You are on page 1of 46
Financijsko tržište

Financijsko tržište

Financijsko tržište
Tržište kapitala • Kompanije pribavljaju novčana sredstva potrebna za financiranje poslovanja i ekspanziju (tržište za dugoročne

Tržište kapitala

Kompanije

pribavljaju

novčana

sredstva

potrebna

za

financiranje poslovanja i ekspanziju (tržište za dugoročne potrebe kompanije).

Tržišno vrednovanje kompanije.

 

Mobiliziranje decentralizirane štednje u privredne svrhe.

Povećanje stupnja mobilnosti investicija.

Tržište kapitala - sudionici Ulagatelji Posrednici Izdavatelji  „Mali investitori”  Mirovinski fondovi  Dionički fondovi

Tržište kapitala - sudionici

   
Ulagatelji Posrednici Izdavatelji

Ulagatelji

Posrednici

Izdavatelji

„Mali investitori” Mirovinski fondovi Dionički fondovi Novčani fondovi Obveznički fondovi Mješoviti fondovi Hedge fondovi

Tržište kapitala - sudionici Ulagatelji Posrednici Izdavatelji  „Mali investitori”  Mirovinski fondovi  Dionički fondovi

Investicijska društva Kreditne institucije

Društva/korporacije Države Fondovi

 Županije  Gradovi
 Županije
 Gradovi
Tržište kapitala - sudionici Ulagatelji Posrednici Izdavatelji  „Mali investitori”  Mirovinski fondovi  Dionički fondovi

Regulator

HANFA

Depozitorij

SKDD

Burza

ZSE

Tržište kapitala - instrumenti Najznačajniji instrumenti na tržištu kapitala: – Obveznice • Dužnički vrijednosni papir •

Tržište kapitala - instrumenti

Najznačajniji instrumenti na tržištu kapitala:

Obveznice

 

Dužnički vrijednosni papir

Manje rizične od dionica

Izdavatelj ima obavezu vratiti uloženo, glavnicu i kamate

Izdavatelj: država, korporacije

Dionice

 

Vlasnički vrijednosni papir

Rizičnije od obveznica

Cilj je povrat vrijednosti, ali nema garancije

Izdavatelji: korporacije

Pravo vlasništva

Glasačka prava

Povlaštene (preferencijalne) dionice

Cilj je dividenda

Dioničko tržište - Equity Market

Dioničko tržište - Equity Market

Inicijalna javna ponuda (IPO) • IPO (Initial public offering) - predstavlja inicijalnu javnu ponudu dionica društva

Inicijalna javna ponuda (IPO)

IPO (Initial public offering) - predstavlja inicijalnu javnu ponudu dionica društva prema investicijskoj javnosti

Kodeks korporativnog upravljanja

Proces:

Priprema (koliko kapitala, vlasnička struktura ) ... Promocija (road show, one-on-one)

Izrada prospekta (sve potrebne informacije, financijski izvještaji ) ...

Uvrštenje na burzu - nakon objavljivanja prospekta (financijski izvještaji zadnjih 3-5 godina, detalji o poslovanju i mogućim utjecajima na buduće poslovanje ) ...

Underwriter - bought deals i best effort deals

Prednosti:

Prikupljanje novog kapitala za rast/akvizicije i sl.

Jeftinije dugoročno financiranje

Cash-out postojećih vlasnika

Podjela poslovnog rizika s novim investitorima

Marketing

Privlačenje top menadžmenta

Organizirano tržište - BURZA • Centralno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima • Brugge, Van de Burse, kraj

Organizirano tržište - BURZA

Centralno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima

Brugge, Van de Burse, kraj 13. stoljeća

Amsterdam, početak 17. stoljeća (Dutch East India Company)

Zagrebačka burza (ZSE) 1991.

Strogo propisana pravila trgovanja

Svaka od burzi propisuje uvjete pod kojima društva mogu ponuditi svoje dionice za prodaju na burzi

Regulativno-nadzorni okvir (HANFA) Zbog čega?

sustav treba raditi u interesu klijenata (kupaca i prodavatelja) povećanje raspoloživosti informacija

Poslovni proces trgovanja na burzi • Transakcije na burzi mogu raditi samo ovlašteni posrednici - brokerske

Poslovni proces trgovanja na burzi

Transakcije na burzi mogu raditi samo ovlašteni posrednici - brokerske kuće

Zadavanje naloga (telefon, fax, Internet), elektronička infrastruktura

Izvršenje naloga (anonimnost druge strane)

Prijeboj i namira (Središnje klirinško depozitno društvo – SKDD, vodi vlasničke račune za vrijednosne papire/registar dionica)

Market Maker – Održavatelj tržišta (ZSE: ADPL-R-A, ATGR-R-A, DDJH-R-A, HT- R-A, KOEI-R-A, LEDO-R-A, PODR-R-A, TPNG-R-A, ULPL-R-A)

Burzovne kotacije • Burzovne kotacije – “razredi” vrijednosnica formirani s obzirom na strogoću kriterija za uvrštenje

Burzovne kotacije

Burzovne kotacije – “razredi” vrijednosnica formirani s obzirom na strogoću kriterija za uvrštenje i vrstu vrijednosnog papira

• Burzovne kotacije – “razredi” vrijednosnica formirani s obzirom na strogoću kriterija za uvrštenje i vrstu

Trgovina unutar knjige ponuda

 

Modalitet redovite trgovine (9:00-16:30)

Modalitet dražbe (11.00-13:00)

Trgovina izvan knjige ponuda

 

Blok transakcije

Javne dražbe

NALOZI • Market order – cjenovna neizvijesnost • Limit order – neizvijesnost izvršenja • Tipovi i

NALOZI

Market order – cjenovna neizvijesnost

Limit order – neizvijesnost izvršenja

Tipovi i motivi tradera

NALOZI • Market order – cjenovna neizvijesnost • Limit order – neizvijesnost izvršenja • Tipovi i
Trgovanje - strategije

Trgovanje - strategije

Trgovanje - strategije
Značajke odabranih burzi

Značajke odabranih burzi

Značajke odabranih burzi
Dionica HT-R-A

Dionica HT-R-A

Dionica HT-R-A
Dionica HT-R-A - monitor

Dionica HT-R-A - monitor

Dionica HT-R-A - monitor
Dionica HT-R-A kretanje cijene Izvor: Bloomberg

Dionica HT-R-A kretanje cijene

Dionica HT-R-A kretanje cijene Izvor: Bloomberg

Izvor: Bloomberg

Dionički indeksi • Kretanje indeksa pokazatelj je ponašanja određene grupe dionica, sektora • ili ukupnog tržišta

Dionički indeksi

Kretanje indeksa pokazatelj je ponašanja određene grupe dionica, sektora

ili ukupnog tržišta dionica Koristi se za opisivanje kretanja tržišta i usporedbu uspješnosti investicije

Indekse kreiraju same burze ili posebne agencije, najpoznatiji indeksi su:

Dow Jones IA, S&P 500, NASDAQ, FTSE, NIKKEI 225, DAX…

Službeni indeksi Zagrebačke burze su CROBEX i CROBEX10

Burzovni indeksi računaju se prema posebnim formulama kao suma prosječnih cijena dionica odabranih tvrtki na burzi (npr. Dow – 30 industrijskih kompanija na Burzi u New Yorku, Crobex – 24 tvrtke na Zagrebačkoj burzi itd.)

Kretanje indeksa S&P 500 crisis Sub-prime morgage Internet (Dot- com) bubble Izvor: Bloomberg

Kretanje indeksa S&P 500

Kretanje indeksa S&P 500 crisis Sub-prime morgage Internet (Dot- com) bubble Izvor: Bloomberg
crisis
crisis

Sub-prime

morgage

Internet (Dot-

com) bubble

Izvor: Bloomberg

Izvor: Bloomberg
Izvor: Bloomberg

Izvor: Bloomberg

Parametri odabranih indeksa

Parametri odabranih indeksa

Parametri odabranih indeksa
CROBEX – sastavnice na dan 19.04.2015.

CROBEX – sastavnice na dan 19.04.2015.

CROBEX – sastavnice na dan 19.04.2015.
10 najtrgovanijih dionica na ZSE u poslijednjih godinu dana 09.03.2015.

10 najtrgovanijih dionica na ZSE u poslijednjih godinu dana

10 najtrgovanijih dionica na ZSE u poslijednjih godinu dana 09.03.2015.
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg

Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom

Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg
Cijene odabranih kompanija s uračunatom dividendom Izvor: ZSE, Bloomberg

Izvor: ZSE, Bloomberg

Imovina pod upravljanjem 03.2014. 77mlrd kuna

Imovina pod upravljanjem 03.2014. 77mlrd kuna

Imovina pod upravljanjem 03.2014. 77mlrd kuna
Imovina pod upravljanjem 03.2014. OMF 67mlrd kuna Imovina OMF 31.12.2014.; 67mlrd kn Imovina OMF 31.12.2007., 21

Imovina pod upravljanjem 03.2014. OMF 67mlrd kuna

Imovina OMF 31.12.2014.; 67mlrd kn

Imovina OMF 31.12.2007., 21 mlrd kn

Imovina pod upravljanjem 03.2014. OMF 67mlrd kuna Imovina OMF 31.12.2014.; 67mlrd kn Imovina OMF 31.12.2007., 21
Negativne strane tržišta kapitala • Regulativa? • Transparentnost? • Odgovornost prema dioničarima? • Gubitak vlasništva? •

Negativne strane tržišta kapitala

Regulativa?

Transparentnost?

Odgovornost prema dioničarima?

Gubitak vlasništva?

Manje kontrole pri upravljanju firme

Dodatni troškovi

Investicijski proces - etape

Investicijski proces - etape

Investicijski proces - etape
Vrednovanje dionica • Ulaganje je angažiranje određenih financijskih sredstava na neki rok sa ciljem ostvarenja stope

Vrednovanje dionica

Ulaganje je angažiranje određenih financijskih sredstava na

neki rok sa ciljem ostvarenja stope povrata

koja će

kompenzirati rok neizvjesnost (rizik).

ulaganja,

stopu

inflacije

i

uključenu

Prema tome, očigledno je prvi zadatak u vrednovanju bilo kojeg financijskog instrumenta definirati zahtjevanu stopu

povrata.

Nakon toga je potrebno diskontirati očekivane novčane tokove iz tog ulaganja sa zahtjevanom stopom povrata i usporediti dobiveni intrinzičnu vrijednost financijskog instrumenta sa tržišnom vrijednošću.

Vrednovanje dionica je osobito zahtjevno jer je izuzetno teško predvidjeti buduće novčane tokove.

Vrednovanje dionica – različiti pristupi • Postoje dva osnovna pristupa procesu analize dionica: – “Odozgo prema

Vrednovanje dionica – različiti pristupi

Postoje dva osnovna pristupa procesu analize dionica:

“Odozgo prema dolje” (top-down) pristup se temelji na pretpostavci da ukupno gospodarsko stanje i procesi, kao i stanje unutar pojedinačne industrije imaju značajan utjecaj na rezultat pojedinačnih poduzeća i posljedično tome ostvarene prinose na ulaganja u pojedine dionice.

– “Odozdo prema gore” (bottom up, stock-picking) pristup se temelji na vjerovanju da se mogu pronaći dionice koje su podcijenjene u odnosu na njihovu tržišnu cijenu te koje će donijeti zadovoljavajuće stope povrata na ulaganje bez obzira na tržišne uvjete i prognoze za pojedine industrijske grane. Ako neka industrija u cjelini ima slabe perspektive, to ne znači da pojedina kompanija ne može u toj industriji biti podcijenjena, ili imati superiorni poslovni model i izaći kao pobjednik.

U praksi portfolio manageri i analitičari najčešće istovremeno koriste oba pristupa.

Vrednovanje dionica – top-down pristup

Vrednovanje dionica – top-down pristup

Vrednovanje dionica – top-down pristup
Top down pristup (1) • Kod top down pristupa se sagledavaju strukturalne promjene koje uječu na

Top down pristup (1)

Kod top down pristupa se sagledavaju strukturalne promjene koje uječu na gospodarstvo u cjelini i pojedine industrije:

 

demografija,

promjene u navikama i životnim stilovima,

tehnologija,

politika, zakonodavstvo i razni propisi itd.

Prilikom analize pojedine zemlje moraju se sagledati:

– očekivane stope gospodarskog rasta, monetarna politika, fiskalna politika, stanje na tržištu rada, konkurentnost, socijalna i politička situacija i investicijska klima općenito.

Top down pristup (2) • Kod procjene stope rasta treba razlikovati poslovni ciklus od dugotrajne održive

Top down pristup (2)

Kod procjene stope rasta treba razlikovati poslovni ciklus od dugotrajne održive stope rasta. To je pogotovo važno kod manje razvijenih zemalja gdje uzlazni poslovni ciklus kod ulagača često stvara pretjerani optimizam zbog kojeg se u procjene ugrađuju nerealno visoke stope rasta kroz dulji rok, a pritom često zanemaruju ostali faktori poput političke nestabilnost, manjka građanskih i poduzetničkih sloboda itd.

Prilikom analize pojedinih industrijskih grana pažnja se posvećuje sljedećim ključnim elementima:

analiza potražnje,

stvaranje nove vrijednosti,

životni ciklus industrije,

struktura konkurencije, konkurentske prednosti, strategija diferencijacije poduzeća ...

Glavni faktori rizika proizlaze iz:

– intenziteta konkurentske borbe, odnosa između kupaca i dobavljača u lancu stvaranja vrijednosti, (ne)postojanja supstituta za proizvod, barijera ulasku konkurencije na tržište, stupnja miješanja države u pojedinu granu, stupnju koreliranosti između pojedine industrijske grane i ekonomije kao cjeline ...

Vrednovanje dionica – očekivani novčani tokovi i zahtjevana stopa povrata • Što su očekivani novčani tokovi

Vrednovanje dionica – očekivani novčani tokovi i zahtjevana stopa povrata

Što su očekivani novčani tokovi ulaganja u dionice? I po tom pitanju postoje različiti pristupi jer zarada na nekoj dionici se može promatrati kroz isplaćene dividende, ali i ostvarenu dobit poduzeća ili porast tržišne cijene dionice.

Zahtjevana stopa povrata definira se kao zbroj realne nerizične kamatne stope, očekivane stope inflacije u periodu držanja investicije i premije za rizik koja ovisi o stupnju neizvjesnosti povrata na ulaganje.

Svi

su

ti

elementi

u stalnoj

mijeni i izuzetno ih je teško

kvalitetno procijeniti.

Vrednovanje dionica – modeli • Postoje različiti modeli vrednovanja dionica. Najčešće su korišteni: – Modeli temeljeni

Vrednovanje dionica – modeli

Postoje različiti modeli vrednovanja dionica. Najčešće su korišteni:

Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova:

• sadašnja vrijednost dividendi (DDM)

• sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka iz redovnog poslovanja (operating free cash flow)

• sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka dioničarima (free cash flow to equity)

– Modeli usporedbe (procjena relativne vrijednosti):

• odnos cijene i dobiti (P/E) • odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/BV) • odnos cijene i prihoda od prodaje (P/S), ..

Modeli diskontiranja novčanih tokova • Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova su teoretski najispravniji, međutim analitičar

Modeli diskontiranja novčanih tokova

• Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova su teoretski najispravniji, međutim analitičar nailazi na poteškoće jer dobivena vrijednost dionice izrazito jako oscilira ovisno o inputima u model, a osobito o predviđenoj stopi rasta novčanih tokova u budućnosti i korištenoj diskontnoj stopi. Model je relativno jednostavno razviti, ali teško kvalitetno napuniti podacima.

Dodatni problem predstavlja što je modele nemoguće koristiti ako su novčani tokovi koji se očekuju negativni.

Modeli relativne vrijednosti • Modeli relativne vrijednosti imaju za prednost što pokazuju kako su trenutačno valuirane

Modeli relativne vrijednosti

• Modeli relativne vrijednosti imaju za prednost što pokazuju kako su trenutačno valuirane određene dionice, industrijske grane ili cjelokupno tržište te omogućavaju međusobnu usporedbu pojedinih kompanija ili grana ili usporedbu sa prošlosti iz čega se mogu donositi zaključci o tome da li je neka vrijednost visoka ili niska u odnosu na druge dionice ili prošlost.

Financijske izvedenice i tržišta • Financijska izvedenica (derivat) je financijski instrument čija vrijednost ovisi o vrijednosti

Financijske izvedenice i tržišta

Financijska izvedenica (derivat) je financijski instrument čija vrijednost ovisi o vrijednosti nekog drugog instrumenta tj. izvedena je (derivirana) iz njegove cijene (prinosa).

Razlikujemo:

 

burzovne izvedenice: uvjeti (rok, količina

)

su standardizirani, a burza garantira

 

transakciji i

 

van-burzovne (OTC) izvedenice: ugovori sklopljeni izravno između dva tržišna sudionika; svi su uvjeti pojedinačno dogovoreni, a svaka strana snosi kreditni rizik druge ugovorne strane.

Osnovni tipovi izvedenica su forwardi, futuresi, swapovi i opcije, no maštovitost tržišnih sudionika u kombiniranju i diferenciranju derivata je neizmjerna.

Financijske izvedenice olakšavaju upravljanje rizicima, čine tržište efikasnijim, smanjuju transakcijske troškove te služe kao indikator tržišnih očekivanja. S druge strane, na lošem su glasu jer ih se često povezuje uz ekscese i rizike tj. uz “kockanje” umjesto investiranje ili arbitražu.

Radi olakšavanja sklapanja OTC ugovora, koriste se standardizirani krovni ugovori za izvedenice koje je sastavila ISDA.

Futures ugovori • Futures ugovori su standardizirani instrumenti kojima se trguje na burzama, koje • garantiraju

Futures ugovori

Futures ugovori su standardizirani instrumenti kojima se trguje na burzama, koje

garantiraju od gubitka koji može nastati zbog neispunjenja obveze druge ugovorne strane Prvi futures ugovori nastali su u Chicagu, a temeljili su se na žitaricama

Za futures ugovore postoji sekundarno tržište koje omogućava likvidnost i zatvaranje ranije zauzetih pozicija te postoji klirinška kuća koja se brine za naplatu margin callova i namiru dobiti i gubitaka.

Strana koja je “duga” na futures ugovoru se obvezala kupiti neku robu za određenu cijenu, a strana koja je “kratka” se obvezala prodati istu. Dakle, kada cijena temeljne imovine (underlying) raste, osoba “duga” futures ugovor zarađuje, a osoba koja je “kratka” gubi.

Za robu koju se “duga” strana obvezala kupiti ne treba unaprijed platiti punu cijenu nego samo inicijalni saldo propisan pravilima burze. To omogućava korištenje vrlo velike financijske poluge (rizik zbog margin calla!).

Futures ugovor se zatvara zauzimanjem suprotne pozicije. Velika većina ugovora koji su pred dospijećem se zatvara na taj način no moguće je zahtijevati i fizičku isporuku underlyinga, osim ako sam futures ugovor predviđa da će se namira o dospijeću vršiti isplatom neto vrijednosti ugovora. Ugovorne strane se mogu dogovoriti i o drugačijm uvjetima isporuke od onih propisanih futures ugovorom.

Osim na razne burzovne robe, postoje i futures ugovori na trezorske zapise, državne obveznice, indekse dionica i valute.

Futuresi – sustav margin callova • Sudionici na tržištu su zaštićeni od kreditnog rizika zahvaljujući postojanju

Futuresi – sustav margin callova

Sudionici na tržištu su zaštićeni od kreditnog rizika zahvaljujući postojanju klirinške kuće i sustava margin callova:

Početna uplata (“initial margin”) je iznos novaca na margin računu na dan transakcije ili dan kada je upućen “poziv na uplatu” (margin call).

“Minimalni saldo” (maintenance margin) je iznos novaca na margin računu na bilo koji dan osim dana kada se primjenjuje “initial margin”.

– Postoje propisani minimumi za “initial margin” i “maintenance margin”. “Initial margin” je cca 10% cijene futures ugovora a “maintenance margin” još i manji.

“Doplata” (“variation margin”) je iznos koji ugovorna strana mora doplatiti da bi dosegla propisani početni saldo.

– Potrebnu doplatu izračunava klirinška kuća temeljem tržišnih cijena futures ugovora na kraju trgovinskog dana. Ukoliko neka ugovorna strana ne ispuni svoju obvezu doplate, njezina pozicija se prisilno zatvara. Takav sustav omogućava da je teoretski maksimalni gubitak klirinške kuće jednak jednodnevnoj “doplati”.

Doplaćena sredstva se uplaćuju strani koja dobiva te su slobodna za raspolaganje.

World Equity Index Futures

World Equity Index Futures

World Equity Index Futures
Hvala na pažnji! Q&A Zahvala InterCapital Research Teamu.

Hvala na pažnji!

Q&A

Zahvala InterCapital Research Teamu.