You are on page 1of 14

Publikacija Mladi u BiH danas, Schler Helfen Leben

to bi osnivanje opinskog fonda za samozapoljavanje


mladih znailo mladim ljudima u Velikoj Kladui?
I dio
Posao za o(p)stanak: Uvod i kontekst
Sredinom jula 2015. u izdanju Fondacije Schuler Helfen Leben objavljena je publikacija
Mladi u Bosni i Hercegovini danas. Publikacija je rezultat rada 20 mladih autora, koji su u
2014. proveli istraivanja, anketiranja, razgovore i ispitivanja u 15 lokalnih zajednica u Bosni
i Hercegovini. ast da budem jednim od autora pripala je i meni, a za temu istraivanja sam
odabrao problem nezaposlenosti mladih u Velikoj Kladui i osnivanje opinskog fonda za
samozapoljavanje mladih kao jednog od moguih rjeenja tog problema. Ekipa sa
Kladusa.net mi je ustupila prostor na portalu da svoje istraivanje ( u blago izmijenjenom
obliku) objavim u formi feljtona u nekoliko nastavaka pod naslovom Borba za o(p)stanak,
te ga tako pribliim onima kojima je prevashodno i namijenjeno mladima u Velikoj Kladui.
Pred vama je prvi dio istraivanja, moda i najmanje atraktivan, koji se tie ireg konteksta
problema nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, te ekonomskog stanja u Velikoj
Kladui.
Nezaposlenost mladih u BiH
Od svih problema s kojima se susreu mladi u Bosni i Hercegovini, nezaposlenost je
vjerovatno najvei. Ovaj problem povlai za sobom niz drugih problema i glavna je prepreka
emancipaciji mladih u drutvu. Nezaposlenost je uzrok socijalnih anomalija, prepreka
formiranju porodice i reprodukciji, te osnovni razlog za naputanje zemlje. Iz prostog razloga
jer ostavlja utjecaj na sve ostale oblasti poloaja mladih, nezaposlenost stavlja pred donosioce
odluka jedan od najveih politikih izazova.1
Stopa nezaposlenosti meu mladima iznosi oko 67%, to je za priblino 9% vie u odnosu na
podatak koji je zabiljeen u 2008. godini.2 Analiza Glasovi mladih iz 2012. godine
pokazuje da mali procenat ispitanika (2,5 posto) smatra kako vlasti ine sve to je u njihovoj
moi da rijee problem nezaposlenosti mladih u zemlji3. Stoga ne udi to veina mladih eli
otii iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima raznih analiza poloaja mladih u BiH, koje su
objavljene u protekle 3 godine, broj mladih koji ele napustiti BiH varira izmeu 50 i ak 82
posto. U Analizi stanja i potreba mladih u Federaciji BiH za 2013. godinu, koju je objavio
Institut za razvoj mladih KULT, navodi se da bi 37% mladih zemlju napustilo zauvijek, 40%
na due vrijeme, a 9% je preduzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje. Prema podacima
iz istraivanja o mladima u Bosni i Hercegovini Glasovi mladih, koje je objavljeno u
2012. godini, 65,6 posto ispitanika napustilo bi zemlju radi privremenog rada, 52,3 posto kako
1 Mladi trebaju omladinsku politiku, 2008. GTZ
2 Analiza stanja i potreba mladih u FBiH za 2013. godinu, Institut za razvoj mladih KULT,
Sarajevo

3 Glasovi mladih, Prism Research, 2012. Sarajevo

bi se nastanili u drugoj zemlji i 42 posto radi sklapanja braka. Dok je u istraivanju


Omladinske informativne agencije ak 81 odsto ispitanih izjavilo da bi iz zemlje otili ve
sutra, ukoliko im se ukae povoljna prilika.4
Iako istraivanja i ankete pokazju da ogroman broj mladih sanja o odlasku
iz BiH, vjerovatno u zemlje Europske unije, nezaposlenost mladih je i tamo
jedan od goruih problema. Istina, stopa nezaposlenosti mladih u EU je za
oko tri puta nia nego u BiH, ali neke zemlje poput panije i Grke ve sad
imaju vie od polovine mladih bez posla, a toj brojci se pribliava i
Hrvatska. EU je stavila na raspologanje ukupno 13 milijardi eura za
zapoljavanje mladih. Na raspolaganju je 10 milijardi eura godinje iz
socijalnih fondova Europske unije i dodatne tri milijarde posebno za
rjeavanje problema mladih bez posla.5
Od 2004. g. do danas BiH je napustilo 20.000 visokoobrazovanih osoba,
veinom mladih.6 Prema podacima Instituta za razvoj mladih KULT, od kraja
rata do danas BiH je napustilo 150.000 mladih ljudi. 60% mladih eli otii
iz BiH kako bi pronali posao vani, u perspektivnijim i ekonomski bogatijim
zemljama od BiH. Uslijed ekonomske krize koja potresa i lanice EU, sve je
manje europskih drava koje mladima nude velike anse za zaposlenje. Uz
to, pristup tritima rada takvih zemalja je mnogo laki za stanovnike
Europske unije nego za bh. dravljane. Mladi koji iz nae zemlje odlaze u
Europu najee rade tee i manje plaene poslove za koje se nisu
kolovali.
Nezaposlenost mladih: BiH 67%; EU prosjek 22,8 %; Grka 56,8; panija 53,9;
Hrvatska 49%.

U gotovo svim dokumentima koji se bave analizom poloaja mladih u BiH, kao jedna od
mjera borbe protiv nezaposlenosti navodi se promocija omladinskog poduzetnitva i jaanje
poduzetnikog duha kod mladih. Tako ve pomenuta Analiza stanja i potreba mladih u FBIH,
kao neke od mjera borbe protiv nezaposlenosti sugerira rad na razvoju preduzetnikog duha
meu mladima kroz promocije omladinskog preduzetnitva, organizirane obuke za kreiranje
biznis-planova, konkretne poticaje za zapoinjanje omladinskih biznisa, osnivanje biznisinkubatora i sl. U ovoj analizi je citirana Milenijska deklaracija Ujedinjenih naroda u kojoj se
vladama drava lanica preporuuje da u cilju smanjenja nezaposlenosti omladinske
populacije trebaju investirati u preduzetniki kapacitet mladih, osiguravajui im vjetine i
resurse za osnivanje vlastitih biznisa, uz posebnu panju na ruralna podruja.
4 http://www.6yka.com/novost/34239/buka-istrazivanje-posao-u-inostranstvuniko-se-ne-trudi-da-zadrzi-mlade-u-bih
5 http://balkans.aljazeera.net/vijesti/alarm-u-eu-zbog-nezaposlenosti-mladih
6 Analiza stanja i potreba mladih u FBiH za 2013. godinu, Institut za razvoj mladih
KULT, Sarajevo

Erol Mujanovi u Studiji o nezaposlenosti mladih preporuuje podsticanje samozapoljavanja,


pokretanje malog biznisa za mlade, formiranje fondova za razvoj i podsticanje omladinskog
poduzetnitva, kao i kreiranje poduzetnikih inkubatore za mlade s inovativnim biznisima.
Ovaj autor zakljuuje da je omladinsko poduzetnitvo jo uvijek u zaecima i nije prepoznato
kao adekvatan odgovor na nezaposlenost mladih. 7
Iz uvodnog dijela izvodimo hipotetiko pitanje koje glasi: Moe li jaanje omladinskog
poduzetnitva kroz podsticanje mladih poduzetnika i formiranje fondova za
samozapoljavanje biti adekvatan odgovor lokalne vlasti i lokalne zajednice na nezaposlenost
mladih u Velikoj Kladui opini koja: biljei stopu nezaposlenosti od 67 posto; je na granici
s Europskom unijom i ima brojnu dijasporu to mladima olakava odlazak iz zemlje; ima sve
vie visokoobrazovanih mladih osoba koje zbog neaktivnosti proizvodnje na podruju opine
ne mogu pronai posao i primorani su da odlaze iz Velike Kladue i Bosne i Hercegovine?
Velika Kladua: Ogromna nezaposlenost, emigracija i dijaspora

Velika Kladua je opina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i prostire se na


povrini od 331,55 kvadratnih kilometara; dio je Unsko-sanskog kantona (USK), u okviru
koga se, osimVelike Kladue nalaze opine: Biha, Cazin, Buim, Bosanska Krupa, Bosanski
Petrovac, Klju i Sanski Most.
Velika Kladua granii sa Republikom Hrvatskom, odnosno, od jula 2013., sa Europskom
unijom. Blizina Zagreba (110 km), Ljubljane (228 km) i jadranske obale (116 km) uslovila je
da ovaj kraj u posljednjih 50-tak godina ima visoku stopu emigracije, najee sezonske.
Analiza migracija stanovnitva Velike Kladue pokazuje kontinuiranu emigraciju u cijelom
periodu poslije Drugog svjetskog rata. Najintenzivnija emigracija u tom periodu se odvijala
od 1953-1960. godine, kada je prosjean godinji negativni saldo bio 635 stanovnika, zatim u
periodu 1961-1970. taj saldo pao na 258 lica godinje, a period 1971-1980. pao na 109 lica
godinje da bi razvojem privrede isti pao na 44 lica godinje.8
Znaajan broj stanovnitva, poslije rata iselio se u prekookeanske zemlje, tako da danas
opina Velika Kladua ima preko 15.000 stanovnika u inostranstvu. 9 Prema popisu
stanovnitva iz 1991. godine Opina Velika Kladua je imala 52908 stanovnika, a
preliminarni podaci posljednjeg popisa iz 2013. godine pokazuju da se broj stanovnika Velike
Kladue kree oko 44700. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da Velika Kladua
u periodu od 2008. do 2013. godine biljei negativnu migracionu stopu. U tom vremenskom
intervalu iz ove opine se odselilo 1593 osobe, a doselilo 427 osoba manje, to znai da je
prosjeni godinji migracioni saldo za taj period -72. Vidljivo je da je negativna migraciona
stopa u ovom periodu dosta nia od one iz perioda od 50-tih do 70-ih godina 20. stoljea, no
treba imati na umu tadanji prirodni prirataj koji je bio izuzetno visok, kao i injenicu da
izmeu jugoslovenskih republika nije bilo granica pa je fluktuacija stanovnitva iz manje
razvijenih krajeva (kao to je Velika Kladua) u razvijenije dijelove Hrvatske i Slovenije bila
vea.
7 Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini: trenutna situacija, izazovi i
prepreke, Fridrich Ebert Stiftung, 2013
8 Socioekonomska analiza Opine Velika Kladua, decembar 2013.
9 Strategija razvoja Opine Velika Kladua 2007-2017

Mladi ine oko 65 posto ukupnog broja odseljenih u posljednjih pet godina. Vee promjene do
kojih je dolo odnose se na smanjenja stanovnitva starosne strukture do 14 godina, te
poveanja udjela starijih od 65 godina. Ukoliko uzmemo u obzir da je granica reproduktivne
sposobnosti 25% stanovnitva dobi 0-14 godina, moemo primijetiti da se opina Velika
Kladua nalazi ispod te granice s 22%. Zadnjim popisom iz 1991. godine udio populacije do
14 godina bio je 32%.10
Redovni mjeseni izvjetaji (bilteni) JU Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona
pokazuju da je Velika Kladua opina s drugom najveom stopom nezaposlenosti u Unskosanskom kantonu. Od 2008. godine ova opina, kao i kanton u cjelini, biljee stalan rast broja
nezaposlenih s godinjom stopom rasta od 1,5 posto. U 2013. primjetna je razliita tendencija
stopa zaposlenosti i nezaposlenosti izmeu Velike Kladue i ostatka kantona. Dok je u
kantonu zabiljeen rast stope zaposlenih od 0.12%, u Velikoj Kladui je zabiljeen pad od 1
posto (izraeno u brojevima: 313 manje zaposlenih u odnosu na 2012.). USK je u 2013.
zabiljeio rast stope nezaposlenosti od 0.63%, dok je u Velikoj Kladui za godinu dana
zabiljeen rast broja nezaposlenih za 3.12% ime je dostignuta stopa nezaposlenosti od 66.91
posto (veu ima samo opina Buim sa 77.09 posto nezaposlenih).11

Kad je u pitanju budet Opine, on je u 2013. godini ostvaren u iznosu od 9 miliona maraka.
Dvije treine rashoda se troi na finansiranje javne administracije, a tedilo se na kapitalnim
ulaganjima koja su za prolu godinu iznosila samo 6 hiljada KM.
II dio

Posao za o(p)stanak: Nezaposlenost mladih u Velikoj Kladui

10 Socioekonomska analiza Velike Kladue, decembar 2013.


11 Mjeseni bilteni JU Sluba za zapoljavanje USK, 2008.-2014.

Mladi u Velikoj Kladui

Nema egzaktnih podataka koliko je mladih na podruju Velike Kladue, tanu brojku bi
trebali znati nakon objavljivanja konanih podataka prikupljenih popisom stanovnitva 2013.
godine. No, prema podacima Centralne izborne komisije BiH, u 2006. godini na birakim
spiskovima u Velikoj Kladui je bilo 9994 osoba izmeu 18 i 30 godina starosti to ini 31.35
posto od ukupnog broja punoljetnih s pravom glasa. S obzirom da prirodni prirataj ima blagu
tendenciju pada to je uzrokovano migracijama stanovnitva, najveim dijelom mlae
populacije, prema veim gradovima i inozemstvu, odnosno kontinuiranim smanjenjem broja
novoroene djece, procjenjuje se da je mladih u dobi od 15 do 30 godina trenutno oko 10
hiljada.
Na podruju opine Velika Kladua djeluju tri srednje kole: JU Gimnazija, Prva i Druga
mjeovita srednja kola u koje je upisano oko 1700 uenika. Prema podacima iz dokumenta
Strategija omladinske politike Opine Velika Kladua i akcioni plan 2010-2014, 47% mladih
opine Velika Kladua ostaje na nivou trogodinjeg obrazovanja ili nieg, to ih kao takve
dovodi u nezavidan poloaj na tritu rada. Ako, pri analizi stanja, uzmemo u obzir podatak
da je 21% mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine van obrazovnog sistema, nezaposleni i nisu
radno aktivni, moemo zakljuiti da obrazovni sistem nije usklaen s predvienim potrebama
trita rada i da ne ukljuuje profesionalnu orijentaciju i pomo pri odabiru zanimanja.12
Nema tanog broja koliko je studenata iz Velike Kladue upisano na fakultete u BiH i
inostrantsvu, no na osnovu podataka iz perioda 2009.-2012. kad je ova opina stipendirala sve
redovne studente na dravnim fakultetima, procjenjuje se da trenutno izmeu 450 i 500
kladukih studenata studira na univerzitetima irom BiH, ali i Europe (znaajan broj
Kladuana sa dvojnim dravljanstvom studira u Hrvatskoj i Austriji). Anketa provedena u
okviru ovog istraivanja pokazuje da veoma mali procenat studenata ima namjeru da se vrati
u Veliku Kladuu nakon zavretka studija.
Kada je u pitanju neformalno obrazovanje, 26% mladih u Velikoj Kladui je pohaalo neki
oblik obuke koji nije u programu redovnog obrazovanja, dok 54 % eli u budunosti pohaati
neki oblik obuke u okviru neformalnog obrazovanja. Informatika i strani jezici su oblici
edukacije koje su mladi u najveoj mjeri pohaali i ele pohaati u budunosti.
U opini Velika Kladua postoji nekoliko organizacija i udruenja (meu njima i etiri
omladinska udruenja) koje bi u suradnji sa organom uprave i Zavodom za zapoljavanje
mogle organizirati razne vrste kurseva, radionica, pa i same prekvalifikacije kojima bi se bar
donekle zadovoljile potrebe trita rada. Rezultati dobiveni istraivanjem upozoravaju na to
da je ovaj segment neformalnog obrazovnog procesa krajnje nerazvijen u naoj opini, te da
bi najvie panje trebalo posvetiti rjeavanju ovog problema, pogotovo ako uzmemo u obzir
da je srednjokolsko obrazovanje pod nadlenou kantona i opina vrlo malo moe utjecati
na probleme u formalnom obrazovnom procesu.13

12 Strategija omladinske politike Opine Velika Kladua i akcioni plan 2010-2014


13 Strategija omladinske politike Opine Velika Kladua i akcioni plan 2010-2014

Velika Kladua ne nudi mnogo kulturnih, sportskih i zabavnih sadraja za mlade. Od 2009.
godine Centar za kulturu (Dom kulture) nije u funkciji i nije izgledno da e u skorije vrijeme
biti (nema novca da se dovri rekonstrukcija), pa tako mladi nemaju priliku da posjeuju
pozorine predstave, kino-projekcije i izlobe. Mnogi sportski klubovi ivotare ili su u fazi
gaenja. Mladi imaju mogunost da u oskudnim uvjetima treniraju nogomet, koarku,
pojedine atletske discipline, odbojku i nekoliko vrsta borilakih sportova, dok su neki sportovi
poput biciklizma i planinarenja tek u povojima, a ne postoji nikakva mogunost za mlade da
se bave rukometom, tenisom, plivanjem, najveim brojem atletskih disciplina, gimnastikom i
drugim sportovima. Oskudna kulturna i sportska ponuda je pokazatelj niskog ivotnog
standarda, a 17 posto anketiranih mladih koji trenutno studiraju ili ive izvan Velike Kladue
je odgovorilo da bi ih bolji ivotni standard u ovoj opini nagnao da se vrate.
Nezaposlenost kao najvei u moru problema

U februaru 2014. na birou rada u Velikoj Kladui je evidentirano 2979 nezaposlenih osoba
koje pripadaju populaciji mladih. Najbrojnija skupina meu nezaposlenima je ona izmeu 19 i
24 godine starosti kojih ima 1315, a unutar ove skupine je najvie kvalificiranih radnika
(KV)- njih 730. Mladima pripada i druga najbrojnija skupina nezaposlenih, ona kojoj
pripadaju osobe izmeu 25 i 29 godina starosti, a takvih je na evidentirano 1315, od ega 493
sa strunom spremom kvalificiranog radnika.

Godine starosti

Ukupn
o

VSS

VS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

15-19

307

28

167

111

20-24

1357

41

351

730

14

221

25-29

1315

108

307

493

28

375

Ukupno

2979

149

686

1390

43

707

Od 8485 nezaposlenih osoba evidentiranih na Birou rada Velika Kladua u februaru 2014.,
mlaih od 30 godina je 35.1 posto. Od ukupne brojke nezaposlenih mladih, pet posto njih je
sa visokom strunom spremom. Od 199 nezaposlenih osoba sa VSS, njih 149 je mlae od 30
godina.
Broj nezaposlenih sa visokom strunom spremom je u stalnom porastu od 2008. u itavom
Unsko-sanskom kantonu. U januaru 2008. u Velikoj Kladui je bilo 27 osoba sa VSS na
Zavodu za zapoljavanje, poetkom 2014. taj broj je dosegao cifru od 201- rast od 744 posto.
U istom periodu broj nezaposlenih osoba sa VSS u Unsko-sanskom kantonu je porastao sa
354 (januar 2008.) na 2194 (januar 2014.)- rast od 620 posto.

Pregled nezaposlenosti prema starosnoj strukturi 2009.-2011. (Socioekonomska analiza Velike Kladue)

Dok je broj mladih osoba sa fakultetskim obrazovanjem u stalnom porastu, Unsko-sanski


kanton od 2008. godine ne biljei znaajniji rast stope zaposlenosti, a u isto vrijeme broj
evidentiranih nezaposlenih lica je sve vei. Trenutne ekonomske prilike u USK-u ne nude
mladima velike anse za zaposlenje pri emu u nita boljoj poziciji nisu ni oni sa fakultetskom
diplomom.
Kao i u ostatku kantona, i u Velikoj Kladui je sve vie nezaposlenih osoba sa VSS jer
neaktivnost proizvodnje ne omoguava zapoljavanje osoba s visokim obrazovanjem. Pored
toga, problem predstavlja nemogunost stjecanja prvog radnog iskustva kroz pripravniki rad
ili volontiranje zbog ega su mladi prinueni da rade poslove koji su ispod razine njihove
kvalifikacije i kolske spreme.14
Sve ovo mladima Velike Kladue ostavlja jedini racionalni izbor: traenje naina da se ode iz
zemlje ili bar u drugu opinu u kojoj e imati vee anse za zaposlenje. Prema podacima FZSa o migracijama u BiH, od 2008. do 2013. Velika Kladua biljei negativnu migracionu stopu.
U tom periodu iz ove opine se odselilo 1593 osobe, a doselilo 427 osoba manje, to znai da
je prosjeni godinji migracioni saldo za taj period -72. Od ukupnog broja odseljenih, mladi
ine oko 65 posto (od 1593 odseljenih osoba, njih 1014 je mlae od 35 godina). U posljednje
etri godine Veliku Kladuu je napustilo 539 osoba koje pripadaju populaciji mladih (15-30
godina), a doselilo se 389 to rezultira godinjim negativnim migracionim saldom od 37,5
samo za ovu dobnu grupu.
Ovakav trend ima za posljedicu smanjenje mlade populacije jer u prosjeku 65% opinu
naputa stanovnitvo starosne dobi od 15-34 godine. Od mladih koji su napustili opinu
prosjeno 75% predstavljaju ene, a 25% mukarci. Mladi odlaze veinom nakon zavrene
srednje kole ili fakulteta traiti posao kojeg na podruju opine nisu u mogunosti pronai.15
III dio

Posao za o(p)stanak: Odlazak kao prva opcija


Za potrebe ovog rada uradili smo istraivanje, u okviru kojeg je anketirano 150 mladih iz
Velike Kladue, u periodu od 1. do 20. maja 2014. godine. Omjer ena i mukaraca meu
ispitanicima je jednak - 50 posto i jednih i drugih. Kad je u pitanju dobna struktura ispitanika:
14 Socioekonomska analiza Velike Kladue, decembar 2013.
15 Socioekonomska analiza Velike Kladue, decembar 2013.

34 posto spada u grupu od 15 do 18 godina starosti, 41,3 posto je u grupi mladih od 19 do 24


godine, a 24,7 % ispitanih ima izmeu 25 i 30 godina. U obrazovnoj strukturi ispitanika
najvie je uenika (srednjih kola) i onih sa zavrenom srednjom kolom (po 27,3 posto), sa
zavrenom visokom i viom kolom je 23,3 posto ispitanih, a studenata je 22 posto. Od 150
ispitanika njih 109 ili 72,7 ivi u Velikoj Kladui, dok 41 (27,3 posto) trenutno studira ili radi
u drugom mjestu unutar ili izvan BiH.
Anketni upitnik je sadravao 15 pitanja sa ponuenim odgovorima/preferencijama. Neto
manje od 50 posto anketnih upitnika je popunjeno online putem, a ostatak uivo pred
anketarom u srednjim kolama, u omladinskom udruenju i nasuminim izborom ispitanika
na ulici.
Stavovi mladih: Ne vjeruju u mogunost zaposljenja, ele otii iz drave,
studenti se ne ele vratiti, htjeli bi pokrenuti vlastiti biznis

Neto manje od 25 posto ispitanika je odgovorilo da imaju neku vrstu zaposlenja: 11,33 posto
ima stalni posao, isti procenat ispitanih radi honorarno, a 2 posto obavlja pripravniki sta.
Ukupno 73,33 posto anketiranih je odgovorilo da su nezaposleni: 23 posto je evidentirano na
Zavodu za zapoljavanje, a 50,33 posto nije (od ega najvei broj uenika i studenata).
Ukupno 11 posto ispitanika je nezaposleno, van obrazovnog sistema i nije na evidenciji
Zavoda za zapoljavanje. Meu ispitanicima starijim od 18 godina 66,6 posto je nezaposlenih,
a ta brojka je jo i vea u dobnoj grupi mladih od 19 do 24 godine unutar koje je 75,8 posto
nezaposlenih. Najveim dijelom su to studenti kojima prijeti opasnost da tokom fakultetskom
obrazovanja ne steknu radno iskustvo i uu u orsokak u kojem vrijedi pravilo: bez iskustva
nema posla, bez posla nema iskustva. Oko 35 posto ispitanika ima, a gotovo dvije treine njih
nema nikakvo radno iskustvo.
Blizu dvije treine (65,33 %) ispitanih je odgovorilo da bi napustili BiH zauvijek ili na due
vrijeme kad bi im se za to ukazala prilika, oko 7,33 posto njih bi otilo iz zemlje na krae
vrijeme, 10,67 posto nije sigurno da li bi otili ili ne, osam posto bi otilo iz drave samo u
sluaju krajnje nuda, a manje od 1 posto ispitanika je odgovorilo da nikad ne bi otili iz BiH.
Osam posto ispitanika nije ponudilo odgovor na ovo pitanje. Zanimljivo je da je 77 posto
zaposlenih odgovorilo da bi zauvijek napustili Veliku Kladuu i Bosnu i Hercegovinu kad bi
im se ukazala povoljna prilika za to.
Vie od 47 posto mladih smatra da u Velikoj Kladui nemaju nikakvu ansu za zaposlenje, 44
posto je odgovorilo da je ansa za zaposlenje loa, dok est posto smatra da u Velikoj Kladui
postoje solidne anse za zaposlenje mladih.
Vie od polovine anketiranih osoba (53,33 posto ispitanika) je razmiljalo o pokretanju
sopstvenog biznisa, ali je samo njih 8 posto pokualo pokrenuti vlastiti posao. Najvie mladih
(38,66 posto) vidi lou ekonomsku situaciju kao glavnu prepreku za pokretanje svog posla,
gotovo isto toliko (38 posto) smatra da je to nedostatak poetnog kapitala, dok 17 posto misli
da su prevelike porezne i druge obaveze glavna konica mladima pri realizaciji biznis
planova.
Blizu dvije treine ispitanika je odgovorilo da bi se prijavili na Javni poziv opine koji ima za
cilj da edukuje mlade poduzetnike, razvije njihove poslovne ideje i nagradi najbolje biznis
planove. Sedam posto mladih se ne bi prijavilo na takav javni poziv, a 29 posto nije sigurno
da li bi se prijavili.
Od mladih koji ive u Velikoj Kladui (ne studiraju i ne rade u drugom mjestu) njih 64 posto
bi napustilo ovu opinu zauvijek ili na due vrijeme, devet posto bi otilo na krae vrijeme,

osam posto nije sigurno, est posto bi napusilo Veliku Kladuu samo u sluaju krajnje nude,
a neto manje od jedan posto ispitanih je odgovorilo da nikad ne bi otili.
Od ispitanika koji ive izvan Velike Kladue, njhi 90,24 posto su studenti, a 9,76 posto radi u
drugom mjestu.
Sedamnaest posto od anketiranih studenata se planira vratiti u Veliku Kladuu po zavretku
studija, 29,27 posto je odgovorilo da se ne planira vraati, 34 posto njih jo uvijek nije
sigurno hoe li se vratiti ili ne, 10 posto nije razmiljalo o tome, a jo deset posto nije
odgovorilo na ovo pitanje.
44 posto ispitanika koji trenutno ne ive u Velikoj Kladui je navelo bolju ekonomsku
situaciju razlog koji bi ih privukao da se vrate u ovu opinu, za 20 posto njih razlog povratka
bi bili porodica i prijatelji. Bolji ivotni standard bi privukao 17 posto ispitanika, pet posto bi
se vratilo da je bolja politika situacija, a sedam posto je odgovorilo kako ih nita ne moe
privui da se vrate u Veliku Kladuu.
IV dio
Posao za o(p)stanak: to (ne) ini lokalna vlast
Odnos lokalne vlasti prema mladima:

Opinski nivo vlasti ne pokazuje dovoljno posveenosti u odnosu prema mladima, naroito
kad je rije o zapoljavanju. Posebnih programa iz oblasti zapoljavanja mladih gotovo da i
nema, ako izuzmemo uea javnog organa uprave u programima promocije volonterizma i
zapoljavanja mladih radi obavljanja pripravnikog staa iji je inicijator Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike.
U Socioekonomskoj analizi Velike Kladue iz jula 2013. koja je posluila i za nacrt Strategije
integrisanog razvoja opine za period 2014.-2024. (iako nema analize izvrenja prethodne
Strategije razvoja 2007.-2017., niti je ona proglaena nevaeom) navodi se da je dosadanjim
aktivnostima Opina Velika Kladua poticala mlade kroz stvaranje drutva znanja putem
stipendiranja svih studenata na dravnim univerzitetima, ulaganja u obrazovnu infrastrukturu,
obezbjeenje prijevoza osnovcima i srednjokolcima, a u buduem periodu bit e neophodno
stvarati uslove za nova zapoljavanja mladih kroz projekte (samo)zapoljavanja mladih,
uvezivanja mladih i privrede s ciljem stjecanja prvog radnog iskustva, omoguavanja dodatne
edukacije i prekvalifikacije projektima neformalnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Od 2009. godine, kada je uvedena praksa stipendiranja svih studenata sa podruja Velike
Kladue koji studiraju na dravnim univerzitetima, te sufinansiranja prijevoza uenika
osnovnih i srednjih kola, pa do danas, iz opinskog budeta godinje se izdvaja izmeu 350 i
550 hiljada KM za mlade. Vie od 95 % tih sredstava odlazi na stipendije (od 2009. do 2012.
stipendirani svi redovni studenti na dravnim univerzitetima sa 100 KM mjesene stipendije,
2012/13 stipendirano 90 studenata sa 200 KM, a 2013/14. 120 studenata sa mjesenom
stipendijom od 150 KM) i sufinansiranje prevoza uenika osnovnih i srednjih kola. Jedini
preostali grant namijenjen prevashodno mladima nosi naziv Grant za projekte i mlade i on
se kree od 10 do 20 hiljada KM godinje (ove godine iznosi 10 hiljada). Ali, iz ovog granta
se finansiraju i projekti koji nemaju direktnu povezanost sa mladima, pa je tako 2013. godine
iz Granta za projekte i mlade izdvojeno 2000 KM za prijem ambasadora Republike Turske u
Bosni i Hercegovini.

Strategija politike prema mladima mrtvo slovo na papiru

Opinski nivo vlasti jo uvijek nije imenovao ni slubenika/cu za pitanja mladih, iako to
nalae Zakon o mladima Federacije BiH u lanu 12.
Za potrebe izrede Strategije omladinske politike/politike prema mladima Opine Velika
Kladua i prateeg Akcinog plana za period 2010.-2014., prije pet godina je raeno
istraivanje meu mladima sa pitanjima koja se dotiu i zaposlenosti/nezaposlenosti i
zapoljavanja mladih, odlaska iz zemlje i sl. Iako istraivanje za potrebe izrade Strategije i
istraivanje za potrebe ove publikacije nisu provedeni na istom uzorku (ni kvantitativnom, ni
kvalitativnom) ispitanika, moemo napraviti neke komparacije izmeu poloaja i stavova
mladih 2009. godine i danas.
Tada, 2009. godine, anketna nezaposlenost mladih u Velikoj Kladui iznosila je oko 60 posto,
rezultati naeg istraivanja pokazuju da nezaposlenost mladih u dobi izmeu 18 i 30 godina
danas iznosi 67 posto. Prije pet godina, 35 posto ispitanika je odgovorilo da bi sigurno
napustili zemlju, a sada je ak 65 posto anketiranih odgovorilo da bi otili iz BiH zauvijek ili
na due vrijeme.
Svaka druga mlada osoba je bila voljna da pokrene vlastiti biznis, ali ih je jako malo, tek
sedam posto, imalo osnove preduslove za to. Slina slika je i danas, pet godina kasnije, kada
53 posto mladih razmilja ili je razmiljalo o pokretanju biznisa, ali je samo 8 posto pokualo
da to i uradi.
Nepoznavanje mogunosti razvoja vlastitog biznisa i mali broj mladih poduzetnika je u
Strategiji omladinske politike 2010.-14. identifikovano kao jedan od 6 najeih problema sa
kojima se susreu mladi opine Velika Kladua, a ije rijeavanje moe dovesti do smanjenja
stope nezaposlenosti. U Strategiji je ocijenjeno da je Velika Kladua sredina koja ne podstie
poduzetnitvu i predloen je niz mjera ija bi implementacija promijenila takvo stanje. Neke
od tih mjera su:

Promovisati privatnu inicijativu i samozapoljavanje kao najbolji nain ublaavanja


nezaposlenosti

Promovirati i podsticati uspjene mlade poduzetnike

Obezbjediti nove i unaprijediti postojee kreditne linije

Poveanje zainteresovanosti mladih u svim sredinama, naroito ruralnim, za


otpoinjanje sopstvenog mini biznisa

Organizovati edukaciju na temu poduzetnitva i izrade biznis planova

Potpomoi male biznise za mlade sa kreditnim sredstvima opine

Investirati u preduzetniki kapacitet mladih, osigurati pristup vjetinama i resursima za


osnivanje vlastitih biznisa

Uvesti poreske olakice za mlade koji prvi put pokreu mali biznis u prvih nekoliko
godina funkcionisanja 16

16 Strategija omladinske politike Opine Velika Kladua i Akcioni plan za period


2010.-2014.

Naalost, jako malo ili gotovo nita od ovih mjera do danas nije implementirano, a podaci
pokazuju da sada imamo jo veu stopu i ukupne i nezaposlenosti meu mladima u odnosu na
stanje prije donoenja Strategije, vei broj mladih koji ele otii iz Velike Kladue i Bosne i
Hercegovine, mlade od koji devedeset posto smatra kako ima loe ili nikakve anse da se
zaposli u Velikoj Kladui, tek 17 posto studenata koji se planiraju vratiti u svoj grad nakon
zavretka studija i niz drugih poraznih podataka koji govore da je stanje u 2014. loije nego
to je bilo prije etiri ili pet godina.
Opina Teanj: Primjer dobre prakse

Teanj je jedna od opina koje imaju programe podrke samozapoljavanju mladih, odnosno
jaanja omladinskog poduzetnitva. Prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije BiH,
na podruju Opine Teanj ivi oko 48 hiljada stanovnika, od ega je 9865 zaposlenih lica, a
na Zavodu za zapoljavanje evidentirano je 8160 nezaposlenih. U 2013. godini u ovoj opini
zabiljeen je porast broja zaposlenih u odnosu na 2012. za 840 lica, a broj nezaposlenih je
ostao gotovo isti.
Jednu treinu nezaposlenih u Tenju ine mladi to je u izvjetaju teanjskog Biroa rada
opinskom naelniku okarakterisano kao najvei problem. U cilju rjeavanja ovog vrlo
ozbiljnog problema za zajednicu, ocijenjeno je da je neophodno poduzeti niz mjera i
aktivnosti kako bi se podstaklo poduzetnitvo i zapoljavanje nezaposlene mlade populacije te
kreirali uslovi za njihovo zadravanje u dravi. Jedna od njih je i poticaj za poduzetnitvo kao
podrka poveanju samozapoljavanja.
Opina Teanj je 2011. godine objavila prvi javni poziv za najbolje poslovne ideje mladih na
koji je dostavljeno 12 biznis planova, od kojih je sa 5 potpisan ugovor o finansiranju i
realizaciji biznis plana. U sljedee dvije godine potpisani su sporazumi sa jo 10 novih
poduzetnika, a zahvaljujui programu samozapoljavanja u tri godine 22 osobe su pronale
zaposlenje.
Zainteresirani kandidati stiu znanje o osnovama poduzetnitva, prolaze obuku pisanja biznis
planova, a onima koji su ocijenjeni kao najuspjeniji Opina Teanj prua podrku: trokova
registracije firme, trokova zakupnine prostora u prve tri godine obavljanja djelatnosti i dijela
ili u cijelosti trokova socijalnog osiguranja uposlenika. Najbolje biznis planove bira komisija
koju ine istaknuti privrednici i direktori preduzea s podruja teanjske opine.
Kroz tri godine za ovaj program iz budeta opine je izdvojeno blizu 130 hiljada
konvertibilnih maraka.
2011

2012

2013

Ukupno

Novi poduzetnici

15

Novi uposlenici

22

42.400

45.500

41.200

129.100

Vrijednost podrke

Program poticaja sapozapoljavanja i omladinskog poduzetnitva od ove godine pokree i


Opina Biha. Pokreni svoj posao u Bihau je projekt se organizirati u dva ciklusa, a

obuhvata edukaciju, pisanje biznis planova, odabir tri najkvalitetnija plana, dodjeua
certifikata, finansiranje trokova registracije djelatnosti i dodjelu inicijalnih sredstava za
pokretanje djelatnosti. Cilj projekta je davanje doprinosa razvoju poduzetnike inicijative
mladim i nezaposlenim osobama.17
Jasno je da programi samozapoljavanja mladih i razvijanja omladinskog poduzetnitva ne
mogu rijeiti preko noi problem nezaposlenosti mladih, tanije ne mogu ga rijeiti uopte,
niti znaajnije umanjiti bez niza drugih uporednih mjera i programa oporavka bh. privrede.
Ali, ovakvi programi su prije svega ulog u budunost, oni su vani zbog razvijanja
poduzetnikog duha kod mladih Bosne i Hercegovine to je jedna od temeljnih pretpostavki
jaanja konkurentnosti domae privrede, kao i zbog pruanja anse mladima da svojim
znanjem i idejama stvaraju viak vrijednosti, koji e dovesti do otvaranja novih radnih mjesta,
i tako postanu nosioci razvoja zemlje.
V dio
Posao za o(p)stanak: Borba za svakog ovjeka

U uvodu smo ve spomenuli brojne analize i publikacije koje navode poticanje


samozapoljavanja i omladinskog poduzetnitva kao jednu od mjera borbe protiv
nezaposlenosti mladih. Sline mjere su preporuka i (neimplementirane) Strategije omladinske
politike Opine Velika Kladua, kao i Strategije integrisanog razvoja Velike Kladue 2014.2024. U buduem periodu bit e neophodno stvarati uslove za nova zapoljavanja mladih
kroz projekte (samo)zapoljavanja mladih.
Na primjeru Opine Teanj vidjeli smo da je stvaranje novih poduzetnika i razvoj njihovih
biznisa dugotrajan proces koji trai i znaajnija budetska izdvajanja od onih koje Velika
Kladua trenutno izdvaja za mlade. Programi samozapoljavanja ne mogu biti jedina mjera
borbe protiv nezaposlenosti mladih, ve je potrebno rjeavanju ovog problema pristupiti i sa
nizom drugih mjera. Najvanije su svakako promjene naina budetske potronje kako na
viim tako i na lokalnom nivou. Potrebna su vea izdvajanja iz opinskog budeta za razvojne
projekte i kapitalne investicije (to bi ubrizgalo neophodni kapital u posrnulu domau
ekonomiju), a mjere tednje provoditi u drugim oblastima. Neophodno je i stvaranje
pogodnije klime za poduzetnike i ulagae kako bi Velika Kladua iskoristila svoj geostrateki
poloaj i blizinu trita Europske unije.
Ispitanici koji su pokrenuli ili pokuali pokrenuti vlastiti biznis kau da su u prvoj radnoj
godini imali trokove izmeu 9 i 11 hiljada maraka, ovisno o tome da li su iznajmljivali
poslovni prostor ili nisu. Imajui to u vidu, potrebno je razmisliti o smanjenju komunalnih
taksa, naknada i slinih dadbina, te stvaranju poduzetnike i industrijske zone gdje bi iznos
ovih naknada bio nii.
Konano, vrijeme je da brojne strategije razvoja, omladinske politike i politika zapoljavanja,
umjesto to su mrtvo slovo na papiru, ponu i provoditi. Strategija integrisanog razvoja Velike
Kladue 2014.-2024. je detektirala neke od stratekih pravaca u kojima treba usmjeriti
domau ekonomiju: koritenje poljoprivrednih potencijala i proizvodnja eko-hrane, razvijanje
turistikih potencijala, razvoj trgovine, mogunosti prekogranine suradnje sa opinama
Republike Hrvatske. Sve su ovo oblasti ijem razvoju mogu itekako doprinijeti mladi
17 http://www.cazin.net/vijesti/clanak/video-pokreni-svoj-posao-u-bihau

poduzetnici kroz svoje biznis planove, stoga bi projekat podrke omladinskom poduzetnitvu
morao biti usko vezan za Strategiju razvoja. U projektu podrke samozapoljavanja mladih
vanu savjetodavnu ulogu bi igrali i domai privrednici, a posebna prednost bi mogla biti
brojna kladuka dijaspora, koja u BDP-u Velike Kladue uestvuje sa 25 posto i iji
materijalni potencijal nije dovoljno koriten u razvojim projektima, a ne treba zanemariti ni
znanje koje su brojni Kladuani u dijaspori stekli i koje bi bilo od velike koristi domaim
poduzetnicima.
Da rezimiramo razloge zbog kojih bi trebalo razmisliti o osnivanju fonda za
samozapoljavanje mladih:

Svaka druga mlada osoba u Velikoj Kladui je razmiljala o pokretanju biznisa, a dvije
treine njih bi se prijavile na javni poziv za edukaciju mladih poduzetnika i razvijanje
njihovih biznis planova.

Sve je vei broj osoba sa fakultetskim diplomama u Velikoj Kladui koje zbog
neaktivnosti domae ekonomije ne mogu pronai zaposlenje. Dvije stotine
visokoobrazovanih kadrova je na Birou rada u Velikoj Kladui, jo 500 studenata iz
ove opine je trenutno na fakultetima u BiH i inostranstvu. Samo 17 posto studenata se
planira vratiti u Veliku Kladuu po zavretku studija.

Mladi gube povjerenje u institucije lokalne zajednice. Devet od deset mladih smatra da
ima lou ili nikakvu ansu za zaposlenje u Velikoj Kladui. Dvije treine njih ele otii
iz opine i drave.

Podrka samozapoljavanju mladih i jaanje poduzetnitva su mjere planirane


Strategijom integrisanog razvoja opine za period 2014.-2024.

Velika Kladua ima sjajan geostrateki poloaj za razvoj trgovine i privlaenje


investitora, neiskoriten poljoprivredni i turistiki potencijal, te ogromnu dijasporu kao
mogueg investitora, lobistu i partnera u razvojim projektima.

Sredstvima iz tog fonda bi se kroz projekat jaanja omladinskog poduzetnitva:

pruila prilika mladima da razviju i pokrenu sopstveni biznis;

poslala poruka mladima da su vrijedni brige i investiranja;

vratilo im povjerenje u institucije lokalne zajednice;

zadrao odreen broj mladih koji ele napustiti opinu i dravu;

pruila mogunost domaim privrednicima i dijaspori da se uveu kroz razvojne


projekte;

osnaio poduzetniki duh kod lokalnog stanovnitva, posebno mladih;

ojaala lokalna privreda.

Nedostatak visokoobrazovanog kadra i visok procenat nepismenog stanovnitva bile su


prepreka razvoju Velike Kladue kroz njenu historiju. Danas se stanje znatno mijenja, a jedna
od kljunih zadaa koje su pred ovom opinom jeste i pronalazak naina da se sve vei broj

visokoobrazovanih, strunih ljudi zadri u Velikoj Kladui. Projekte podrke omladinskom


poduzetnitvu treba gledati u tom smjeru, kao mehanizam zadravanja obrazovanih mladih
ljudi s poduzetnikim duhom ije e ideje proizvoditi viak kapitala omoguujui tako
stvaranje novih radnih mjesta. Mladi poduzetnici mogu postati nosioci ekonomskog razvoja
opine, ali samo ako dobiju svu moguu podrku, kako onu materijalnu, tako i u vidu
edukacije, savjeta, poreznih i drugih olakica. Ipak, najvaniji resurs svakog drutva su ljudi.
Jaanje omladinskog poduzetnitva je ansa za Veliku Kladuu da pone koristiti ljudske
resurse koje posjeduje prije nego to bude prekasno.