru na njega će djelovati rezultirajuća sila i rezultirajući spreg sila. Ako je tako tijelo
će se gibati translacijski i rotacijski. Rastavljanjem rezultirajuće sile i momenta u pravcima osi x, y,
z utvrđujemo postojanje komponenata sila i momenata za te osi. U tom trenutku tijelo može imati 3
translacijska i 3 rotacijska gibanja - stupnjevi slobode gibanja.
Kruto tijelo ima u svojem slobodnom gibanju u prostoru 6 stupnjeva slobode gibanja, slobodno
ravninsko tijelo ima 3 - 2 translacije i 1 rotaciju.

- oduzmemo li tijelu u prostoru svih 6 stupnjeva slobode gibanja, ono se neće moći gibati,
onda se to tijelo nalazi u stanju ravnoteže.

- iz 6 jednadžbi za opisivanje djelovanja rezultirajuće sile (3komponentne i 3 momentne) slijedi:

FR = FR2x + FR2y + FR2z

M = M 2x + M 2y + M 2z

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 14
9. Uvjeti ravnoteže kad sile djeluju u ravnini

- za ravninski primjer djelovanja sila mogu se napisati 3 jednadžbe: 2 komponentne i 1 momentna


- vezanjem tijela za nepomičnu podlogu moguće je oduzimati stupnjeve slobode gibanja

- za ravninska tijela oduzimanjem 3 stupnja slobode gibanja tijelo se neće moći gibati, što
znači da je u stanju ravnoteže

- suma svih sila = 0



FR = 0
- suma svih momenata = 0

M =0

- ako se silama doda rezultantna sila suprotnog smjera i veličine, tada se sile uravnotežavaju i
ispunjava se uvjet da je zbroj sila jednak nuli.

Uvjeti ravnoteže mogu biti:


-vektorski
- analitički
- grafički

Grafički uvjeti ravnoteže ( u ravnini ):

- zatvoren poligon sila i zatvoren verižni poligon

- ako je spreg sila jednak 0, tada je verižni poligon sigurno zatvoren


- tada je grafički uvjet ravnoteže pored zatvorenog poligona sila, da se zadnje 3 sile sijeku u
jednoj točki.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 15
10. Culmannova metoda rastavljanja sila

- sastoji se u tome da se zadani pravci sila u planu položaja produže tako, da se odrede njihova
međusobna sjecišta ( na slici točke I i II.)

Spajanjem tih karakterističnih točaka određen je Culmannov pravac L.

Potom se u planu sila zadana sila F rastavi na sastavnice sile S3 i sile L. Da bi ostale dvije sile bile u
ravnoteži moraju sudjelovati u zatvaranju poligona sila, a to znači da se one moraju zatvoriti
također s Culmannovom silom L.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 16

11. Ritterova metoda rastavljanja sila

- grafoanalitička metoda
- uveo ju je Ritter

- utvrde se presjecišta zadanih sila, (na slici točke A, B, C ), potom se utvrde mjerenjem njihove
najmanje udaljenosti a, b, c od zadane sile F.
Postavljanjem momentnih jednadžbi za svaku od tih točaka, u kojima se u svakoj pojavljuje zadana
sila i jedna nepoznata sila i izmjereni krak, namećući im uvjet ravnoteže ( izjednačavanje s 0 ),
stvaraju se uvjeti da se izračunaju nepoznate sile.

Σ MA = F1 h2 = F a

Σ MB = F2 h1 = F b

Σ MC = F3 h3 = F c

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 17

12. Objasniti suho trenje

- najjednostavniji oblik proučavanja djelovanja sila trenja


- trenje između dva tijela između kojih nema nikakvog maziva

Trenje - sila koja predstavlja otpor gibanju. Njezin je smjer uvijek suprotan smjeru gibanja tijela,
suprotno od djelovanja vučne sile F.

Coulombov zakon trenja


- za ravnotežno stanje sila će trenja u trenutku kad se to tijelo počinje gibati (ili još uvijek miruje)
biti jednaka:
FT = µ FN
µ - faktor trenja
- ovisi o:
- vrsti materijala tijela koja su u doticaju
- stupnju hrapavosti
- površinskom tlaku
- brzini klizanja

ϕ - kut statičkog trenja


- njegov je tangens jednak vrijednosti faktora trenja µ

Uvjet ravnoteže:
FT ≤ µ F N
FT < FTo = Fo

Konus trenja
- služi za definiranje područja unutar kojeg tijela mogu biti u stanju ravnoteže
- izvodnica na plaštu jednog stošca kojem je vrši kut jednak 2 ϕ.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 18

13. Objasniti trenje na kosini

- trenje bloka koji se nalazi na kosini koja je nagnuta pod kutem α , s tim da na tijelo djeluje sila
nagnuta pod kutem β.

- za početak klizanja niz kosinu vrijednost će sile F biti:

sin α + µcosα
F = FG cocβ + µcosβ
ako uvrstimo da je:
sin ϕ
tg ϕ = cos ϕ
tada je:
sin( α + ϕ)
F = FG
cos( α − ϕ)

- u primjeru da tijelo treba ići niz kosinu, tada sila ima smjer naniže, pa se u jednadžbama ravnoteže
mijenja predznak, a time se i u rezultatu mijenja predznak.

2 granična slučaja da tijelo bude u mirovanju:


1) Q sin α - FT = 0
2) Q cos α - FN = 0

α = ϕ → tijelo je u ravnoteži
α > ϕ → tijelo klizi niz kosinu
α < ϕ → potrebna je sila za pomicanje tijela niz kosinu

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 19
14. Objasniti trenje u ležajevima

- vrste ležajeva:
radijalni
aksijalni
radijalno aksijalni

Radijalni ležaj
- kod njih sila djeluje u pravcu polumjera
- određuje se potreban moment koji izvodi čep osovine polumjera r iz stanja mirovanja kako je
prikazano na slici:

MT = µ r FG [ Nm]
µ - faktor trenja
r - polumjer čepa
FG - radijalna sila

Aksijalni ležaj

- određuje se moment trenja na donjoj plohi


osovine koja rotira jednolikom brzinom ω

- pretpostavlja se da je faktor trenja µ stalan,


kao i to da je tlak u dodirnoj plohi jednoliko
raspoređen

2 µ
MT = r FG [ Nm]
3

Radijalno aksijalni ležaj


2 µ
MT = µ r FG + r FG [ Nm]
3

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 20
15. Objasniti trenje u užetu - Eulerova jednadžba

- u primjeru kada su spregnuti kruto tijelo i savitljivo uže


- sila F2 u kojem se smjeru giba uže računa se prema Eulerovoj jednadžbi:

F2 = F1 e µ α
µ - faktor trenja
α - obuhvatni kut

S2
ln = µ0 α
S1

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 21

16. Kako mogu nosači biti opterećeni, i kako izoliramo nosač da on ostane u
ravnoteži

Načini opterećenja nosača:

• koncentriranim silama
• rasprostrtim opterećenjem
• kontinuiranim opterećenjem
• spregom sila
• kombinacijom opterećenja

Vrste nosača:

• nezakrivljeni - ravni, uski, puni


• zakrivljeni
• lučni
• okvirni
prema vrsti oslonca:
• nosač na dva oslonca
• ukliještena greda - konzola
• nepomični oslonci
• pomični oslonci

Izolacija nosača da on ostane u ravnoteži

- izaberemo li na udaljenosti x proizvoljni presjek preko nosača, tada smo primijenili treći aksiom
statike i izolirali lijevi dio nosača ( i desni ).
Tako izolirani dio nosača ostaje u ravnoteži i dalje.
- zbog toga jer će sve sile s desne strane presjeka činiti jednu rezultirajuću silu, koju ćemo reducirati
u težište presjeka nosača u presjeku α - α i tamo je rastaviti u uzdužnom i poprečnom smislu.
Istodobno s tom se redukcijom pojavljuje i odgovarajući spreg.
Silu što djeluje poprečno nazivamo poprečnom silom, a što djeluje uzdužno nazivamo uzdužnom
silom. Redukcijski spreg u ovom primjeru nazivamo momentom savijanja u tom presjeku.
Iz toga proizlazi:

• moment savijanja u nekom presjeku nosača


jednak je algebarskoj sumi statičkih
momenata svih vanjskih sila (uključivo i
reakcija), lijevo ili desno od presjeka, s
obzirom na težište izabranog presjeka

• poprečna je sila u nekom presjeku jednaka


zbroju projekcija tih sila na os koja je okomita
na uzdužnu os nosača

• uzdužna sila u nekom presjeku jednaka je


sumi projekcija tih sila na uzdužnu os nosača.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 22

17. Nacrtajte "M" i "Q" dijagram za nosač oslonjen na dva oslonca i opterećen
koncentriranom silom koja djeluje na sredini nosača ili pomaknuto od sredine

Nosač na dva oslonca - sila na sredini

Maksimalni moment savijanja


x = l/2

Fl
Mmax =
4

Opasni presjek u sredini nosača

Najveći progib u sredini nosača

Fl 3
f =
48EI

Opasni presjek
- mjesta na kojima se nalaze maksimalni
momenti savijanja

Nosač na dva oslonca


- sila pomaknuto od sredine

Maksimalni moment savijanja

Fab
Mmax =
l

Opasni presjek u C

Progib
Fa2b2 l + b l + b
f = x za a >b
3EIl 3b 3a

- momentni dijagram i nadalje ima oblik


trokuta, s tim da mu se vrh nalazi ispd točke
djelovanja sile (točka C). Sila F je bliže
osloncu B, to će i reakcija u tom osloncu biti
veća od reakcije u osloncu A.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 23

18. Odnosi među unutarnjim silama

- kada je nosač opterećen kontinuiranim opterećenjem q, tada su očevidno reakcije jednake polovici
vrijednosti umnoška veličine kontinuiranog opterećenja q s dužinom nosača L.

Moment savijanja u nekom proizvoljnom


presjeku x-x iznosi:

ρx ρx 2
M = −
2 2

- jednadžba parabole drugog reda

Maksimalni je moment u sredini.

ρl 2
Mmax =
8

Jednostavnom se matematičkom analizom mogu pokazati da vrijede odnosi između


momenta savijanja, poprečne sile i položaja presjeka:

dM dFQ d2M
= FQ i = -q =
dx dx dx 2

- u primjeru kontinuiranog opterećenja poprečna je sila u bilo koje presjeku jednaka derivaciji
momenta savijanja u tom istom presjeku
- momentna funkcija (koja je kontinuirana i derivabilna)deriviranjem je podvrgnuta traženju
maksimuma funkcije, u primjeru kada je derivacija (koja ima smisao poprečne sile) jednaka nuli
- u točci gdje je poprečna sila jednaka nuli moment je u svojoj maksimalnoj vrijednosti

- ako zavisnosti nisu kontinuirane i derivabilne, tada se dijele u sekcije koje imaju svojstva
derivabilnosti i kontinuiranosti.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 24
19. Što su geometrijski momenti tromosti, Steinerovo pravilo

Geometrijski momenti tromosti

- momenti tromosti površina.


- jedinica: cm4

- s obzirom na različite odnose površina prema osima s obzirom na koje se želi odrediti moment
tromosti površina, dijele se po načinu definiranja na 3 skupine:

1. aksijalni momenti tromosti


2. polarni momenti tromosti
3. centrifugalni ili devijacijski momenti tromosti

- aksijalni i polarni momenti tromosti su uvijek pozitivni


- centrifugalni momenti tromosti mogu biti: pozitivni, negativni, jednaki 0.

Pravila o momentima tromosti:

1. pravilo o zbrajanju momenta tromosti


2. pravilo o pomicanju plohe
3. pravilo o paralelnom pomaku ili Steinerovo pravilo

Steinerovo pravilo

- jedno od 3 pravila o momentima tromosti


- pravilo o paralelnom pomaku
- moment tromosti presjeka s obzirom na os x koja je paralelna s osi što prolazi težištem presjeka
jednak je momentu tromosti tog presjeka s obzirom na težišnu os uvećanom za umnožak ploštine
presjeka i kvadrata udaljenosti osi x od težišne osi.

Ix = IxS + a2 A

- ovo se pravilo može proširiti i na određivanje centrifugalnog momenta tromosti s obzirom na par
osi, koje su paralelne paru osi što prolaze težištem i za koje osi se znaju centrifugalni momenti
tromosti.
Ix' y' = Ix y + a b A

- a i b - udaljenosti osi x' i z' od osi što prolaze težištem presjeka

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 25
20. Objasnite dinamičke momente tromosti

1. Aksijalni dinamički momenti tromosti


- sustav s jednom diskretnom masom ∆m koja je
pričvršćena na štap neuvažavajuće mase, koji može rotirati
oko osi AA'. Ako na taka sustav počne djelovati spreg M,
tada će štap koji je zajedno s masom bio u stanju mirovanja
početi da se giba. Vrijeme potrebno da sustav pšoprimi
željenu brzinu je proprcionalno diskretnoj masi ∆m i
kvadratu udaljenosti r te mase od osi rotacije.
- umnožak r2 ∆m je mjera tromosti sustava - otpora koji
sustav čini kada ga želimo staviti u stanje gibanja. Taj
umnožak se naziva moment tromosti mase ∆m u odnosu na
os AA'.

JAA' = ∫
( m)
r2 dm [kgm ] 2

J - simbol dinamičkog momenta

- dinamički moment tromosti tijela s obzirom na osi x, y, z


koordinatnog sustava, može se jednostavno podijeliti prema
koordinatama elementarne mase dm

- za os z najmanja vrijednost mase dm jednaka je r pa će


vrijediti:
Jz = ∫
( m)
( x2 + y2 ) dm

- aksijalni su dinamički momenti , po njihovoj definiciji,


uvijek pozitivne veličine.

2. Polarni dinamički moment tromosti

J0 = ∫
m
q2 dm [kgm ]
2

2 J0 = Jx + Jy + Jz
- polarni moment u odnosu na aksijalne momente jednak je njihovu poluzbroju
- veličina koja je uvijek pozitivna.

3. Centrifugalni ili devijacijski dinamički momenti tromosti


- umnožak tromosti
- dinamički momenti definirani kao umnožak odgovarajućih koordinata s infinitezimalnom masom:
Jxy = ∫ xy dm
m
Jyz = ∫yz dm
m
Jxz = ∫xz dm
m

- zavisno od položaja inercijskih osi umnožak između koordinata moći će poprimati i pozitivne i
negativne vrijednosti, a može biti i 0
- centrifugalni momenti mogu biti veći, manji ili jednaki 0.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 26

21. Što su deformacije, objasnite

- promjena oblika i dimenzija tijela što nastaju posljedicom vanjskog opterećenja


- svako se čvrsto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila deformira - mijenja svoj prvobitni oblik
- prilikom deformacija u tijelu se na različitim njegovim mjestima pojavljuju unutarnje i vanjske
sile
- deformacije tijela su vezane uz pojmove pomaka točaka tog tijela, promjene dužina između točaka
promatranog tijela, promjene kutova između točaka odabranih na proučavanom tijelu

Apsolutna deformacija
- izmjerena promjena dužine po nekom izabranom pravcu

Relativna deformacija
- odnos apsolutne deformacije podijeljen s početnom dužinom između dvije mjerene točke

Elastične deformacije
- deformacije koje u potpunosti nestaju nakon rasterećenja

Plastične deformacije
- deformacije koje djelomično ostaju i nakon rasterećenja

Elastična i plastična svojstva materijala


- svojstva koja se pojavljuju u vezi s vrstom deformacija

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 27

22. Što je naprezanje, objasnite

- veličina unutarnje sile koja se odnosi na jedinicu površine.

- za određivanje veličine naprezanja koristi se metoda izolacije

Puno naprezanje u točci T:



→ ∆F
p ∆A →
= lim ∆A

Infinitezimalni prostorni kub:

- na svakoj njegovoj površini djeluje jedno puno naprezanje, koje se može rastaviti u 3 komponente,
od kojih je jedna okomita na promatranu površinu, druge dvije se nalaze u površini.
- devet sastavnica ( 3 normalne i 6 tangencijalnih ) koje zajednički čine stanje naprezanja.

Tenzor naprezanja - matrica

σx τyx τzx

σij = τxy σy τzy ( i, j = x, y, z )

τxz τyz σz

Ravninsko stanje naprezanja


- stanje kod kojeg u svakoj ravnini paralelnoj s promatranom ravninom djeluju naprezanja paralelna
s tom ravninom.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 28

23. Odnos naprezanja i deformacija

- prva, ali sasvim nepotpuna definicija veza između naprezanja i deformacija pripada
Robertu Hooke-u ( 1676. ) koju je dao u obliku:
" Deformacija elastičnog tijela proporcionalna je opterećenju "
- iz toga proistječe da je:
σ = ε E ( 0 ≤ σ ≤ σEl )
σ - normalno naprezanje
ε - relativna deformacija
E - modul elastičnosti
- vrijedi u primjeru jednoosnog stanja naprezanja
Ovisnost između naprezanja i deformacija kod rastezanja ili sabijanja u dva međusobno okomita
pravca:
- štap AB (koji ima oblik pravokutnog paralelepipeda) podvrgnut je vlaku u smjri osi x i y

σx σy
- konačno relativno produljenje u pravcu osi x: εx = −µ
E E
σy σ
- konačno relativno produljenje u pravcu osi y: εy = −µ x
E E

Analognim se načinom mogu odrediti i izrazi za relativne deformacije za tri međusobno okomita
pravca:
σ µ
εx = x − ( σ y + σ z )
E E
σy µ
εy = − ( σx + σz )
E E
σz µ
εz = − (σ y + σ x )
E E
- 3 jednadžbe za kutne deformacije - funkcije od tangencijalnih naprezanja i modula smicanja G:
τxy τyz τ xz
γxy = γyz = γxz =
G G G

- modul elastičnosti E, Poissonov koeficijent μ i modul smicanja G su za izotropne materijale

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 29
E
u odnosu: G = 2(1+µ)

24. Objaniti dijagram σ - ε

- otpor čvrstog tijela da promijeni svoj oblik pod djelovanjem sila najslikovitije daju pokusi
rastezanja probnih štapova (epruveta), koji se stavljaju pod djelovanje postepeno rastuće sile F.
Tipični dijagram σ - ε za konstrukcijski čelik:

- naprežemo li probni štap, on će se produljivati, a kad prestane opterećenje, on će se vratiti ili u


prvobitni oblik, ili će imati zaostale deformacije.
- područje gdje vrijede odnosi da se štap vraća u prvobitni oblik zove se elastično područje
- područje gdje se nakon rasterećenja štap ne vraća u prvobitni oblik, nego ostaje na njemu trajna
deformacija zove se neelastično područje
- naprezanje poslije kojeg nastupaju veće plastične deformacije zove se granica razvlačenja σR
- smanjenje poprečnog presjeka probnog štapa u elastičnom području je vrlo maleno, pa ga se može
i neuvažiti
- naprezanja i deformacije koje svodimo na poprečni presjek neopterećenog štapa nazivamo
konvencionalnim, nominalnim ili inženjerskim veličinama deformacija ili naprezanja.

- pojavom plastičnih deformacija, smanjenje površine poprečnog presjeka postaje tolikim, da ga se


ne može zanemariti.
- stvarno naprezanje određeno je izrazom:
F
σ =
A'
A' - površina presjeka koji odgovara trenutnom opterećenju F
- stvarna deformacija definirana je kao:
el = ln ( 1 + εl )
- kod malih veličina konačnih deformacija relativna deformacija podudara se s stvarnom
deformacijom:
∆l l
εl = ≈ ln 1 ≈ e1 = ln(1+ ε l )
l l0

- za mnoge materijale odnos između deformacija i naprezanja određuje se jednadžbom:

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 30
σ = Kεn
σ - stvarno naprezanje na početku razvlačenja K, n - konstante koje se određuju pokusom

25. Definicija faktora sigurnosti i dopuštenih naprezanja

Faktor sigurnosti - υ

- omjer čvrstoće i dopuštenog naprezanja materijala konstrukcije

Rm
υ =
σdop
υ - faktor sigurnosti
Rm - vlačna čvrstoća materijala
σdop - dopušteno naprezanje materijala konstrukcije

- faktor sigurnosti u zavisnosti o vrsti konstrukcije kreće se u području vrijednosti od 2 - 10.

Dopuštena naprezanja

- omjer između čvrstoće i faktora sigurnosti

Rm
σdop =
ν

- dopuštena naprezanja u materijalu konstrukcije ne smiju premašivati granicu elastičnosti


- zbog sigurnosti u primjeru pojavljivanja nepredviđenih dodatnih opterećenja ( npr. dinamičkih
opterećenja ), materijal se ne napreže ni do granice elastičnosti, već značajno niže.

- dopuštena naprezanja značajno ovise o posebnim faktorima što mogu utjecati na čvrstoću gradiva
konstrukcije: faktor oblika, vrsta trajnog opterećenja

- faktor oblika - αk - omjer između maksimalnog naprezanja i nominalnog naprezanja

- simbolička je oznaka dopuštenog naprezanja ovisna i o načinu opterećenja dijela konstrukcije pa


tako razlikujemo dopuštena naprezanja na: vlak, tlak, savijanje, smicanje, uvijanje.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI


MEHANIKA I MEHANIČKE OPASNOSTI 31

KORIŠTENA LITERATURA I MATERIJALI:

Redni Godina
Autor: Naziv: Izdavač:
broj: izdanja:
Mehanika IPROZ
1. prof. dr. sc. Osman Muftić 1999.
i mehaničke opasnosti Zagreb

INFORMATIČKA OBRADA:

- licencirani software:

1. Microsoft Windows NT Workstation 4.0


2. Microsoft Office 97
3. Corel Draw 7.0

Čakovec, 01.06.1999.

Josip Taradi

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB JOSIP TARADI