You are on page 1of 80

IZBORI U HRVATSKOJ: MESI], PA[ALI], ROJS, KOSOR, ]IRO, LETICA ZA SB

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR


NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/70 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ucjenjuje li vrh SDS-a


PADDYJA ASHDOWNA
njegovim ratnim anga`manom i
novcem koji mu je dao ratni
zlo~inac RADOVAN KARAD@I]

Paddy u raljama Pala

NOVI SRPSKI
USTANAK

ASHDOWNOVE UCJENE:
LUKA KARAD@I]

OD SADA NI[TA
PROTIV
ASHDOWNA

MOM^ILO MANDI]

PADDY MI
DR@I DIJETE
U ZATVORU

Sadr`aj

423
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Amar ]ESI]
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Milutin STOJ^EVI] i Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003


e-mail: sl.bos@bih.net.ba

SB U BANJOJ LUCI: Na{i


novinari istra`uju motive,
efekte i namjere povla~enja
vode}ih srpskih politi~ara iz
centralne vlasti u Sarajevu

14 PROFESIJA
ZA[TI]ENI SVJEDOK
Ko, za{to i za koliko
novca tajno svjedo~i

U posljednje dvije-tri godine glavne zvijezde ovda{njeg pravosu|a postali su


takozvani za{ti}eni svjedoci, osobe
koje se dobrovoljno prijavljuju policiji ili
tu`ila{tvu sa korisnim informacijama o
razli~itim kriminalnim radnjama i njihovim akterima; na{i novinari istra`ili su
slu~ajeve najpoznatijih za{ti}enih svjedoka, njihove motive i kredibilitet te
prakti~nu korist koje je ovda{nje pravosu|e imalo od njih tokom posljednjih pet
godina od kada je uvedena institucija
za{ti}enog svjedoka

20 UDAR IZ REPUBLIKE
SRPSKE
Ostavke, kriza, vanredni
izbori
Na{ novinar analizira ustavno-pravnu
poziciju Vije}a ministara BiH nakon
ostavki ministara iz Republike Srpske i
istra`uje ko je i zbog ~ega proizveo
novu i do sada najozbiljniju krizu
izvr{ne vlasti u Bosni i Hercegovini

26 KARAD@I] ASHDOWN, PONOVO


Za{to se visoki
predstavnik pla{i
prijetnji Dragana ^avi}a
Predsjednik RS Dragan ^avi} posljednjih je nedjelja nekoliko puta zaprijetio
visokom predstavniku Paddyju
Ashdownu objavljivanjem do sada
nepoznatih dokumenata, odvra}aju}i

ga od radikalnih poteza protiv politi~ara


iz vrha SDS-a; na{ novinar prikupio je
nepoznate informacije o poslovima koje
je Ashdown tokom rata obavljao za
zlo~ina~ki dr`avni i vojni vrh sa Pala
predvo|en Radovanom Karad`i}em

30 REFORMA POLICIJE
Evropa pokopala plan
nacionalista
Pro{le nedjelje okon~ani su vi{emjese~ni
pregovori unutar Komisije za reformu
policije u BiH kojima je predsjedavao
biv{i belgijski premijer Wilfried Martens,
koji je po okon~anju pregovora svoj prijedlog poslao na arbitra`u Visokom predstavniku u BiH; na{ novinar otkriva kako
}e izgledati budu}a, po evropskim standardima, ustrojena policija u BiH

50 IZBORI U HRVATSKOJ
Kandidati za predsjednika Hrvatske govore
ekskluzivno za SB

Prvog radnog dana naredne godine, 2.


januara/sije~nja, gra|ani Hrvatske, ali i
stotine hiljada Hrvata u Bosni i
Hercegovini, izlaze na izbore za novog
predsjednika koji }e se u narednih pet
godina nalaziti na ~elu Republike
Hrvatske; Slobodna Bosna je posljednjih dana uspjela razgovarati sa svim
najozbiljnijim predsjedni~kim kandidatima za predsjednika Hrvatske i dobiti
odgovore isklju~ivo na pitanja koji se
ti~u njihovih pogleda na odnose BiH i
Republike Hrvatske, vi|enje polo`aja
Hrvata u na{oj zemlji te mogu}nosti
zajedni~kog ulaska u evroatlantske integracije

No}as spaljujemo iluzije

AMERI^KO TESTI
Pi{e

Senad Avdi}

UMJERENI NACIONALISTI SU TA

Odlukom da iste
sankcije koje va`e za
Srpsku demokratsku
stranku, ubudu}e, bar
{to se ti~e Amerike,
moraju va`iti i za
njihovu light
varijantu, Partiju
demokratskog
progresa, pod vodstvom
Mladena Ivani}a,
ameri~ka administracija
je u Bosni i
Hercegovini, u
perspektivi, izazvala
pravu demokratsku
revoluciju!!
4

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

o {to je George W. Bush za jo{


~etiri godine produljio predsjedni~ki mandat, na Balkanu
je ogor~ilo i odu{evilo samo
onu naci-politi~ku sortu koja
je jednozna~no i{~itavala njegove,
dodu{e, nezgrapne poruke: dakle
funadamentalisti~ke antiislamiste i pripadaju}e im kr{}anske talibane. Ovaj je
potpisnik, o~igledno beznade`no, posljednjih godina upozoravao sve ovda{nje samonikle geostratege, mahalske
analiti~are i, {to bi rekao Milorad
Dodik, se}ijske filozofe, da politiku
vode}e (i jedine) svjetske sile, dakle
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, moraju
mjeriti ovda{njim instrumentima, te da
je (ne) uskla|uju s bosanskohercegova~kom tragedijom; da u tom spektru
poku{aju na}i manjkavosti te (ameri~ke) politike, te eventualne geopoliti~ke prakse...
Ali d`aba!
Bilo kakav poku{aj da se unese
zrnce objektivnosti u vladaju}i teorijsko-geopoliti~ki diskurs bio je osu|en
na propast: ako nekome ovda{njem
mrzovoljnom strategu ka`ete da je u
drugoj polovini 90-ih Bosnu i Hercegovinu spasila jedino (i samo) Amerika (s kopna i iz zraka, iz Washingtona
i Kuala Lumpura, iz New Yorka i
Teherana), uvijek }e se na}i zabrinuti
pitac pa upitati: A {ta SAD radi na{im
ljudima u zatvoru u Guantanamu?!
Na{im ljudima? Da. Od kojih su svi
ro|eni u poznatoj bosanskoj koloniji
Al`ir, od kojih je ve}ina imala 300-400
`ena i gdje je ve}inski rije~ o probisvijetima, lupe`ima i kriminalcima... Na{a
raja iz Al`ira...
Ali, o tome u ovom ~lanku uop}e
nije rije~. Posrijedi je mnogo va`nija i
neuporedivo bitnija stvar: dok se
Evropska unija ve} deset godina kilavi
da politi~ke prilike, stranke, pa i

konkretne ljude nazove pravim


imenom, ameri~koj, dakle Bushovoj
nomenklaturi to je bila stvar rutine i
elementarne odgovornosti.
No, kakva je, da je, ta je ameri~ka
administracija pro{le nedjelje (kroz
obra}anje svojeg novope~enog ambasadora u BiH McElhaneyja) napokon
presjekla u`asni ~vor koji je posljednjih
godina gu{io ovda{nje gra|ane: taj je
~vor satkan, s jedne strane, od ekstremno-nacionalisti~ke grube tkanine, a s
druge od suptilnih vlakana {to su se
godinama tretirala kao umjereni
nacionalizam.
Odlukom da iste sankcije koje va`e
za Srpsku demokratsku stranku, ubudu}e, bar {to se ti~e Amerike, moraju
va`iti i za njihovu light varijantu,
Partiju demokratskog progresa, pod
vodstvom Mladena Ivani}a, ameri~ka
administracija je u Bosni i Hercegovini, u perspektivi, izazvala pravu
demokratsku revoluciju!!

dministracija Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, stavljaju}i


~elnike i ~lanove Ivani}evog
PDP-a na crnu listu, odnosno svrstavaju}i ih u poveliku
skupinu proskribiranih institucija,
grupa i pojedinaca, u~inila je malo za
sebe, pri tom obavljaju}i ogroman
posao za nas {to `ivimo ovdje. Rekli su
nam Amerikanci da reformator
Mladen Ivani} nije ni{ta ni bolji ni gori
od tvrdolinija{a Dragana ^avi}a;
ergo, da je rije~ o istoj nacionalisti~koj
bagri za {ta mi, koji smo to tako|er
znali, nismo imali dejtonskih ovla{tenja da saop}imo javnosti...
Kako je, prije odlaska na bo`i}ne
blagdane, saop}io ameri~ki ambasador
u BiH, administracija njegove zemlje }e
tra`iti od Evropske unije da ubudu}e na
potpuno identi~an na~in tretira dvije

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 16. DECEMBAR

IRANJE

AKO\ER FA[ISTI!
vladaju}e stranke (i njihove lidere) u
Republici Srpskoj, SDS i PDP, po{to je
za ameri~ku optiku te{ko uo~iti bitnu
politi~ku razliku izme|u Ivani}a i
^avi}a!
I tu dolazimo do najva`nije ta~ke
koja odre|uje sudbinu dana{nje Bosne i
Hercegovine. Lutaju}i izme|u ratnih,
militantno-nacionalisti~kih struktura i
gra|anske politi~ke alternative, me|unarodna se zajednica opredijelila za
srednji put - onaj koji su trasirali
umjereni nacionalisti, tipa Harisa
Silajd`i}a, Kre{imira Zubaka ili
Mladena Ivani}a. Rezon je bio jasan: u
BiH je etnonacionalizam imanentan
politi~kom organiziranju, pa ako je ve}
tako, poku{ajmo na}i najbezbolniju
varijantu unutar toga koncepta!

roblem je nastao kad su se


konfrontirale dvije predominantne struje unutar spasonosnog srednjeg rje{enja:
ispostavilo se, naime, da je
Silajd`i} najobi~niji kriminalac, ba{
kao {to je kriminalna njegova srpska
ina~ica umjereni Srbin Mladen
Ivani}. Rije~ je, ina~e, o dvojici
bandita!
Razumljivo je da je nakon svih prosutih miliona dolara te{ko priznati da je
to upravo tako: ameri~ka adminsitracija je to prva u~inila, nazvala ljude i
stvari pravim imenom i zbog toga joj
treba odati du`no po{tovanje. Za{to?
Zato {to je jasno kazala da u BiH ne
postoje umjereni nacionalisti (npr.,
PDP i Mladen Ivani}, ili npr. Haris
Silajd`i}) niti je na ovom tlu prihvatljiva bilo kakva verzija nacionalizma, pa
i onog umjerenog koji ova dvojica socijalisti~kih doktora promoviraju; makar
se radilo o novoj, znanstveno neistra`enoj verziji patriotskog nacionalizma....

PADDY ASHDOWN kona~no saop}io svoje stravi~ne mjere protiv


institucija i pojedinaca iz vrha Republike Srpske! Smijenjena su, ~ini se,
dva-tri policajca-pozornika koji nisu imali petlju zaustaviti automobil kojim
je (vrlo mogu}e) prometovao Radovan Karad`i}. Najzanimljivijim od svega
se u~inilo to {to je Ashdown smijenio jednog ni`erangiranog obavje{tajca iz
Banje Luke, uposlenika tamo{nje Obavje{tajno-sigurnosne slu`be (OBS);
nesretnik, naime, ve} mjesec dana nije dostavio niti jednu relevantnu informaciju o Karad`i}evom kretanju u Sarajevo pla{e}i se da ga sarajevske kolege ne od{mekaju njegovom biv{em {efu Risti Zari}u!?
PETAK, 17. DECEMBAR

ABDULADHIM MAKTOUF, Ira~anin iz Travnika, odlukom


Kantonalnog suda u Sarajevu dobio moralnu i materijalnu satisfakciju (u
visini od tri hiljade maraka) u tu`bi protiv Slobodne Bosne. Maktouf je
od jula ove godine u pritvoru zbog optu`be za najte`a krivi~na djela, od
ratnih zlo~ina do carinskih i poreskih pronevjera. SB je pisala o tim djelima prije nego {to je Maktouf pritvoren, ali je Kantonalni sud presudio
da su du{evne boli proistekle iz na{eg pisanja ipak najte`e i najbolnije...
SUBOTA, 18. DECEMBAR

MOM JARANU obilo stan, on ni{ta nije prijavio da je nestalo,


ali `ena policiji kazalo da joj je nestalo 20-ak dragocjenosti, dvijetri ogrlice, pet-{est narukvica, a o prstenju da se ne govori.
Dru`e, veli moj jaran policajcu, dopustite da ja prvo
ustanovim ko joj je toliko zlato kupio, a onda vi provjeravajte
ko joj ga je ukrao...

NEDJELJA, 19. DECEMBAR

GORAN MILI] vodi fenomenalan dnevnik na Hrvatskoj televiziji.


Prije ne{to vi{e od 12 godina kad je okrvavljena sportska ekipa BiH
predvo|ena zlatnim Zlatanom Sara~evi}em, baca~em kugle, diza~em
tegova, putovala na Olimpijadu u Barceloni, Goran je bio glasnogovornik Bosne i Hercegovine u katalonskoj prijestolnici. Sje}am se
vlastite tuge kad je Mili} napu{tao opkoljeno Sarajevo i rije~i jednog od
~elnika dr`ave: Eto ga tebi ako si mu u stanju nabaviti litar viskija dnevno. Nisam mogao, a sada mi je `ao zbog toga...
PONEDJELJAK, 20. DECEMBAR

MLADEN IVANI], ministar vanjskih poslova BiH, podnio


neopozivu ostavku na tu funkciju. BiH zbilja nema sre}e sa izborom
ministra vanjskih poslova: jedan je u ku}nom pritvoru zbog kriminala (Muhamed [a}irbegovi}), drugom se sudi za ratne zlo~ine
(Jadranko Prli}) a tre}i (Mladen Ivani}) ne mo`e putovati u SAD.
Pa nije valjda sve do nas?!
UTORAK, 21. DECEMBAR

NIKOLA RADOVANOVI], ministar odbrane BiH, nije podnio


ostavku u Vije}u ministara. Ministar je prije pola godine preuzimaju}i du`nost kazao kako Vojska BiH mora biti spremna da za{titi
suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Jo{ samo da nam je rekao,
da bi nas do kraja umirio: OD KOGA?
SRIJEDA, 22. DECEMBAR

ABDULAH SIDRAN napisao kako je u pore|enju sa ostalim reperima (odnosno hip-hop dje~urlijom) Edo Maajka naprosto mila
majka. Svi su ostali reperi, pi{e akademik Sidran, poetski tanko obrazovani i uz skromnu muzi~ku podlogu buncaju svoje kvazi-urbane socijalne pseudo-stihove. Evo ovda{njoj reperskoj pseudo-knji`evnoj bratiji
poetski prijedlog kako se ne bi bespotrebno lomatali po knji`evno-poetskoj nizbrdici: ]ELO I TOPA: TO NEMA EVROPA (akademik Abdulah
Sidran, 1992.). Urbano a na{e!
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
KO BOSS PO TRNJU

Nakon {to je izgubio skoro 30


hiljada maraka u tu`bi protiv
FTV-a, Mirnes Ajanovi} optu`uje
advokatske tarife!?
Na zasjedanju federalnog Parlamenta
odr`anom ove sedmice usvojen je prijedlog predsjednika Bosanske
stranke Mirnesa Ajanovi}a da
se po hitnom postupku stavi
u razmatranje prijedlog
Zakona o izmjeni i dopuni
Zakona o advokaturi kojim bi
se smanjile advokatske tarife.
Ve}ini ~italaca Dnevnog
avaza nije bilo jasno da li su
se interesi najpoznatijeg
ovda{njeg tu`ibabe Fahrudina
Radon~i}a i predlaga~a izmjene zakona Mirnesa Ajanovi}a
poklopili zato {to su i jedan i
drugi u sudskom ratu sa
Slobodnom Bosne, ili je razlog njihova bolesna strast da se nakon
izgubljenih tu`bi iskaljuju na neovisnom sudstvu i advokatima zbog visine sudskih tro{kova?! No da bi
informacija bila potpuna, valja podsjetiti kako se ove izmjene
zakona Ajanovi} sjetio tek nakon {to je izgubio sudski spor protiv
Federalne relevizije! Lider BOSS-a je prije vi{e od dvije godine zbog
du{evnih bolova koje je pretrpio zbog jednog davnog priloga u
emisiji 60 minuta tra`io pola miliona maraka!? Kantonalni sud u
Sarajevu odbacio je tu`bu kao neosnovanu, a Ajanovi}u presudio da
mora platiti 27 hiljada KM sudskih tro{kova. To je bio jedini motiv da
Ajanovi} odjednom spozna kriminal advokata da sami predla`u
sudske tarife, {to je ina~e Zakonom o advokaturi regulisano od
kada postoji Advokatska komora na ovim prostorima.
Zbog neuspjeha da se obogati preko tu`be protiv FTV-a,
Ajanovi} je predlo`io izmjene zakona kako bi, drugi put kad bude
tu`io, mogao da do|e do para koje su mu prijeko potrebne po{to
njegova minorna stranka od izbora do izbora osvaja sve manje i
manje glasova, {to ne saop{tava jedino Ajanovi}ev medijski
pokrovitelj - Dnevni avaz.
(S.B.)
STRANA^KA ULAGANJA

Nastavlja se osipanje vrha


SDU - Stranku napustio
i Zlatko Mari}
Nakon debakla na proteklim lokalnim izborima, Socijaldemokratska unija Mire Lazovi}a suo~ava se s pravim
kadrovskim odronom koji je krenuo odmah nakon lokalnih izbora

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Ashdown je zlo za Republiku Srpsku


BRANISLAV DUKI], predsjednik
koordinacije NVO RS

TABUT TEMA: NEMA

Alija Izetbegovi} bi
kad bi vidio svog me
Radon~i}a u odo
Tako|er vas molim da nam ne name}ete nikakve deda
mrazove i druge simbole strane na{em narodu, napisao je
na samom po~etku sretne nove 1996. godine Alija Izetbegovi} u
otvorenom pismu urednicima Radija i TV BiH. U ovom ljutitom
pismu tada{nji predsjednik Predsjedni{tva o{tro je reagirao na
novogodi{nji televizijski program koji je, kako je napisao, gledao
s osje}ajem neprijatnosti. Razvijaju}i svoju tezu po kojoj su
deda mrazovi strani na{em narodu, on je tada poru~io da ih
(deda mrazove) svako zadr`i za sebe, kod svojih ku}a, ako
ba{ `eli, uz osnovan zaklju~ak da na{ narod nije vi{e ble}ak
koji se dade vu}i za nos.
Svi mediji u BiH s manje-vi{e istovjetnim prezirom prokomentirali su ovu Izetbegovi}evu fetvu kojom je Djeda Mraz u
BiH osu|en na do`ivotni
ku}ni
pritvor;
sa
Izetbegovi}evim
osje}ajem neprijatnosti
i sa narodom koji vi{e
nije ble}ak solidarisao
se tek Dnevni avaz, Alijin
vjerni visokotira`ni letak.
No devet godina kasnije i ne{to vi{e od godinu
dana otkako je bo{nja~ki
lider preselio na Kova~e,
vlasnik Dnevnog avaza i
jo{ mnogo toga Fahrudin
Radon~i} slikao se za
vlastiti list Azra (nazvan po
njegovoj istoimenoj vjernoj
ljubi) u odori, neuzubillah (!)
Djeda Mraza! Na fotossesionu odr`anom (pazite sad)
u crvenoj dvorani Avazovog
business centra koji je okupio neke od najuspje{nijih
Bosanaca (pjeva~i Be{li} i
Merlin, filmad`ija @alica,
glumac Be{lagi}...) Radon~i} IZETBEGOVI]EV OBRA^UN SA
se ukazao maskiran u rahmetli DJEDA MRAZOM: Avaz, januar
Djeda Mraza!?
1996.
Ukazuje li to da je, nakon
nedavnog obra~una sa Bakirom Izetbegovi}em, Radon~i}
odlu~io da se distancira ne samo od finansijskog nego i od idejnog utjecaja i naslije|a familije Izetbegovi}?! Razlog je mo`da u
tome {to je utemeljitelj Avaza na vrijeme shvatio da narod
koji kupuje njegovo sme}e od novina ipak jeste ble}ak,
nepopravljivi ble}ak!?
(S. Avdi})

Uvjeren sam da su ^avi} i Vlada RS, te Mladen Ivani} u potpunosti


saglasni i opredijeljeni za punu saradnju sa Ha{kim tribunalom
BORIS TADI], predsjednik Srbije

A VI[E DEDE MOGA

se okretao u grobu
edijskog promotora
ori Djeda Mraza!

kada je stranku napustio potpredsjednik Glavnog odbora Vedran


Dodik. Kako smo obavije{teni, Dodik je za sobom povukao cijelu
op}insku organizaciju Stari Grad u kojoj je SDU do tada imala solidno kadrovsko upori{te. Kako doznajemo iz dobro obavije{tenih izvora, Dodiku se ovih dana pridru`io i Zlatko Mari}, jedan od osniva~a
Lazovi}eve partije, ina~e raniji direktor rukometne reprezentacije
BiH i nekada{nji uposlenik Ambasade BiH u Hrvatskoj u vrijeme
mandata ambasadorice Bisere Turkovi}.
Predsjedniku stranke Miri Lazovi}u Mari} je demonstrativno
podnio neopozivu ostavku optu`iv{i strana~ki vrh da je cijelu
stranku prodao za pljeskavicu s kajmakom! O~ito je aludirao na
~injenicu da se na izbornim listama ove partije na{ao veliki broj
vlasnika privatnih ugostiteljskih objekata u kojim je mjesecima
{enlu~io partijski vrh SDU-a. (A.M.)
^OVJEK JE ^OVJEKU VUK[I]

Vrhovni sud Federacije poni{tio


osloba|aju}u presudu za Vuk{i}a
kojem se uskoro obnavlja
su|enje!

PLAVA ZGRADA, CRVENI SALON I CRVENO-BELI DEDA


MRAZ: Radon~i} na putu izdaje Izetbegovi}evog naslije|a

Odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH poni{tena je osloba|aju}a presuda prvostepenog organa, Kantonalnog suda u
Sarajevu, u slu~aju biv{eg direktora Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) Ivana Vuk{i}a. Naime, Vuk{i}a je
Kantonalno tu`ila{tvo teretilo da je kao biv{i djelatnik Slu`be
nacionalne sigurnosti (SNS) organizovao i u~estvovao u uzimanju
talaca 6. aprila 2001. godine u poslovnici Hercegova~ke banke u
Grudama tokom operacije me|unarodnih snaga potpomognutih
lokalnim agencijama za provo|enje zakona. Nakon {to je
Kantonalni sud u Sarajevu (sudija Sreto Crnjak) izrekao osloba|aju}u presudu, Kantonalno tu`ila{tvo uputilo je `albu
Vrhovnom sudu Federacije BiH koje je ukinulo presudu prvostepenog organa. Prema novom Zakonu o krivi~nom postupku, predmet Vuk{i} ne vra}a se prvostepenom organu ve} }e ponovljeni
sudski postupak provesti Vrhovni sud Federacije BiH a ve} je zakazan
i termin prvog pretresa.
Ina~e, Vuk{i} se prijavio za prijem u Dr`avnu sigurnosnu
obavje{taju agenciju OSA-u a ono {to je nevjerovatno je ~injenica da
ve} du`e od godinu kako je suspendovan
u`iva pravo na slu`beni automobil
i dva pratioca, {to ima
zahvaliti
uslugama koje
je ~inio SDA-u u
vrijeme montiranja afere
dr`avni udar.
( M.F.)

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
AMERI^KI
DEMOKRATSKI SERATOR

Damir Fazli} bezuspje{no


tra`i vizu za ulazak u SAD!

Damir Fazli}, prosperitetni britanski {pijun, biv{i posrednik u


unosnim poslovima Vlade FBiH kojeg je sa biv{im federalnim premijerom Edhemom Bi~ak~i}em u Londonu upoznao tada{nji bh.
ambasador i sada{nji ministar za evropske integracije Osman
Top~agi}, ovih dana poku{ava dobiti vizu za ulazak u Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave. Po{to je kosu ofarbao u `utu boju, Fazli} koji
posljednjih mjeseci boravi u Beogradu je sa paso{em BiH aplicirao
za dobijanje tromjese~ne turisti~ke vize. Budu}i da posjeduje britanski paso{, nije jasno za{to Fazli} u Ameriku poku{ava u}i sa
paso{em BiH?! Kako nezvani~no saznajemo, Fazli} se u Ambasadi
SAD-a u BiH navodno pozivao na telefonske razgovore sa ameri~kim
demokratskim senatorom Edwardom M. Kennedyjem iz
Massachusettsa i dogovore oko me|unarodnog lobiranja, navodno
za interese SAD i BiH. Tako|er je tra`io susret sa ameri~kim konzulom u BiH Kirk Smithom, koji bi valjda trebao garantirati validnost
Fazli}evih tvrdnji da se radi o lobisti {irokog spektra.
(S.B.)
VODITELJSKA PA@NJA

Voditeljica Huseinovi},
uo~i po~etka Dnevnika
na BHT1, zabavlja publiku
vlastitim spotom!?
Skromno nadarena voditeljica dnevnika na BHT1 Almira
Huseinovi}, uz svesrdnu pomo} svoga supruga Kemala, direktora
Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), bri`ljivo priprema
vlastitu estradnu karijeru! Almira je nedavno promovirala svoj prvi
muzi~ki spot (naravno na svome vlastitom BHT1) no njeno vrckanje pred kamerama u stilu nevine i stidljive seljan~ice, te
la(h)konotno zavijanje (dobronamjerni to nazivaju pjevanjem!?) u
novinarskim i muzi~kim krugovima pro{lo je potpuno neopa`eno.
Izuzetak je jedino Dnevni avaz koji napadno bodri Almirinu muzi~ku

Pitaju me poma`em li Gotovini. Normalno, i


ponosan sam na to
LJUBO ]ESI] ROJS

MRKI U

Ugljenove kolege,
Godinjak, njego
u AID-u proslavili uz
Kako su informirali neki mediji, Ramiz Delali} ]elo, koji u
sarajevskom Centralnom zatvoru izdr`ava osmomjese~nu
zatvorsku kaznu (i kojem istovremeno traje su|enje za ubistvo srpskog svata Nikole Gardovi}a iz marta 1992. godine) po~etkom ove
nedjelje ponovo je u Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo saslu{an u
istrazi koju ovo tu`ila{tvo vodi u vezi sa ubistvom biv{eg zamjenika direktora AID-a Ned`ada Ugljena, koji je likvidiran u septembru 1996. godine u Sarajevu. Ve} smo ranije pisali (a to je na
na{im stranicama potvrdio i tu`itelj Branko [ljivar) da je Delali}
sam ponudio da pomogne u rasvjetljavanju ubistva Ugljena.
Zahvaljuju}i toj saradnji, omogu}eno mu je da se nakon {to izdr`i
zatvorsku kaznu tokom su|enja za ubistvo Gardovi}a brani sa slobode, uz kauciju od 360 hiljada KM.
Koliko uop}e Delali} svojim saznanjima i svjedo~enjem mo`e
pomo}i u otkrivanju po~initelja ubistva biv{eg drugog ~ovjeka
AID-a Ned`ada Ugljena? Prema nekim neprovjerenim informacijama, on je ~ak ponudio Tu`ila{tvu da }e donijeti pi{tolj kojim je
prije vi{e od 8 godina zvjerski likvidiran Ugljen! Ono {to je poznato, jeste da je samo 10-ak minuta nakon {to je Ugljen likvidiran
Delali} u{ao u jedan sarajevski restoran i poznanike obavijestio u
ovom zlo~inu. Iako je u tom trenutku u istom restoranu sjedilo
nekoliko visokopozicioniranih AID-ovaca, do Delali}evog dolaska
niko nije znao ni{ta o atentatu!? Podsjetimo, slu`beno je Delali} u
tom ~asu bio tek vlasnik jedne kafane u centru Sarajeva, pa je krajnje nejasno iz kojih je izvora dobio tu nekoliko sati bunkerisanu
informaciju.
No, jo{ se zanimljivijom ~ini informacija
kako su na saradnju sa Tu`ila{tvom pristala i
trojica biv{ih radnika AID-a. Iako njihova
imena jo{ nisu poznata, jasno je da se potpuna istina o motivima, naru~iteljima i
izvr{iteljima atentata na Ugljena ne mo`e
sklopiti bez rasvjetljavanja uloge vrha
bo{nja~ke tajne slu`be u tom zlo~inu.
Likvidacija Ugljena uslijedila je samo
mjesec i po dana nakon afere Herenda
u kojoj su su obra~unale sukobljene frakcije u AID-u. Zato bez obzira koliko to
bilo frapantno i morbidno, ipak logi~no
zvu~i tvrdnja jednog od radnika AID-a da je
u jednoj od kancelarija ove slu`be, nakon
{to je stigla vijest o ubistvu Ugljena,
organizovano interno slavlje,
na kojem su zbog smrti
svog kolege (i {efa)
uz viski slavili
siva eminencija
bo{nja~kog
Ramiz Delali} ]elo

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Niti sam imao izvanbra~no dijete, niti }u ga,


vjerojatno, imati.
STJEPAN MESI], predsjednik Hrvatske

UGLJEN

Dautba{i}, Ma{i} i
ovo su ubistvo
z potoke viskija!?
obavje{tajnog podzemlja Asim Dautba{i}, Fikret Ma{i}, jedan od pomo}nika direktora AID-a, te Fuad
Godinjak, dugogodi{nji {ef sarajevskog
odjela AID-a!?
Svjedoci iz AID-a tako|er bi mogli
rasvijetliti niz do sada nerazja{njenih
doga|aja bitnih za istragu oko ovog
zlo~ina: ko je naredio da se u vrijeme
ubistva Ugljena blokira saobra}aj u
tom dijelu Sarajeva, te ko je tra`io da se
Ugljenov automobil paukom odveze
Ned`ad Ugljen
nekoliko minuta nakon ubistva s mjesta zlo~ina prije nego {to su stigli stru~njaci za pronala`enje eventualnih otisaka.
Glavni tu`itelj Branko [ljivar rekao je za SB da istraga o
ubistvu Ugljena vrlo dobro napreduje te da je pri kraju. Treba
vjerovati da bi svjedo~enja Delali}a i radnika AID-a ovu istragu
mogla uskoro privesti kraju, te da ne treba dugo ~ekati na podizanje optu`nice protiv nalogodavaca i izvr{itelja ovog zlo~ina.
(S. Avdi})

karijeru. Kao {to je i red: i Almirin suprug Kemal (nekada{nji {ef


kabineta Harisa Silajd`i}a) prije nekoliko mjeseci je velikodu{no
iza{ao u susret vlasniku Avaza Fahrudinu Radon~i}u, zbog kojeg
je promijenio pravila o nedopu{tenoj medijskoj koncentraciji, odnosno monopolu. Prema ranijim odredbama, vlasnik {tampanog medija
nije mogao posjedovati televiziju ili radio, no to je pravilo
Regulatorne agencije Kemal Huseinovi} prilagodio zahtjevima
Fahrudina Radon~i}a, pa }e za koju sedmicu Avaz po~eti s emitiranjem vlastitog tv programa. U kojem }e, naravno, zapa`enu minuta`u dobiti muzi~ki spotovi Almire Huseinovi}. Multinadarena
Almira je po~etkom ove nedjelje u Avazu otkrila i jo{ neke od svojih talenata, poput onog za humor: Da nisam novinarka, bila bih
poliglota, istakla je pjeva~ica (o)lakih nota...
(M.A.)
PADDY, PADDERU

Dok se vlast u BiH raspada,


Ashdown oti{ao na
15-dnevni odmor!?
Prema dostupnim informacijama, {ef OHR-a Paddy Ashdown
zabrinuto, ali s pristojne udaljenosti od 2-3 hiljade kilometara, prati
razvoj upravo rasplamsale parlamentarne krize u BiH. Ashdown je
naime sa svojom suprugom i nekolicinom najbli`im suradnika iz
vrha OHR-a ve} otputovao u Pariz gdje }e proslaviti bo`i}ne i novogodi{nje praznike i gdje }e, u predahu izme|u dvije ~a{ice,
pripremati odgovor na aktuelnu krizu u BiH. Ashdown se u Sarajevo
vra}a 7. januara naredne godine, no svoje }e mjere saop}iti tek krajem januara budu}i da je januar tradicionalno neradni mjesec u
Republici Srpskoj.
(S.B.)

PAKT O NENAPADANJU
ADEMOVI]-ALISPAHI]

Izetbegovi}
na tajnom
sastanku tra`io
zata{kavanje
ubistva!
Nekoliko dana nakon ubistva Ned`ada Ugljena u Centrali SDA
odr`an je sastanak naju`eg vrha SDA na kojem je analizirana
novonastala situacija te predlagana rje{enja koja bi doprinijela
umirivanju {okirane javnosti. Prema na{im informacijama, sastanku
su prisustvovali Alija Izetbegovi}, Omer Behmen, Edhem
Bi~ak~i} i jo{ nekolicina uticajnih SDA-ovaca. Jedan od zaklju~aka
bio je kako je neophodno zaustaviti otvorene optu`be izme|u
tada{njeg direktora AID-a Kemala Ademovi}a i njegovog prethodnika Bakira Alispahi}a koje su se rasplamsale nakon afere sa kidnapovanjem i mu~enjem Ned`ada Herende. Ubrzo nakon
toga, u Izetbegovi}evoj re`iji i u njegovom prisustvu,
Ademovi} i Alispahi} sklopili su pakt o nenapadanju,
kojeg se obojica dr`e sve do danas...

Paddy Ashdown

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
SUKOB NA DESNICI
(RADIVOJEVI]U)

Potpredsjednik RS Osmanovi}
optu`io strana~kog kolegu
Sadovi}a da radi za ^avi}a
a ne za Bo{njake!
Dva dana nakon {to je odr`ao sastanak srpskih parlamentarnih
stranaka u Banjoj Luci, predsjednik RS Dragan ^avi} pozvao je u
svoj kabinet i predsjednike klubova ostalih stranaka zastupljenih u
Skup{tini RS (SDA, SBiH, SDP, NHI). Nakon ovoga sastanka predsjednik kluba SDA Tarik Sadovi} kazao je da je taj razgovor jo{
jednom pokazao punu spremnost predsjednika ^avi}a na dijalog, odnosno njegovu opredijeljenost da se kriza vlasti u BiH
rije{i na demokratski na~in. Bio je to povod da ga potpredsjednik RS Adil Osmanovi} (tako|er iz SDA) vrlo grubo i ne biraju}i
rije~i napadne. Osmanovi}, ba{ kao i drugi potpredsjednik RS Ivo
Tomljenovi}, tokom posljednjih doga|aja u RS bio je potpuno
zaobi|en: ne samo da ih ^avi} nije konsultovao u pripremi sastanka sa srpskim liderima, nego ih je ignorisao i prilikom razgovora
sa nesrpskim parlamentarcima.
Na{ izvor iz SDA tvrdi da je Osmanovi} bijesno pitao Sadovi}a
da li je on poslanik SDS-a ili SDA, pa ~ak ga i optu`io da ga je ^avi},
odnosno SDS ne~im konkretnim korumpirao i privukao na svoju
stranu. Ovakve optu`be izbjegli Trebinjac Sadovi} nije komentirao
niti ih demantirao!?
(S. A.)

Iluzija je da RS mo`e zadr`ati nezavisnost u


BiH
WOLFGANG PETRITSCH, biv{i visoki
predstavnik

ZAKONSKA SJE^A PO

Sud u Sarajevu pr
vi{emilionsku imovinu
i blokirao finansij

SUDSKI DEBAKL: Otac Izet i sin Elvis Hajradinovi}

Dragan ^avi}

10

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Ovog ponedjeljka je tro~lano sudsko vije}e, kojim je predsjedavala sutkinja Kantonalnog suda Aleksandra Martinovi},
prihvatilo prijedlog zeni~kog tu`itelja Senada Hasani}a da se
Izetu, Elvisu, Adinu Hajradinovi}u i Ertanu Toti}u izrekne
privremena mjera osiguranja do okon~anja sudskog postupka. Kako se odluka nije mogla i zvani~no donijeti zbog
odsustva Ertana Toti}a, dono{enje odluke sutkinja Martinovi}
je prolongirala do petka. Ovom mjerom optu`enima se stavlja
zabrana raspolaganja cjelokupnom imovinom i novcem na
bankovnim ra~unima u BiH, pod sumnjom da je imovina
ste~ena izvr{enjem krivi~nog djela. Ovakvu mjeru Martinovi}eva je izrekla nakon urgentnog zahtjeva Tu`ila{tva
BiH, ta~nije njema~kog tu`itelja dr. Halbaha, upu}enog
zeni~kom tu`ila{tvu i sarajevskom sudu. Optu`enima je tako
onemogu}ena bilo kakva nov~ana transakcija, ili prodaja
imovine, a sav profit koji se ostvaruje od rente za iznajmljivanje vi{espratne novogradnje u Ljubljanskoj ulici bi}e
deponovano na poseban ra~un pod kontrolom suda.
Kantonalni sud u Sarajevu prvog decembra pro{le godine je,
podsjetimo, izrekao mjeru zabrane napu{tanja mjesta boravi{ta za
petoricu spomenutih osoba zbog neospornih ~injenica da su se
otac i sin Izet i Elvis Hajradinovi} u vi{e krivi~nih postupaka koji
se vode pred nadle`nim sudovima predstavljali po dva, odnosno tri
identiteta.

Moja ostavka je protest protiv poku{aja gradnje


autoritativnog sistema u BiH

MLADEN IVANI], ministar vanjskih poslova BiH u


ostavci

PROJDI, ^ENGI] VILO

ORODI^NOG STABLA

rivremeno oduzeo
u familije Hajradinovi}
ske transakcije!?
ODVJETNIK - ODMETNIK OD ZAKONA

Advokat Sead
Hod`i}, dok je bio
slu`benik Vlade
BiH, falsificirao
dr`avljanstvo
Hajradinovi}u
Na izricanje nove mjere, od trojice prisutnih advokata odbrane
([emso Temin, Emina Hasanovi} i Sead Hod`i}), burno je reagirao ovaj posljednji, kojeg je sutkinja Martinovi} suo~ila s dokumentom prema kojem je upravo advokat Hod`i} u vrijeme dok je bio
sekretar Ministarstva pravde R/F BiH potpisao navodno falsifikovano
rje{enje o primanju u dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine Elvisa
Hajradinovi}a. Kada je Hod`i} zatra`io vi{e vremena kako bi se
odbrana mogla izjasniti o privremenoj mjeri osiguranja, sutkinja
Martinovi} je odgovorila da je odbrana imala godinu dana vremena
da se izjasni, ali da }e dozvoliti da se o tome izjasni ovoga petka.
(A. Buturovi})

Razvode se Hasan ^engi}


i Fahira Fejzi}!?
Najpoznatiji politi~arsko-novinarski brak, izme|u Hasana
^engi}a, jednog od vode}ih SDA-ovca i poslanika u
Parlamentu BiH, i Fahire Fejzi}, novinarke i asistentice na
Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, prije nekoliko nedjelja
se raspao! Ovo nam je posljednjih dana potvrdilo vi{e
Fejzi}kinih kolega sa Odsjeka za `urnalistiku FPN-a, te njene
kolege iz biv{e mati~ne redakcije, nedjeljnika Ljiljan, ali i
nekoliko bliskih prijatelja bra~nog para ^engi}-Fejzi}. Niko od
njih nije `elio ili znao kazati prave razloge koji su doveli do
bra~ne drame i, na koncu, razvoda.
^engi} i novinarka Fejzi} upoznali su se krajem 80-ih godina pro{log vijeka u Zagrebu, u vrijeme kada je ^engi} bio
imam Zagreba~ke d`amije. Iza Fejzi}ke, diplomirane `urnalistice, ve} tada je bio jedan neuspje{an brak u Visokom. Oboje
se vra}aju u BiH sa osnivanjem Stranke demokratske akcije,
u kojoj je na po~etku Hasan bio organizacioni sekretar a
Fahira voditeljica predizbornih mitinga. Tokom rata oboje su
se izmjestili iz BiH, boravili u Hrvatskoj, Sloveniji, Turskoj,
mu` Hasan obavljaju}i logisti~arske poslove, a supruga pi{u}i
za Ljiljan. Nakon rata familija ^engi}-Fejzi} s djecom se
vratila u Sarajevo, mu` je nastavio u ratu zapo~ete poslove, a
supruga se posvetila nau~nom radu, magistrirala je na
odsjeku za novinarstvo a priprema i doktorsku disertaciju.
Dugo nakon rata gospo|a Fejzi} dolazila je na fakultet u automobilu sa hrvatskim diplomatskim tablicama, koje uprkos
slu`benim zahtjevima Federalnog MUP-a nije `eljela vratiti. Za
razliku od mu`a Hasana kojeg bije glas prijekog, netolerantnog i isklju~ivog ~ovjeka supruga Fahira va`ila je za
dru`eljubivu i krajnje tolerantnu i prijatnu osobu.
Hasan ^engi} i Fahira Fejzi} roditelji su troje djece.
(S.B.)

BEZ ARGUMENATA:
Advokat
Sead Hod`i}

RAZLAZ NAKON DECENIJU I PO BRAKA: Fahira Fejzi}


i Hasan ^engi}

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
TENZIJE OKO PENZIJE

Vlada Zo-Do kantona poma`e


penzionerima - Rasimu Deli}u
dodijeljeno 1.600 maraka!?
Vlada Zeni~ko-dobojskog kantona je na svojoj sjednici odr`anoj
po~etkom sedmice donijela zaklju~ak na osnovu kojeg je penzionisanom generalu Rasimu Deli}u dodijeljeno 1.633 KM na ime
pomo}i za pripremanje doktorske disertacije Nastanak, razvoj i
uloga Armije RBiH u odbrani BiH. Ministar obrazovanja Sreto
Toma{evi}, kome je penzioner Deli} uputio zahtjev za odobravanje
novca za nau~ni rad, 10. decembra ove godine rekao je da postratni dru{tveni status dokazanih branilaca RBiH ne
omogu}ava samostalno finansiranje doktorske disertacije.
Zato je Slobodna Bosna izradila besplatan elaborat sa uputama
kako se siroma{ni penzioneri mogu domo}i para: prvo upisati postdiplomski studij na jednom od ovda{njih fakulteta; lagati o svom
u~e{}u u vrijeme nastajanja Armije BiH sa posebnim osvrtom na
oslobo|enu teritoriju; pojaviti se na proslavi godi{njice Sedme muslimanske brigade, gdje }e vam biv{i oficir za vezu izme|u Tre}eg
korpusa i jedinice El Mud`ahid i sada{nji kantonalni premijer
Ned`ad Poli} dogovoriti sa ratnim komandantom Tre}eg korpusa
Sakibom Mahmuljinom uplatu iz bud`eta za postdiplomski studij.
Tako bi ova dr`ava dobila em obrazovane penzionere, em korisno
utro{ena javna sredstva, plus romansiranu historiju sastavljenu od
la`i i besprijekorno primijenjene nau~no-politi~ke SDA historiografske metodologije.
(A.B.)

Ova vlada ne}e dozvoliti poskupljenje elektri~ne


energije
IZET @IGI], federalni ministar industrije,
rudarstva i energetike

PRO ET
CONTRA

DA LI VAS IZLAZAK PREDSTAVN


VLASTI BiH PODSJE]A NA IZLA

FRANJO BORAS
~lan Predsjedni{tva BiH iz 1992. godine

DA/NE

Sli~an je samo postupak. Razli~ita


je politi~ka situacija, kao i vojna, koja
je onda bila na vrhuncu pripreme,
koju su Srbi izvodili zajedno sa JNA.
Krajnje je vrijeme da se RS likvidira,
jer je ova republika nastala na vojnom
planu i uz pomo} inozemnih sila.
Me|unarodna zajednica bi kona~no
trebala re}i svoju krajnju rije~ glede
Republike Srpske.

MUHAMED
FILIPOVI]
akademik
Sli~no je po metodi. @elja je da se
vlast u~ini nelegitimnom i da se na
takav na~in iznude ustupci.

DA
SR\AN VULETI]
Ilustracija: BRANCAGLIONI

re`iser

NE
12

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Mislim da ova situacija nije ista kao


1992. godine. Sada su se promijenile
politi~ke okolnosti i faktor koji se zove
utjecaj me|unarodne zajednice. Drugi
razlog za{to mislim da ova dva
doga|aja ne podsje}aju jedan na drugi
jeste taj {to je to prvi put dovelo do
tragi~nih posljedica. I mislim, vjerujem
i nadam se da toga vi{e ne}e do}i.

Sada{nje vodstvo HDZ-a je veleizdajni~ko.


IVI} PA[ALI], kandidat za predsjednika Hrvatske

D@ENETSKA MURIJA

NIKA REPUBLIKE SRPSKE IZ CENTRALNE


AZAK SRPSKIH PREDSTAVNIKA 1992. GODINE?
KONSTANTIN
JOVANOVI]
urednik Informativnog programa NTV Hayat

DA/NE

Po formi podsje}a, ali po{to je


trenutni odnos snaga i odnos
me|unarodne zajednice prema
budu}nosti BiH puno druga~iji,
ovaj potez je osu|en na neuspjeh.
Najnovije informacije koje sti`u
iz Banje Luke pokazuju da su se u
to uvjerili i politi~ari iz Republike
Srpske.

TATJANA LJUI]MIJATOVI]
vije}nik Op}ine Stari Grad

NE

Ne bih nijedan doga|aj


uspore|ivala sa nekim drugim, to
se jednostavno ne mo`e porediti.
Ako to uspore|ujemo, onda se
stvara jo{ ve}a kriza u dru{tvu.
Mislim da se ljudi na funkcijama
moraju boriti za svoje ideje i
politi~ke programe, a ne da po
nekoj inerciji napu{taju svoje
funkcije u institucijama vlasti.

MILE STOJI]

Federalnom ministru
policije Halilovi}u ozbiljno
prijeti smjena!
Federalnog ministra policije Mevludina Halilovi}a uskoro bi
mogao smijeniti visoki predstavnik Paddy Ashdown, a na prijedlog
komesara Misije policije Evropske unije (EUPM) Kevina Cartyja. Na
redovnoj sjednici federalnog Parlamenta, uz potporu svog suflera na
susjednoj fotelji federalnog premijera Ahmeta Had`ipa{i}a, federalni ministar Halilovi} je zatra`io da se njegovi prijedlozi Zakona o
policijskim slu`benicima FBiH i Zakon o unutra{njim poslovima FBiH
uvrste u dnevni red sjednice Parlamenta i rje{avaju po hitnom postupku. Zastupnici u Parlamentu su glasali za uvr{tavanje ovih
zakona u dnevni red, ali su odbili da ih izglasaju u hitnom postupku.
Na preporuku premijera Had`ipa{i}a, Halilovi} je odbio da prijedlog
o rje{avanju po hitnom postupku predlo`i na sljede}em zasjedanju
federalnog Parlamenta, ve} je prihvatio rje{enje da se o zakonima
raspravlja pred federalnim Parlamentom u vidu nacrta zakona.
Smijurija i poku{aj o~igledne podvale ministra Halilovi}a sastojala se u tome {to je ministar federalne policije htio iznuditi usvajanje ovih zakona, iako oni uop}e nisu usagla{eni sa komesarom
EUPM-a, Uredom visokog predstavnika (OHR), niti sa ~lanovima
Visoke delegacije zadu`ene za reformu policijskih snaga u BiH.
Usagla{avanje ovih zakona je ina~e primaran uvjet da uop}e budu
predlo`eni Parlamentu. Me|utim, Halilovi} ne samo da je na svoju
ruku (ta~nije, prema uputama svoje stranke) predlo`io usvajanje
ovih zakona po hitnom postupku, ve} je izmijenio i pojedine ~lanove
zakona. Tako u pojedinim ~lanovima predlo`enih zakona, na mjestima gdje je predvi|ena nadle`nost direktora federalne policije, u
Halilovi}evom prijedlogu pi{e da je nadle`an ministar federalne policije, tj. on osobno. Po{to je o~ito ministar Halilovi} dobio nalog iz
SDA da zakonski oslabi poziciju direktora federalne policije (na kojoj
se nalazi Zlatko Mileti}) i oja~a poziciju ministra policije (koja je
politi~ka i na koju dolazi osoba po prijedlogu vladaju}ih stranaka u
Federaciji SDA-HDZ), tako je vjerovatno i pouzdana informacija iz
kabineta Sulejmana Tihi}a da je Halilovi}u obe}ano da }e postati
zamjenik direktora SIPA-e ako uspije zakonski oslabiti Mileti}a u
korist ministra, dakle sebe. Kako je Halilovi} prihvatio rje{enje
prema kome }e se u Parlamentu voditi rasprava o ova dva zakona u
vidu nacrta, jasno je da }e od pono}i 31.12. 2004. godine federalni
MUP raditi nezakonito, jer rok za dono{enje reformiranog Zakona o
unutra{njim poslovima isti~e
sa posljednjim danom ove
godine.
(Emir Hod`i})

knji`evnik

DA/NE

Na prvi pogled, podsje}a me,


zato {to je pona{anje politi~ara iz
Republike Srpske postalo komi~no. Ali, oni sada nemaju
instrument sile, i ne mogu ucjenjivati, sada su oni ti koji su ucijenjeni. To je razlika izme|u ovog
posljednjeg i prethodnog sli~nog
doga|aja iz prolje}a 1992. godine.

Mevludin Halilovi}

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

13

PROFESIJA ZA[TI]ENI SVJEDOK

OD GALIJATOVI]A

Najpoznatiji dosada{nji za{


o kriminalu, uglavnom su {t
Pi{e

Adnan Buturovi}

rije nego {to }e u julu 1999.


godine tada{nji visoki predstavnik
Carlos Westendorp donijeti Zakon o posebnoj za{titi identiteta
svjedoka u kaznenim postupcima
FBiH, poku{aj njegove prve i nezakonite
primjene zavr{io je skandalom koji i danas
potresa ovda{nje pravosu|e, ali i politiku.
Tada{nji ministar federalne policije Mehmed @ili} i njegov pomo}nik za kriminalitet
Faik Lu{ija najavili su Jacquesu Paulu

14

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Kleinu, {efu Misije UN-a u BiH, da imaju


svjedoka koji }e ih odvesti do ubica doministra FMUP-a Joze Leutara. Me|utim, @ili}
i Lu{ija su penzioniranom ameri~kom generalu Kleinu natuknuli da postoji samo
jedan mali problem: svjedok ne}e svjedo~iti
ako mu se ne za{titi identitet. Tako }e budu}i
za{ti}eni svjedok 30 Merim Galijatovi}
postati nezvani~ni inspirator Zakona o
posebnoj za{titi identiteta svjedoka.

ZAKONOM ZA[TI]ENI
PREVARANTI
Da se nije desio slu~aj Leutar, ovaj
zakon bi vjerovatno bio u redovnoj proce-

duri federalnog Parlamenta dvije godine


kasnije, dakle 2001. godine. Na Kleinovu
intervenciju, zakon je napisan (ta~nije,
prepisan dio o postupku za{tite i sudske
procedure iz ameri~kog zakona) za dva
dana u OHR-u. To je razlog zbog kojeg
ovaj zakon ima svega deset ~lanova.
Kako se Kleinu `urilo, a Westendorp nije
imao dovoljno upu}enih pravnika, bez
postojanja zakona kantonalni tu`ilac
Mustafa Bisi} je 6. aprila 1999. godine
napisao Zahtjev za pokretanje istrage, u
kojem je istra`nom sudiji Vladimiru
[poljari}u naredio da uhapsi {estorku
koju je Lu{ija osumnji~io po svjedo~enju

Ko, za{to i za koliko novca tajno svjedo~i

de
vne zvijez
la
g
e
in
d
o
ig
takozvani
je dvije-tr
n
u
d
s
e
li
lj
a
s
t
o
s
p
o
p
U
o
pravosu|a
dobrovoljn
g
e
s
je
n
je
{
o
a
k
d
v
e
o
sob
korisnim
jedoci, o
v
a
s
s
i
u
n
v
e
t
{
i}
t
a
u`il
jaza{
oliciji ili t
lnim radn
p
a
in
ju
u
im
lj
r
v
k
a
im
prij
i
o razli~it {i novinari istra`il
a
m
a
ij
c
a
a
inform
vjedoka,
kterima; n
s
a
ih
im
n
v
e
o
i}
h
t
ji
a{
ma i n
oznatijih z te prakti~nu
jp
a
n
e
v
je
itet
su slu~a
i kredibil
e
alo od njih
iv
t
im
o
e
m
|
e
u
v
s
o
o
h
v
nji
pra
a je uvede
ovda{nje
d
a
je
k
je
d
o
o
k
a
t
odin
koris
njih pet g
d
e
lj
svjedoka
s
o
g
p
o
n
m
e
o
i}
k
t
o
{
t
cija za
na institu

A DO MUSTAFI]A

{ti}eni svjedoci, svjedo~e}i


titili sebe optu`uju}i druge!
Galijatovi}a. Vidjev{i po policijskom dosjeu da se radi o
{izofrenoj osobi sa bogatom
kriminalnom pro{lo{}u, [poljari} je dao prijedlog za psihijatrijsko vje{ta~enje Galijatovi}a, ali je za sve ve} bilo
kasno. Naime, tu`ilac
Bisi} je pristao na montiranu igru tako da je u
poku{aju nezakonite
za{tite identiteta
svjedoka donio

u sudskoj praksi do tada nepoznato


Rje{enje o zabrani uvida u spis
zainteresovanih lica.
To zna~i da su uvid u spis
mogli ostvariti samo oni koji
nisu zainteresovani za sudski spis o istrazi povodom ubistva Leuta-

Merim Galijatovi}

ra, komentirao je Fahrija Karkin, nekada{nji branilac drugooptu`enog za ubistvo Leutara, u izjavi za SB.
Kako bi se sakrio identitet Galijatovi}a, neko je iz spisa ukrao(?) spomenuti Bisi}ev Zahtjev za provo|enje istrage, pa je [poljari} hapsio i saslu{avao
uhap{ene bez naloga, te{ko kr{e}i Zakon

KAKO JE PO^ELO: Tako }e budu}i


za{ti}eni svjedok 30 Merim
Galijatovi} postati nezvani~ni
inspirator Zakona o posebnoj
za{titi identiteta svjedoka
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

15

PROFESIJA ZA[TI]ENI SVJEDOK

o krivi~nom postupku (ZKP). U me|uvremenu, farsa sa za{titom identiteta Merima


Galijatovi}a otvorila je prostor raznim
profesionalnim varalicama, manjeg ili
ve}eg kalibra, patolo{kim la`ovima i prevarantima da se pojavljuju u drugim sudskim procesima daju}i korisne informacije. Posebno je tome doprinijelo sarajevsko Kantonalno tu`ila{tvo, ta~nije tada{nji kantonalni, a sada federalni tu`ilac
Dragan Stupar, koji je na su|enju navodnim ubicama Joze Leutara govorio o
karakternim osobinama prvog za{ti}enog
svjedoka. Tada je Stupar naveo nekoliko
razloga zbog kojih Galijatovi} nikada ne
bi mogao biti pouzdan za{ti}eni svjedok,
kao naprimjer da je u vrijeme pred ubistvo Leutara za{ti}eni svjedok popio
enormne koli~ine alkohola, ali po{to
dobro podnosi alkohol da se svega sje}a,
da je ovisnik o drogama i da se
svjedo~enja koje je dao prije tri godine
jednostavno nije mogao prisjetiti?!
Tezu da svako mo`e biti za{ti}eni
svjedok potvr|uje i sam zakon koji ne
tra`i ni od policije, ni od tu`ila{tva
predo~avanje uvjerljivih dokaza da za{ti}eni svjedok govori istinu. Tro~lano sudsko vije}e Vrhovnog suda FBiH je jedino
koje odlu~uje o tome da li postoje okolnosti koje opravdavaju saslu{anje svjedoka. Prema informacijama dobijenim iz
Vrhovnog suda FBiH, do sada je u statusu
predlo`enih za{ti}enih svjedoka saslu{ano oko stotinu osoba od ~ega je ve}ini dat
legitimitet da se pojave kao za{ti}eni
svjedoci.
Tako|er, zakonom o za{titi identiteta
svjedoka nisu regulirane ni eventualne
nagodbe izme|u svjedoka i tu`ila{tva, pa
je prema tome diskutabilno u koliko
slu~ajeva i prema kojim kriterijima mnogi
za{ti}eni svjedoci daju svoje iskaze pred
sudom i to za nov~anu nadoknadu.
Analiziraju}i ve}inu sudskih predmeta,
evidentno je da se najvi{e za{ti}enih svjedoka pojavljuje u predmetima u kojima su
optu`enici zvu~na imena iz svijeta bh.
podzemlja i politi~kih struktura SDA,
HDZ-a i SDS-a.
Nasljednik sarajevskog kantonalnog
tu`ioca Mustafe Bisi}a, glavni tu`ilac
Branko [ljivar o svojim iskustvima sa
za{ti}enim svjedocima za na{ list ka`e:
Imamo vrlo kvalitetne programe za{tite
svjedoka u onoj mjeri u kojoj mi to
mo`emo imati s obzirom na finansijsku i
privrednu mo} i potencijal zemlje. Nije to
ona za{tita na nivou SAD-aa, gdje se
mijenja identitet osobe, daje se novi
posao, odlazi se iz mjesta stanovanja...
Ali u onoj mjeri u kojoj imamo, on je
Nastavak na 18. stranici

16

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

LIJANOVI]I- DRAGAN ^OVI


Za{ti}eni svjedok S-1 prik
korumpiranosti ^ovi}a, te su
suda Mate Tadi}a i Dan
Pi{e

Suzana Mijatovi}

a{ti}eni svjedok S-1 glavni


je adut Tu`iteljstva BiH u istrazi protiv hrvatskog ~lana
dr`avnog Predsjedni{tva Dragana ^ovi}a, suca Ustavnog
suda BiH Mate Tadi}a, dvoje sudaca
Vrhovnog suda Federacije Danice [ain
i Milana Pavli}a, suvlasnika Mesne
industrije Lijanovi}i, bra}e Joze,
Mladena, Jerke i Slave Ivankovi}aLijanovi}a, te pravnice u tom poduze}u
Zdenke [imunovi}. Uz pobrojane, istraga se vodi i protiv redovnog profesora
Rimskog prava na Pravnom fakultetu u
Sarajevu Zdravka Lu~i}a! Premda nije
poznato za koje se kazneno djelo
konkretno profesor Lu~i} sumnji~i, svi
se oni u istrazi, koju u Posebnom odjelu
za organizirani kriminal, privredni
kriminal i korupciju Dr`avnog tu`iteljstva (pod brojem KT-277/ 04) vodi
tu`itelj Mats Mattsson, tretiraju kao
~lanovi zlo~ina~ke organizacije.
Radi se, podsjetimo, o istra`nom
postupku koje je Tu`iteljstvo BiH
pokrenulo na temelju dvije godine
stare prijave Carinske uprave
Federacije protiv suvlasnika
Lijanovi}a, osumnji~enih za
JO[ JEDNA ISTRAGA:
Dragan ^ovi}, ~lan
Predsjedni{tva BiH

carinske utaje u iznosu od blizu 50 milijuna KM. Recimo kako je, u tom smislu, dr`avni tu`itelj Mattsson samo
pro{irio istragu na njihove za{titnike
u institucijama izvr{ne (^ovi}) i sudske
vlasti (Tadi}, [ain, Pavli}), odnosno,
pravne savjetnike ([imunovi}).
Prema informacijama iz izvora
bliskih Tu`iteljstvu BiH, svoje iskaze u
Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju do
sada su dali svi osumnji~eni, a neki
me|u njima ~ak dva puta. Iz istih izvora tako|er doznajemo kako su svi
osumnji~enici odlu~no negirali optu`be
tu`itelja Mattssona, uklju~uju}i i sutkinju Vrhovnog suda Federacije BiH
Danicu [ain, za koju se prije desetak
dana tvrdilo kako je, navodno, priznala
da je od Lijanovi}a uzela mito. Ta se
informacija, kao i tvrdnje da bi sutkinja
[ain u sasvim izglednom sudskom procesu mogla biti za{ti}ena svjedokinja,
me|utim, kasnije pokazala neistinitom
iz najmanje dva razloga. Prvi se odnosi
na samo svjedo~enje sutkinje [ain koja
je tijekom ispitivanja u
Tu`iteljstvu BiH zanijekala
svaku povezanost sa
{irokobrije{kim mesoprera|iva~ima. Drugi je
razlog {to tu`itelj Mats
Mattsson ima drugog
za{ti}enog svjedoka na
temelju ~ijeg je iskaza,
izme|u ostalih, osumnji~ena
i sutkinja Danica [ain?!
Kako
nezvani~no doznajemo, za{ti}eni
s v j e d o k
Tu ` i t e l j s t v a
BiH izjavio je
kako je sa
sutkinjom [ain
stupio u kontakt u vrijeme

Ko, za{to i za koliko novca tajno svjedo~i

] - MATO TADI]
kupio dokaze o
udaca Ustavnog
nice [ain?!
dok je radio kao pravnik u MI Lijanovi}i.
Navodno da je imao zada}u da u Vrhovnom sudu Federacije osigura povoljan
ishod spora po `albi koju su Lijanovi}i
ulo`ili na ranije izdato rje{enje Federalnog
ministarstva financija. Zanimljivo je,
tako|er, da je sutkinja [ain prilikom
saslu{anja u Dr`avnom tu`iteljstvu
potvrdila da je za{ti}eni svjedok dolazio
kod nje, da se predstavio kao pravnik i da
se raspitivao o predmetu Lijanovi}i, ali
da mu je ona kazala kako s tim slu~ajem
nema nikakve veze. Prema tvrdnjama ove
sutkinje, za{ti}eni je svjedok u njezin ured
do{ao jo{ jednom, da joj ka`e kako radi s
jednim sarajevskim odvjetnikom koji se
bavi prodajom stanova, budu}i da je ~uo
kako ona namjerava kupiti stan. (Sutkinja
[ain je, ina~e, iz Zenice.) [to se, pak, ti~e
optu`bi da je od bra}e Ivankovi}Lijanovi} uzimala mito, Danica [ain je
rekla da je, kao ~lan Sudskog vije}a, svega
jednom bila u prilici odlu~ivati po njihovoj
`albi. No, ona je pojasnila i kako je presuda kojom je `alba Lijanovi}a uva`ena
donesena jednoglasno (potpisali je i suci
Sadudin Kratovi} i Mirjana Peri{i}), te da
je predmet vra}en na ponovno odlu~ivanje
Ministarstvu financija Federacije, zbog
bitnih povreda postupka.
Sude}i prema, istina, nezvani~nim
tvrdnjama iz Dr`avnog tu`iteljstva,
tu`itelja Matsa Mattssona je zanimalo i
da li je sutkinju [ain zvao profesor
Zdravko Lu~i}, na {to je ona, navodno,
odgovorila potvrdno. Tvrdi se, tako|er,
da je sutkinja [ain dr`avnom tu`itelju
kazala kako se Lu~i}, za kojeg je kazala
da ga povr{no poznaje, raspitivao o predmetu Lijanovi}i, te da ni{ta konkretno
od nje nije tra`io. Kada su posrijedi drugi
osumnji~eni, ova je sutkinja izjavila da
Dragana ^ovi}a nikada nije upoznala,
kao ni bra}u Ivankovi}e-Lijanovi}e. Za
Matu Tadi}a je kazala da ga poznaje
povr{no, budu}i da je u vrijeme dok je
bila ministrica pravde u Vladi Zeni~ko-

KO JE ZA[TI]ENI SVJEDOK S-1

Na sastanke s poslovnim
partnerima odlazio
ozvu~en!?
U sarajevskom pravosudnom, policijskom, poslovnom, ali i kriminalnom miljeu
identitet za{ti}enog svjedoka S-1 (u
istrazi protiv ^ovi}a, bra}e Ivankovi} i ostalih) gotovo da i nije nikakva tajna. Postoje
samo dileme oko toga gdje se ovaj za{ti}eni
svjedok posljednjih nedjelja nalazi: neki
izvori tvrde da je na podru~ju Republike
Srpske, a prema drugim informacijama uz
pomo} Tu`iteljstva BiH sklonjen je u jednu
zapadnoevropsku zemlju. Rije~ je o osobi
staroj oko 35 godina, koja je prije rata
zavr{ila srednju vojnu {kolu. O ratnoj
biografiji za{ti}enog svjedoka niko ni{ta
pouzdano ne zna, poznato je tek da se
posljednjih 3-4 godine vrtio oko mnogih
unosnih poslova u Sarajevu i Hercegovini.
Osnovni posao su mu nekretnine, pa na{i
izvori tvrde da on samo na prostoru
Sarajeva ima petnaestak stanova i
poslovnih prostora. Poslovnom svijetu, ali i
predstavnicima pravosu|a predstavljao se
kao pravnik i advokat, te je kao takav posredovao u mnogim sumnjivim poslovima i bio
svjedok brojnih kriminalnih aktivnosti
ovda{njih predstavnika krupnog biznisa.
Prema tvrdnji dobro obavije{tenog izvora iz
pravosu|a, on je bio posrednik u korumpidobojskog kantona Tadi} obavljao istu
du`nost u Vladi Federacije. Navodno je
svaki razgovor s Tadi}em o `albi
Lijanovi}a, ili pitanjima ukidanja imuniteta pojedinim hrvatskim politi~kim du`nosnicima, sutkinja Danica [ain odlu~no
zanijekala. U istrazi koju
je tu`itelj Posebnog
odjela za organizirani
kriminal,
privredni
kriminal i korupciju
Tu`iteljstva BiH Mats
Mattsson pokrenuo, sutkinja Danica [ain je
osumnji~ena da je bra}i
Ivankovi}-Lijanovi}
obe}ala povoljan
ishod
`albenog
postupka, s
tim da joj je
obe}ano
d e s e t
posto od

ranju ~lana Predsjedni{tva BiH Dragana


^ovi}a od strane bra}e Ivankovi} iz [irokog
Brijega: novcem Lijanovi}a ovaj je
za{ti}eni svjedok kupio ^ovi}u luksuzni
stan u Austriji! Isti je za{ti}eni svjedok
navodno Tu`iteljstvu BiH ponudio dokaze o
financijskim transakcijama izme|u direktora ASA auta Nihada Imamovi}a i potpredsjednika SDA Bakira Izetbegovi}a
Prije mjesec dana mediji su donijeli
vijest o hap{enju Aziza Ga{ija, koji je jednoj
starijoj `enskoj osobi prijetio na Ilid`i. Prema
informacijama na{eg lista, rije~ je o majci
ovog za{ti}enog svjedoka koji ve} mjesecima bra}i Ga{i duguje 40 hiljada maraka.
Za{ti}eni svjedok S-1 ve} mjesecima
sura|uje sa Tu`iteljstvom BiH, odnosno
tu`iteljem Matsom Mattsonom. Na{i izvori
navode da je uz odobrenje Tu`iteljstva ovaj
svjedok na desetine poslovnih sastanaka
odlazio ozvu~en, te da je navodno na taj
na~in pribavio vjerodostojne dokaze o
korumpiranosti predsjednika Ustavnog
suda BiH Mate Tadi}a (postoji, navodno,
tonski zapis njegovog poslovnog deala sa
Antom Jelavi}em sklopljenog u zatvoru
Kula), kao i aktuelnog ~lana Predsjedni{tva BiH Dragana ^ovi}a
iznosa koje bi Mesna industrija
Lijanovi}i ostvarila ukoliko se poni{ti
rje{enje Ministarstva financija Federacije
o naplati nepla}enih carinskih da`bina.
Uz Danicu [ain i suce Matu Tadi}a i
Milana Pavli}a, u ovom se
slu~aju i dalje istra`uje i uloga
nekih
drugih
sudaca
Vrhovnog suda Federacije
BiH?!
OSUMNJI^EN DA JE
PRIMIO 200.000 EURA:
Mato Tadi}, predsjednik
Ustavnog suda BiH

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

17

PROFESIJA ZA[TI]ENI SVJEDOK


Nastavak s 16. stranice

efikasan, iako se vrlo rijetko koristi. Ljudi


jednostavno to ne `ele. Ja sam u praksi
imao samo dva slu~aja, oba su bili stranci, naravno kao svjedoci, i dali su veoma
dobre i kvalitetne informacije.
Kako smo neslu`beno saznali, za{ti}eni svjedoci o kojima govori tu`ilac [ljivar pojavljivali su se u su|enju Ismetu
Bajramovi}u ]eli za ubistvo Rahmana
Hajdarpa{i}a i u predmetu Hercegova~ka banka protiv biv{eg ~lana
Predsjedni{tva BiH Ante Jelavi}a. Koliko
su tri za{ti}ena svjedoka u predmetu
Bajramovi}-Hajdarpa{i} bila od koristi,
najbolje govori osloba|aju}a presuda
koju je sudija Kantonalnog suda Aleksandra Martinovi} izrekla optu`enim za
ubistvo Hajdarpa{i}a.

PROFESIJA SVJEDOK

ZA[TI]ENI SVJEDOCI STI@U IZ HAAGA: Abduladhim Maktouf optu`en je za

Prava inflacija pouzdanih(?) javnih i


ratne zlo~ine po~injene nad Srbima i Hrvatima u Travniku
za{ti}enih svjedoka desila se kada je
Envera Had`ihasanovi}a i zapovjednika
advokati odbrane su ve} na prvom
pro{le godine konstituiran dr`avni Sud
Sedme muslimanske brigade ABiH
ro~i{tu doveli u pitanje kredibilitet
BiH u koji su dovedeni strani tu`ioci,
Amira Kubure.
za{ti}enog svjedoka Mustafi}a podanavodni eksperti za organizovani krimistiru}i dokumente prema kojima je on u
nal i korupciju. Od tada je u pravu misteIZET MUSTAFI]: SMRT
martu ove godine u Zenici osu|en na tri
riju pretvoren motiv samoprijavljivanja
ZA[TI]ENOG SVJEDOKA mjeseca zatvora zbog pritiska (i potkuza{ti}enih svjedoka, jer je o~igledno da se
I optu`nica protiv nekada{njeg zampljivanja) vi{e ljudi koji su se trebali
takvi ljudi za svjedoke prijavljuju radi
jenika direktora INTERPOL-a Asima
pojaviti kao svjedoci optu`be protiv
unaprijed ugovorenih nov~anih naknada.
Fazli}a i njegovog poslovnog partnera
Dominika Ilija{evi}a Come kojem se na
Ova mogu}nost svakako postoji. Naime,
Senada Kobili}a, koju je u ljeto ove
Kantonalnom sudu u Zenici sudi za
prema Zakonu o Registraru suda BiH,
godine podiglo Tu`iteljstvo BiH u najzlo~in nad Bo{njacima u naselju Stupni
bud`et Suda BiH ne podlije`e nikakvim
ve}oj mjeri se temeljila na svjedo~enju
Dol kod Vare{a. Sli~ne optu`be protiv
finansijskim kontrolama doma}ih organa
za{ti}enog svjedoka - Izeta Mustafi}a.
Mustafi}a postoje i u slu~aju optu`enih
(finansijske policije ili poreske uprave),
Prije dva mjeseca, nekoliko dana pred
za ratne zlo~ine u Doboju kojima se
tako da o eventualnim isplatama za{ti}epo~etak su|enja, Mustafi} je umro od
tako|er sudi pred Kantonalnim sudom u
nim svjedocima odlu~uje isklju~ivo regisZenici: i u tom slu~aju Mustafi} je
trar Suda BiH.
ucjenjivao i preparirao svjedoke proKoliko se strani tu`ioci oslanja- SLU^AJ MUSTAFI]: Potpuni
tiv glavnog dobojskog krvnika Milana
ju na za{ti}ene svjedoke, odmah se
slom vjerodostojnosti
Ninkovi}a i njegovih saradnika.
moglo vidjeti iz procesa koji je
Potpuni slom vjerodostojnosti svjevodio ameri~ki tu`ilac Jonathan svjedo~enja preminulog
Schmidt u istragama protiv vlasnika Mustafi}a desio se
do~enja preminulog Mustafi}a desio se
po~etkom ove nedjelje kada se kao svjetravni~ke firme Palma Abdulad- po~etkom ove nedjelje kada
hima Maktoufa. Umjesto da na
dok optu`be u Sudu BiH pojavio biv{i (od
strane Paddyja Ashdowna smijenjeni)
osnovu izvje{taja federalne Finan- se kao svjedok optu`be u
direktor FOSS-a Munir Alibabi}, za kojeg
sijske policije, dokaza MUP-a Sudu BiH pojavio biv{i (od
je u svom iskazu za{ti}eni svjedok kaSrednjobosanskog kantona i neko- strane Paddyja Ashdowna
zao kako je upoznat sa svim detaljima
liko javnih svjedoka podigne op- smijenjeni) direktor
njegovog {pijuniranja optu`enih Fazli}a i
tu`nicu protiv Maktoufa, tu`ilac
Kobili}a. U svom svjedo~enju, Alibabi}
Schmidt se odlu~io da protiv Mak- FOSS-a Munir Alibabi}
je kazao da Mustafi} nikada nije bio ni
toufa podigne optu`nicu za ratne
raka. Ameri~ki tu`itelj Jonathan Schmidt
radnik ni saradnik FOSS-a, da ga poznaje
zlo~ine. Tako je Sud BiH optu`io
je zbog njegove smrti zatra`io odgodu
povr{no, te da on ni na koji na~in u
Maktoufa da je u oktobru 1993. godine
su|enja i najavio preformulaciju optu`posljednje dvije godine (otkad je smijevozio jedno od dva vozila u kojima su
nice protiv Fazli}a.
njen s du`nosti u FOSS-u) nije imao
civili Ivo Fi{i}, Ivan Rajkovi}, Kazimir
Ne znam za{to je Mustafi} u januPobri}, Dragoljub Popovi} (kome je riturazloga ni slu`beno ni neslu`beno komuaru ove godine do{ao u Tu`iteljstvo.
nicirati sa Mustafi}em. Nekoliko sati
alno odrubljena glava u kampu) i Dalibor
Mo`da je osje}ao da umire, mo`da su ga
Ad`aip odvezeni u kamp jedinice El
nakon Alibabi}evog svjedo~enja, Sudsko
potakli dobri rezultati Tu`iteljstva, ili je
vije}e je donijelo rje{enje prema kojem je
Mud`ahid. Glavni za{ti}eni svjedoci u
samo `elio da u~ini ono pravo?!, rekao
Asimu Fazli}u dozvoljeno da se u naovom predmetu su dvojica ha{kih svjedoje tu`ilac Smidth na po~etku su|enja
stavku sudskog procesa protiv njega brani
ka koji su sjedo~ili u optu`nici protiv
Asimu Fazli}u prije mjesec dana. No,
sa slobode!?
ratnog zapovjednika Tre}eg korpusa

18

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

^estit Bo`i}

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320


e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
360.000 KM

Izvla~enje brojeva ovog


kola obavit }e se
u utorak, 28. decembra,
na FTV u 20 sati
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

19

UDAR IZ REPUBLIKE SRPSKE

Pi{e

Asim Metiljevi}

TAMNI ZVIJEZDA
MLADENA IVANI]A
Ivani}eva zvijezda kod me|unarodne
zajednice naglo je po~ela tamniti ljetos,
nakon robusne smjene 59 du`nosnika Republike Srpske osumnji~enih za opstrukciju saradnje s Ha{kim tribunalom, kada
je Ivani} na sve na~ine poku{avao isprovocirati krizu u funkcioniranju Vije}a
ministara BiH i drugih dr`avnih institucija. Bijes zbog smjene 59 sunarodnjaka,
me|u kojim su se na{li i kapitalci iz do
tada nedodirljivog i potpuno za{ti}enog
PDP-a, Ivani} je iskalio na [efiku Hafizovi}u (SDA), potpredsjedniku Skup{tine Republike Srpske, koji je s te funkcije smijenjen na pravdi Boga. Hafizovi}eva smjena poduzeta je s jasnim ciljem provociranja odmazde Stranke
demokratske akcije u dr`avnim institucija-

20

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Vije}e ministara mo`e ra


ukoliko se ne povuku mini
Foto: Milutin Stoj~evi}

edini stvarni gubitnik nakon neuspjelog poku{aja puze}eg dr`avnog


udara u Vije}u ministra BiH, po
svemu sude}i, bit }e kreator udara
Mladen Ivani}, donedavni ministar
inostranih poslova BiH, i njegova Partija
demokratskog progresa. Do zaklju~enja
ovog broja Slobodne Bosne (pismene)
ostavke u Vije}u ministara BiH podnijeli
su samo ministri iz PDP-a Mladen Ivani}
i Branko Doki} {to je nedovoljno za
blokadu dr`avne Vlade koju je Ivani}
otvoreno najavio i podsticao. Prema
odredbama va`e}eg Zakona, Vije}e ministara BiH mo`e raditi i odlu~ivati u
punom kapacitetu ako sjednici prisustvuju najmanje dva ministra iz reda sva tri
konstitutivna naroda. To zna~i da klju~
stabilnosti kabineta Adnana Terzi}a u
ovom trenutku dr`e ministri odbrane
Nikola Radovanovi} i pravde Slobodan
Kova~ koji, kako doznajemo, ne namjeravaju podnijeti ostavku. Dovoljno je,
me|utim, da se samo jedan od njih dvojice pridru`i Ivani}u i Doki}u pa da
Terzi}ev kabinet ostane bez politi~ke
legitimacije.
Tako bi nastala svojevrsna paraliza Vije}e ministara formalno ne bi moglo
odr`avati sjednice niti bi moglo donositi
bilo kakve odluke. U tom bi slu~aju nastupila parlamentarna kriza koja se mo`e
razrije{iti samo na dva na~ina: formiranjem nove parlamentarne ve}ine ili raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
No, to se po svemu sude}i ne}e desiti
budu}i da ministri Kova~ i Radovanovi}
ne}e slijediti lidera PDP-a Mladena
Ivani}a nego upute vrha SDS-a koji se ne
usu|uje povu}i tako radikalne poteze.

Na{ novinar analizira ustavno-pravnu poziciju Vije}a min


istra`uje ko je i zbog ~ega proizveo novu i do sada n

STRANA^KI ILI DR@AVNI UDAR: Ministri u ostavci, Mladen Ivani} i Branko Doki}

ma BiH, ~ime bi se kriza iz Republike


Srpske prenijela na dr`avne institucije
BiH. ^elnici SDA su me|utim odoljeli
ovom isku{enju uprkos agresivnim zahtjevima strana~kih jastrebova koji su
tra`ili odmazdu za pretrpljeno poni`enje
u Republici Srpskoj.
Ne `elim od Ivani}a praviti nacionalnog heroja. Ako ne `eli raditi u Vije}u
ministara, neka podnese ostavku. Ja ne}u
tra`iti njegovu smjenu, izjavio je ljetos
dr`avni premijer Adnan Terzi}, od koga
su strana~ki jastrebovi o~ekivali radikalan
potez prema Ivani}u, koji se najgrlatije
zalagao za smjenu Hafizovi}a.
O~igledni gubitak povjerenja u diplomatskim krugovima Ivani}a je iznimno
te{ko pogodio - tim prije {to i on i njegova, u osnovi, minorna politi~ka partija
PDP najve}u zahvalnost za munjeviti
politi~ki uspon duguju prvenstveno bezrezervnoj podr{ci me|unarodne zajed-

nice. Zahvaljuju}i toj podr{ci, u~e{}e


Ivani}eve partije u vlasti u dubokom je
nesrazmjeru s osvojenim povjerenjem na
izborima: npr. u Parlamentu BiH PDP ima
samo jednog zastupnika (10 posto mandata iz RS), ali u izvr{noj vlasti - u Vije}u
ministara BiH - PDP u~estvuje sa ~ak 50
posto! Ista (dis)proporcija u korist Ivani}eve partije postoji i u Republici Srpskoj. Diplomatski izoliranom SDS-u
Ivani} je sa svojim razgranatim diplomatskim vezama i visokim me|unarodnim rejtingom bio prijeko potreban, no
sada, kada je svima postalo jasno da je
izgubio me|unarodnu naklonost i da je
politi~ki de facto izjedna~en sa SDS-om,
njegove akcije kod SDS-a naglo su pojeftinile. U to se Ivani} uvjerio upravo ovih
dana: poziv ministrima iz Republike Srpske da slijede njegov primjer i podnesu
ostavke u Vije}u ministara BiH nije
nai{ao na pretjerani entuzijazam. Kako

Ostavke, kriza, vanredni izbori

istara BiH nakon ostavki ministara iz Republike Srpske i


najozbiljniju krizu izvr{ne vlasti u Bosni i Hercegovini

aditi bez Ivani}a i Doki}a


istri Kova~ i Radovanovi}!
sada stvari stoje, od masovnih ostavki i
blokade dr`avnih institucija koju je
Ivani} pri`eljkivao i najavljivao za sada
nema ni{ta. Ivani}u se naime do sada
pridru`io jo{ samo ministar prometa i
komunikacija Branko Doki}, ali i bez
njih dvojice, kako smo rekli, Vije}e
ministara mo`e nesmetano raditi i donositi legitimne odluke. Ostaje otvoreno
pitanje ho}e li ministri Radovanovi} i
Kova~ prihvatiti sugestije politi~kog
vrha SDS-a da podnesu ostavke, odnosno ho}e li se odlu~iti za neopozive
ostavke ili }e ostaviti otvorena vrata za
povratak kao {to su to ranije u~inili ministri iz Stranke za BiH u Vladi FBiH.

ne bi izgubilo politi~ki legitimitet


prema me|unarodnoj zajednici.
Prema Zakonu o Vije}u
ministara BiH, ostavka bilo
kojeg, pa i svih ministara iz
Republike Srpske, ne zna~i
automatski blokadu ili pak
raspu{tanje Vije}a ministara. Istina, u slu~aju da
svi ministri iz reda jednog
naroda podnesu ostavke, Vije}e
ministara ne bi moglo zasjedati, ali
bi njegova ministarstva nastavila neometano raditi budu}i da svaki ministar
ima zamjenika iz drugog naroda.
U ~lanu 14 Zakona o Vije}u ministara predvi|ena je mogu}nost da minSTRAH OD
istri i zamjenici mogu podnijeti ostavku
IZOLACIJE
bez obrazlo`enja. U istom ~lanu preVrh SDS-a je svojim ministrima
cizirano je i postupanje u takvim
nerado preporu~io povla~enje (privreslu~ajevima: Ako ministar ili zamjenik
meno?) iz Vije}a ministara procjenjuministra podnese ostavku, predsjedavaju}i da bi eventualna blokada dr`avnih
ju}i Vije}a ministara imenuje njegovog
institucija prvenstveno pogodila nasljednika. No, kako se u Zakonu
Republiku Srpsku. Sasvim je izvjesno
nigdje ne precizira rok u kojem se mora
da bi blokada dr`avnih institucija bila
obaviti ovo imenovanje, Vije}e ministra
jednoglasno progla{ena atakom na
mo`e nastaviti s radom bez obzira na
Dejtonski mirovni sporazum i da bi se
njegov krnji sastav.
u tom slu~aju Republika Srpska na{la u
U ~lanu 11 istog Zakona regulira se
dubokoj politi~koj i ekonomskoj izopraksa u slu~aju da ostavku podnese
laciji s nesagledivim posljedicama za
predsjedavaju}i Vije}a ministara. Ako
njen opstanak.
predsjedavaju}i Vije}a ministara podTako|er, u slu~aju povla~enja svih
nese ostavku, Vije}e ministara daje
srpskih ministara, Vije}e ministara BiH
ostavku u cjelini ali obavlja du`nost
do izbora novog predsjedavaju}eg i
~lanova Vije}a ministara.
IVANI]EV MANEVAR:
Sasvim konkretno, aktuelni
O~igledni gubitak
saziv Vije}a ministara BiH mo`e
povjerenja u diplomatskim nastaviti raditi bez ministara
krugovima Ivani}a je
Doki}a i Ivani}a, budu}i da je
iznimno te{ko pogodio - tim ~lanom 16 Zakona o Vije}u ministara BiH predvi|eno da Vije}e
prije {to i on i njegova, u
ministara mo`e odr`ati sjednicu i
osnovi, minorna politi~ka
odlu~ivati ako sjednicama prispartija PDP najve}u
ustvuje vi{e od polovine ~lanova
Vije}a ministara od kojih najmanje
zahvalnost za munjeviti
po dva iz svakog konstitutivnog
politi~ki uspon duguju
naroda. Tek u slu~aju da se
prvenstveno bezrezervnoj
Doki}u i Ivani}u pridru`e i druga
podr{ci me|unarodne
dva ministra iz Republike Srpske,
zajednice
Slobodan Kova~ i Nikola Rado-

vanovi}, Vije}e ministara ne bi moglo


odr`avati sjednice i donositi odluke, ali
bi i u tom slu~aju ministarstva nesmetano nastavila s radom.

RIZIK BLOK ADE


Iz ovih nekoliko citiranih ~lanova
Zakona jasno proizilazi zaklju~ak da
je blokada Vije}a ministara BiH krajnje rizi~na prevenstveno za onog ko je
poku{a provesti u djelo. ^ak i u
slu~aju da se iz Vije}a ministara BiH
povuku svi ministri i zamjenici ministara iz jednog naroda, ministarstva Vije}a ministara
mogu nastaviti s radom i
legitimno
donositi
odluke.
Takva praksa nije
nepoznata u kratkoj, ali
burnoj poslijeratnoj povijesti BiH.
Nakon prvih poslijeratnih izbora, odr`anih
1996. godine, SDS-ovi du`nosnici u dr`avnim institucijama nekoliko mjeseci odbijali su sudjelovati u radu novoformiranih institucija BiH. Tada{nji ~lan Predsjedni{tva
BiH iz Republike Srpske Mom~ilo
Kraji{nik izmi{ljao je razne smicalice
kako bi obesmislio rad zajedni~kih institucija BiH (sjetimo se sjednica Predsjedni{tava u zgradi Zemaljskog muzeja!), ali ta je taktika skupo ko{tala
Republiku Srpsku. Dok se Kraji{nik
zabavljao izmi{ljaju}i smicalice Izetbegovi}u, tada{nja Vlada na ~elu s Hasanom Muratovi}em marljivo je pripremala projekte za prvu donatorsku
konferenciju koja je odr`ana u Briselu,
sredinom ljeta 1996. godine. Kako Republika Srpska nije ponudila nijedan
projekt, donacije od 1,2 milijarde dolara
slile su se na prostor Federacije BH.
Tako|er, Kraji{nik je svojim beskrajnim
mrcvarenjem zajedni~kih institucija
izravno kriv {to je RS izgubila i 30 posto
iz prvog donatorskog projekta pod
nazivom Paket za brzi po~etak koji je
na{oj dr`avi ekspresno odobren po~etkom 1996. godine. I ova je donacija
implementirana na prostoru Federacije BiH. O~ajan zbog gubitka silnih
donacija, Kraji{nik je zaprijetio tada{njem premijeru Hasanu Muratovi}u
da }e obavijestiti javnost o ovom skandalu, no Muratovi} mu je uzvratio da
jedva ~eka takve optu`be jer }e mu one
sigurno podi}i rejting me|u bo{nja~kim
glasa~ima!
Vrh SDS-a s pravom se pribojava da
bi se ova praksa mogla obnoviti u
slu~aju da svojim ministrima naredi
povla~enje iz Vije}a ministara BiH.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

21

UDAR IZ REPUBLIKE SRPSKE

Pi{e

Danka Savi}

etverosatni sastanak iza zatvorenih vrata, iniciran od strane


Dragana ^avi}a, predsjednika
Republike Srpske, odr`an u
ponedjeljak, 20. decembra, u
Banjoj Luci, sa predstavnicima pet najve}ih politi~kih stranaka u RS (Saveza
nezavisnih socijaldemokrata, Partije
demokratskog progresa, Socijalisti~ke
partije RS, Demokratskog narodnog
saveza i Srpske radikalne stranke), te srpskih predstavnika u dr`avnim institucijama, nije donio nikakvo konkretno
rje{enje. Tako|er sastanak nije, kako je
najavljivano, ponudio odgovor na mjere
koje je, nekoliko dana ranije, poduzela
ameri~ka administracija protiv ~elnika
SDS-a i PDP-a, te prijetnje (ozbiljnijim)
sankcijama prema RS i ukidanje entitetskih ministarstava odbrane od strane
visokog predstavnika u BiH.

BITKA ZA DODIKA
Dogovor oko imenovanja novog mandatara za sastav (nove) Vlade RS je, kako
saznajemo, propao jer je Milorad Dodik,
predsjednik SNSD-a, odbio ponudu Dragana ^avi}a da se prihvati ove du`nosti,
uz obja{njenje da se ne `eli priklju~iti
timu pred sam kraj utakmice koju }e,
sasvim izvjesno, izgubiti.
Iako je ranije najavljivao mogu}nost
da s ostalim srpskim partijama u|e u
novu vladu, Dodik se, prema rije~ima
u~esnika ovog sastanka, nije htio prihvatiti krajnje nezahvalnog posla, formiranja nove vlade, u kojoj ionako ne bi
imao dovoljnu podr{ku, i, s druge
strane, rizikovati da do|e pod udar
me|unarodne zajednice koja bi od njega
tra`ila da uradi ono {to nije uradila
dosada{nja vlada RS.
U ovakvoj situaciji, teoretski gledano,
SDS i PDP mogu i zadr`ati vlast preko
Mikerevi}eve vlade u tehni~kom mandatu
ili preko vlade nekog novog premijera, ali
je sasvim izvjesno da ovakva vlast, kao i
do sada, ne bi uradila ni{ta po pitanju
hap{enja optu`enika za ratne zlo~ine {to
bi, u kona~nici, RS vjerovatno izlo`ilo
novim sankcijama. Ukoliko bi PDP zaista
iza{ao iz entitetske vlasti, SDS bi mogao
formirati vlast samo uz podr{ku SNSD-a,
{to je, navodno, ^avi} i pri`eljkivao, ali
na {to Dodik nije pristao.
Ohrabren sjajnim rezultatima koje je
SNSD postigao na oktobarskim lokalnim
izborima (i iz kojih je iza{ao kao najja~a
stranka u RS), Dodik smatra da bi takav
uspjeh mogao ponoviti i na vanrednim
izborima, ali mu u ovom trenutku (ja~anja

22

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

SVESRPSKI DOGOVOR BEZ


REZULTATA: Lideri vladaju}ih
i opozicionih stranaka na
sastanku u Banjoj Luci nisu
uspjeli dogovoriti zajedni~ku
strategiju za izlazak iz krize

Nakon pro{lonedjeljnih kaznenih mjera koje je prema vl


Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, te neuvjerljivih smjena koje j
pokrenuo je sna`nu politi~ku i propagandnu akciju pod
na{a novinarka nakon posjete Banjoj Luci otkriv

I ^avi} i Ivani} nagovaraju


DODIK I DALJE TRA@I
KO UMJESTO MIKEREVI]A:
Iako je ranije najavljivao
mogu}nost da s ostalim
srpskim partijama u|e u
novu vladu, Dodik se, prema
rije~ima u~esnika ovog
sastanka, nije htio prihvatiti
krajnje nezahvalnog posla,
formiranja nove vlade

nacionalnih tenzija u RS) ipak ne


odgovara njihovo skoro odr`avanje.
Dan nakon {to su saop}ene
odluke ameri~ke administracije i
visokog predstavnika u BiH, u
Republici Srpskoj su po~ele rasti tenzije. U Banjoj Luci su ponovo osvanule fotografije Radovana Karad`i}a,
Radio Big po~eo je s emitiranjem
patriotskih pjesama, oglasili su se
iz Udru`enja boraca i drugih udruga,
pozivaju}i na odbranu Republike

Ostavke, kriza, vanredni izbori

ladaju}im politi~kim strankama poduzela administracija


je objavio Paddy Ashdown, vladaju}i dvojac u RS, SDS i PDP,
motom spa{avanja Srpske i vaskolikog srpstva u BiH;
va {ta se krije iza ove robusne politi~ke ofanzive

Dodika da preuzme Vladu


I VANREDNE IZBORE!
Srpske. U takvim okolnostima odr`avanje
vanrednih izbora (koji bi SNSD-u mogli
obezbijediti parlamentarnu ve}inu bez
SDS-a i PDP-a) moglo bi se ipak pokazati kao kontraproduktivno.

DAVIDOVI] MIJENJA
IVANI]A
Na sastanku odr`anom po~etkom sedmice na vanrednim izborima je, kako saznajemo, insistirao PDP, koji je, tako|er,
Dodiku predlagao da preuzme vode}u

politi~ku ulogu u novonastaloj


krizi.
Lider ove partije Mladen Ivani} se ina~e, prema nezvani~nim informacijama, u Banjoj Luci
ve} smatra otpisanim
politi~arem. Prema informacijama do kojih je do{la
Slobodna Bosna, Ivani}a bi
na funkciji ministra inozemnih
poslova BiH uskoro mogao zamije-

niti Igor Davidovi}, nekada{nji glasnogovornik i {ef kabineta premijera RS


Milorada Dodika. Davidovi}, koji je, podsjetimo, u februaru 2000. godine imenovan za ambasadora Bosne i Hercegovine
u SAD-u, po struci je pravnik, govori
nekoliko jezika i ima odli~ne me|unarodne veze.
Pored Dodikove osobne procjene da
bi mu u ovom trenutku prihvatanje
ponude da postane mandatar Vlade RS
donijelo vi{e politi~ke {tete nego koristi,
njegovo imenovanje dovedeno je u pitanje i zbog toga {to je istog dana kada je
^avi} sazvao sastanak sa predstavnicima
politi~kih partija Okru`no tu`ila{tvo u
Banjoj Luci podiglo protiv njega optu`nicu za zloupotrebu entitetskog bud`eta
izme|u 1998. i 2000. godine. Optu`nica
(koja se ina~e temelji na revizorskom
izvje{taju iz 2001. godine, a ~ije je objelodanjivanje u ovom trenutku protuma~eno
kao vid politi~ke ucjene) tereti Dodika da
je za vrijeme svog mandata kao premijer
RS, u periodu od januara 1998. do
decembra 2000. godine, bez odluke vlade
naredio isplate sredstava i time o{tetio
bud`et RS za 6 miliona KM. Iza podizanja optu`nice, prema nekim informacijama, mogli bi stajati pojedinci iz SDS-a
bliski Tu`ila{tvu RS, koji su se obogatili
ilegalnom trgovinom nafte u RS, kojima
nikako ne odgovara ponovni Dodikov
povratak na vlast.
Kao mogu}eg mandatara nove vlade u
neformalnim krugovima spominjalo se i
ime Nikole [piri}a, iz SNSD-a, no njegova je kandidatura o~ito sra~unata da
napravi razdor unutar vrha SNSD-a.
Ostavka predsjednika Vlade RS
Dragana Mikerevi}a trebala bi biti
potvr|ena ustavnom procedurom, koja
podrazumijeva predlaganje novog mandata u periodu od deset dana od trenutka kada ostavka dobije puni legitimitet,
odnosno od dana kada je usvoji Narodna skup{tina RS. S obzirom da u Banjoj
Luci, po~etkom ove sedmice nije postignut dogovor, Mikerevi} (koji je
17.12. nakon novog vala sankcija podnio ostavku) ostaje premijer RS u
ostavci do izbora nove vlade. Ostavka
premijera RS uslijedila je, podsjetimo, dan nakon {to je visoki
predstavnik me|unarodne
zajednice u BiH Paddy
Ashdown smijenio nekoliko bezna~ajnih du`nosnika u RS, te najavio institucionalne promjene vojske i policije u RS, zbog
toga {to je BiH drugi put
ove godine dobila negativni
odgovor NATO alijanse za prijem BiH u program Partnerstvo za
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

23

UDAR IZ REPUBLIKE SRPSKE

mir.
Prema Ustavu RS, o ostavci premijera
moraju se izjasniti poslanici Narodne
skup{tine RS (zakazane za 28.12.) a
potom je predsjednik RS u roku od deset
dana du`an predlo`iti novog mandatara.
Ima li se u vidu da je sjednica parlamenta
zakazana za sami kraj decembra (nakon
~ega u januaru u Republici Srpskoj slijede
novi praznici), te{ko je o~ekivati da }e,

po~etkom narednog mjeseca, RS dobiti


novu vladu. Mandatar za sastav vlade,
prema Ustavu, ima rok od 40 dana da
predlo`i ~lanove svog kabineta.

MIKEREVI]
DO DALJNJEG
Nakon sastanka u Banjoj Luci ipak je
postalo jasnije da se SDS ne namjerava
povu}i iz dr`avnih institucija BiH. Pred-

sjednik RS Dragan ^avi}, u ime u~esnika


sastanka (Mladena Ivani}a, Dragana
Mikerevi}a, Milorada Dodika, Gorana
Milojevi}a, Petra \oki}a, Marka Pavi}a i
Milanka Mihajli}a) kazao je da su
ostavke ostalih srpskih predstavnika u
zajedni~kim organima BiH njihova privatna stvar. Ostavke koje su date li~ni su
~in odnosa prema situaciji i nije namjera
nikoga odavde da proizvodi krizu u RS i

PARALELA: PETRITSCH - ASHDOWN

Kako je Wolfgang Petritsch slomio


hrvatsku samoupravu?!
Posljednje mjere ameri~ke administracije i
Ureda visokog predstavnika u BiH protiv
du`nosnika u RS ponovo su aktuelizirale pitanje odnosa me|unarodne zajednice i poteza
koje je ona, proteklih godina, povla~ila u BiH.
Iako je visoki predstavnik Paddy
Ashdown demantirao da namjerava ukinuti Republiku Srpsku, jer to nije u njegovoj
nadle`nosti, nema sumnje da on, poput
svojih prethodnika, u hodu i izravno mijenja odredbe Dejtonskog sporazuma u
pravcu centralizacije BiH, izjavio je
nedavno njegov prethodnik Wolfgang Petritsch u razgovoru za Radio BBC, dodav{i
kako je sada krajnje vrijeme da se odlu~no
krene ka uspostavljanju jedinstvene BiH.
On je jo{ podsjetio na to da su, u vrijeme kada
se on nalazio na du`nosti visokog predstavnika u BiH, na udaru bili bosanski Hrvati. To je
tako|er izazvalo veliku krizu, ali su na
RAZLI^ITI ODGOVORI NA RU[ENJE USTAVA: Biv{i i aktuelni visoki
kraju Hrvati prihvatili ideju BiH kao jedinpredstavnici u BiH Wolfgang Pertitsch i Paddy Ashdown
stvene dr`ave. Ostali su jo{ Srbi, koji i
dalje `ive u iluziji da mogu da zadr`e nezasamoupravu. Istovremeno, Petritsch po~inje vjerovati da je
visnost unutar Bosne i Hercegovine, zaklju~io je Petritsch.
hrvatski problem najopasnija prijetnja Dejtonskom mirovnom
Usporedbe radi, podsje}amo na to kako je Ured visokog predsporazumu i svu svoju energiju usmjerava prema ovom pitanju.
stavnika u BiH za vrijeme Petritschevog mandata odgovorio na
Nakon smjene Ante Jelavi}a, vo|e HDZ-a, i jo{ nekoliko njegovih
stvaranje hrvatske samouprave u BiH, te na poteze koje je aktualni
~elnih ljudi, uslijedila je akcija upada u Hercegova~ku banku.
visoki predstavnik povla~io od dolaska u Bosnu u maju 2002. godine
Uvjerena da se preko ove banke prakti~no trebala finansirati
kad je u pitanju Republika Srpska.
hrvatska samouprava, me|unarodna zajednica je zaklju~ila da je
Uo~i odr`avanja op}ih izbora u BiH 2000. godine, odnosno u
najbolja stvar koja se mo`e uraditi presje}i nelegalne finansijske
vrijeme Petritschevog mandata, me|unarodna zajednica je bila
kanale i ostaviti hrvatsku samoupravu da sama izumre.
jedinstvena u stavu da u BiH trebaju podr`ati partije koje nemaju
Presijecanje kanala priliva novca preko ove banke u politi~kom
nacionalni predznak. Bave}i se isklju~ivo time kako da oja~aju
smislu izgledalo je kao uspjeh, ali na~in na koji je vo|ena akcija bio
multinacionalne partije, koje su `eljele da njihovi predstavnici u
je vi{e nego o~it primjer koliko sama me|unarodna zajednica,
Domu naroda nastupaju u ime stranke, a ne kao pripadnici jednog
najbla`e re~eno, lo{e funkcionira. Tada{nji OHR je bio ogor~en na
naroda, OSCE }e uo~i odr`avanja op}ih izbora u BiH donijeti odluku
to koliko je SFOR nespreman do~ekao reakcije Hrvata u Mostaru i
o na~inu imenovanja predstavnika u Dom naroda. U neformalnim
{to su njihovi ljudi maltretirani i dr`ani kao taoci. U narednim
razgovorima predstavnici me|unarodne zajednice tada su prizmjesecima uslijedilo je jo{ ve}e razo~arenje - Petritsch sigurno, u
navali da takva odluka donekle ugro`ava hrvatsku poziciju u BiH,
vrijeme kada je izvr{en upad u filijale Hercegova~ke banke i kada
ali ipak nisu bili svjesni posljedica koje }e uslijediti. Na izborima
je oduzeta prona|ena dokumentacija, nije vjerovao da }e kasnije
HDZ, upravo zahvaljuju}i ovoj odluci, dobiva ubjedljivo najve}i broj
zapo~eta istraga o finansijskim malverzacijama unutar
hrvatskih glasova. Na dan odr`avanja izbora ova stranka organizira
Hercegova~ke banke dati tako slabe rezultate. Nisu prona|eni
referendum, nakon ~ega je Petritsch ka`njava (zbog kr{enja
dokazi o kriminalnim transakcijama vode}ih HDZ-ovaca, kao {to se
izborne {utnje) smjenom njenih vode}ih du`nosnika. HDZ nakon
o~ekivalo. Me|utim, u politi~kom smislu projekat hrvatske
toga bojkotuje u~estvovanje u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti i
samouprave je slomljen, a pozicija HDZ-a je zna~ajno uzdrmana.
po~etkom marta 20001. godine progla{ava tzv. hrvatsku

24

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Ostavke, kriza, vanredni izbori

SVE ASHDOWNOVE SMJENE

Od Nikole Grabovca do Mirka [arovi}a


Jedan od prvih (pogre{nih) poteza koje je Paddy Ashdown
povukao, po dolasku na du`nost u BiH, bio je smjena Nikole
Grabovca, tada{njeg federalnog ministra finansija, po zapovjednoj
odgovornosti zbog kriminalnih aktivnosti u ministarstvu koje je tada
vodio, a ~ija je uloga u projektu slamanja hrvatske samouprave bila
vi{e nego dragocjena. Kada je nedavno, gostuju}i u jednoj TV emisiji, komentirao to {to je protiv jednog ~lana Predsjedni{tva BiH podneseno vi{e kaznenih prijava (misli se na Dragana ^ovi}a i prijave koje
su protiv njega podnesene u vrijeme dok je bio ministar finansija),
Ashdown je kazao da je to problem Suda, a ne visokog predstavnika(?!). Ako je to zaista tako, onda nije jasno za{to i u slu~aju
Grabovca nije Sudu prepustio utvr|ivanje njegove odgovornosti?
U narednim mjesecima uslijedile su nove odluke Paddyja Ashdowna koje }e se kasnije tako|er pokazati katastrofalnim! Kada je u
pitanju Republika Srpska, visoki predstavnik je u vi{e navrata pompezno najavljivao sankcije i
smjene, koje }e se nakon
toga pokazati potpuno irelevantnim. Od desetine smjena u RS do kojih je do{lo
njegovom intervencijom, sa
pozicija su u ovom entitetu
odlazili uglavnom nepoznati
du`nosnici i marginalni politi~ari. Izuzetak je jedino
Dragan Kalini}, nekada{nji
predsjednik Skup{tine RS,
smijenjen u paketu sa {ezdesetak
lokalnih funkcionera, za
^ASNO
koje
vjerovatno
druga~ije ne bi ni
POVLA^ENJE
~uli, po~etkom ljeta ove
UMJESTO SMJENE:
godine. Upravo zahMirko [arovi} sam je
valjuju}i Ashnapustio fotelju u
downu, u
Predsjedni{tvu BiH

Republici Srpskoj, recimo,


nije smijenjen Mirko [arovi}, nego je on sam
oti{ao sa du`nosti, ~ime je
izbjegao mogu}nost da
mu se zabrani dalje politi~ko djelovanje.
Uo~i odr`avanja samita NATO-a po~etkom ovog
mjeseca ponovo su najavljene spektakularne sankcije prema Republici Srpskoj, ali ni{ta se od toga
nije desilo.
Ashdown je, podsjetimo, umjesto ozbiljnih sankcija, pro{le sedmice,
zbog nesaradnje Republike Srpske sa TribuPRVA @RTVA ASHDOWNOVIH
nalom u Haagu, zatra`io
DVOSTRUKIH AR[INA: Dr. Nikola
ga{enje entitetskih minisGrabovac, smijenjeni dopredsjedtarstava odbrane i prenonik Vlade Federacije BiH
{enje njihovih nadle`nosti
na Ministarstvo odbrane
BiH, za {ta je rok ljeto ili jesen 2005. godine, te reformu policije do
marta naredne godine. Ashdown je, tako|er, zbog osobne odgovornosti za nesaradnju sa Tribunalom u Haagu, smijenio devet potpuno irelevantnih osoba iz RS. Ozbiljnost ~itavom najavljenom
poduhvatu ka`njavanja Republike Srpske dala je zapravo ameri~ka
administracija, dono{enjem odluke o tome da se rukovodstvu SDS-a
i PDP-a zabrani ulazak u SAD i zamrzavanjem ra~una SDS-a u SAD!
Zapravo je po prvi put u visokoj diplomatskoj komunikaciji
zaklju~eno da su SDS i PDP podjednako odgovorni za nehap{enje
ratnih zlo~inaca, zbog ~ega su te stranke i njihovi lideri sankcionirani na isti na~in.

SDS MU NUDIO PREMIJERSKU FUNKCIJU A ISTODOBNO PISAO OPTU@NICU:


Milorad Dodik, lider SNSD-a, najja~e politi~ke stranke u RS, na lokalnim izborima

u zajedni~kim institucijama BiH, kazao


je ^avi}.
Nesposobnost da se postigne nacionalni konsenzus o na~inu na koji }e
biti rije{ena najve}a politi~ka kriza u
RS od kraja rata u BiH na sastanku u
Banjoj Luci poku{ala se prevazi}i tako
{to je postignuta neka vrsta dogovora da
se u narednim danima (i sedmicama)
nastavi sa razli~itim vrstama pritisaka i
latentnim prijetnjama od strane politi~ara iz RS kako bi se tokom narednog
mjeseca za Republiku Srpsku postigla
{to prihvatljivija solucija u sklopu
odluke koju treba donijeti Komisija za
restrukturiranje policijskih snaga u
BiH. Me|utim, kona~na odluka o ustroju policijskih snaga te{ko da }e odgovarati srpskoj strani ~iji su se predstavnici u Komisiji od prvog dana energi~no opirali jedinstvenoj strukturi policije i ukidanju MUP-a RS.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

25

KARAD@I] - ASHDOWN, PONOVO

Predsjednik RS Dragan ^avi} posljednjih je nedjelja nekoliko puta zaprijetio visokom pr


objavljivanjem do sada nepoznatih dokumenata, odvra}aju}i ga od radikalnih poteza
na{ novinar prikupio je nepoznate informacije o poslovima koje je Ashdown tokom rata
vojni vrh sa Pala predvo|en Radovanom Karad`i}em

ASHDOWN U LOVU NA SV

DVA RATNA DRUGA: Radovan Karad`i} i Paddy Ashdown 1992. na Palama

^EKAJU]I PETI DUPLI


VISKI: Opu{teni
razgovor na Jahorini

Ashdown uhapsio a potom finansijsk

NAKON [TO JE ON U SB PRIZNAO DA JE NJEGOV BRAT RADOVAN P


26

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Za{to se visoki predstavnik pla{i prijetnji Dragana ^avi}a

redstavniku Paddyju Ashdownu


protiv politi~ara iz vrha SDS-a;
obavljao za zlo~ina~ki dr`avni i

Pi{e

Emir Hod`i}

M
VJEDOKE

jere koje je visoki predstavnik Paddy Ashdown


donio pro{le nedjelje prema
Republici Srpskoj simboli~ne su i neadekvatne, te ni na
koji na~in ne mogu uticati na prilike u
ovom entitetu. Naime, nakon vi{emjese~nih upozorenja da Vlada RS ne preduzima ni{ta u hap{enju ha{kih optu`enika, te da ve} devet godina opstruira
saradnju sa Tribunalom u Haagu i da bi
zbog toga mogla uslijediti smjena najvi{ih funkcionera SDS-a i ga{enje MUP-a
RS, javnost je o~ekivala konkretne poteze
visokog predstavnika. Me|utim, umjesto
toga uslijedila je smjena devetorice
lokalnih policijskih du`nosnika a ministarstvima odbrane i unutra{njih poslova
dat je period od nekoliko mjeseci da
izvr{e reformu policije i odbrane. Dakle,
mjere visokog predstavnika ne mogu se
nikako nazvati sankcijama, tvrdi za na{
list izvor blizak OHR-u i dodaje da su
Ashdownove mjere nesrazmjerne te`ini
krize koju je izazvalo rukovodstvo RS
udaljavaju}i BiH od evroatlantskih integracija.

PADDY JE OPRAVDAO
SVAKI DOLAR KOJI JE
DOBIO OD RADOVANA

REFORME NA TRAGU MONTHY


PYTONA: Ashdown je prije dvije
godine najavio i osobno promovirao
Buldo`er komisiju koja je trebala
uni{titi nacionalisti~ku birokratiju,
a od koje, naravno, nije bilo ni{ta

Postavlja se pitanje da li je Visoki


predstavnik isuvi{e bole}iv na rukovodstvo RS i, ako jeste, zbog ~ega je to tako?
Naime, me|u na{im dobro upu}enim
izvorima ima i onih koji vjeruju da je
prili~no ambivalentan odnos Ashdowna
prema ~elnicima SDS-a posljedica nikada
do kraja ra{~i{}enih veza {to ih je britanski lord uspostavio sa rukovodstvom RS
sredinom 1992. godine, kada je prvi put
(samoinicijativno) stigao u izvi|a~ku
misiju u BiH.
Na{i izvori veoma bliski rukovodstvu
SDS-a tvrde da ~elnici ove stranke
Ashdowna punu deceniju dr`e u {aci
kompromitiraju}im dokumentima koji
dokazuju da je biv{i {ef britanskih Liberala od rukovodstva RS dobijao ogromne
sume novca za svoje mirovne i diplomataske usluge, odnosno ratno lobiranje
za srpsku stvar.

ki uni{tio Luku Karad`i}a

PLA]AO RATNE USLUGE PADDYJA ASHDOWNA!!

Ni jedna kasa ne izda ni jedan dolar


a da se to negdje ne pribilje`i i da za tim
ne ostane pisani trag. Tako je bilo i u
slu~aju pla}anja Paddyja Ashdowna da
radi za srpsku stvar, tvrdi za na{ list biv{i
visoki funkcioner iz ratnog rukovodstva
RS koji je bio zadu`en za me|unarodne
odnose.
Paddy je svaki dolar koji smo mu
platili po{teno odradio, nastavlja na{
izvor koji je `elio da ostane anoniman i
dodaje: On se po~etkom 1993. godine
usprotivio lideru Laburista koji je tra`io
da se bosanskim Srbima postavi ultimatum nakon kojeg bi uslijedili zra~ni napadi na na{e linije snabdijevanja iz Srbije.
On se tako|e `estoko protivio podizanju
embarga na oru`je Armiji BiH. Zagovarao
je tezu da su rat u BiH zapo~eli muslimani
jednako koliko i Srbi i tvrdio da Srbi ne
dr`e koncentracione logore u kojima se
mu~e pripadnici drugih naroda.
O Ashdownovom anga`manu u korist
rukovodstva sa Pala za na{ list je prije dva
mjeseca govorio i brat ratnog zlo~inca
Radovana Karad`i}a, Luka Karad`i}. On
je tada u ekskluzivnom intervjuu za SB
kazao:
Visoki predstavnik me|unarodne
zajednice bio je na platnom spisku moga
brata i iza ~itave Ashdownove potrage za
Radovanovim bankovnim ra~unima stoji
ne{to sasvim drugo. Ashdown zapravo
grozni~avo poku{ava da se dokopa evidencije o finansijama koje su Srbi vodili
tokom rata ili bilo ~ega {to dokumentuje
da je novac iz ratnih fondova bosanskih
Srba upla}ivan na njegov ra~un za usluge
koje je pru`ao. Ako se Paddy dokopa ovih
dokumenata, onda }e Radovan na sudu od
dokaza imati samo svoju rije~ protiv njegove.

NEO^EKIVANA
AMNEZIJA LUKE
KARAD@I]A
Luka Karad`i} je za na{ list jo{ rekao:
Budite sigurni da nov~ani iznosi koje je
moj brat davao Paddyju nisu bili mali i za
to postoje dokazi. Osim toga, Radovan
mu je pla}ao i putne tro{kove kada je
dolazio na Pale. Paddy je tokom rata
Radovana izme|u ostalog savjetovao
kako da bolje pokrene diplomatske i public relation mehanizme za dobijanje rata.
Ashdown }e na kraju ipak morati da prizna kakvu je ulogu odigrao u Karad`i}evom {tabu u vrijeme rata i koliko je primao za svoje usluge.
Dva dana nakon ovog intervjua Luka
Karad`i} je uhap{en u Crnoj Gori na
osnovu presude suda u Nik{i}u po kojoj je
osu|en na 40 dana zatvora zbog izazivanja op{te opasnosti (pucanja na svadbi) u
Nik{i}u prije desetak godina.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

27

KARAD@I] - ASHDOWN, PONOVO

Budu}i da po zakonu sva djela po


prekr{aju zastarijevaju nakon dvije godine, bilo je vi{e nego jasno da je Ashdown izvr{io pritisak na crnogorsku policiju i pravosu|e, i ekspresno se osvetio
Luki. Mla|i Karad`i}ev brat je odmah
nakon hap{enja za jedan srbijanski list
izjavio kako zna da je rije~ o osveti. Me|utim, nakon izlaska iz zatvora promijenio je mi{ljenje. Do Luke Karad`i}a smo
ovaj put znatno te`e do{li jer je nakon
izlaska iz zatvora promijenio sve telefonske brojeve. U razgovoru je odavao
utisak upla{enog ~ovjeka, odbacuju}i sve
(pa i vlastite) tvrdnje da je njegovo
tamni~enje aran`irao Ashdown.
Ne vjerujem da to ima bilo kakve
veze s Ashdownom. Ja sam jo{ 1995. godine osu|en na kaznu zatvora od 40 dana
jer sam pucao na nekoj svadbi, a potraga
za mnom je samo privremeno zaustavljena. Tako mi je barem re~eno, ka`e nekoliko dana nakon pu{tanja iz zatvora mla|i
Karad`i} za SB.
Na na{e pitanje da li mu je poznato
gdje se nalaze priznanice koje dokazuju
da je Karad`i} pla}ao Ashdowna, Luka
Karad`i} ka`e:
Nemam nikakve informacije da li
takvi dokazi postoje i ne vjerujem da su u
posjedu rukovodstva RS-aa. Privatno znam
da je Ashdown radio za mog brata, to
potvr|uju i pisma njih dvojice koja je
Odbor za istinu o Radovanu Karad`i}u
objavio u okviru jedne knjige, ali nisam
nikada ~uo da postoje neke priznanice....
Tokom ovog razgovora sticao se utisak da je na{ sagovornik u zatvoru
do`ivio amneziju. Me|utim, ubrzo smo
saznali da je na Luku Karad`i}a tokom
njegovog boravka u zatvoru vr{en sna`an
pritisak da otkrije gdje se nalaze dokumenti koji kompromitiraju Ashdowna.
Luka je govorio da mu nije poznato i da
se najvjerovatnije nalaze kod njegovog
brata s ostalom ratnom arhivom. Ali,
kazna za nesaradnju je ubrzo stigla. Dvije
nedjelje po{to je zatvoren Luki Karad`i}u
je republi~ko ministarstvo finansija blokiralo ra~une njegove dvije firme. Pored
toga {to se u Beogradu bavi pekarskom
industrijom, mla|i Karad`i} je vlasnik i
firme Zdravo, koja se bavi proizvodnjom
i prodajom sokova. Na na{e pitanje da li
je ta~no da su mu firme do`ivjele krah,
Luka je kazao da je to njegova poslovna
tajna i da o tome ne bi govorio.
Na{ dobro upu}eni izvori navode da
su ra~uni ove dvije firme blokirani jer je
OHR sugerisao Ministarstvu finansija
Srbije da je to neophodno u~initi jer se s
tih ra~una finansira mre`a Radovana
Karad`i}a i da su to zapravo Radovanove,
a ne Lukine firme!
Nakon {to je najglasniji ~ovjek protiv

28

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

LUKA KARAD@I] O PONUDI BIV[EG AMERI^KOG


PREDSJEDNIKA

Radovan ne vjeruje
ponudi Jimmyja Cartera,
a ne vjeruje mu ni Bush!
Inicijativu biv{eg ameri~kog prednjim, dr. Borko \or|evi} bi morao da to
sjednika Jimmyja Cartera koji se nalazi
zna. Radovanov stav je poznat: ako treba
na ~elu Centra za mir i pravdu i Borka
uop{te da mu se sudi, onda to mogu da
\or|evi}a, plasti~nog hirurga iz SAD-a,
rade samo nacionalni sudovi. Ovu inicijada se uspostavi direktan kontakt s
tivu mla|i Karad`i} do`ivljava kao personalKarad`i}em i Mladi}em kako bi se nani prijedlog jednog ~ovjeka: To nije prijedgovorili da se predaju da bi im se sudilo
log iza kojeg stoji srpska dijaspora, nego
pred specijalnim odjeljenjem Ha{kog
isklju~ivo Borko \or|evi}. Ne znam ni
suda u Beogradu, moj brat ne}e prihkoliko bi sve to bilo sigurno. Jer, iako se
vatiti, ka`e za na{ list Luka Karad`i}.
\or|evi} poziva i na podr{ku i saradnju
Ovu inicijativu je poznati hirurg srpskog
biv{eg ameri~kog predsjednika Jimmyja
porijekla dr. \or|evi} predCartera, ne znamo kolika je
lo`io predsjedniku Srbije Bosnaga tog demokrate u
risu Tadi}u i premijeru Voadministraciji republikanca
jislavu Ko{tunici i oni su je
Georgea Busha. Posebno
ozbiljno prihvatili.
ako se ima u vidu i izjava
Me|utim, Luka Karad`i}
Pierrea Richarda Prospera,
je izri~it: Su|enje pred Haambasadora za ratne zlo{kim tribunalom - makar
~ine, koji se, u ime Bijele
ono i u njegovoj filijali u
ku}e, od te inicijative ve}
Beogradu za Radovana je
javno ogradio, zaklju~uje
neprihvatljivo! Ukoliko zaLuka Karad`i}...
ista poznaje mog brata i KARAD@I]EV LOBISTA: Jimmy Carter, biv{i
ako je bio u kontaktu s predsjednik SAD-a
Ashdowna u{utkan, pani~ne mjere u tom
smislu poduzeo je i njegov prijatelj
biznismen Mom~ilo Mandi}. On je u
posljednih nekoliko mjeseci u medijima
prozivao Ashdowna zbog ~ega su njegove firme u BiH do`ivjele krah i zbog
~ega je njegov sin Aleksandar Mandi}
zatvoren pod optu`bom da je ~lan
zlo~ina~ke organizacije.
Mandi} je, ina~e, tokom rata, kao {ef
Biroa RS u Beogradu, bio zadu`en da
politi~are iz inostranstva koji su lobirali
za srpsku stvar {alje kod Karad`i}a na
Pale. Prvi susret s Ashdownom Mandi} je
imao u augustu 1992. godine, u vrijeme
kada je bio ministar Karad`i}eve pravde sa sjedi{tem u zatvoru Kula. Ashdown je toga ljeta redovno u pratnji
Radovana Karad`i}a te Mi}e Stani{i}a
(ministra policije) na Kulu dolazio u najmanje dva navrata.

MANDI] STRAHUJU]I
OD OSVETE ASHDOWNA
POVUKAO INTERVJU
FTV-u
Mandi} je nedavno u razgovoru za na{
list kazao da se Ashdown u BiH pona{a
kao gospodar `ivota i smrti i da bi volio
da mo`e vi{e otkriti o njemu, me|utim, u

tome ga spre~ava ~injenica da mu je sin


Aleksandar u sarajevskom zatvoru prakti~no Ashdownov talac.
Pro{le nedjelje Mandi} se pred kamerama Federalne TV (u razgovoru s
novinarom magazina 60 minuta Damirom
Kaletovi}em) malo opustio i iznio nekoliko senzacionalnih pojedinosti o Ashdownovim poslovima sa paljanskim
vrhom u prvim mjesecima rata. Na dan
emitovanja priloga Mandi} i njegov
advokat Du{ko Tomi} pani~no su tra`ili
da se taj razgovor ne emituje budu}i da bi
on ozbiljno ugrozio polo`aj njegovog sina
pred po~etak su|enja na Sudu BiH!?
Upu}eni izvori navode i da je pretres
ku}a ljudi koji su bili vrlo bliski Karad`i}u
- Radomira Koji}a i Ranka Cicovi}a,
tako|er bio u cilju potrage za dokumentima koji ukazuju da je Ashdown
kao savjetnik bio i kreator odre|enih
Karad`i}evih akcija u ratu. Naime, u vrijeme kada je Ashdown {enlu~io po Palama
Cicovi} je bio {ef obezbje|enja Radovana
Karad`i}a, dok je Koji} bio komandant
brigade Vojske RS sa Pala. I jedan i drugi
su bili neposredni i neugodni svjedoci
poslovanja visokog predstavnika u BiH
Paddyja Ashdowna sa ratnim zlo~incem
Radovanom Karad`i}em!?

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

29

REFORMA POLICIJE

Pi{e

Adnan Buturovi}

rema pouzdanim informacijama


Slobodne Bosne, komesar Policijske misije Evropske unije
(EUPM) Kevin Carty i predsjedavaju}i Komisije za restrukturiranje policije Wilfried Martens dostavit }e kona~an plan organizacije policije na dr`avnom nivou visokom predstavniku Paddyju Ashdownu i dr`avnom
premijeru Adnanu Terzi}u po~etkom januara naredne godine. Isti izvori tvrde
kako EUPM ne}e odustati od plana o pet
policijskih regija u BiH, koje je predlo`ila
Uprava policije Federalnog MUP-a. Isto
tako evidentno je da delegacija MUP-a
Republike Srpske ne}e odustati od svog
prijedloga da se postoje}i entitetski MUPovi i policija ustroji na isklju~ivo
etni~kom principu. To je, ukaratko, sa`etak vi{emjese~nih konsultacija i oficijelnih razgovora o reformi policije BiH
koji su se vodili od Sarajeva do Brisela,
od Mostara do Br~kog!

TIHI]: GORA@DE JE
SVAKAKO NA[E
SLIJEPO CRIJEVO!
Ostalo je nepoznato da su tokom
dvomjese~nih beskorisnih natezanja me|unarodnih i doma}ih policijskih predstavnika na sastancima zatvorenim za
javnost podr{ku prijedlozima srpskog
pomo}nika ministra sigurnosti u Vije}u
ministara Dragana Mekti}a i ministra
policije RS Darka Matija{evi}a davali
ministar sigurnosti Bari{a ^olak i Mehmed @ili}, savjetnik za unutra{nju politiku bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
Sulejmana Tihi}a. Na zaprepa{tenje predsjedavaju}eg Komisije Belgijanca Martensa i njegovog prvog suradnika Irca
Cartya, @ili} i ^olak su tokom pregovora
u nekoliko navrata podr`ali Mekti}ev prijedlog prema kojem se jedinstvena policija treba ustrojiti u devet etni~ki ~istih
regija uz policijski distrikt Sarajevo. Tako
su SDA, SDS i HDZ razmatrali plan po
kojem bi svaki narod dobio po tri policijske regije na osnovu postoje}e nacio-

nalne strukture stanovni{tva u regiji, dok


bi multietni~nost dr`avne policije simbolizirala policija u Sarajevu!?.
Tokom razgovora SDA-ov policijski
jastreb @ili} je vi{e puta detalje etni~ki
podijeljene policije dogovarao sa svojim
{efom Sulejmanom Tihi}em, posebno
oko isto~nobosanske policijske regije.
Naime, dok je @ili} insistirao da policijski centar bude u Gora`du, Mekti} je tra`io
da to bude Fo~a. Na kraju je Tihi} poru~io
kako je Gora`de ionako slijepo crijevo
i napravio ustupak pregovara~ima iz
Republike Srpske. Prema ovom propalom
planu, MUP RS bi komandovao sa tri
regije gdje su Srbi ve}inski narod, dok bi
pod FMUP-om bilo {est regija: tri
ve}inski bo{nja~ke i tri ve}inski hrvatske.
Entitetska ministarstva bila bi pot~injena
Ministarstvu sigurnosti BiH i time bi se
garantirala policija na dr`avnoj razini.
Dok su se pred mapom BiH doministar
Mekti} i penzionirani savjetnik @ili}
uporno dogovarali oko vlastitog plana
policijskog ustroja, ministar ^olak je
povremeno gledao koliko je policijske
teritorije ostavljeno Hrvatima.
Kada su se me|unarodni reformatori
policije uvjerili da }e se SDS, SDA i HDZ
uvijek lako sporazumjeti o podjeli svega
u BiH, pa i policije, Carty i Martens su uz
prijetnje i pritiske doma}im policajcima
stavili na glasanje plan o pet policijskih
regija. Za prihvatanje plana je glasalo 12
~lanova, a sedam ~lanova (iz RS) je bilo
protiv.
Prijedlog plana koji je dostavila
Uprava policije FMUP-aa jedini je koja
ispunjava evropske standarde i uz manje
korekcije EUPM-aa smatramo da treba biti
prihva}en bez obzira na protivljenje jedne
strane, rekao je komesar Carty i time
okon~ao dalje iscrpljuju}e pregovore u
kojem se tri zara}ene policijske strane
nikada ne bi dogovorile o etni~ki mije{anoj policiji na razini dr`ave.

Pro{le nedjelje okon~ani su v


Komisije za reformu policije u B
belgijski premijer Wilfried M
pregovora svoj prijedlog po
predstavniku u BiH; na{ novi
budu}a, po evropskim standar

POLICIJA BEZ ET

Nacionalisti Matija{evi}, @ili} i ^olak d


EVROPA TRA@I JEDINSTVENU POLIC
30

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Evropa pokopala plan nacionalista

vi{emjese~ni pregovori unutar


BiH kojima je predsjedavao biv{i
Martens, koji je po okon~anju
oslao na arbitra`u Visokom
inar otkriva kako }e izgledati
rdima, ustrojena policija u BiH

EVROPA REKLA SVOJE:


Jedinstvena policija u BiH

Plan pet policijskih regija temeljen je


na multietni~koj, socijalnoj i broj~anoj
strukturi lokalnog stanovni{tva, a prema
popisu stanovni{tva iz 1991. godine,
potom na sporazumu Vije}a Evrope o pet
ekonomskih regija u BiH koje su prihvatile sve ovda{nje op}ine. Zadovoljen je
i evropski standard male i efikasne policijske birokratije, {to ne bi bilo mogu}e uz
postojanje deset policijskih regija.
Centri regija bit }e u Sarajevu,
Mostaru, Zenici, Tuzli i Banjoj Luci iako
je prvi prijedlog EUPM-a bio da posebnu
regiju ~ini Distrikt Br~ko, a da Zeni~kodobojski kanton i dio Republike Srpske
uz cestovni koridor M-17 prema Bosanskom Brodu u|u u tzv. sarajevsku regiju. Me|utim, od toga se ipak odustalo
zbog nedopustivo velikog broja op}ina
koje bi stvarale neefikasan operativni sistem rada policije i ogromnu administraciju. Na ~elu svake regije bit }e
postavljen policijski komesar. Pet komesara }e operativne policijske akcije na
razini vi{e regija i dr`ave dogovarati sa
dr`avnim koordinatorom uniformisane i
krim-policije. Druge policijske poslove
koji se ti~u kriminala u regiji, komesar }e
obavljati uz obavje{tajnu asistenciju
Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), Agencije

za za{titu informacija (SIPA), Interpola


BiH, EUPM-a, nadle`nog tu`ila{tva,
Ureda Financijske policije i Uprave za
indirektno oporezivanje.

KOLIKO ^IJIH
POLICAJACA

Odbijaju}i usagla{eni plan FMUP-a i


EUPM-a ministar policije RS Darko
Matija{evi} je izazvao politi~ku krizu,
koja svakako ide naruku politici Srpske
demokratske stranke, ~iji predsjednik
Dragan ^avi} ~vrsto podr`ava dalje postojanje entitetskih ministarstava.
Ministar Matija{evi} je unedogled
davao prijedloge kako bi se po njegovom
mi{ljenju otklonila opasnost od navodne
dominacije policajaca Bo{njaka i Hrvata
u pet policijskih regija. Na kraju je tvrdio
da se plan mo`e prihvatiti tek kada se
provede novi popis stanovni{tva. Jedan
moj kolega je upitao Matija{evi}a da li on
`eli ve}inski srpsku policiju ili efikasnu
policijsku organizaciju koja je uvjet za
priklju~enje Evropskoj uniji? Kada je
ministar odgovorio potvrdno da `eli ovo
prvo, mi smo ga suo~ili sa kona~nim zakonskim rje{enjima koja }e biti dostavljena dr`avnom Parlamentu ~im gospoda
Terzi} i Ashdown svojim potpisima verifikuju Plan organizacije policije na
razini dr`ave, ka`e u razgovoru za
10.000 POLICAJACA BEZ
list visoki policijski zvani~nik
POSLA: Tako }e se
EUPM-a.
sada{nji broj od 17 hiljada
Prema tvrdnjama na{eg izvora iz
EUPM-a, me|unarodni policajci
ovla{tenih slu`benika
bez obzira na Matija{evi}evo odbipolicije u oba entiteta
janje plana posao oko organizovanja
vjerovatno smanjiti na
policije definitivno su zavr{ili, tako
ukupno {est hiljada
da se ve} u narednom mjesecu ukipolicajaca, uklju~uju}i i pet daju entitetska i kantonalna minipolicije. U prijedlogu
jedinica specijalne policije. starstva
Zakona BiH o jedinstvenoj strukturi
Ove jedinice }e biti
policijskog djelovanja uveden je
smje{tene u operativnim
evropski standard prema kojem
jedan ovla{teni policajac dolazi na
centrima regija
hiljadu stanovnika u urbanim sredinama, a u ruralnim podru~jima jedan
policajac je raspore|en na dvije hiljade stanovnika. Tako }e se sada{nji
broj od 17 hiljada ovla{tenih slu`benika
policije u oba entiteta vjerovatno smanjiti na ukupno {est hiljada policajaca,

TNI^KIH GRANICA

dogovarali se o etni~koj podjeli policije


CIJU RASPORE\ENU U PET REGIJA!
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

31

REFORMA POLICIJE

PET REGIONALNIH CENTARA POD JEDNIM KROVOM

Kriterij je nacionalna struktura


iz 1991. godine
Policijska misija Evropske unije
(EUPM) usaglasila je sa FMUP-om da u
Isto~nu policijsku regiju sa centrom
u Sarajevu (povr{ina 7.554 km2 i 749.620
stanovnika) u|u sarajevske op}ine
Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari
Grad, Ilid`a, Vogo{}a, zatim Ilija{,
Kalinovik, Pale, Han Pijesak, Rogatica,
Sokolac, Trnovo, Gora`de, Fo~a, Rudo,
Vi{egrad, ^ajni~e, Breza, Had`i}i, Vare{ i
Olovo. Gledaju}i statisti~ki, na podru~ju
ove regije 2003. godine po~injeno je 8.727
kivi~nih djela, bilo je 2.218 saobra}ajnih
nezgoda i 5.981 slu~aj naru{avanja
javnog reda i mira.

Dvadeset hercegova~kih op}ina ~ine


Ju`nu policijsku regiju (povr{ina
12.519 km2 i 490.379 stanovnika).
Pored Mostara, kao sjedi{ta operativnog centra, ovoj regiji pripadaju
Bile}a, ^apljina, Gacko, Grude,
Jablanica, Konjic, [iroki Brijeg, Ljubinje
Ljubu{ki, Neum, Nevesinje, Posu{je,
Prozor, Stolac, Trebinje, ^itluk, Livno,
Tomislavrad i Glamo~.
Pro{le godine je u ovoj regiji izvr{eno
2.827 krivi~nih djela, desile su se 5.083 saobra}ajne nezgode i 2.420 slu~ajeva
naru{avanja javnog reda i mira.

Prema broju stanovnika i veli~ini teritorije


Zapadna policijska regija obuhva}a
14.754 km2 i preko milion stanovnika u dvadeset i dvije op}ine. Regionalni centar Banja
Luka u policijskoj nadle`nosti }e imati op}ine:
Bosanska Dubica, Bosanska Gradi{ka,
Bosanski Novi, Kotor Varo{, Lakta{i, Prijedor,
Prnjavor, Skender Vakuf (Kne`evo), Srbac,
[ipovo, Biha}, Bosansko Grahovo, Bosanska
Krupa, Bosanski Petrovac, Cazin, Drvar,
Mrkonji} Grad, Velika Kladu{a, Klju~ i Sanski
Most. Broj po~injenih krivi~nih djela 2003.
godine iznosio je 7.903, saobra}ajnih nezgoda
je bilo 7.828 i naru{avanja javnog reda i mira
8.708 slu~ajeva.
Sjeverna policijska regija sa centrom u Tuzli pokriva teritoriju od 7.529 km2 i
975 hiljada stanovnika. U ovu regiju ulaze
op}ine Zvornik, Gra~anica, Od`ak, Modri~a,
Bosanski [amac, @ivinice, Vlasenica,
Ugljevik, [ekovi}i, Srebrenik, Srebrenica,
Ora{je, Lukavac, Lopare Kladanj, Kalesija,
Grada~ac, Br~ko, Bratunac, Bijeljina i
Banovi}i.
Tokom pro{le godine u ovoj regiji je
po~injeno 6.945 krivi~nih djela, bilo je 6.409
saobra}ajnih nezgoda i 7.552 naru{avanja
javnog reda i mira.

PET POLICIJSKIH OBLASTI: Prijedlog EUPM-a koji je razbjesnio nacionaliste

uklju~uju}i i pet jedinica specijalne


policije. Ove jedinice }e biti smje{tene u
operativnim centrima regija.
Procenat nacionalne zastupljenosti
ovla{tenih policajaca odre|ivat }e se na
osnovu ukupnog broja stanovnika u pet
regija {to zna~i na osnovu 1,8 miliona
Bo{njaka, 1,3 miliona Srba i 766 hiljada
Hrvata. Pored toga, u policijskim strukturama }e biti zastupljen i manji procenat
nacionalnih manjina kojih je prema
popisu iz 1991. godine bilo 331 hiljada.
Tako }e u svakoj policijskoj regiji biti
zaposleno 43 posto Bo{njaka, 31 posto

32

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Srba, 18 posto Hrvata i 7,7 posto nacionalnih manjina.


Na istom principu nacionalne zastupljenosti bit }e uposleni i takozvani policajci bez ovla{tenja. Radi se o radnicima
uprave kojih po posljednjim podacima
ima 4.859 i ~iji broj }e u Agenciji za policijsku upravu (APU) biti smanjen na oko
~etiri hiljade zaposlenih i opslu`ivat }e
kompletne policijske strukture na razini
dr`ave i regija, ka`e na{ sugovornik iz
EUPM-a.
Obrazla`u}i efikasnost ponu|enog
plana ministru Matija{evi}u, savjetniku

Peta Centralna policijska regija


obuhvata 904 hiljade stanovnika i 8.227
kvadratnih kilometara. Sa centrom u Zenici
policajci }e pokrivati op}ine Doboj, Bosanski
Brod, Bugojno, Busova~u, Donji i Gornji Vakuf,
Travnik, Novi Travnik, Kakanj, Vitez,
Zavidovi}e, @ep~e, Fojnicu, Derventu, Visoko,
Kupres, Maglaj Te{anj, Tesli}, Jajce, Kiseljak
i Kre{evo. Tokom pro{le godine na podru~ju
ove regije je po~injeno 4.868 krivi~nih djela,
bilo je 7.055 saobra}ajnih nezgoda i 6.064
slu~aja naru{avanja javnog reda i mira.
@ili}u i ministru ^olaku, komesar
EUPM-a, Irac Carty ih je upitao kako
mo`e do}i do egzaktnog podatka o stepenu organiziranog kriminala? Budu}i
da nije dobio odgovor, Carty im je objasnio da taj podatak ne postoji iz jednostavnog razloga jer se obavje{tajni policijski podaci razmjenjuju izme|u policajaca koji odr`avaju prijateljske veze,
dakle neslu`benim putem. Samo ovakav
ustroj, prema mi{ljenju komesara
EUPM-a, mo}i }e osigurati da svi podaci
o kriminalu dolaze u jedan policijski
obavje{tajni centar.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

33

DARKO MATIJA[EVI], PONOVO

Na{ novinar istra`io je pozadinu sukoba izme|u ministra policije RS Darka Matija{evi}a i
RS Radomira Njegu{a; ko je spre~avao hap{enje osumnji~enih za ra

POLICIJSKI SUKOB MATIJA[EVI


Ministar Matija{evi} opstrukcijom
policije u BiH {titi svoje ratne kole
SRJ koji su po~inili zlo~ine u BiH i
Pi{e

Emir Hod`i}

edan od najve}ih krivaca za aktuelnu krizu u Republici Srpskoj je ministar unutra{njih poslova Darko
Matija{evi}, tvrdi za na{ list izvor iz
vrha SDS-a!
Matija{evi} u kojeg, ina~e, predsjednik SDS-a Dragan ^avi} ima bezgrani~no
povjerenje, la`ima i zakulisnim radnjama
uvukao je u problem i Ministarstvo
odbrane RS, a pri tome je ve} ranije u
MUP-u RS napravio potpuno rasulo.
Matija{evi} je nakon mnogobrojnih
sastanaka Komisije za reformu policije
redovno posje}ivao predsjednika ^avi}a i
obja{njavao mu kako isklju~ivo zahvaljuju}i njegovom (Matija{evi}evom) anga`manu i nepokolebljivom stavu ne}e do}i
do ukidanja MUP-a RS, ni do bilo kakvog
kompromisa. Ina~e, na sastancima Komisije Matija{evi} je isklju~ivo iznosio
privatno mi{ljenje i nikada nije svoje stavove imao potrebu usaglasiti sa ~lanovima Komisije iz RS.
Na{ izvor iz Banje Luke isti~e da je
postojalo kompromisno rje{enje restrukturiranja policijskih snaga po kojem bi
regionalni centri policije ostali unutar
granica entiteta a na njihovom ~elu bi se
nalazio jedan direktor policije. Me|utim,
Matija{evi} je nakon svakog zasjedanja
Komisije odlazio kod ^avi}a i pobjedonosno mu se hvalio da je zaustavio
svaki proces nestanka MUP-a RS.
Na{ izvor iz vrha MUP-a RS tvrdi da
se ovo ministarstvo nalazi u potpunom
rasulu i da mnogi na~elnici CJB nemaju
povjerenja u Matija{evi}a, naro~ito nakon
smjene direktora policije Radomira Njegu{a. Iz tih razloga je nedavno na~elnik

34

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

OBRA^UN KOJI JE DOBIO MINISTAR: Darko Matija{evi} (lijevo), ministar MUP-a RS


uspio se osloboditi svog prvog saradnika Radomira Njegu{a (desno), direktora
policije RS

CJB Doboj Mladen Mi~i} dao ostavku.

ZA[TO JE OTI[AO
NJEGU[
Na{ izvor otkriva i zbog ~ega je biv{i
direktor Njegu{ jo{ po dolasku Matija{evi}a na ~elo MUP-a pao u nemilost
ministra. Prije svega, Njegu{ se protivio
dolasku vojnih kadrova (iz biv{e JNA) u
Ministarstvo unutra{njih poslova, na
~emu je Matija{evi} (ina~e biv{i {ef kabi-

neta ministra odbrane Manojla Milovanovi}a) insistirao. Tako|er, odmah po


dolasku Matija{evi}a na ~elu MUP-a
Njegu{ je pokrenuo postupak hap{enja
oko 350 Srba koji su optu`eni za ratne
zlo~ine u Hrvatskoj i za kojima su raspisane me|unarodne potjernice, ali Matija{evi} je odmah zaustavio taj proces. Na{
izvor tvrdi da je ministar policije RS s
ve}inom osumnji~enih zlo~inaca prijatelj
i da se ~esto u Banjoj Luci mo`e vidjeti u

Beogradski obavje{tajac u ratu protiv BiH

i biv{eg direktora policije MUP-a


atne zlo~ine

I]-NJEGU[
m reforme
ege iz Vojske
i Hrvatskoj!
dru{tvu pukovnika Rajka Radulovi}a,
koji se tako|er nalazi na tom spisku.
Nedugo potom Matija{evi} je, tra`e}i
Njegu{evu smjenu, skup{tinskom Odboru
za kontrolu i pra}enje rada policije i
vojske uputio dopis u kojem je protiv
direktora policije iznio te{ke optu`be.
Tvrdio je da Njegu{ opstruira saradnju sa
ha{kim Tribunalom, potom da prijeti
potencijalna opasnost da mediji ponovo
po~nu negativno pisati o njemu (Njegu{u)
i na kraju da se nedovoljno zala`e u procesu reforme policije, odnosno da nedovoljno {titi interese Republike Srpske.
Radomir Njegu{ je prije najavljene
smjene podnio ostavku i ve} je bio vi|en
na mjestu savjetnika zamjenika ministra
sigurnosti BiH Dragana Mekti}a. Me|utim, Matija{evi} je i tu umije{ao svoje prste: prije nego {to je Njegu{ dobio rje-

OBAVJE[TAJNE [IFRE

Matija{evi} je izmislio
5 hiljada Srba ubijenih
u Sarajevu!
Koliko je Matija{evi} vje{t
manipulator, svjedo~i i i plasiranje pri~e o ratnim zlo~inima
nad Srbima u Sarajevu. Na{
izvor iz vrha MUP-a RS tvrdi da
gra|u na koju se poziva
Matija{evi} o ubijenih pet hiljada Srba jo{ niko nije vidio, niti
je ona bilo kome pokazana. Isti
izvor navodi da postoje izjave
ljudi koji su 1992. godine
napustili Sarajevo, ali da kartoni li~nih karata navodno ubijenih pet hiljada Srba iz Sarajeva na koje se predstavnici
vlasti RS pozivaju jo{ nigdje nisu vi|eni.
Prema tvrdnjama na{eg izvora, Matija{evi}
{enje za to mjesto, sa ~im se slo`io i premijer Adnan Terzi}, Matija{evi} se orkestriranom kampanjom u SDS-u zalo`io
da Njegu{ kao ~ovjek koji radi protiv
interesa RS nikako ne mo`e biti savjetnik
dr`avnog doministra sigurnosti. Potom je
uslijedilo i Matija{evi}evo lobiranje kod
zvani~nika OHR-a uz tvrdnje da je
Njegu{ nepouzdana osoba. Epilog
svega bio je da je Njegu{evo imenovanje
u Ministarstvu sigurnosti u Vije}u ministara definitivno propalo. Iz istog izvora
doznajemo da bi se, u slu~aju da nije na
vrijeme napustio mjesto direktora policije, Njegu{ na{ao na Ashdownovom

HAP[ENJE ZLO^INACA

Pandurevi} prekinuo
razgovor sa Matija{evi}em!
Matija{evi} je ina~e spreman na saradnju sa Tribunalom, ali da hap{enje zlo~inaca
ne vr{e njegove policijske jedinice. Na taj
na~in je tokom pro{le nedjelje u Haag
poku{ao izru~iti Vinka Pandurevi}a,
optu`enog za ratne zlo~ine u Srebrenici. Na{
dobro obavije{teni izvor tvrdi da je MUP
Srbije proslijedio Matija{evi}evom kabinetu
adresu i kontakt telefon Pandurevi}a, nakon
~ega je uslijedilo obra|ivanje Pandurevi}a.
Me|utim, Pandurevi} u razgovoru sa
Matija{evi}em nije htjeo pristati ni na kakvu
vrstu pogodbe. Navodno je uz so~ne psovke
Pandurevi} prekinuo razgovor sa Matija{evi}em.

GDJE SE KRIJE: Vinko Pandurevi}

tom pri~om `eli da prebaci odgovornost na


drugu (federalnu) stranu i skrene pa`nju s
obaveza koje je ha{ki Tribunal postavio pred
MUP RS.
pro{lonedjeljnom spisku smijenjenih
policijskih du`nosnika.

MATIJA[EVI]EVE
VEZE U BRISELU
Na{ izvor isti~e da Matija{evi} u`iva
puno povjerenje predstavnika me|unarodne zajednice {to kod upu}enih izaziva
veliko ~u|enje s obzirom da on nije
ispunio ni jedno svoje obe}anje dato na
po~etku mandata (prije pola godine) o
hap{enju ha{kih optu`enika. Pored toga
{to ne hapsi ha{ke zlo~ince, Matija{evi}
taktizira i kod hap{enja 160 Srba protiv
kojih je Kantonalni sud u Sarajevu podigao optu`nice za ratne zlo~ine. Naime,
pouzdano se zna da ve}ina tih osoba `ive
na teritoriji Isto~nog Sarajeva, te Trebinja
i Bijeljine. Me|utim, na{ izvor tvrdi da je
Matija{evi} upla{en brojnim anonimnim
prijetnjama koje mu sti`u posljednjih
nedjelja. Ucjene dolaze od kriminalnih
grupa koje su poznate policiji a {to je i
glavni razlog da Matija{evi} na svaki, pa
i kra}i put, ide u pratnji specijalne protivoklopne jedinice.
Osim toga ima isklju~ivo povjerenje
u vojne kadrove koje je okupio oko
sebe. Prvi savjetnik mu je Mile [u{ljik,
koji je dobio policijski certifikat i
slu`benu legitimaciju iako mu to kao
vojnom licu po zakonu ne pripada. On je
jo{ prije dva mjeseca preuzeo ve}i dio
operativnih funkcija koje su pripadale
Njegu{u. Matija{evi} ga je poslao i tri
nedjelje na teren u Bijeljinu kako bi
do{ao do saznanja kakve su Karad`i}eve
veze u ovom kraju.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

35

PROPALI BIZNIS STOLJE]A

Prije tri godine spektakularno je najavljena jedna od


najve}ih poslijeratnih investicija u BiH - ulazak
strate{kog partnera iz Norve{ke u hercegova~ko
ribogojili{te Blagaj; posljednjih mjeseci mje{ovita
bosansko-norve{ka firma Norfish do`ivljava
potpuni poslovni i finansijski slom ~ije je razloge
istra`io na{ novinar

NORVE[
Foto: Mario Ili~i}
Pi{e

Mirsad Fazli}

ekada jedna od najuspje{nijih i


najatraktivnijih firmi iz oblasti
proizvodnje ribe u biv{oj Jugoslaviji Ribogojili{te Blagaj
u procesu dokapitalizacije
2000. godine transformisano je u Norfish
Blagaj Ltd. To je bila jedna od prvih firmi
u BiH gdje je bosanskohercegova~ki kapital udru`en sa stranim, u ovom slu~aju
norve{kim, kapitalom. S obzirom na
bogatu tradiciju, te idealne lokacije i
uslove za proizvodnju ribe, ali i na
~injenicu da jedini u BiH pored Tropica iz
Banje Luke imaju fabriku za preradu
slatkovodne ribe, Norfish je trebao postati vode}i proizvo|a~ ribe na Balkanu. I
dok i velike i male firme koje se bave
uzgojem ribe u BiH posluju manje-vi{e
uspje{no, Norfish, u kojem glavnu rije~
imaju vode}i uzgajiva~i ribe najrazvijenije ribarske sile na svijetu Norve{ke, prakti~no je doveden pred ste~aj.

RIBA RIBI
GRIZE GLAVU

RIBOLOV U MUTNOM: Magnar Ottesen zastupao je norve{ki kapital u Norfishu

Ribogojili{te Blagaj osnovano je


pedesetih godina pro{log stolje}a i kao
takvo odr`alo se sve do 2000. godine
kada je preko ekonomskog odjela norve{ke ambasade u BiH prona|en strani

Hercegova~ke ribe ugu{ile se u 4 mil


dugovanja bosansko-norve{ke firme
36

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Kako je propalo ribogojili{te Norfish

KA BITKA ZA NERETVU
investitor - Norwegen Balkan Invest SA
iza kojeg je stao Norfund Norve{ki investicioni fond za zemlje u razvoju. Ovaj fond osnovan je
krajem devedesetih godina sa ciljem
da kreditira, ili investira zajedno sa
norve{kim firmama koje su bile
spremne u}i u poslovne projekte u
zemljama kakva je BiH. Ukupna
investicija iznosila je 4,1 milion KM,
a budu}i da 2000. godine proces privatizacije jo{ nije po~eo, da bi se
omogu}ilo strano investiranje i{lo se
na dokapitalizaciju Ribogojili{ta Blagaj u ~emu su pripomogli tada{nji
politi~ki mo}nici. Tako su strani
investitori postali ve}inski vlasnici od
oko 75 procenata firme nazvane Norfish, dok je dr`ava zadr`ala oko 25 procenata vlasni{tva u firmi.
Poslovni koncept bio je baziran na
pretpostavci da }e Norfish zahvaljuju}i
u~e{}u Norve`ana imati otvoren pristup
tr`i{tu Evropske unije. Me|utim, do
dana dana{njeg Norfish nije izvezao ni
kilogram ribe na evropsko tr`i{te. Umjesto planirane proizvodnje od 1.000 do
1.500 tona ribe godi{nje, firma je u 2001.
godini proizvela simboli~nih 450 tona
ribe da bi u 2003. godini proizvodnja
pala na 320 tona. Za ovakvo stanje direktor Norfisha Sanel [ari}, koji je na to
mjesto stigao iz Ambasade Norve{ke u
BiH (gdje je radio kao prevodilac),
optu`uje dr`avne i federalne institucije.
U prvom redu Ured za veterinarstvo BiH.
Ministarstvo za poljoprivredu, vodopriredu i {umarstvo osnovalo je 2000.
godine Ured, koji prakti~no nije ni{ta
uradio do polovine pro{le godine kada su
na ~elne pozicije imenovani Jozo Bagari}
i Nihad Ferovi}. Mi se nadamo da }emo
uz njihovu pomo} dobiti certifikat i
izvozni broj za zemlje Evropske unije,
ka`e [ari}.
Direktor [ari} obja{njava kako je
firma (pro)pala ve} u prvoj godini posto-

liona maraka
NORFISH!

janja. Naime, stvorene su zalihe koje se


nisu mogle izvesti u zemlje EU-a, a
doma}e tr`i{te bilo je prezasi}eno.
Riba je prodavana budza{to da bi se
oslobodio prostor, a na taj na~in
oborena je cijena i ugro`eni su ostali
proizvo|a~i ribe u BiH. Takvim
poslovanjem Norfish je u protekle tri
godine stvorio dugovanja od blizu 4
miliona KM uklju~uju}i i plate uposlenicima za proteklih sedam mjeseci. U strukturi neizmirenih obaveza
Norfish najve}a dugovanja ima
prema ve}inskim vlasnicima. NBIju, koji je 39 postotni vlasnik, Norfish duguje 800.000 KM, a dugovanja Norfundu, koji je 35-postotni
vlasnik firme, kre}u se oko 2,3
miliona KM. Sva nepokretna
imovina Norfisha pod hipotekom
je Vakufske banke kojoj firma
duguje 400 hiljada KM, a 355 hiljada KM Norfish duguje IGA-i,
Agenciji za osiguranje pri izvozu.
Drugim rije~ima, obaveze Norfisha skoro su se izjedna~ile s
ulaganjima stranih investitora
koja su 2000 i 2001. godine
iznosila 4,1 milion KM. Na na{e
POKU[AJ SPA[AVANJA FIRME: Zapisnik sa
pitanje da li su se strani investiSkup{tine dioni~ara NBI-ja odr`an u Norve{koj
tori kreditno zadu`ivali, [ari} je
odgovorio da ne zna.
SKANDINAVSKA VEZA

Hercegova~ke ribe
obo`avaju hranu iz
Danske!?
U proizvodnji ribe najve}i tro{kovi, oko
70 procenata, otpadaju na riblju hranu. S
tim u vezi valja ista}i kako Norfish riblju
hranu nabavlja isklju~ivo od danskog proizvo|a~a BioMar ~ija hrana je najskuplja na
tr`i{tu. Ta~no je da hranu nabavljamo
od BioMara isklju~ivo zbog kvalitete,
ka`e direktor [ari} koji tvrdi da nema
nikakvog uslovljavanja od strane norve{kih
vlasnika kad je u pitanju nabavka riblje
hrane. Naime, jedan od vlasnika BioMara je
norve{ki naftni gigant Norsk Hydro ali,
prema [ari}evim rije~ima, to je tako velika
kompanija da su BioMar i Norfish za njih
sitne ribe. Mi BioMaru dugujemo
250.000 KM za isporu~enu hranu i oni

su spremni otpisati nam polovinu tog


novca kako bi firma pre`ivjela i stala na
svoje noge, ka`e [ari}. Prema tvrdnjama
na{eg izvora koji je `elio ostati anoniman,
~itav posao oko nabavke i kupovine hrane
dogovara se u Norve{koj, odnosno Danskoj.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

37

PROPALI BIZNIS STOLJE]A

Me|utim, iz zapisnika sa vanredne


Skup{tine dioni~ara odr`ane krajem
novembra pro{le godine u Berganu u
Norve{koj jasno se vidi da je NBI podigao kredit od 8 miliona norve{kih kruna
(oko 2 miliona KM) od skandinavske
banke Nordea Bank.

PARE SU IZGUBLJENE
U kakvom se bezizlaznom polo`aju
nalazi Norfish, najbolje ilustruje citirani
zapisnik sa vanredne Skup{tine dioni~ara,
sazvane na zahtjev predsjednika Skup{tine Ovea Grehna, koji je tom prilikom
podnio ostavku. Na toj sjednici razmatrana je ponuda Kivac Company, ruske
firme iz Karelena koja je bila spremna
preuzeti oko 75 procenata akcija Norfisha. Prema onome {to stoji u zapisniku,
ruska firma Kivac bila je spremna dati
garanciju na 75 procenata kredita od 8
miliona kruna koju je NBI podigao od
Norde Bank ra~unaju}i na akcije u NBI.
Rusi su tako|er bili spremni otkupiti
odre|eni broj akcija {to bi im zajedno sa
garancijom osiguralo 75 procenata akcija
u dru{tvu. Akcije su bili spremni platiti
kada firma Nofish Blagaj bude poslovala
pozitivno.
Mislim da nije mogu}e prodati akcije drugome obzirom da se Norfish nalazi
u veoma te{koj situaciji i da je potrebno
najmanje 2,5 miliona KM da bi
firma bila dovedena u likvidno
stanje. NBI je vlasnik 39,3 procenta ukupnog kapitala Norfisha koji
iznosi oko 2,5 miliona KM. Dakle,
NBI posjeduje oko 982.500 KM i
taj iznos pokriva tek polovinu
kredita za koji se NBI zadu`io,
naveo je biv{i predsjednik
Skup{tine Grehn. On je jo{ dodao
da je situacija te{ka, da su pare
izgubljene, te kako bi NBI trebao
sklopiti ugovor sa ruskom firmom
o preuzimanju kompanije. Po svemu sude}i, takav ugovor nije potpisan, a sam direktor [ari} rekao
je kako su pri~e o navodnoj prodaji Norfisha Rusima ~ista {pekulacija. [to se ti~e Rusa, od toga
nije bilo ni{ta, niti }e biti, rekao
nam je [ari} ne znaju}i da u posjedu imamo zapisnik sa Skup{tine
dioni~ara koji smo citirali.

BITKA ZA DR@AVNI KAPITAL

Direktor [ari}
je la`ov i petljanac!
Kantonalna agencija za privatizaciju Hercegova~ko-neretvanskog kantona
odbacila je ponudu norve{kog Norfunda
i NBI-a za privatizaciju preostalih 28,3
posto dr`avnog kapitala u Norfishu jer
su ga `eljeli otkupiti za jednu marku, pri
tome ne nude}i nikakve nove investicije
i sa namjerom daljeg otpu{tanja radnika, ka`e direktor Kantonalne agencije za
privatizaciju Alija Tipura. Prema njegovim
rije~ima, nakon dokapitalizacije i ulaska
stranog kapitala u tom preduze}u nije
napravljeno ni{ta pozitivno. Svake godine
Norfish je iskazao negativno poslovanje, a stalni gubici i{li su na teret kapitala. Tako je nominalni kapital Norfisha
umanjen za ~etiri puta. Dr`avnih 28,3
posto vlasni{tva prije ~etIri godine vriNorfisha koje su u vlasni{tvu dr`ave.
Sukladno tome, Kantonalna agencija za
privatizaciju Hercegova~ko-neretvanskog
kantona u junu ove godine raspisala je
tender, a kao jedini ponu|a~ prijavio se

SANACIJA KOJE
NEMA
Prema [ari}evim rije~ima,
norve{ki investitori su napravili
program za izlazak firme iz krize
koji se sastojao od otpisa dugova i
novih investicija uz uslov da u
procesu privatizacije do|u do preostalih 30 procenata vlasni{tva

38

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

U VRIJEME OPTIMIZMA I NADE: Rasim Kadi},


predsjednik Liberala BiH, tokom predizborne
kampanje obi{ao je i ribnjak u Blagaju

jedilo je 1,7 miliona KM, a danas svege


400 hiljada KM, ka`e Tipura navode}i
kako je bilo i politi~kih pritisaka da se
dr`avni kapital proda norve{kim investitorima. Oni nisu ponudili ni{ta. Cijena od 1
KM bila je neprihvatljiva. Tra`ili su
otpu{tanje radnika, a ve} su sa 48 spali
na tridesetak radnika.
Odnosno da zapo{ljavaju radnu
snagu na odre|eno vrijeme. Jedina
stvar koju su ponudili bila je isporuka
riblje hrane vrijedna 750 hiljada KM {to
se ne mo`e smatrati investicijom,
ka`e Tipura dodav{i da je direktor
Norfisha Sanel [ari} la`ov i petljanac kad
tvrdi da su norve{ki investitori ponudili
KAP-u sanaciju firme i nove investicije od
5,5 miliona KM.
norve{ki Norfund. Mi smo KAP-uu predstavili program sanacije koji se zasnivao
na otpisu potra`ivanja ve}inskih vlasnika
firme, te na novim investicijama u iznosu
od 5,5 miliona KM, te o~uvanje postoje}eg broja radnika, ka`e [ari}
navode}i da je Agencija odbila
ponudu Norfunda zbog ponu|ene
cijene za privatizaciju dr`avnog
kapitala od 1 KM. Drugi problem
je bio sa radnicima, ka`e [ari}.
Nakon toga Norfund se `alio
nadle`nim institucijama koje su
~itav predmet vratile Komisiji
KAP-a a ona je ponovo odbacila
ponudu Norfunda. U me|uvremenu, preostali radnici i rukovodstvo Norfisha zaprijetili su da }e
prestati hraniti ribu ukoliko se
dr`avni kapital ne proda Norve`anima. To se, ipak, nije desilo. Na
na{e pitanje za{to su Norve`ani
koji su ionako ve}inski vlasnici
tako zainteresovani za otkup dr`avnog kapitala u firmi koja je
doslovno pred ste~ajem, [ari} je
odgovorio da je lak{e privu}i strani
kapital ako se dr`ava ne pojavljuje
kao vlasnik, zaboravljaju}i pri
tome da je u Norfishu zapravo
ve}inski upravo strani kapital koji
firmi nije donio ni{ta dobro. Prema
njegovim rije~ima, nakon neuspjele privatizacije Norve`ani }e
poku{ati i sa nekim alternativnim
rje{enjima kako bi se sa~uvala
firma, ali o tome je jo{ uvijek rano
govoriti.

Evropa, odmah

HISTORIJSKA
DEKLARACIJA
Pro{le sedmice u glavnom gradu Albanije
Tirani odr`an je sastanak lidera zemalja
Balkana nakon kojeg je potpisana zajedni~ka
deklaracija. U dokumentu, koji neki analiti~ari
ve} nazivaju historijskim, stoji da su lideri
Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,
Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore spremni krenuti naprijed, ukazati po{tovanje zemljama u susjedstvu i pokrenuti otvoreni dijalog
kako bi se prona{ao na~in za o~uvanje multietni~kog, multukulturnog i multireligijskog okru`enja, a sa svrhom o~uvanja mira. Samit u
Tirani organizovan je na inicijativu generalnog
direktora UNESCO-a Koichira Matsuure a
doma}in je bio albanski predsjednik Alfred
Moisiu.

SPECIJALNA
PROPAGANDA
List European Voices je objavio kako }e
mirovna misija EU u BiH koristiti posebne
tehnike vr{enja utjecaja na gra|ane. Timovi psihologa ~ine i dio snaga Althea, a neimenovani
izvor je novinarima ovog lista govorio o specijalnim tehnikama koje uklju~uju kori{tenje radio

programa i li~nih kontakata s lokalnim stanovni{tvom kako bi uvjerili ljude u BiH da Unija
`eli dosegnuti dugotrajan mir u zemlji. Koncept
o upotrebi PsyOps tehnika, kako se nazivaju ove
tehnike, u EU misijama jo{ uvijek je tajni dokument koji je sa~injen u sjedi{tu EU snaga. U

40

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Vije}e Evrope, vrhovno tijelo Evropske unije koje se


naredne godine iza}i }e u javnost s izvje{tajem o kr{e
na Kubi me|u kojima se nalazi i dvadeset

Vije}e Evrope priprema


ameri~ke vojske u zatvoru
Pi{u

Nid`ara Ahmeta{evi}
i Danka Savi}

amal al-H
Harith je Britanac koji
je u martu ove godine oslobo|en
sa tri druga zarobljenika, tako|er iz Velike Britanije, iz
vojne baze Guantanamo Bay na
Kubi. Njih trojica od osloba|anja
koriste svaku priliku da govore o
de{avanjima iza `ica ameri~kog
vojnog logora. U oktobru ove godine
podigli su i tu`bu protiv SAD-a
tra`e}i od{tetu od 10 miliona dolara.
Pentagon za sada negira svaki navod
o zlostavljanju zato~enika.

[OKANTNE I NEPRIHVATLJIVE AKCIJE


Ameri~ka politika je da tretiramo
sve zatvorenike i provodimo istrage,
kada god je to potrebno, u skladu s
ameri~kim zakonima, rekao je major
Michael Shaver, glasnogovornik
Pentagona. Svjedo~enja oslobo|enih
pak ukazuju na brojna kr{enja ljudskih prava na {to od osnivanja logora
upu}uje niz organizacija i civilnih
udru`enja. O kr{enjima ljudskih prava
u ovom logoru Jamal al-Harith je
pro{le sedmice svjedo~io pred panelom Vije}a Evrope govore}i kako
su ga ~uvari u zatvoru tukli, mu~ili,
dr`ali u kavezu i davali mu pokvarenu
hranu. ^itaju}i svoju izjavu napisanu
na deset stranica, al-Harith je opisao
dvije godine boravka u logoru
Guantanamo Bay kao period stalnog
zlostavljanja, poni`avanja, 15-satnih
ispitivanja, i fizi~kog zlostavljanja
koja su mu, prema njegovim rije~ima,
ostavila o`iljke na tijelu.
Al-Harith je rekao i da je odbio
primiti injekciju za koju nije znao koji
ima efekat te kako je bio lancima
ograni~en u kretanju. Opisao je i kako
ga je pet mu{karaca, koji su nosili
{ljemove, za{titna odijela i {titove,
pretukli. Sko~ili su na mene i po~eli

me {utati i udarati, rekao je 37-godi{nji web dizajner i otac troje djece


iz Manchestera. Nakon toga sam
stavljen u izolaciju na mjesec dana.
Al-Harith je svjedo~io i kako su ga
naj~e{}e dr`ali u `i~anom kavezu te
da je hrana koju ~uvari daju zatvorenicima ~esto imala datum koji je
potvr|ivao da je rok za upotrebu davno pro{ao. Nekada su stra`ari dovodili razjarene pse koji su stajali i
lajali ispred kaveza.
Al-Harith je uhap{en u Afganistanu u oktobru 2001. godine. I danas tvrdi da je nevin te da je u trenutku hap{enja putovao kroz region
kako bi stigao do Pakistana i obavio
vjerski obred. Nijedan od ~etiri
oslobo|ena Britanca nikada nije
optu`en, ali nijednom nikada nije bio
omogu}en pristup advokatima, kao
{to je slu~aj sa ve}inom pritvorenika
u Guantanamu. Robert Lizar, alHarithov advokat, zatra`io je od panela Vije}a Evrope da u svom
izvje{taju strogo osude ameri~ko
pona{anje prema zato~enicima u
Guantanamu koje je nazvao potpuno
{okantnim i neprihvatljivim u me|unarodnim normama. Njihove akcije
su bli`e onima kojima se koriste kidnaperi i banditi nego akcijama koje
koriste dr`ave sa jakom tradicijom
sloboda.

ZLOSTAVLJANJA SE
NASTAVLJAJU
Al-Harith je panelu Vije}a Evrope
rekao i da za vrijeme dugih ispitivanja
nije mogao obavljati nu`du u zasebnoj prostoriji nego na mjestu gdje se
zatekao. Ispri~ao je da je od njega vi{e
puta uz prijetnje tra`eno da prizna
zlo~ine koje nije po~inio. Sli~ne
optu`be iznesene su u memorandumu
FBI-ja koji posjeduje agencija The
Associated Press. U memorandumu
stoji da ameri~ko ministarstvo odbrane nije uradilo ni{ta na osnovu FBI
pritu`bi o jako agresivnim istragama o kojima svjedo~e prijave dobijane jo{ od 2002. godine. Tu se citira

Evropa, odmah

bavi nadzorom po{tivanja ljudskih prava, po~etkom


enju ljudskih prava zato~enika u ameri~koj vojnoj bazi
tak gra|ana zemalja koje su ~lanice Unije

o{tru osudu postupaka


u Guantanamo Bay na Kubi
trebala biti kori{tena
kao izgovor za naru{avanje osnovnih ljudskih prava, prava na
su|enje i prava na vladavinu zakona. Na
stotine ljudi za koje
nema dokaza da su
krivi zatvoreno je u
Guantanamo Bayu,
rekao je. Prema svim
navodima, zlostavljanja se nastavljaju.
U oktobru pro{le
godine i grupa ~lanoNEHUMANI USLOVI: Zatvor Guantanamo na Kubi va Evropskog parlamenta tra`ila je od EU
neimenovani ameri~ki marinac koji je da poja~a pritisak na SAD kako bi se
FBI promatra~ima rekao da su neka osigurao human tretman zato~enika u
ispitivanja zatvorenika dovela do toga Guantanamu. Pitanje po{tivanja ljudda su oni zavr{ili na podu u polo`aju skih prava u ovom logoru adminisfetusa jau~u}i od bolova. Me|unaro- tracija George W. Busha je dodatno
dni komitet Crvenog kri`a ovog iskomplikovala daju}i zato~enicima
mjeseca je optu`io metode ispitivanja status nelegalnih boraca {to zna~i
kojima se slu`e u ameri~kom zatvoru. da nisu vojnici (u tom slu~aju bi bili
U izvje{taju MKCK navedene su tretirani po @enevskoj konvenciji),
sumnje da se lije~nici i medicinsko niti su obi~ni kriminalci koji bi trebali
osoblje koji su u logoru na raspola- odgovarati pred porotom na krivi~ganju zatvorenicima tako|er lo{e nom sudu u SAD-u. Vlade zemalja
odnose prema njima te da kr{e medi- ~iji dr`avljani se nalaze na Kubi u
cinsku etiku.
logoru uglavnom izbjegavaju sukob
Kevin McNamara, koji je predsje- sa SAD-om, izuzev Britanije, Austradavao saslu{anjem pro{le sedmice lije i, do neke mjere, [vedske, koji se
pred Vije}em Evrope, rekao je kako bore da njihovi gra|ani budu pu{teni
globalna borba protiv terorizma ne bi ili predati doma}im vlastima.
VANESSA REDGRAVE U AKCIJI

Guantanamo je
monstruozan
eksperiment!
U Velikoj Britaniji od januara ove godine postoji organizacija Guantanamo
komisija za ljudska prava koju su osnovale poznata glumica Vanessa Redgrave i
njena sestra Corin. Desetog decembra oni su organizovali skup tra`e}i vi{e prava
za zato~enike na Kubi. Ti ljudi pate `ive}i `ivot bez pravde, bez pravednog
su|enja i mogu}nosti osloba|anja, i to mora biti promijenjeno. To je eksperiment kojim se ispituje koliko javno mnijenje mo`e toleristati kr{enja ljudskih prava, rekla je Vanessa Redgrave.

njemu se predla`e da se koristi sli~an metod koji


koristi i NATO. U Bosni vidimo upotrebu
PsyOps kao na~in da promoviramo etni~ku
toleranciju i nagovorimo ljude da predaju
nelegalno oru`je, rekao je za EV neimenovani
visoki vojni zvani~nik EU.

NOVI IZVJE[TAJ
O SRBIJI
I CRNOJ GORI
Vije}e Evrope ove sedmice je izdalo najnoviji, {esti po redu izvje{taj o stanju u Srbiji i Crnoj
Gori. Izvje{taj je rezultat rada specijalnog
izvje{ta~a, a usvojio ga je Komitet ministara.

Izvje{taj se vrlo iscrpno bavi ispunjavanjem


obaveza koje je ova zemlja preuzela ulaskom u
Vije}e 2003. godine. Tako|er se ispituje stanje u
Vojvodini gdje je prijavljen veliki broj incidenata
u kojima su `rtve pripadnici raznih manjinskih
grupa. Nagla{ena je va`nost saradnje s
Me|unarodnim tribunalom u Haagu, posebno
kada je rije~ o hap{enju osumnji~enih za ratne
zlo~ine.

^UDO U CRNOJ
GORI
Kako prenose lokalni mediji, ribari i nekolicina gra|ana luke Bar u Crnoj Gori tvrde da je
pro{li utorak u poslijepodnevnim satima u luku
uplovio kit duga~ak desetak metara. Prema njihovim rije~ima, kit je plivao uz samu luku oko
sat vremena, a potom isplovio. Dokeri i ribari
ka`u da ne pamte da je ikada prije kit uplovio u
barsku luku. U kotorskom Institutu za biologiju
mora nisu mogli dati precizan sud da li se radi o
vrsti koja `ivi u Mediteranu.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Smjena na ~elu Centralne banke BiH Za{to su poresk

IMPRESIVNI USPJEH ODLAZE]EG


GUVERNERA PETERA NICHOLA

Krajem naredne sedmice okon~at }e se sedmogodi{nji


mandat Peteru Nicholu, guverneru Centralne banke BiH - jednom od rijetkih me|unarodnih du`nosnika koji je svojim
anga`manom u BiH zadobio nepodijeljene simpatije svih
gra|ana BiH. Kada je Nichol prije sedam godina do{ao u CB
BiH, zatekao je obeshrabruju}e stanje: valutni pluralizam
(~etiri ravnopravne valute u upotrebi), skromne devizne rezerve dr`ave (120 miliona KM), potpuno uru{en bankarski sistem te zastarjeli i pri tom duboko korumpirani platni promet
preko Slu`be dru{tvenog knjigovodstva - SDK. Ono {to je
prije sedam godina izgledalo beznade`no, danas je u gotovo
besprijekornom stanju: konvertibilna marka je superiorno
potisnula valute iz susjednih dr`ava, devizne rezerve su

42

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

porasle dvadeset puta (ne 20 posto - nego 20 puta!), bankarski


sistem je me|u najstabilnijim u regiji, a raniji sistem platnog
prometa (SDK) zamijenjen je najsuvremenijim platnim
prometom koji se obavlja preko komercijalnih banaka. Uspjeh
Nicholovog kabineta je nesumnjiv i zavre|uje sve ~estitke.
Pored te`ine ura|enog posla, fascinira lako}a s kojom je
Nichol provodio ove komplicirane operacije na monetarnom
bankarskom tr`i{tu BiH. Njegov sedmogodi{nji mandat protekao je bez ijedne afere, ijedne ozbiljne sumnje!
Posljednjih petnaestak godina kroz BiH je prodefilirala
cijela armija inostranih eksperata, ali sumnjamo da su i~iji
rezultati mjerljivi s u~inkom guvernera Centralne banke BiH
Petera Nichola.

ki dosjei jo{ uvijek tajna Isplata invalidnina preko komercijalnih banaka MMF objavio podatke o inflaciji u evropskim zemljama

PORESKI DOSJEI
MORAJU BITI
DOSTUPNI
JAVNOSTI
Ombudsmeni Federacije BiH Vera
Jovanovi}, Branka Raguz i Esad Muhibi}
preporu~ili su federalnoj Vladi da uskladi
dva zakona sa Zakonom o dostupnosti
informacija. U pitanju je Zakon o krivi~nom postupku i Zakon o poreskoj
upravi koji nisu uskla|eni sa Zakonom o
slobodnom pristupu informacijama jer su
unaprijed isklju~ili obavezu davanja
va`nih informacija iz krivi~ne evidencije i
podataka o poreskom obvezniku.
Preporuka ombudsmena je toliko
opravdana da je gotovo i nije potrebno
dodatno obrazlagati: pitanje nije trebaju se
li uskladiti ovi zakoni nego kome je odgovaralo da podaci iz poreske biografije
pojedinaca i preduze}a budu progla{eni
dr`avnom tajnom.
Tokom proteklih godina u BiH je
otkriveno nekoliko hiljada fiktivnih firmi
preko kojih su razdu`eni cijeli konvoji
{lepera s visokotarifnom robom. Pokrenuto je puno istraga, ali u pravilu s blijedim ishodom. Veletrgovci su se pravdali
da nisu znali kome prodaju robu niti su
imali na~ina da provjere poresku historiju
svoga kupca. U nekim slu~ajevima to je
samo izgovor, ali u nekim nije - zbilja,
otkud bi neki veletrgovac mogao znati je li
kupac njegove robe ozbiljan privrednik ili
okorjeli kriminalac kada podatke iz njegovog poreskog dosjea poreska uprava
~uva poput najstro`e tajne?
Dostupnost podataka iz poreskih
dosjea potrebno je uskladiti i zbog jo{
jednog zakonskog propisa koji se tek
odnedavno po~inje primjenjivati. Rije~
je o Zakonu o javnim nabavkama kojim
je predvi|eno da svaka dr`avna institucija javno ogla{ava nabavke i tako
svim privrednicima omogu}i sudjelovanje na natje~ajima za dobivanje
posla kod najve}eg poslodavca, tj
dr`ave. Primjenom ovog zakona iz
poslova s dr`avom napokon su isklju~eni oni koji dr`avi neuredno pla}aju
porez. Kako podaci o poreskim obveznicima do sada nisu bili dostupni,
nerijetko se de{avao apsurd da najve}e
poslove dr`ava dodjeljuje onima koji
joj ne pla}aju porez!

ODLUKOM VLADE FEDERACIJE


PO[TANSKA BANKA
OSU\ENA NA PROPAST!
Prema pouzdanim informacijama na{eg lista, Vlada Federacije BiH priprema
odluku prema kojoj }e isplatu penzija i invalidnina borcima i porodicama poginulih boraca umjesto Javnog preduze}a BH Po{ta ubudu}e obavljati komercijalne
banke. Na ovaj na~in BH Po{ta }e ostati bez godi{njeg prihoda od 2,5 miliona
KM, no va`nije od toga su negativne posljedice koje }e ta odluka imati po Po{tansku banku koja }e nakon ovakve odluke definitivno ostati bez bilo kakve perspektive. Naime, nakon invalidnina, treba o~ekivati da se i redovne penzije po~nu
ispla}ivati preko komercijalnih banaka a potom i komunalne usluge, nakon ~ega
}e Po{ta i njena banka ostati bez bilo kakvih ozbiljnijih prihoda.
BH Po{ta se proteklih nekoliko godina subvencionirala iz dobiti BH
Telecoma (100 miliona KM!) i tim je novcem izgra|ena zavidna infrastruktura od
preko 400 {alterskih ispostava {irom Federacije BiH. Ispostave Po{te nalaze se ne
samo u svakoj op}ini nego i u velikom broju naselja pa ~ak i udaljenih sela koja
su kilometrima daleko od sjedi{ta komercijalnih banaka. Tako razvijena infrastruktura pru`a idealnu osnovu za potpuno preuzimanje poslova isplate penzija i
pla}anja komunalnih usluga {to je trebala biti temeljna djelatnost Po{tanske
banke.
Dodjeljivanjem ovih poslova komercijalnim bankama koje su listom u privatnom vlasni{tvu, Vlada Federacije BiH ne samo da je ugrozila poslovanje BH
Po{te i Po{tanske banke, nego je i korisnike invalidnina izlo`ila nepotrebnom
maltretiranju i gubljenju vremena. Nakon ovako nerazumne odluke, Po{tanska
banka mo`e slobodno proglasiti ste~aj.
BiH U GRUPI EVROPSKIH DR@AVA S NAJNI@OM
INFLACIJOM

MMF objavio podatke o inflaciji


u evropskim zemljama
Prema podacima Me|unarodnog monetarnog fonda, inflacija u BiH, koja prosje~no
iznosi 2,3 posto na godi{njem nivou, spada me|u najni`e u cijeloj Evropi. Samo sedam
evropskih dr`ava ima ni`u stopu inflacije od BiH ali neznatno u rasponu od 1 posto ([vicarska) do 2 posto ([vedska). Prosje~na stopa inflacije u evropskim dr`avama iznosi 6,35
posto. Me|u dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije, najni`u stopu inflacija ima BiH,
zatim Makedonija, Hrvatska, Slovenija (sve ispod 10 posto) dok jedino Srbija i Crna Gora
bilje`i ozbiljniju inflaciju od blizu 50 posto godi{nje.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

43

Sretan Bo`i} i Nova 2005. godina


44

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Raiffeisen bank
Danijela Ozme 3
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 44 02 72,
44 29 64, 21 49 00
Fax: +387 33 21 38 51
E-mail: RBBHINFO@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
www.raiffeisenbank.ba

Po{tovani ~itaoci,
Pozivamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12
mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3,
Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE RZBABA2S, s
naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da
po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o.
Slobodna Bosna
^ekalu{a ~ikma 6
71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 140 EUR
Polugodi{nja: 70 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 240 USD


(avio po{ta)
Polugodi{nja: 120 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja 360 USD
(avio po{ta)
Polugodi{nja: 180 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

POSEBNA CIJENA PRETPLATE


ZA NJEMA^KU!
Godi{nja pretplata za ~itaoce u
Njema~koj iznosi 100 EUR!
Informacije: Tel. ++6152 / 977-516
Fax ++ 6152/ 177-980
Post fah 1770, 64507 GROSS GERAU
Deutschland

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

45

LOKALNI IZBORI, POST FESTUM

Politi~ke partije masovno


prekrajaju izbornu volju
gra|ana BiH: 219
op}inskih vije}nika
izabranih na posljednjiim
izborima odbilo je prihvatiti osvojeni mandat
op}inskog vije}nika
Pi{u

Vedrana Maglajlija i
Belma Buljuba{i}

oliti~ki trik Stranke za BiH od


prije ~etiri godine kada je na
lokalnim izborima za op}inu
Stari Grad za nosioca liste kandidirala tada{njeg predsjednika
i osniva~a Stranke Harisa Silajd`i}a (!) u
me|uvremenu je prerastao u vrlo rasprostranjenu epidemiju: na posljednjim
lokalnim izborima ~ak 219 izabranih
kandidata odbilo je prihvatiti osvojeni
mandat!
Bez sumnje, radi se o identi~nom
obrascu prevare glasa~a budu}i da je
ogromna ve}ina me|u tih 219 izabranih
vije}nika unaprijed znala da ne}e
preuzeti osvojeni mandat - naj~e{}e zbog
sukoba interesa ili neke druge zakonske
smetnje.
Lista od 219 izabranih vije}nika koji
nisu prihvatili mandat uskoro }e se znatno uve}ati - najvjerovatnije za jo{ 120
izabranih op}inskih vije}nika! Kako smo
doznali u Izbornoj komisiji BiH, 120
vije}nika zatra`ilo je pravno tuma~enje
oko svog izbora zbog sumnje da se
nalaze u sukobu interesa. U najve}em
broju slu~ajeva rije~ je o potpuno ~istoj i
jasnoj poziciji, no izabrani vije}nici iz
nekog razloga ipak tra`e pravna
tuma~enja.
Ovoliki broj zahtjeva za pravnu
pomo} u Izbornoj komisiji BiH obrazla`u dvojako: u nekim slu~ajevima
Zakon o sukobu interesa zbilja ostavlja
prostora za razli~ite interpretacije, no u
znatno ve}em broju slu~ajeva radi se o
poku{aju kupovanja vremena potrebnog izabranim vije}nicima da procijene
isplati li im se prihvatiti osvojeni mandat.

KOM[I]
U TRILEMI
Najslikovitiji primjer za ovu ra{irenu
pojavu prona{li smo u slu~aju Ive
Kom{i}a, dopredsjednika Socijaldemokratske unije, koji je na posljednjim

46

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

UZALUD VA

lokalnim izborima izabran za op}inskog


vije}nika Stari Grad. Kom{i} se me|utim
nalazi u sukobu interesa, budu}i da je
ranije izabran za ~lana Upravnog odbora
Sarajevskog univerziteta.
Situacija je dakle potpuno jasna:
Kom{i} se ve} kod preuzimanja mandata
morao opredijeliti izme|u ove dvije
funkcije, no on je to ipak propustio u~initi
a kako bi se za{titio od eventualnih
sankcija, uputio je zahtjev Izbornoj
komisiji u kojem tra`i obja{njenje nalazi
li se u sukobu interesa! Iskusnom politi~kom liscu kakav je Kom{i} ova situacija je kristalno jasna i njegova molba za
pravnu pomo} sra~unata je s drugim
ciljem. Kom{i}, naime, ima realne izgleda
da bude izabran u Gradsko vije}e na profesionalnu i dobro pla}enu funkciju predsjednika Gradske skup{tine koja podrazumijeva ~itav niz standardnih funkcionerskih privilegija, poput upotrebe slu`benog
automobila, bogate reprezentacije,
pla}enih telefonskih ra~una i sl. U slu~aju
da Kom{i} bude izabran na ovu atraktivnu (lezi-hljebu-da-te-jedem) funkciju,
on }e bez razmi{ljanja podnijeti ostavku

^ak 120 op}inskih vije}


na ~lanstvo u Upravnom odboru Sarajevskog univerziteta. No, u slu~aju da mu
ova funkcija kojim slu~ajem izmakne,
sasvim je izvjesno da }e vratiti osvojeni
mandat op}inskog vije}nika i ostati u
Upravnom odboru Sarajevskog univerziteta! Kom{i}u dakle ne treba nikakvo pravno poja{njenje iz Izborne komisije BiH nego mu treba jo{ malo vremena u
kojem }e se konstituirati op}inska i gradska vlast!
Kom{i}ev manevar s tra`enjem pravne pomo}i isuvi{e je providan i, kako
smo uspjeli saznati, Izborna komisija }e
ga uzeti u postupak prije nego {to se
okon~a konstituiranje Gradske skup{tine
Sarajeva. Neslu`beno doznajemo da }e
Kom{i}u biti izre~ena kazna zabrane
~etverogodi{njeg kandidiranja - dakle
identi~na kazna kakva je primjerice
nedavno izre~ena op}inskom na~elniku
Stari Grad Fehimu [kalji}u. Pod-

sje}amo, na lokalnim izborima 2000.


godine [kalji} je izabran za op}inskog
vije}nika, a kasnije i za na~elnika
op}ine. Nekoliko mjeseci kasnije, na
raspisanim op}im parlamentarnim izborima, [kalji} se na{ao na listi za kantonalnu Skup{tinu, s ambicijom da u
slu~aju izbornog trijumfa njegove partije
(Stranka za BiH) bude biran za guvernera Sarajevskog kantona. To se me|utim nije desilo, pa je [kalji} vratio
osvojeni mandat kantonalnog zastupnika, opredijeliv{i se za bolje pla}enu
funkciju op}inskog na~elnika. Ovaj nesvakida{nji izborni manevar Izborna
komisija je okvalificirala kao flagrantan
primjer kr{enja izbornih pravila i
propisa, pa je [kalji}u izre~ena kazna
~etverogodi{nje zabrane kandidiranja za
bilo koju izbornu funkciju. Identi~na
kazna izre~ena je i Nadi [evo, ranijoj
na~elnici op}ine Prijedor, koja je odbila

Suspenzija bira~a

AM TRUD, BIRA^I
prihvatiti osvojeni mandat poslanika u
Narodnoj skup{tini Republike Srpske.
Ista mjera izre~ena je i dvojici kandidata
iz SDA, Besimu Halilovi}u i Mustafi
Strukaru.

PREKRAJANJE
IZBORNE VOLJE
Uprkos primjeni ovako strogih izbornih sankcija, izborne zloupotrebe nisu eliminirane. Dapa~e, u me|uvremenu su
poprimile razmjere prave izborne epidemije. U Izbornoj komisiji BiH tvrde da
}e dosljedno {tititi dignitet izbornog
procesa i da }e kazniti sve izabrane
vije}nike za koje se utvrdi da su prekr{ili
izborna pravila. ^lanica Izborne komisije
BiH Lidija Kora} za Slobodnu Bosnu
ka`e da je rije~ o masovnoj pojavi koja,
ako ne bude sprije~ena, mo`e sna`no
doprinijeti gubljenu povjerenja glasa~a u
izborni proces.
Sistem otvorenih listi kakav primjenjujemo u BiH daje glasa~ima mogu}nost da se opredjeljuju ne samo
izme|u razli~itih partija nego i da personalno glasaju za kandidata za koga vje-

ruju da }e najbolje zastupati njihove interese. Zato se politi~ke partije moraju


suzdr`avati od naknadnog prekrajanja
izborne volje gra|ana. Izborna komisija
}e, sasvim sigurno, izre}i sankcije svim
kandidatima za koje se osnovano utvrdi
da su prekr{ili izborna pravila, ka`e
Lidija Kora}.
Kora}eva me|utim nagla{ava da
Izborna komisija nema mandat da kazni
izabrane vije}nike koji ne prihvate osvojeni mandat. To je svakako krupan propust u Izbornom zakonu koji bi se {to
prije morao ispraviti. No, Kora}eva ka`e
da Izborna komsija mo`e kazniti one
vije}nike koji se nalaze u sukobu interesa
- dakle one koji su prihvatili izabrani
mandat a da prethodno nisu podnijeli
ostavku na funkciju koja je nespojiva s
osvojenim mandatom.
Zakon o sukobu interesa usvojen je
2002. godine. Prema ovom Zakonu, izabranim zvani~nicima je zabranjeno da
istovremeno budu u nekom od upravnih
odbora javnih preduze}a koja se finansiraju iz bud`eta, te da sudjeluju u upravnim
tijelima privatnih preduze}a koja posluju

}nika nalazi se u sukobu interesa


SDS ZABACIO 62 MAMCA

Ako upali, upali


Na nedavno odr`anim lokalnim izborima najve}i broj vije}nika koji nisu `eljeli
preuzeti osvojeni mandat - koji su dakle na
lokalnim izborima imali ulogu mamca za
glasa~e - imao je SDS - 62, zatim PDP 36,
SDA 25, SNSD 17, HDZ 16, SDP 12, Stranka
za BiH 10, Narodna stranka radom za boljitak 7, te HSP i DNS po 5.
Prema izvje{taju Izborne komisije BiH,
tokom dvogodi{nje primjene Zakona o
sukobu ostavku je dalo 515 izabranih
du`nosnika, a Izborna komisija kaznila je 7
osoba zbog kr{enja ovog zakona.

s dr`avnim institucijama. Dakle, izabrani


funkcioner je du`an podnijeti ostavku na
svaku od nespojivih du`nosti i to prije
nego {to preuzme osvojeni mandat.
Izborna komisija BiH }e sukladno
svim obavezama i ovlastima koje proizilaze iz Izbornog zakona i Zakona o
sukobu interesa prvo utvrditi da li postoje
elementi kr{enja zakona i onda po zakonom utvr|enom postupku donijeti
odgovaraju}u odluku, a ta odluka utvr|uje
i sankcije. Sankcije su zabrana kandidiranja ~etiri godine, iz te sankcije direktno se
primjenjuje odredba zakona o oduzimanju
mandata. Mandat ne oduzima Izborna
komisija, ve} se primjenjuju odredbe
Izbornog zakona o prestanku mandata.
Jedna od sankcija je i nov~ana kazna, od
1000 do 10.000 KM. Ova sankcija nije
obligatorna, jedina obligatorna sankcija je
zabrana kandidiranja ~etiri godine,
poja{njava za SB Lidija Kora}.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

47

IZBORI ZA ^ELNIKE SIPA-e:

GORDAN BRADVICA, aktualni policijski komesar Zapadno-hercegova~ke `upanije,


o ~ijim je kriminalnim nesta{lucima na{ list u vi{e navrata pisao posljednjih
godina, najozbiljniji je kandidat HDZ-a za prvog ~ovjeka Dr`avne agencije za
informacije i za{titu (SIPA-e); Na{a novinarka otkriva ko i iz kojih razloga
podr`ava Bradvicu, osvjedo~enog lokalnog nasilnika i kriminalca

STRANKA U FUNKCIJI BANDE

Bradvicu u SIPA-u guraju njegovi


istomi{ljenici i ro|aci ^ovi} i ^olak!
Pi{e

Suzana Mijatovi}

koliko hrvatski ~lanovi Komisije za izbor direktora Agencije


za istrage i za{titu BiH (SIPA-e)
istraju u svojim zahtjevima i na
to mjesto imenuju kandidata
koji trenuta~no ubjedljivo vodi na ranglisti HDZ-a, budu}im dr`avnim policijskim snagama rukovodit }e diplomirani agronom iz Ljubu{kog Gordan
Bradvica?!
Sada{nji policijski komesar u MUP-u
Zapadnohercegova~ke `upanije, premda
ne zadovoljava ~ak ni osnovne kriterije iz
natje~aja (gdje jasno pi{e da svi kandidati
moraju imati diplomu fakulteta dru{tvenog smjera), uspio je, sa jo{ trojicom
policajaca, u}i u naju`i izbor za novog
direktora SIPA-e. Pored Gordana Bradvice, u drugi su se krug plasirali i Zdravko
@ili}, koji tako|er mo`e ra~unati na izvjesnu potporu HDZ-a (istina s ni`e
razine), te dvojica nestrana~kih kandidata, Marko Peji} i Dragan Luka~. @ili} se
na funkciju direktora SIPA-e kandidirao s
pozicije inspektora u Odjelu operativnog
de`urstva
MUP-a
Hercegova~koneretvanske `upanije, Peji} je zamjenik
na~elnika Odjela za za{titu lica i objekata
u Federalnom MUP-u, dok je Luka~, kao
{to je poznato, jo{ uvijek zamjenik direktora SIPA-e.

ZNA SE: KRIMINAL


^injenica da apsolutni favorit HDZ-a,
kojeg je na du`nost novog direktora
SIPA-e preporu~io osobno hrvatski ~lan
Predsjedni{tva BiH i potpredsjednik te

48

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

HDZ-ov KANDIDAT ZA DIREKTORA SIPA-e: Gordan Bradvica, osvjedo~eni


kriminalac iz Ljubu{kog, akter vi{e razbojni~kih i kriminalnih radnji

stranke Dragan ^ovi}, nema tra`enu


stru~nu naobrazbu, jo{ je i najmanji
razlog zbog kojeg je kandidatura
Gordana Bradvice morala biti ve} u startu eliminirana. Prije vi{e od godinu dana
na{ je list pisao kako je i sama procedura imenovanja Bradvice na du`nost policijskog komesara MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije izvr{ena suprotno
svim pravilima, budu}i da je on, u to vrijeme, bio i predsjednik Op}inskog odbora HDZ-a u Ljubu{kom?! Iako je policajcima, barem zvani~no, zabranjen svaki
politi~ki anga`man, Bradvica je uz
strana~ke poslove uporedo bio na
funkciji na~elnika Policijske uprave u
Ljubu{kom i, po svemu sude}i, polagao
ispite na Poljoprivrednom fakultetu u
Mostaru (mada su njegovi studentski
dani prava misterija).

Koncem rata je taj samouki hercegova~ki policajac, naime, uz srednju {kolu,


imao zavr{en tek obavje{tajni te~aj koji
je, u organizaciji SZUP-a Hrvatske,
poha|ao u Zagrebu.
Pisali smo tako|er kako je Bradvica,
pored operativnog rukovo|enja policijom
u Zapadnohercegova~koj `upaniji, najmanje godinu dana, kao jedan od vode}ih
poljoprivrednih proizvo|a~a u ljubu{kom kraju, u`ivao povla{teni carinski status u susjednoj Hrvatskoj, kakav imaju
samo rijetki ratari iz pograni~nog pojasa.
Do ove je carinske povlastice Bradvica
do{ao na temelju (la`ne) potvrde op}inskih
vlasti u Ljubu{kom u kojoj je navedeno da
se policijski komesar bavi individualnom
poljoprivrednom proizvodnjom na imanju
~ija povr{ina prema{uje 13 tisu}a kvadratnih metara zemlji{ta?!

Hercegova~ki |ilko{i uvode red u BiH

Kasnije je carinsku povlasticu, uz


odre|enu proviziju, komesar Bradvica
ustupao lokalnim nakupcima koji su na
taj na~in, robu oslobo|enu carinskih da`bina, nesmetano uvozili u susjednu Hrvatsku. Recimo i kako Gordan Bradvica,
osim stalne adrese u selu Veljaci kod
Ljubu{kog, ima prijavljeno prebivali{te i
u Imotskom (R Hrvatska).
Zlouporabe carinskih povlastica
nisu, me|utim, i jedine te{ke optu`be
koje se ve`u za ovog policajca, jo{ iz
perioda dok je bio na~elnik PU Ljubu{ki.
Premda za te tvrdnje nema ~vrstih
dokaza ({to je razumljivo, jer nikada nije
provedena neovisna i profesionalna policijska istraga), Gordan Bradvica i njegov
nasljednik u ljubu{koj policiji Dobroslav
Alilovi} zvani Baja godinama slove za
za{titnike vode}ih lokalnih kriminalaca.
Njihova su ~esta kafanska dru`enja s
osobama za koje se sumnja da su glavni
organizatori krijum~arenja ljudi, automobila ili stoke preko ilegalnih
grani~nih prijelaza prema Hrvatskoj za
sve u Ljubu{kom javna tajna, kao {to je
dobro poznato da, u tom smislu, ni
`upanijski MUP, ni lokalna policija nisu
poduzeli nijednu ozbiljnu akciju.

OPET SAM TI U KAFANI


Umjesto obra~una s kriminalcima,
komesar Gordan Bradvica i njegov intimus, na~elnik Alilovi}-Baja, nerijetko su
dospijevali u sredi{te skandala koje su
sami izazivali, uglavnom kao vinovnici
kafanskih obra~una po ljubu{kim birtijama. Prisjetimo se da je policijski komesar
MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije
{iroj javnosti postao poznat upravo nakon
jedne takve tu~e, sredinom augusta pro{le

BO[NJACI U SIPA-i

Jaganjac i Bijedi}
u mrtvoj trci
^lanovi Komisije za izbor ~elnika
Agencije za istrage i za{titu koja je formirana
u Ministarstvu sigurnosti BiH odabrali su trojicu bo{nja~kih kandidata koji su konkurirali
na mjesto zamjenika direktora SIPA-e. Uz
Emira Bijedi}a, jednog od dvojice zamjenika sada{njeg direktora SIPA-e Sredoja
Novi}a, u naju`i izbor su u{li aktualni
na~elnik DGS-a na Aerodromu Sarajevo
Fadil Jaganjac i njegov kolega iz Dr`avne
grani~ne slu`be, biv{i policijski komesar u
MUP-u Zeni~ko-dobojskog kantona Sead
Lisak.
godine, kada je u pijanom stanju nasrnuo
na svog ro|aka Hrvoja Petrovi}a i njegovog istoimenog sina. Premda se radilo
o obiteljskom sukobu (zbog nerije{enih
imovinskih odnosa), Bradvica je kafansku
tu~u u ugostiteljskom objektu Ko~u{a, u
njegovom rodnom selu Veljaci, u javnosti
predstavio kao mafija{ku odmazdu (?),
dok su njegove kolege iz Policijske
uprave Ljubu{ki po`urile da napad na
komesara stave u kontekst sve ve}eg pritiska kriminalnog podzemlja?! Godinu
dana kasnije, Op}insko tu`iteljstvo u
Ljubu{kom odbacilo je upotpunosti prijavu komesara Bradvice, kao i izjave njegovih svjedoka, policijsku zabilje{ku i
lije~ni~ki nalaz prema kojem je on u tu~i
zadobio te`e ozljede. Budu}i da je nepobitno utvr|eno da se Bradvica ozlijedio u
prometnoj nezgodi koju je, istog dana,

ODMAZDA HDZ-a

HDZ protiv svih koji su bili


protiv samouprave!?
Sude}i prema raspolo`enju ~lanova Komisije za
izbor direktora Agencije za
istrage i za{titu BiH, dvojica
nestrana~kih
kandidata,
Hrvata, Marko Peji} i Dragan Luka~, mada zadovoljavaju sve kriterije propisane
u javnom natje~aju, nemaju
velike izglede. Sada{njem
zamjeniku na~elnika Odjela
za za{titu lica i objekata u
MUP-u Federacije Marku POLITI^KA ODMAZDA:
Peji}u se spo~itava da nije Dragan Luka~, optu`en od
pravi Hrvat, budu}i da neki HDZ-a za nacionalnu izdaju

~lanovi Komisije tvrde


da je dijete iz mje{ovitog, hr vatsko-srpskog
braka. Jo{ je gore raspolo`enje prema aktualnom zamjeniku direktora SIPA-e Draganu Luka~u kojeg HDZ-ovci
optu`uju za nacionalnu
izdaju, jo{ iz vremena
vladavine Alijanse za
promjene, kada je bio
na du`nosti direktora
Uprave policije Federalnog MUP-a.

FAVORIT SDA: Fadil Jaganjac,


biv{i radnik DGS-a, optu`en za
me|uentitetski kriminal

sam prouzro~io voze}i u pijanom stanju


(ovaj je incident, dakako, zata{kan), kao i
da su na~elnik ljubu{ke policije Dobroslav Alilovi}, na~elnik kriminaliteta
Boro Leko i {ef smjene u PU Ljubu{ki
Sre}ko Nosi} lagali, otac i sin Petrovi} su
najavili podizanje kontratu`be.
Iako nije posve jasno ~ime je to
Gordan Bradvica zaslu`io silno povjerenje naju`eg vodstva HDZ-a (osim {to se
naga|a da je u bli`oj rodbinskoj vezi s
Vicom Vukojevi}em, sucem Ustavnog
suda Hrvatske), nema nikakve dvojbe
kako je za njegovu naglu promociju
najzaslu`niji ministar financija u Vladi
Zapadnohercegova~ke `upanije Ivan
Brki} zvani Ivi}. Kao ~lan Sredi{njeg
odbora HDZ-a, ministar Brki} je iznimno
blizak potpredsjedniku te stranke Draganu ^ovi}u, te predsjedniku Federacije
BiH Niki Lozan~i}u, dok je sa strana~kim
liderom i dr`avnim ministrom sigurnosti
Bari{om ^olakom u kumskim vezama.
(Prisjetimo se da je Niko Lozan~i}, na
preporuku Ivana Brki}a, ljetos pomilovao
ljubu{kog kriminalca, a Brki}evog prijatelja Zdenka D`aji}a, iako je on nakon
izricanja sudske presude, umjesto u
zatvor, pobjegao iz BiH.) Da je izbor
kompromitiranog ljubu{kog policajca za
~elnike HDZ-a gotova stvar, potvr|uje i
najava glavnog inspektora u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA-i)
Ivana ]osi}a koji je kao ~lan Komisije
nedavno predlo`io da se djelomi~no korigiraju uvjeti iz natje~aja, tako {to bi se
umjesto fakulteta dru{tvenog smjera
tra`ila (tek) visoka stru~na sprema. No,
zadnju rije~ u izboru direktora Agencije
za istrage i za{titu BiH, na svu sre}u, ne}e
dati ~lanovi Komisije nego Ured visokog
predstavnika i Misija EUPOL-a kojima,
kada je Gordan Bradvica u pitanju, predstoji jo{ dosta posla.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

49

IZBORI U HRVATSKOJ

Prvog radnog dana


naredne godine, 2.
januara/sije~nja, gra|ani
Hrvatske, ali i stotine
hiljada Hrvata u Bosni i
Hercegovini, izlaze na
izbore za novog predsjednika koji }e se u narednih pet godina nalaziti na
~elu Republike Hrvatske;
Slobodna Bosna je
posljednjih dana uspjela
razgovarati sa svim
najozbiljnijim predsjedni~kim kandidatima za
predsjednika Hrvatske i
dobiti odgovore isklju~ivo
na pitanja koja se ti~u
njihovih pogleda na
odnose BiH i Republike
Hrvatske, vi|enje
polo`aja Hrvata u na{oj
zemlji te mogu}nosti
zajedni~kog ulaska u
evroatlantske integracije

MESI], LETIC
BLA@EVI] EKS

Pripremila

Nid`ara Ahmeta{evi}

Lijepa na{a domovin


na{ susjed Bosn
50

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Kandidati za predsjednika Hrvatske govore ekskluzivno za SB

CA, PA[ALI], ROJS,


SKLUZIVNO ZA SB

na Hrvatska i dragi
na i Hercegovina!
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

51

IZBORI U HRVATSKOJ

ada{nji predsjednik Republike


Hrvatske Stjepan Mesi} vjerovatno je i budu}i predsjednik susjedne nam dr`ave. Ipak, iznena|enja su mogu}a. Drugi ozbiljan kandidat, odnosno kandidatkinja je potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice i ministrica za porodicu, branitelje i
me|ureligijsku toleranciju Jadranka
Kosor. Rezultati anketa su razli~iti u zavisnosti ko anketu radi, ali u svim vodi Mesi},
a odmah za njim je Kosorova. Ostalih 11
kandidata ima malo {ansi. Ipak, neki su
uzburkali javnost ili, ako ni{ta, zabavljaju
svojim javnim nastupima i izjavama.

BORBA U RINGU
Miroslav ]iro Bla`evi}, ro|en u
Travniku 1935. godine, kandidat je koji
privla~i puno pa`nje javnosti, ali prema
anketama mo`e osvojiti tek jedan posto
glasova. Ovaj veliki poklonik pokojnog
predsjednika Franje Tu|mana izabrao je
moto kampanje Vratiti osmijeh Hrvatskoj. Ra~una na glasove onih koji se
sje}aju njegove briljantne sportske karijere u kojoj je, pored ostalog, za Hrvatsku
osvojio bronzu na Svjetskom prvenstvu u
Francuskoj 1998. godine, te sa Dinamom
naslov prvaka Jugoslavije i Kup mar{ala
Tita. Najve}a mrlja u njegovoj sportskoj
karijeri za velike poklonike fudbala je to
{to je dozvoljavao Tu|manu da se
previ{e mije{a u fudbal, te {to je, kada je
kupio Dinamo devedesetih, klubu promijenio ime u NK Croatia.
Ljubo ]esi} Rojs je jo{ jedan
Bosanac, ta~nije Hercegovac me|u
predsjedni~kim kandidatima. Ukoliko
nekim slu~ajem postane predsjednik, a
{anse su minimalne, Rojs ne mo`e predstavljati zemlju u inostranstvu jer mu je
zabranjen ulaz u EU zbog pomaganja
ratnom zlo~incu Anti Gotovini. Na
predizbornim skupovima i dalje prenosi
pozdrave od Gotovine i uvjerava narod u
njegovo dobro zdravlje. Procjene govore
da je Rojs te`ak oko 70 miliona eura.
Hrvatski mediji ka`u da kod Ljube
]esi}a obi~no postoje dvije verzije za
svaku stvar, pa je tako ~ak i s nadimkom.
Kad sam 1975. zavr{avao srednju
{kolu, otpilao sam krov starog Renaulta i
stavio dimnjak pa je auto izgledao kao
Rojs (Rolls Royce), ka`e Ljubo.

TEKOVINE TU\MANA
I [U[KA
Oni koji ga du`e poznaju re}i }e pak
da je nadimak dobio ne{to kasnije, kad
je kao voza~ Zagreba~kih transporta
vozio na relacijama Posu{je Njema~ka i hvalio se da mo`e nabavit sve,
pa i Rojsa.

52

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Rojs je ro|en 1958. godine u Posu{ju


u, kako nagla{ava u slu`benoj biografiji,
hrvatskoj katoli~koj obitelji koja je za
vrijeme komunisti~kog sustava bila proganjana zbog hrvatskog opredjeljenja i
nitko od u`ih ni daljnjih ~lanova obitelji
nije bio u Komunisti~koj partiji.
In`injer saobra}aja postao je tek
nedavno, dva puta se `enio i priznaje
{estero djece iako se sedmo, sin star 25
godina, godinama bori da doka`e da je
on Rojsov prvoro|enac. Za Rojsa ka`u
da ga u Posu{ju slu{aju vi{e nego
gradona~elnika. Posu{aci pri~aju da
kada se uda koja Ljubina sestra onda je
u selu u koje dolazi zovu Asfaltina jer
on odmah do tog sela pru`a asfalt.
Posjeduje kompaniju za izgradnju puteva koja radi u Hrvatskoj i BiH.
Rojs je u HDZ-u bio od osnivanja,
ali ga je Ivo Sanader izbacio pro{le

godine. Bio je dobrovoljac u ratu u


Hrvatskoj, potom desna ruka Gojka
[u{ka u BiH i dobio ~in general-bojnika. Niz afera je iza njega, a jedna ga
povezuje s Hercegova~kom bankom.
Postoje nagovje{taji da bi mogao biti
optu`en za ratne zlo~ine zbog ubistva
~etiri ratna zarobljenika iz Republike
Srpske u Glamo~u. Predsjedni~ku kampanju Rojs je po~eo najavom pobjede
nakon koje slijedi inauguracija na kojoj
}e sigurno biti i Gotovina. Poru~io je i
da bi Mirka Norca oslobodio u roku od
dva dana, a Mesi}u bi sudio zbog
veleizdaje. Ja samo nastavljam misiju
vo|e svih Hrvata Franje Tu|mana i
ministra Gojka [u{ka, rekao je Rojs.
Prema dosada{njim anketama, oko 3
posto glasova mogao bi dobiti dr. Slaven
Letica, ro|en 1947. Do rata je kritikovao
partijski sistem u Jugoslaviji i pisao za

PREDIZBORNA PORUKA HRVATIMA U BiH

PA[ALI]: Niste sami!


SLAVEN LETICA: Zala`em se za ustavni patriotizam svih naroda, pa i
Hrvata u BiH. To zna~i da Hrvati u BiH trebaju po{tivati ustavni poredak svoje dr`ave i biti
lojalni dr`avljani svoje zemlje, a ta im zemlja mora osigurati apsolutnu gra|ansku, zavi~ajnu
i nacionalnu ravnopravnost te slobodan razvoj njihova nacionalnog i kulturnog jastva (identiteta).
LJUBO ]ESI]: Hrvati u BiH su integralni dio sveukupnog hrvatskog bi}a.
Njihov ogromni doprinos osloba|anju Hrvatske u Domovinskom ratu i osloba|anju BiH od
srbo-~etni~kog agresora daje im puno pravo na jednakopravnost s ostala dva naroda u BiH,
kao i na punu za{titu tih istih prava od strane Republike Hrvatske.
STIPE MESI]: Hrvatska je, prema svom Ustavu, obvezna brinuti i za Hrvate
izvan Hrvatske {to i ~ini. Ali moramo imati na umu da bez Hrvata u BiH nema ni dr`ave Bosne
i Hercegovine, isto kao {to je ne bi bilo da nema Srba i Bo{njaka. Ona je zajedni~ka dr`ava
sva tri naroda koji moraju biti konstitutivni na cijelom teritoriju i moraju svi imati jednaka
prava. Me|utim, klju~no je ve} sada raditi na ostvarenju europskih demokratskih standarda
jer jednom kad postanemo dio europske obitelji bit }e svejedno s koje strane granice `ivi
Hrvat, jer }e za sve vrijediti ista pravila.
IVI] PA[ALI]: Niste sami. Niste zaboravljeni. Postoji i ona Hrvatska koja
prati va{e probleme, koju zanima va{a stvarnost i va{a politi~ka budu}nost, ona koja ne}e
{utjeti o va{im problemima, koja }e se kao potpisnica Daytonskog sporazuma zauzeti za va{
ravnopravan ustavni i stvarni polo`aj bez obzira na mogu}e politi~ke pritiske. Postoji Hrvatska
koja nije zaboravila ulogu Hrvata BiH u Domovinskom ratu. U politi~kom
smislu nedvosmisleno sam dao na znanje da }u se kao predsjednik Republike Hrvatske zauzeti za uspostavu hrvatske federalne jedinice u BiH. I to ne samo stoga {to je dana{nja BiH
voljom me|unarodne zajednice podijeljena na {tetu Hrvata
izme|u Srba i Bo{njaka, nego i zbog toga {to sam uvjeren da
je to pravedno rje{enje, koje jam~i opstojnost Hrvata i stabilnost BiH kao dr`ave. Takav stav u va{im je medijima do~ekan
na no` i optu`en kao poku{aj dijeljenja
Bosne i Hercegovine. To su gluposti. BiH
sastavljena od triju federalnih jedinica
dugoro~no je stabilno politi~ko
rje{enje, koje jam~i neupitnu
budu}nost.

Kandidati za predsjednika Hrvatske govore ekskluzivno za SB

AKO POBIJEDIM,
KAKVU ]U POLITIKU VODITI PREMA BiH

MIROSLAV ]IRO
BLA@EVI], ZA SB

MESI]: Podr{ka
jedinstvenoj BiH je
najbolja pomo} Hrvatima
SLAVEN LETICA: U vanjskoj politici prema BiH zala`emo se za apsolutno
pravo Hrvata u toj dr`avi na kori{tenje vlastitog jezika tijekom {kolovanja, na televiziji, radiju
i u novinama. Zala`emo se za ~vr{}e gospodarsko povezivanje Hrvatske i BiH, kona~an
povratak prognanika, za reviziju Daytonskog sporazuma i osmi{ljavanje projekta ustavni
patriotizam. Pod tim podrazumijevamo dosljedno federalno ure|enje cijele BiH s vi{e federalnih jedinica s nacionalnim ve}inama, dvodomni dr`avni parlament i definiranje sadr`aja
ustavnog patriotizma, tj. onih to~aka dr`avnog ustrojstva i politi~ke kulture koji ljude ~ine
ponosnima {to `ive u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina. Kona~no, potrebno je institucionalno i zakonski osmisliti i realizirati {iroku kulturnu i politi~ku autonomiju federalnih
jedinica (s vlastitim skup{tinama, vladama, upravom i sl.).
LJUBO ]ESI]: Politika biv{eg hrvatskog dr`avnog vodstva, dakle mislim
na Vladu biv{eg premijera Ivice Ra~ana, bila je prili~no nepravedna prema bosanskohercegova~kim Hrvatima. Sla`em se kako bosanskohercegova~ki Hrvati trebaju svoju sudbinu i
goru}e probleme rje{avati u sklopu Federacije. Me|utim, to ne zna~i da RH treba prekinute
sve politi~ke, ekonomske i kulturne odnose s tamo{njim Hrvatima. Dakle, ako postanem
hrvatski predsjednik, i dalje }u podr`avati ideju kako Hrvati trebaju svoje probleme rje{avati
preko sredi{nje vlade u Sarajevu, ali isto tako u~init }u sve da Hrvatska maksimalno pomogne
bosanskohercegova~kim Hrvatima u svim njihovim potrebama.
IVI] PA[ALI]: Ako ja budem predsjednik, Hrvatska }e odbaciti politiku dodvoravanja me|unarodnim sredi{tima mo}i. Ne}e se odricati Hrvata u BiH i njihove politi~ke
sudbine, niti }e ih do`ivljavati kao kamen o vratu svojim europskim integracijskim snovima.
Izgra|ivat }e s Bosnom i Hercegovinom prijateljske odnose, jer je svjesna da }e, ako se osigura opstanak hrvatstva i konstitutivna ulogu Hrvata, Bosna i Hercegovina dugoro~no biti
~imbenik njezine stabilnosti.
STIPE MESI]: Sada{nja je politika Hrvatske jasna i transparentna - BiH je samostalna i suverena dr`ava. Na{i su bilateralni
odnosi dobri, iako imamo jo{ nekih otvorenih pitanja. Me|utim,
klju~no je raditi na ja~anju na{ih gospodarskih veza i to je ono za {to
sam se zalagao cijeli svoj mandat i {to }u raditi i dalje. Na{a se
gospodarstva nadopunjuju i nema razloga ne iskoristiti tu prednost
pa nastupati zajedno na tre}im tr`i{tima. I Hrvatskoj i BiH u interesu je da Luka Plo~e po~ne raditi punim kapacitetom, a osim toga,
njen rad je i u interesu i ostalih
zemalja srednje Europe kojima je ona prirodan izlaz
na more, posebno nakon
{to se izgradi koridor
5C.

~asopis Pitanja i list Start. Sredinom


osamdesetih se nudio da bude savjetnik
Slobodanu Milo{evi}u, ali je zavr{io na
istoj funkciji kod Franje Tu|mana. Kao
prvi Tu|manov savjetnik zalagao se da
se hrvatska valuta zove jadran i da ima
100 otoka. Sa pozicije ga je brzo otjerala sklonost da novinarima daje tajne
dokumente. Tako je uz Leticinu pomo}
sedmi~nik Danas objavio prijepise povjerljivih pregovora izme|u Tu|mana i
vo|e hrvatskih Srba Jovana Ra{kovi}a.
Nakon {to je napustio Pantov~ak, javno

je kritikovao Tu|mana. Godine 2000.


tako|er se kandidovao za predsjednika
a pa`nju je privukao kada je krenuo na
Svetu Goru, na konju, odjeven poput
bana Josipa Jela~i}a.

JADRANKA KOSOR:
PRVA PREDSJEDNICA
HRVATSKE?
I Ivi} Pa{ali} je na{e gore list, ro|en
u [uici 1960. godine. Bio je jedan od
najmo}nijih ljudi u Tu|manovoj
Hrvatskoj. Do ulaska u politiku radio je

Multietni~nost
Bosne me
formirala kao
osobu!
Na dan kada smo razgovarali sa
Miroslavom Bla`evi}em popularni
nogometni stru~njak ~inio se ve} umornim
od predizborne kampanje te nas je zamolio da sva postavljena pitanja sa`me u
jedan odgovor, a taj odgovor glasi:
Svoju mladost sam proveo u
Bosni i nikada nisam imao osje}aj da
sam me|u tri razli~ita naroda. To me je
formiralo kao osobu, ali danas imam
saznanja da Hrvati u BiH imaju nezavidan status. Jednako bi me tako smetalo da i ostala dva naroda budu u
podre|enom polo`aju. Ja sam za
ravnopravnost pa sam stoga
razo~aran {to se trenutni predsjednik
Stipe Mesi} nije znao izboriti za ravnopravnost Hrvata u BiH. Ja bih to kao
predsjednik Hrvatske znao u~initi u
skladu s Ustavom Republike Hrvatske.
Hrvati u BiH }e sigurno znati za koga
glasovati! Ne moram to biti ja, neka
bude onaj koga im savjest nala`e.
kao lije~nik. Po~etkom 90-ih izabran je
u prvi saziv Hrvatskog sabora, za manje
od godinu dana postaje predsjednik
Izvr{nog odbora HDZ-a, pa ~lan
Predsjedni{tva HDZ-a, te Tu|manov
savjetnik za unutra{nju politiku. Zlobnici ga nazivaju herr Flick zbog njegove fizi~ke sli~nosti sa likom iz serije
Alo, Alo. Pa{ali} je dio kampanje
proveo i u BiH posjetiv{i Mostar i
Sarajevo.
Najozbiljnija protivnica sada{njem
predsjedniku Jadranka Kosor ro|ena je
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

53

IZBORI U HRVATSKOJ

KAKAV JE POLO@AJ HRVATA U DANA[NJOJ BIH

LETICA: Niko u BiH nije


sretan, a Hrvati najmanje!
LJUBO ]ESI]: Ne moram posebno isticati kako se u tzv. Republiku Srpsku
vratilo tek ne{to vi{e od pet posto Hrvata koji su tamo `ivjeli prije rata. Ni u Federaciji BiH
polo`aj Hrvata nije sjajan. Nemogu}nost jedne prihvatljive politi~ke emancipacije Hrvate ~ini
nezadovoljnima. Njihov polo`aj posebno je ote`an i neizdr`ivim pritiscima neosjetljivog
me|unarodnog povjerenika za BiH Paddyja Ashdowna, a tu je i ekonomska besparica te
posljedice rata. Sve to skupa Hrvate tjera iz BiH.
STIPE MESI]: Smatram kako je polo`aj Hrvata najkriti~niji u Republici
Srpskoj jer se od oko 220.000 Hrvata, koliko ih je tamo `ivjelo prije rata, sada vratilo samo
oko 12.000. Me|utim, pitanje povratka izbjeglih i prognanih pitanje je koje zajedni~ki trebaju
rje{avati sve tri dr`ave. Hrvati kao konstitutivni narod Bosne i Hercegovine svoj polo`aj mogu
pobolj{ati kroz ve}e anga`iranje u dru{tvenom i politi~kom `ivotu, odnosno kroz participiranje u tijelima vlasti, a Hrvatska }e svoju pomo} nastaviti davati kroz kulturne, znanstvene i
sportske projekte.
IVI] PA[ALI]: Samo hrvatski narod ne ostvaruje pravo na zakonodavnu i
izvr{nu ve}inu na drugoj razini vlasti u BiH. Ako se uz to svakodnevno prazni smisao postojanja `upanija, po~esto prijeti i njihovim dokidanjem, a da ne govorim da su centralizacijom
prihoda do{le u pitanje kao ekonomski odr`ivi subjekti, onda sam oslikao vrlo te{ko stanje.
Ono se dodatno poja~ava pritiskom na hrvatski {kolski sustav, sveu~ili{te na hrvatskom
jeziku, a da ne govorim o nepostojanju javne televizije na hrvatskom jeziku u BiH. Hrvati u BiH
do{li su u poziciju obrane golog opstanka vlastitoga identiteta.
SLAVEN LETICA: Moj je dojam da ljudi naprosto
nisu sretni. Nisu zadovoljni zbog silnih ovlasti visokog predstavnika,
imaju dojam da su u vlastitoj zemlji gra|ani drugog reda te da ih je
Hrvatska ostavila po strani. Taj je subjektivni osje}aj nesigurnosti i
tjeskobe i ozra~je {utnje i {apta ono {to sam
prona{ao kao zajedni~ki nazivnik me|u bosanskim Hrvatima,
pa i hercegova~kim.

1953. godine i mnogi ka`u da je ona


sjena premijera Ive Sanadera. ^esto je
isticala kako se pridru`ila HDZ-u jer je u
pokojnom predsjedniku Franji Tu|manu
vidjela oca. Veliki politi~ki gaf napravila
je kada je ove godine na Dan sje}anja na
`rtve Vukovara dva puta polo`ila vijence
pred kamerama, jednom kao ~lanica
Vlade, a drugi put kao ministrica branitelja. Bavila se novinarstvom, izdala
nekoliko knjiga za koje je i nagra|ivana.
Mnogo sam pisala za dje~je ~asopise, a
rekla sam da }u kad-ttad napisati knjigu o
tome kako gledam politiku iznutra, novinarskim o~ima, i da }e to biti bestseler
kojim }u se obogatiti, izjavila je u jednom intervjuu. U sklopu kampanje, u
koju je aktivno uklju~en HDZ BiH,
Kosorova je posjetila i Mostar. Predsjednik Provedbenog izbornog sto`era,
~ije ~lanstvo ~ini naju`e Predsjedni{tvo
HDZ-a BiH, je Bari{a ^olak. U razgovoru za radio Slobodna Evropa na pitanje kako ministar sigurnosti jedne zemlje
mo`e voditi predsjedni~ku kampanju
druge dr`ave, on je rekao: Predsjednik
HDZ-aa je na ~elu tog sto`era. Me|utim,
naravno, ne}e predsjednik to raditi. I, znate,
isto kao kad su bili na{i izbori, to predsjednik nije radio, ali mi dajemo zaista jedno
vrlo veliko zna~enje tome. Dakle, postoje
ljudi koji }e to provedbeno raditi, a stranka
se opredijelila upravo da daje zna~enje na
taj na~in, evo, da ja budem na ~elu tog
sto`era. No, Ivo Sanader je u ime HDZ-a
Hrvatske iz Mostara poru~io da se ne}e
mije{ati u politiku u BiH. Iako smo pitanja
o tome kako vidi budu}u saradnju na{e
dvije dr`ave i polo`aj Hrvata u BiH poslali
i u izborni sto`er Jadranke Kosor, odgovore
ni do trenutka zaklju~ivanja novina nismo
dobili.

KAKO GLEDATE NA AKTUELNE POLITI^KE PRILIKE U BiH

PA[ALI]: Bo{njaci se moraju osloboditi ideje o dominaciji


SLAVEN LETICA: Mislim da je situacija u BiH sli~na onoj
koju sam vidio na hrvatskom terenu. Ljudi `ive te{ko. Razmi{ljaju kako
pre`ivjeti, kako na}i ili zadr`ati posao, kako zaraditi pla}u, kako djetetu osigurati kruh i `ivotnu perspektivu, kako zacijeliti ratne i poratne rane. Bilo kako
bilo, ja sam oduvijek volio svoj hrvatski narod, pa i Hrvate u BiH, ali sam volio
i volim BiH. Zemlju beskrajnih paradoksa, tuge, prokletstva i ljepote. Dakle,
zemlju u kojoj je i o kojoj je lak{e pisati prozu i poeziju negoli u njoj `ivjeti.
STJEPAN MESI]: Reforme u BiH se jednostavno
moraju provesti jer je to nezaustavljiv proces. Gospodarstvo BiH mora
o`ivjeti, a toga su svjesni i svi gra|ani va{e dr`ave. Prvenstveno moraju profunkcionirati sredi{nje dr`avne institucije i ja dr`im da }e tada
biti lak{e raspravljati i o svim drugim aspektima razvoja BiH.
LJUBO ]ESI]: Situacija u BiH je te{ka. Jo{ postoji
tzv. Republika Srpska - dr`avna zajednica koja je utemeljena na zlo~inu
i etni~kom ~i{}enju Bo{njaka i Hrvata. Sve dok bude postojala, BiH }e

54

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

biti nesre|ena i nestabilna dr`ava. Na`alost, i u pogledu Federacije BiH


situacija je u politi~kom i ekonomskom smislu te{ka. I dalje je na dijelu
svojevrsni teror me|unarodnog povjerenika Ashdowna koji toj zemlji jednostavno ne da disati. BiH mora postati suverena i nezavisna dr`ava koja
}e autonomno donositi odluke od strate{ke va`nosti za svoje gra|ane.
IVI] PA[ALI]: O Hrvatima sam dosta rekao. [to se
Srba ti~e, ~ini mi se da se provocira razvoj u pravcu nove avanture.
Ne bih htio biti zlogukim prorokom, no sve nagovje{}uje mogu}nost
novog referendumskog izja{njavanja Srba, ovaj put o izlasku iz BiH.
Bo{njaci nasjedaju tezi da je mogu}a njihova dominacija u BiH. A
morali bi biti svjesni da je dominacija, koja je
trenutno mo`da i mogu}a, samo sjeme budu}e
nesre}e. Upravo stoga oni bi prave prijatelje
trebali vidjeti u onima koji nude ravnote`u
kolektivnih i pojedina~nih ljudskih prava i sloboda.

Kandidati za predsjednika Hrvatske govore ekskluzivno za SB

ODNOSI BiH I HRVATSKE - JU^ER, DANAS, SUTRA

]ESI] ROJS: Hrvatska je


prva priznala BiH

JADRANKA KOSOR,
KANDIDAT HDZ-A

SLAVEN LETICA: Osobno se zala`em za istodobni prijem Hrvatske i BiH


u EU. Danas je to manje vjerojatan scenarij europskih integracija jer je Hrvatska ve} dobila
datum po~etka pregovora. Kao relativno dobar poznavatelj EU i poznavatelj sudbine malih
perifernih naroda u toj slo`enoj europskoj zajednici lako mogu zamisliti kako }e izgledati
odnosi o kojima govorite. EU je zajednica u kojoj dominiraju veliki narodi i svemo}na briselska birokracija. Ta }e nas okolnost pribli`iti na na~in na koji su mali narodi bili interesno i psiholo{ki bliski u doba Austro-ugarske monarhije.
STIPE MESI]: Vidim ih kao odnose dviju suverenih susjednih zemalja. Obje
zemlje imaju iste strate{ke ciljeve ulazak u EU i NATO. Istina, Hrvatska je dalje odmakla na
tom putu, ali upravo zato mi `elimo pomo}i svojim susjedima, svojim iskustvom i primjerima,
kako bi {to prije usvojili standarde. Svima nam je u interesu imati stabilno i mirno susjedstvo,
a Hrvatska se, osim svega, zala`e da europsko ujedinjavanje ne bude dovr{eno dok sve
dr`ave jugoisto~ne Europe ne postanu sastavni dio ujedinjene Europe.
IVI] PA[ALI]: Hrvatska je zbog svoga geostrate{kog polo`aja sudbinski
vezana uz politi~ku sudbinu Bosne i Hercegovine u cjelini i polo`aj hrvatskoga naroda u njoj.
Odnosi su danas na razini kurtoazije. Mislim da Hrvatska premalo ~ini kako bi se dugoro~no
o~uvala stabilnost BiH, njezina neupitna budu}nost i postojanje, te za njezino primicanje
europskim integracijama.

Vlada
}e naredne
godine
Hrvatima
u BiH uplatiti
87 miliona
kuna!
Kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor
jedina od najozbiljnijih predsjedni~kih kandidata na izborima u Hrvatskoj nije imala
vremena za razgovor sa novinarkom SB.
Njen izborni sto`er nas je pozvao na njeno
predstavljanje u Mostaru {to je za nas
tehni~ki bilo neizvodivo. Stoga , uz `aljenje
{to gospo|a Kosor nije sudjelovala u na{oj
anketi, podsje}amo {to je ona rekla tokom
obra}anja u Mostaru. Jadranka Kosor izrazila je jo{ jednom zahvalnost Hrvatima iz
BiH na iznimnom doprinosu koju su dali
suverenosti Hrvatske. Predsjedni~ki kandidat HDZ-a Kosor je istaknula i kako }e,
ako pobijedi, i dalje pomagati Hrvatima u
BiH naglasiv{i pomo} za Sveu~ili{te u
Mostaru: Pomo} Vlade Hrvatske Hrvatima u BiH iznosit }e 87 milijuna
kuna, a od toga }e 14 milijuna biti izdvojeno za Sveu~ili{te, te za povratak
prognanima 20 milijuna.

LJUBO ]ESI]: BiH i Hrvatska vi{e su stolje}a naslonjene jedna na drugu.


Oni su i danas prirodni saveznici. Uvijek treba podsje}ati kako je Hrvatska
prva me|unarodno priznala BiH i kako je puno doprinijela njezinoj obrani
od velikosrpske agresije. BiH je danas najva`niji vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj. Dakle, postoji
puno razloga koji idu u prilog budu}im odnosima
izme|u Hrvatske i BiH. Ako postanem predsjednik,
trudit }u se da ti odnosi budu sve bolji i bolji.

Da mu Kosorova jeste konkurencija,


Mesi} potvr|uje time {to je nerijetko kritikuje. Ove sedmice ponovio je da kandidatkinja HDZ-a ne treba predsjedni~ki
ured ako joj je predizborno geslo kud
Sanader, tud i ja. Dosta joj je da ima
samo malu kancelariju pokraj njegove.
Mesi} je me|u rijetkim politi~arima na
svijetu koji je uspio biti na ~elu dvije
dr`ave, jedne op}ine, jedne vlade i
jednog parlamenta. Ro|en je 1934.
godine, a u politiku je u{ao 1965. godine
kao prvi zastupnik u Saboru SR Hrvatske
koji je izabran na prijedlog gra|ana
rodne mu Orahovice. Godine 1989. sa
dugogodi{njim poznanikom Franjom
Tu|manom osniva HDZ, te postaje prvi
predsjednik hrvatske Vlade, hrvatski ~lan
Predsjedni{tva SFRJ i predsjednik
Jugoslavije po republi~kom klju~u. On
je prvi glasno izgovorio re~enicu
Jugoslavije vi{e nema. Sa Tu|manom
se razi{ao zbog rata u BiH. Svjedo~io je
protiv Milo{evi}a 2002. godine kada je
optu`eni rekao: Ovaj je svjedok u
svakom pogledu problemati~an s

obzirom na njegovu osobnu zlo~ina~ku


ulogu u razbijanju Jugoslavije. Godine
1999. nije oti{ao na sahranu Tu|manu da,
kako je objasnio, svojom prisutno{}u ne
bi provocirao Tu|manove obo`avatelje.
Na izborima 2000. godine Stjepan Mesi}
je, kao autsajder iz male stranke, pobijedio Dra`ena Budi{u, kandidata koalicije
SDP-HSLS koja je prije toga osvojila
Sabor. Kao predsjednik je prihvatio
drasti~no smanjivanje ovlasti i u narodu
dobija novi naziv: fikus s Pantov~aka.
Zala`e se za saradnju sa Haagom,
uputio je javno izvinjenje u izraelskom
parlamentu zbog zlo~ina po~injenih u
vrijeme NDH, izvinio se Srbima u
Beogradu za sva zla koja su nanijeli
neki pripadnici hrvatskog naroda, a
posjetio je Jasenovac i izrazio `aljenje
zbog nevinih `rtava koje su pale od
ruke onih koji su zloupotrijebili ideju
hrvatske dr`ave kao pokri}e za ubojstva, plja~ke i progone. Iako svi pretpostvaljaju da }e pobijediti Mesi}, ipak
se ostavlja prostor i drugim kandidatima
koji mogu iznenaditi na kraju.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

55

TRAGEDIJA POMPEJA

Ovih dana obilje`ava se 2000 godina kako su, prema legendi, anti~ki astrolozi nagovijest
bogatog grada ~ije je stanovni{tvo u vatrenoj stihiji, pra{ini i dimu prona{lo smrt 79. god
o~uvane ulice, mozaici i slike, stambeni prostori i javne ku}e, ljekarne i trgovine, gosti
ugu{ili u plinskim isparenjim

POSLJEDNJI D

Erupcija Vezuva imala


snagu od atomske bomb
bom
Pi{e

Edin Avdi} (Rim)

o~etkom 2005. na iskopinama


drevnog italijanskog grada Pompeji po~inje snimanje dva filmska spektakla koji }e biti me|u
najskupljim holivudskim projektima svih vremena. Prvi je povjeren
ameri~kom oskarovcu Jamesu Cameronu,
dok }e drugi re`irati Brazilac Fernando
Meirelles, koji se proslavio kino hitom
City Of God. Oba filmska autora imaju
identi~an cilj: savremenom kompjuterskom animacijom gledaocima do~arati
po~etak, sredinu i kraj jedne od najzna~ajnijih civilizacija u istoriji ~ovje~anstva
i na taj na~in simboli~no obilje`iti 2000
godina otkako su, prema legendi, anti~ki
astrolozi najavili stravi~nu propast pompejskog carstva u vatri i dimu.

POLITI^KI I KULTURNI
CENTAR
Nestanak cijelog jednog grada sa lica
zemlje i pogibija njegovih stanovnika u
povijesti nije neuobi~ajena pojava, ali je
bez sumnje neobi~na tragedija Pompeja

56

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

najzanimljivija za arheologe i nau~nike.


Nekada iznimno moderna naseobina
nestala je prije dvije hiljade godina pod
vulkanskom lavom, dok su njeni `itelji
nastradali u mukama gu{e}i se u velikim
koli~inama otrovnih plinova koji su kuljali zrakom. Stolje}ima poslije pukim
slu~ajem prona|eni su ispod desetak
metara debelih naslaga vulkanske pra{ine
besprijekorno o~uvani znakovi njihovog
postojanja, te okamenjeni le{evi u savijenim i le`e}im polo`ajima. U prvi mah
bio je to {ok za istra`iva~e, koji jo{ uvijek
rade na otkrivanju novih tajni, no idemo
redom kroz pri~u koja predstavlja jednu
od najve}ih misterija savremene civilizacije i izaziva znati`elju stotina miliona
turista {irom svijeta.
Pompeji su smje{teni u podno`ju
gorostasnog vulkana Vezuv, isto~no od
italijanske metropole Napulja. Prije na{e
ere bili su kulturni, politi~ki i ekonomski
centar rimske provincije Kampagna.
Me|utim, veleljepni grad je pod rimsku
upravu potpao tek 305. p.n.e. kada je
sklopljen mirotvorni savez sa Rimom,
iako je sve vrijeme zadr`ao poseban
(povla{ten) status prije svega zahvaljuju}i
enormnom bogatstvu, kosmopolitizmu,

vje{tini politi~ara i zna~ajnom intelektualnom uticaju filozofa i umjetnika. Zbog


plodnog tla vulkanskog porijekla i mediteranske klime, Pompeji su odvajkada bili
ugodno mjesto za `ivot bez obzira na
~injenicu da su bilje`ena ~esta podrhtavanja tla. U nizu zemljotresa najrazorniji
je bio 62. p.n.e., ali grad je uvijek hitro
bio obnavljan i postajao je ljep{i i napredniji do dana kada je Vezuv dramati~no
proklju~ao odvla~e}i u smrt hiljade
Pompejaca. Razmjere do tada nevi|ene
prirodne katastrofe postale su jasne tek
nakon arheolo{kih iskopavanja (erupcija
Vezuva imala je sedam puta ja~u snagu od
atomske bombe ba~ene 1945. na Hiro{imu!) bez obzira {to je u starim zapisima
djelimi~no opisan pakao pompejskih
gra|ana koji su ostavili neizbrisiv trag sve
do dana{njeg doba.
^itav grad sa~uvan je ispod naslaga
vulkanskog pepela {to arheolozima omogu}ava da detaljno rekonstrui{u religiozne, ekonomske, politi~ke, arhitektonske, vojne, umjetni~ke i kulturne aspekte
`ivota u Pompeji. Grad je bio graditeljski
oblikovan kao {ahovska tabla: gusta
mre`a ulica poplo~ana je bazaltnim
kockama i oivi~ena trotoarima uz koje su

Dvije hiljade godina od proro~anstva i propasti

tili propast ~uvenih Pompeja, jedne od najzna~ajnijih civilizacija u povijesti ~ovje~anstva,


dine; na{ urednik posjetio je iskopine ovog drevnog grada u kojem se nalaze besprijekorno
onice i pozori{ta, ali i okamenjeni le{evi pompejskih mu{karaca, `ena i djece koji su se
ma vulkanske planine Vezuv

Foto: REUTERS

DANI POMPEJA

a je sedam puta ja~u


be ba~ene na Hiro{imu!
filigranski gra|ene zgrade od kojih su
neke imale i po pet spratova! Patricijske
ku}e su kombinacija helinisti~kog elementa peristil i rimskog atrijuma: imale
su velike ustakljene (!) prozore sa obje
strane uli~ne i dvori{ne, dok su spoljni i
unutra{nji zidovi bili ukra{eni mramornim mozaicima i slikama koje i dan-danas
predstavljaju jedno od globalno najljep{ih
umjetni~kih dostignu}a. Svaka je zgrada
imala svoj stambeni broj: betonske
plo~ice tako|er su na pragu XXI stolje}a
o~uvane i vidljive, ba{ kao i brojne zidne
slikarije i natpisi na trgovinama, administrativnim sjedi{tima, ljekarnama, pozori{tima, gostionicama, javnim ku}ama i
kupatilima...

JAVNE KU]E I ORGIJE


Pompeji su bili opasani visokim odbrambenim bedemima i kulama, a u
sredi{njem prostoru formirala se prostrana naseobina (veli~ine dana{njeg
Sarajeva od Ba{~ar{ije do Alipa{inog
polja) u kojoj su veli~anstvenim zdanjima
prednja~ili hramovi, gladijatorska arena i
otvorena teatarska pozornica u obliku
fudbalskog stadiona. Osim kao arhitekte,
umjetnici, filozofi i mnogobo{ci, pompe-

jski gra|ani bili su nadaleko poznati i kao


umje{ni trgovci. Trgovali su vinom, maslinama, ribom, tkaninom, povr}em, parfemima..., te imali razvijenu rije~nomorsku luku i bliske poslovne kontakte s
isto~nim zemljama, posebice Gr~kom i
Egiptom. Vremenom je grad (osnovan je
u VI stolje}u p.n.e.) postao ~uven diljem
mediteranskog bazena, mjesto u kojem su
po~eli `ivjeti najimu}niji rimski gra|ani i
svojevrsna turisti~ka oaza tada{njih avanturista s Bliskog istoka koji su se divili
rasko{i parkova, vodoskoka, dvori{ta,
vila, bogomolja, amfiteatara i impozantnog vodovodnog i kanalizacionog sistema koji bi i danas mogao biti, kategori~no tvrde gra|evinski eksperti, u redovnoj upotrebi.
U ru{evinama Pompeja prona|ene su,
naime, ku}e sa podzemnim sobama koje
su slu`ile kao kupaonice i zatvoreni
bazeni. Zidovi ovih prostorija ukra{eni su
monumentalnim mramornim mozaicima,
dok se u centralnom dijelu nalaze obimni
kameni vr~evi u kojima je stalno gorjela
vatra za obezbje|ivanje tople vode. Sli~ne
slavine koje se koriste u savremenom svijetu bile su poznate jo{ u periodu procvata Rima i Pompeja, pri ~emu je zanimlji-

vo naglasiti da je mnogo pompejskih `ena


bilo vezano za vodoinstalaterstvo {to nas
navodi na zaklju~ak kako ne samo da su
bile vlasnice vodovodnih preduze}a, nego
i da su vje{to obavljale zahtjevne vodoinstalaterske (mu{ke) poslove. U arhivi je
ostalo zapisano kako su upravo Pompejke
bile energi~ne protivnice kr{}anstva koje
je po~etkom na{e ere po~elo da se {iri i
rimskim prostranstvima. One su predvodile hajku na kr{}anske misionare smatraju}i njihove propovijedi politi~kim
atakom i lo{im predskazanjem, a ostalo je
zabilje`eno i kako su se gnu{ale kr{}anskih higijenskih navika jer su buntovni
bogohulnici imali netrpeljivost prema
~isto}i tijela.
Iako su bile uva`ene i svestrano obrazovane, Pompejke ipak nisu imale sva
zakonska prava kao i mu{karci: bile su
bez prava glasa, iako su mogle pratiti izborni proces, dok je institucija braka
podrazumijevala da samo `ene moraju
biti vjerne partneru, pri ~emu su isklju~ivo mu{karci odlu~ivali o razvodu. Prostitucija je, pak, bila pro{irena i legalizovana: u Pompejima se nalazilo nekoliko
javnih ku}a od kojih je sa~uvana samo
jedna. Rije~ je o dvospratnici niskih
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

57

TRAGEDIJA POMPEJA

stropova i ukra{enih zidova. U hodnicima


i sobama gorjele su baklje, dok su prostitutke najavljivale mu{terijama da su slobodne tako {to bi palile svije}u. Seksualni
`ivot bio je od iznimne va`nosti za
gra|ane Pompeja {to dokazuju brojne
skulpture i slike na kojima su oslikani
klasi~ni porno prizori pojedina~nih aktova i skupnih orgijanja u kojima su parovi
razmjenjivali kamasutra poze. Mu{ka i
`enska homoseksualnost bila je uobi~ajena pojava, no po{tovanje kulta Erosa
ipak je prote`iralo prirodan seksualni
odnos. O tradicionalnim svetkovinama
crvenih fenjera pro~ulo se i daleko van
granica Pompeja: posebno su bile ~uvene
hedonisti~ke zabave koje su organizovane
u ~ast anti~kog boga Dionizija kada su
pompejskim ulicama tekli hektolitri vina
koje je pompejske mu{karce i `ene
dovodilo do transparentnog iskazivanja
ljubavnog zanosa.

SMRT POD VULKANOM


I tako su zaljubljeno, bogato, bezbri`no i sretno `ivjeli stanovnici Pompeja sve
do prije dvije hiljade godina, ta~nije do 5.
godine na{e ere kada su, prema legendi,
anti~ki astrolozi najavili u vatri i dimu
skora{nju propast divnog carstva. Nije
poznato kako su na njihovu zastra{uju}u
prognozu reagovali Pompejci, ali je na
osnovu arhivske gra|e i savremenih otkri}a znano da je kobni dan uslijedio
sedamdeset i ~etiri godine poslije stra{nog astrolo{kog predskazanja. Dvadeset i
~etvrtog avgusta 79., danima nakon {to se

POMPEJI U KNJI@EVNOSTI, SLIKARSTVU, FILMU...

Stalni izvor umjetni~kog


nadahnu}a
Osim aktuelnog bestselera Pompeji
Blacke tako dolazi u ovaj neobi~an grad na
Roberta Harrisa, koji ~itaoce trilerski
koji }e se uskoro sru~iti vulkanska lava.
vra}a u drevni grad na ivici propasti, trenuSpomenuta knjiga i kompjuterska igrica tek
ta~no je u svijetu vrlo popularna i komsu dio bogatog svjetskog umjetni~kog
pjuterska igrica Pompeji. Rije~ je o avanturi
(knji`evnog, filmskog, likovnog, pozori{s istorijskom tematikom, pa iako su autori
nog...) opusa sa dramati~nom pompejskom
za{li u sferu nau~ne fantastike, radi se o
tematikom.
zna~ajnoj dokumentaristi~koj gra|i
zahvaljuju}i kojoj se djelimi~no
mo`emo upoznati sa `ivotom,
arhitekturom i kulturom pompejskih
gra|ana. Glavni lik je Adrian Blacke,
geolog i putnik kroz vrijeme. Pro{lost
po~inje istra`ivati kada mu iznenadno
nestaje supruga koju poku{ava
prona}i slu`e}i se naznakama u
okultnim spisima. Put ga vodi do
robinje koja radi u ku}i Octavijusa,
uglednog i imu}nog gra|anina
FASCINANTNA UMJETNI^KA
Pompeja. Uz pomo} ~arolije Adrian
OSTAV[TINA: Freska sa Pompeja
sa obli`njih brda podizao upozoravaju}i
bjeli~asti dim, vulkanska planina Vezuv je
proklju~ala: tlo je po~elo podrhtavati,
zatim je odjeknuo niz zaglu{uju}ih eksplozija i potom je okolicom nezaustavljivo po~ela te}i u`arena divovska rijeka.
Oblaci crnog pepela potpuno su prekrili
sunce, no vlasti Pompeja bile su sigurne

da lava ne}e do}i do centralnih zona


grada i da je stanovni{tvo bezbjedno.
Spavajte mirno, nesre}e ne}e biti!,
zvani~na je pretpostavka da su pompejske
vlasti poru~ile gra|anima koji su ubrzo
zapazili kako sa tamnog neba padaju jata
mrtvih ptica, da psi, ma~ke i glodari u
pani~nom trku bje`e, te da uzburkano

VULKANSKI D@INOVI: VEZUV I ETNA

Vatrena stihija koja stvara plodno tlo


Vulkanska planina Vezuv, koja se nalazi u neposrednoj blizini
Pompeja i Napulja, visoka je 1281 metar i predstavlja jedan od u
svijetu najpoznatijih ni `ivih, ni mrtvih vulkana. I pored ~injenice
da je izazvao pompejsku tragediju, dolina Vezuva je odvajkada bila
privla~na za ljude jer je rije~ o iznimno plodnom tlu.
Naime, vulkanski pepeo je iznimno bogat mineralima
neophodnim za rast biljaka, pa je tako Vezuv ~uven i po vinovoj
lozi od koje se dobiva svjetski poznato i priznato vino Lacrimae
Cristi (Kristove suze). Vulkanolozi su zbog tragi~nog iskustva
Pompejaca i veli~ine Vezuva u blizini njegovog kratera sagradili
vulkanolo{ki institut sa opservatorijem sa ciljem da otkriju globalne vulkanske }udi i da na vrijeme najave vatrene stihije. No, tek
je poznato da se Vezuv aktivira u prosjeku svakih pedesetak godina.
Osim Vezuva, jo{ je jedan evropski (italijanski) vulkan ~uven
{irom globusa: rije~ je o Etni, vulkanskoj planini visokoj 3323
metra. Za razliku od Vezuva koji se posljednji put oglasio prije {est
decenija, Etna je u stalnom klju~anju: zadnji put je iz njenog kratera po~ela kuljati lava 1992. godine. Ipak, te ~injenice ne
spre~avaju brojne turiste i nau~nike iz svih krajeva svijeta da konstantno posje}uju ova dva vatrena d`ina.

58

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

MILENIJSKA PRIJETNJA
OKOLINI: Vulkan Vezuv
pored Napulja

Dvije hiljade godina od proro~anstva i propasti

Foto: REUTERS

CIVILIZACIJA KOJA NIJE NESTALA: Desetci miliona ljudi iz cijelog svijeta svake
godine obilaze ru{evine Pompeja

more na obalu izbacuje desetine hiljada


skoro skuhanih riba. Zrak je bio ispunjen
vulkanskom pra{inom, dimom i otrovnim
plinovima, ali je za hiljade Pompejaca
tada bilo odve} kasno da se poku{aju spasiti. Rimski istori~ar Plinije Mla|i, koji je
bio o~evidac ove do tada nevi|ene prirodne katastrofe, detaljno je opisao svoj
bijeg iz grada koji je zauvijek tonuo u
mra~ni ambis. Za nama je i{la izbezumljena povorka koja nas je u gustoj gomili
gurala i gonila naprijed. Kola su bacana na
jednu i drugu stranu, nisu mogla ostati na
jednom mjestu ni kad smo ih kamenjem
podupirali. More se na na{e o~i samo u
sebe uvla~ilo i zemljotresom bilo odbijeno
od obale. Crn i stra{an oblak iskidan vijugavim i drhtavim vatrenim linijama {irio
se prave}i duga~ke slike od plamena.
Malo zatim oblak se spustio na zemlju i
pokrio cijelu morsku povr{inu. Spustila se
no} ne kao onda kada nema mjese~ine ili
kada je obla~no, ve} kao kada se u zatvorenom prostoru ugasi svije}a. @ene su
vapile, djeca plakala, jedni su oplakivali
svoju nesre}u, drugi su `alili poginule, a
bilo je i onih koji su u strahu od smrti
molili za smrt, pisano je svjedo~enje rimskog istori~ara Plinija Mla|eg, koji je
pukim slu~ajem spasio vlastiti `ivot na
vrijeme se daju}i u bjesomu~an bijeg.
Nedotaknuti lavom, ali direktno izlo`eni otrovnim vulkanskim isparenjima i
pra{inom hiljade stanovnika Pompeja je u
o~ajni~koj borbi za komad ~istog zraka
smrt prona{lo gu{e}i se. Njihova tragi~na
sudbina vremenom je zaboravljena da se
Bogovi ne bi ljutili, no 1594. italijanski
in`injer Dominico Fontana ostao je nemalo iznena|en kada je po~ela izgradnja
vodovoda u neposrednoj blizini Pompeja.
Dva stolje}a poslije iskopana je statua
mu{karca odjevenog u togu i s natpisom u
kojem se spominje rimska Atlantida
Pompeji, da bi u devetnaestom stolje}u
zapo~ela opse`na arheolo{ka istra`ivanja
koja i dan-danas traju. Ispod desetina metara debele naslage zemlje, pepela i lave
pokazalo se da je opis Plinija Mla|eg bio
ta~an. Otkopane su zgrade, hramovi, sportska borili{ta, pozori{ta, ulice..., u ku}ama
su prona|eni konzervirani predmeti,
besprijekorno o~uvane slike i mozaici, pa
~ak i le{evi u obliku okamine. Svi su bili u
polo`aju u kojem ih je zatekla smrt: neki u
snu, robovi vezani lancima, majke sa djecom u sna`nom zagrljaju, svi zgr~eni od
borbe za zrak jer je ve}ina `rtava
nastradala od otrovnih vulkanskih plinova.
Bio je to dramati~an kraj slavnog grada
Pompeji, jedne od najzna~ajnijih civilizacija u istoriji ~ovje~anstva, koji i dvije
hiljade godina od tragi~ne propasti privla~i
pa`nju arheologa, turista i zaljubljenika u
istra`ivanja ljudske pro{losti.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

59

SRE]A U TU\INI

EDIN HAD@IMAHOVI]
(34), Br~ak koji
~etrnaest godina `ivi u
Njema~koj, gdje je i
zavr{io Filmsku
akademiju, autor je
scenarija za film
Warchild, re`isera
Christiana Wagnera, ~iji
su dijelovi snimljeni i u
Bosni i Hercegovini; u
razgovoru za Slobodnu
Bosnu govori o svom
odrastanju u Br~kom,
studiju na Odsjeku za
scenarij u Ludwigsburgu,
budu}oj saradnji s
bosanskohercegova~kim
re`iserima...

KADA TE SPUCA NOSTALG


BOSNOM, SVI PLANOVI POSTAJ
Razgovarao

Dino Bajramovi}

akon nekoliko dana snimanja u


Sarajevu i u Br~kom, ekipa
filma Warchild, koji re`ira
Nijemac Christian Wagner, preselila je u Sloveniju. Snimanje
Warchilda, za koji je scenarij napisao
Br~ak Edin Had`imahovi} i u kojem
glavne uloge tuma~e Senad Ba{i} i makedonska glumica Labina Mitevska, bi}e
okon~ano po~etkom februara u Ulmu.
Nakon filmskih setova koji su obavljeni u
Br~kom, Edin Had`imahovi} se zbog
porodi~nih obaveza morao vratiti u
Njema~ku, a sa bosanskohercegova~kim
scenaristom razgovarali smo neposredno
po njegovom slijetanju na {tutgartski
aerodrom. Christian Wagner je predavao
re`iju i glumu na Filmskoj akademiji u
Ludwigsburgu gdje sam studirao, govori
na po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu
Edin Had`imahovi}: Kada sam predstavio svoj projekat, javile su se ~etiri

60

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

produkcijske ku}e, me|u kojima je bila i


Wagnerova. Kroz razgovore, kao i kroz
poznavanje nekih njegovih filmova, imao
sam osje}aj da on ovaj film vidi najpribli`nije onome kako sam ga ja zamislio i
tako sam se odlu~io za saradnju s njim.
Prije nekoliko godina imao sam priliku
pogledati, na festivalu Max phls, {vicarski film u kojem je igrao i Senad Ba{i}
i odmah sam ga zabilje`io kao dobrog i
interesantnog glumca, dok sam Labinu
Mitevsku poznavao iz filma Prije ki{e, po
meni jednog od najzna~ajnijih filmova
devedesetih godina.

DE SICA KAO UZOR


Edin Had`imahovi} ro|en je u
Br~kom 1970. godine, a u svom rodnom
gradu zavr{io je osnovnu i srednju {kolu:
Moji roditelji su radili kao prosvjetni
radnici; otac je u br~anskoj Gimnaziji
predavao filozofiju, da bi kasnije bio
preba~en za direktora Gradske biblioteke,
dok je majka predavala matematiku u
osnovnoj {koli. Nakon srednje {kole i
vojske, vi{e po savjetu roditelja, oti{ao

sam na studij Tehnologije u Osijek. U to


vrijeme sam pogledao neke De Sicine filmove kao {to su ^udo u Milanu i
Umberto D i umjesto hemikalijama ja
sam se zarazio filmom. @elja mi je bila
da jednoga dana upi{em filmsku
akademiju FAMU u Pragu. U to vrijeme,
kada se sve raspadalo, dijelilo i mrzilo,
filmovi su za mene bili jedino uto~i{te i
bijeg od stvarnosti. U prolje}e 1991.,
kada se zapucalo oko Osijeka, vratio sam
se u Br~ko. Tog ljeta JNA je u Br~kom
mobilisala rezerviste s namjerom da ih
{alje na front u Slavoniju. Kako nisam
imao namjeru, ni za ~iju ra~unicu, pucati
po prijateljima i gradu u kojem sam
proveo dvije lijepe godine, gledao sam
kako bih d`alno preko granice, govori
Edin Had`imahovi}. U novembru 1991.,
a od poznanika koji je `ivio u Stuttgartu,
dobija poziv za dolazak u ovaj grad:
Opra{taju}i se od roditelja, mislio sam
da odlazim samo na nekoliko mjeseci,
naivno vjeruju}i da u Bosni rata nikada
ne}e ni biti. Od tih nekoliko mjeseci, sada
se zalomila ~etrnaesta godina, a roditelje

Edin Had`imahovi}, scenarista iz Br~kog

POTRAGA ZA
IZGUBLJENIM
DJETETOM:
Sa snimanja
filma Warchild
u Br~kom

GIJA ZA
JU NEVA@NI
sam ponovo vidio tek nakon pet i po godina. Sat vremena po dolasku u Stuttgart
ve} sam bio u kuhinji picerije pred brdom
tanjira. Kasnije sam radio sve i sva{ta i
uporno tra`io na~in da se pribli`im filmu.
Svakih nekoliko dana navra}ao bih u
jedno kino u centru grada, da pitam da li
ima posla. Jednoga dana, mislim vi{e da
bi me se kutarisali, rekli su mi da mogu
po~eti raditi. Po{to sam znao neke
osnovne principe funkcionisanja Super 8
projektora, ubrzo sam dobio posao kinooperatera. Prijepodne sam mogao i}i u
{kolu i u~iti njema~ki, dok sam poslijepodne na poslu imao priliku da gledam
holivudske mainstream filmove. Gledao
sam dnevno po dva, tri filma i toliko sam
se zasitio mainstreama da sam osjetio da
je do{lo vrijeme da po~nem razvijati
svoje filmove. Kada je saznao da je u
Ludwigsburgu pored Stuttgarta otvorena
Filmska akademija i da je za prijem,
pored sopstvenih radova, potrebno imati i
dvogodi{nju praksu, po~eo je skupljati
iskustvo po filmskim setovima. Ve}
1997. bio je primljen na Odsjek za sce-

OD BR^KOG DO
LUDWIGSBURGA:
Edin Had`imahovi},
scenarista filma
Warchild

NJEMA^KI
RE@ISER NA
FILMSKOM
SETU U BiH:
Christian Wagner

JO[ JEDNA
ODLI^NA FILMSKA
ULOGA:
Senad Ba{i}

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

61

SRE]A U TU\INI

narij. Na tre}oj godini studija radio je sa


re`iserom Ianom Dylthayem na filmu Ich
werde dich auf Hnden tragen (Nosit }u te
na rukama) koji je na Studentskom filmskom festivalu u Mnchenu dobio prvu
nagradu. Sljede}e godine Dylthay je
snimio film Das Verlangen za koji je na
Filmskom festivalu u Locarnu dobio
nagradu Zlatni leopard. Na ~etvrtoj godini je sa [vicarcima Alanom Gsponerom i
Alexom Bureschem napisao scenarij za
film Kiki & Tigar, pri~u o prijateljstvu
Albanca i Srbina u Njema~koj neposredno prije rata na Kosovu. Film je obi{ao
mnoge festivale, izme|u ostalih bio je
prikazan i na Berlinaleu.

BOSNA PUNA @IVOTA


Prije nego {to je zavr{io rad na
Warchildu, koji je po~eo pisati 1997.,
Edin Had`imahovi} je zajedno sa
re`iserom iz Berlina Damirom Luka~evi}em napisao scenarij za film Heimkehr
(Opro{taj), o hrvatskoj obitelji koja se
nakon trideset godina gastarbajterskog
`ivota `eli vratiti nazad u domovinu.
Osjetio sam da bismo mogli napraviti
pri~u o ljudima koji su krenuli iz krajeva
gdje tanjir nikad nije bio pun, da tra`e

62

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

sre}u u tu|ini i nakon trideset godina, pred


povratak, svode ra~un pitaju}i se za{to su
ikada krenuli i {ta su zapravo ostvarili. A,
pri~a u Warchildu je sasvim jednostavna.
Govori o `eni Senadi koja poslije rata tra`i
nestalu k}er. Iako se djevoj~ica vodi kao
nestala, Senada osje}a da je `iva. Jednog
dana, kada nai|e na varljiv trag, Senada
kre}e u potragu za njom. Preko raznih
adresa put je vodi u Njema~ku gdje je i
pronalazi, no djevoj~ica sada ima druge
roditelje, drugo ime i o majci i svom
stvarnom identitetu ni{ta ne zna. To je,
zapravo, jedna politi~ka pri~a o dana{njoj
Evropi, upakovana u melodramu. Poslije
rata sam ~itao u na{im novinama o djeci
koja rastu po dje~ijim domovima u Evropi
i neka od njih ve} polako zaboravljaju
maternji jezik, gube}i tako vlastiti identitet. Sjetio sam se Ive Andri}a i vremena
o kojima je pisao, kada su djecu sa ovih
prostora u sepetima odvodili u Istanbul.
U~inilo mi se da je Bosna kao neka majka
koja stalno ra|a, a kako koji vjetar protutnji, tako joj i djecu odvodi, samo {to se
pravac, u kojem ih sada odvode, promijenio, veli na{ sagovornik.
Mo`da }e nekim od bosanskohercegova~kih re`isera, u dogledno vrijeme,

adresa Edina Had`imahovi}a u Ludwigsburgu, gdje `ivi sa suprugom i ~etverogodi{njom k}erkom, biti kona~no odredi{te u njihovoj potrazi za kvalitetnim
scenarijima, koje glavni junak na{e pri~e
ve} ima sakrivene u svojim ladicama:
@elja mi je da se u budu}nosti pove`em
sa na{im re`iserima. Mislim da je Bosna,
i pored ovog stra{nog rata, puna `ivota i
~udesnih likova, tako da ja i danas, kada
pi{em za Nijemce, ~esto pelcujem
likove iz svog djetinjstva na njema~ko tlo.
A i producent Warchilda Nermin Gladers
je tako|e zainteresovan za saradnju sa bh.
re`iserima i scenaristima. Od novije
bosanskohercegova~ke produkcije imao
sam priliku samo pogledati Ni~iju zemlju
i jako mi se svidio. Prije nekoliko godina
sam gledao i film Jasmina Dizdara Beautiful People i prosto me je odu{evio.
Kada pi{ete pri~u o uspje{nim Bosancima
van granica na{e domovine, neizbje`no je
i pitanje o njihovom povratku u zemlju
gdje su ro|eni: [to se ti~e povratka u
Bosnu, e to je vjerovatno jedna od
najnepredvidljivijih stvari za ljude u
dijaspori. ^ovjek mo`e planirati {ta god
`eli, ali kada ga jednom spuca nostalgija, onda svi planovi postaju neva`ni.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

ZLO^IN I NAGRADA
SRPSKA ANA FRANK

akon velikog uspjeha koji je svojom


knjigom, novim tomom li~nih zapisa
iz podzemlja, po`njeo Radovan
Karad`i}, jo{ jedan srpski zlo~inac
odlu~io je da postane pisac. Milorad
Lukovi} Ulemek zvani Legija, ~ovjek koji je,
po svemu sude}i, organizovao operativni dio
atentata na Zorana \in|i}a, napisao je roman.
Jo{ od Ko~i}a, srpska patriotska literatura ne
mo`e bez podzemlja jazavac `ivi u podzemlju, ba{ kao {to se pod zemljom krije i
Karad`i}, te stoga ne ~udi {to i Ulemek-Lukovi} svoj roman ukopava knjiga se, naime,
zove Gvozdeni rov. U pitanju je, najavljuje
Mihailo Vojinovi}, predstavnik Legijinog izdava~a M books, autobiografski roman koji }e,
o~ekuje se, ponuditi {ifre za tuma~enje brojnih
(samo za gra|ane Srbije) nerazja{njenih
doga|aja iz bliske nam pro{losti.
Svuda po svijetu razni osu|eni manijaci
pi{u knjige, svojevrsne istorije sopstvene
bolesti i zlo~ina. Primjer Legijine knjige i
Srbije koja tu knjigu s nestrpljenjem o~ekuje
znakovit je ne toliko kao iskaz zlo~inca, koliko
kao dijagnoza bolesti srpskog dru{tva. Jer
Gvozdeni rov je {tampan u 100 hiljada primjeraka! To je pedeset puta vie od tira`a
najpopularnijih pisaca u Srbiji; deset puta vie
nego to tamo{nji najpopularniji pjeva~i prodaju diskova.
I vas su u~ili da se zlo~in ne isplati?
Zaboravite na to! Karad`i} i Legija su primjer da se zlo~inom, barem u Srbiji, sti~e ne
samo bogatstvo nego i dru{tveni ugled koji
zlo~incima omogu}ava da, kada jednom
po|u u, dodu{e prisilnu, mirovinu, sasvim
lijepo `ive od pisanja. Sve to u zemlji u kojoj
knjige nobelovaca skupljaju pra{inu po policama knji`ara.
Ovdje uo~avam mogu}nost za razvoj sasvim novog roda u istoriji literature, neke vrste
`ivotopisa zlo~inaca. Budu}i da srpska pravoslavna crkva, i sama zlo~ina~ka institucija,
svojim javnim djelovanjem prakti~no posve}uje nacionalne zlo~ince i njihova nedjela,
novi knji`evni rod, autobiografska proza krvnika-svetitelja, mogle bi se prodavati i u crkvama, uz svije}e i pakovanja svete vodice.
Mogu}e je zamisliti ~itavu biblioteku izabranih
djela srpskih masovnih ubica u ime Boga i
nacije, dvadesetak knjiga u tvrdom povezu pod
imenom Zlo~in i nagrada. Bez velikog
napora ma{te mo`emo zamisliti naslove djela
Ratka Mladi}a: Generalu nema ko da pi{e,

64

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Hitler je svojim
tekstom
ispisivao istoriju.
Ana Frank je
bje`ala od te
istorije. Gdje su
u svemu tome
Ra{o i Legija?
Oni su htjeli
krojiti istoriju,
napisali Moju
borbu, pa kad
im je borba
propala, pobjegli
u podrum,
odnosno
gvozdeni rov,
odakle su svijetu
objavili istinu o
sebi kao
`rtvama istorije

Pi{e

Andrej Nikolaidis

roman o samo}i i ponosu ratnika u bijegu od


Haaga; Srebreni~ka hronika, novela o njegovim diplomatskim aktivnostima koje su
prethodile osloba|anju Srebrenice od `ivih
Bo{njaka; Starac i more, kratki roman o njegovim posljednjim danima, u nekom manastiru na crnogorskom primorju. Karad i} bi u
toj biblioteci bio zastupljen, recimo,
borhesovskom zbirkom pri~a Ma{tarije (njegove vizije velike srpske dr`ave) i
carverovskom O ~emu zapravo govorimo
kada govorimo o genocidu (komentar izli{an),
kao i, ah radosti!, posthumno objavljenim
romanom Psihijatar i smrt. Zamislimo tek
djela Slobodana Milo{evi}a: zbirka eseja
Moja soba, u kojoj Milo{evi} pi{e o zna~aju
vlastite }elije za emancipaciju zlo~inaca;
potom dvije posvete Danilu Ki{u: Vukovar,
pepeo i Grobnica za Ivana Stamboli}a.
Ne{to mi govori da }e Legija, kao i Mladi}
i Milo{evi}, po~nu li pisati, usvojiti
Karad`i}evu taktiku o prikazivanju sebe kao
`rtve. Jer Ra{o iz knjige u knjigu sebe predstavlja kao srpsku Anu Frank. Kao {to su Anu
jurili nacisti, tako Ra{u za vrat di{u zlotvori iz
SFOR-a. A on bje`i, nevin i nemo}an, ~ist kao
dijete kojem je ostala samo knji`evnost - zapis
koji }e biti posljednje {to }e ostati za njim kada
ga jednom ne bude.

ublicista Roger Rosenblat u svom


tekstu o Ani Frank, objavljenom u
magazinu Time, primje}uje kako
ona, pored svih ostalih, recimo: ideolo{ko-politi~kih odnosa, simboli{e i
odnos prema knjizi. Rosenblat pi{e kako su
dva najzna~ajnija teksta o Drugom svjetskom
ratu Dnevnik Ane Frank i Hitlerova Moja
borba. On ne elaborira tu tezu, osim {to pi{e
kako je holokaust po~eo Hitlerovom a zavr{io
knjigom Ane Frank.
Bi}e da je mislio na to da su u Hitlerovom
tekstu sadr`ani razlozi za rat, dok Anin dnevnik
govori o posljedicama tog rata. Tako|e, Hitler
je pisao, ali i palio knjige. Ana Frank je bila
uskra}ena za djetinjstvo: skrivaju}i se u
mra~nim sobama amsterdamske ku}e u kojoj je
njena porodica potra`ila spas, ona je odrastala,
vi{e: `ivjela, samo u tekstu. Hitler je svojim
tekstom ispisivao istoriju. Ona je bje`ala od te
istorije. Gdje su u svemu tome Ra{o i Legija?
Oni su htjeli krojiti istoriju, napisali Moju
borbu, pa kad im je borba propala, pobjegli u
podrum, odnosno gvozdeni rov, odakle su svi-

Foto: REUTERS

Balkanska rapsodija

NAJVE]I SRPSKI OVOVJEKOVNI BESTSELER: Knjiga Gvozdeni rov Milorada Ulemeka Legije {tampat }e se u 100.000 primjeraka

jetu objavili istinu o sebi kao `rtvama


istorije. Ta vrsta bezo~nosti nije,
dakako, ni{ta novo: dok su ubijali po
Bosni, Ra{ovi i Legijini su bez prestanka kao mantru ponavljali onu o
srpskom narodu kao `rtvi.

Igra sa Njihovom borbom i Dnevnikom Ane Frank mo`e se nastaviti. Pa


se mo`e re}i kako Hitlerov tekst simboli{e na ljudsku patnju neosjetljivi svijet ideologije, dok Anin dnevnik simbolizuje patnju samu. Izvan odnosa

NEKAD I SAD

Dananje dnevnike ne
piu djevoj~ice-`rtve,
nego njihovi d`elati!
Niko, ~ini se, ni{ta nije nau~io iz pri~e
o stradanju jevrejske porodice Frank, kao
{to svijet, na`alost, nije postao ~i{}i nakon
{to se umio bosanskom krvlju. Od Bosne
do Palestine i Iraka, hiljade djevoj~ica ~u~e
u podrumima i ~ekaju smrt. Mo`da je na{

najve}i poraz to {to su mnoge od tih


djevoj~ica nepismene. Ne}e biti njihovih
dnevnika: umrije}e u ti{ini, daleko od na{ih
misli i suza su}uti. Ili je mo`da najstra{nije
to {to danas samosa`aljive dnevnike pi{u
upravo ubice te djece?

nacista mala Jevrejka, nadalje se iscrtava odnos d`elata i `rtve: d`elat je


odrasli bijeli mu{karac (iz holivudskih
trilera o FBI profajlerima znamo da su
serijske ubice po pravilu sredovje~ni
bijeli mu{karci: Hitler je likom bio ni
manje ni vi{e nego hodaju}i holivudski
stereotip manijaka, ba{ kao i Radovan),
dok je `rtva idealna Drugost: svojom
dobi, svojim polom i napokon etni~koreligioznom pripadno{}u. Karad`i}
svojim knjigama pri~u o d`elatu i `rtvi
izvr}e naglava~ke. Ovaj d`elat kuka da
je `rtva, zato to ga, u ime pravde i njegovih `rtava, tra`i sud u Haagu. On je
`rtva koliko je to svaki silovatelj, pedofil i ubica u bijegu. Radovan, Milo{evi}, Legija i njihovi priru~ni akademici, pisci i politi~ari u Beogradu,
od Kapora i Be}kovi}a do Tadi}a i
Ko{tunice, vjeruju da je zlo~in bez
kazne njihova ekskluzivna privilegija.
Sve drugo jeste zavjera protiv njihovog naroda.
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
ZIZOU CORDER
Lavlji dje~ak

Roman za djecu (a i odrasle) Lavlji


dje~ak (V.B.Z., Zagreb, 2004.) govori o
Charlieju, dje~aku koji zna ma~iji jezik.
Kada mu nestanu mama i tata, on kre}e
u potragu za njima i ukrcava se na cirkuski brod koji plovi za Pariz. Jedini prijatelji
koji mu mogu pomo}i u potrazi su ma~ke.
Cijena je 40 KM.

AMIN MALUF
Ubila~ki identiteti

Libansko-francuski pisac Amin Maluf u knjizi Ubila~ki identiteti (Paideia,


Beograd, 2003.) poku{ava na}i odgovor
na pitanje za{to ljudi ~ine zlo~ine u ime
svog vjerskog, etni~kog, nacionalnog ili
nekog drugog identiteta. Cijena je 10 KM.
ROLAND BARTHES
U`itak u tekstu/
Varijacije o pismu

Iako su eseji U`itak u tekstu/Varijacije


o pismu (Meandar, Zagreb, 2004.) kultnog
francuskog teoreti~ara knji`evnosti Rolanda Barthesa nastali sedamdesetih
godina pro{log vijeka, oni jo{ uvijek
pobu|uju rasprave o sudbini ~itanja i
~itaoca u vremenu i kulturi u kojima slika
dobiva apsolutnu prevlast nad tekstom.
Cijena je 35 KM.

NAJPRODAVANIJE KNJIGE U SVIJETU (Amazon):


z Stephen Greenblatt: Will in the World: How Shakespeare Became
Shakespeare
z Joseph J. Ellis: His Excellency: George Washington
z Robert Mankoff: The Complete Cartoons of The New Yorker
z Dan Brown: The Da Vinci Code
z Michael Chrichton: State of Fear

NAJPRODAVANIJE KNJIGE U BiH (Knji`ara Littera, Banja Luka)


z David Lewis: ^ovek koji je stvorio Hitlera (Okean)
z Meri Reno: Vatra s neba: roman o Aleksandru Velikom (Otvorena
knjiga)
z Kenize Mourad: Tragom mrtve princeze (Rubikon)
z Miljenko Jergovi}: Dvori od oraha (Durieux)
z Orhan Pamuk: Zovem se Crvena (Vukovi} & Runji})

66

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Ja sam romantiku uvijek do`ivljavao u


automobilu koji se zaglavi u blatu
MIRVAD KURI], glumac

Roman Veselina Gatala Siesta Fiesta


Orgasmo Riposo (Naklada Zoro,
Sarajevo/ Zagreb, 2004.)

ORIGINALAN POGLED
NA DANA[NJU BOSNU
Pi{e: Adisa ^e~o

Roman Veselina Gatala (1967.) neatraktivne naslovnice i jo{


neatraktivnijeg naslova SFOR (Siesta Fiesta Orgasmo Riposo)
zanimljiviji je nego {to bi se to po pakovanju dalo naslutiti. Knjiga
govori o ratom omr{avljelom i rastresenom Mostarcu koji
devedeset i {este godine dobiva posao u SFOR-u i, naravno, na sve
na~ine poku{ava da ga zadr`i. Paralelno sa retrospektivnom
pri~om o zapo{ljavanju u ratom iskomadanom Mostaru, ovaj
humoristi~ki roman prati i bolni~ki oporavak istog tog Mostarca
osam godina kasnije u SFOR-ovoj bolnici u Rajlovcu.
Na po~etku svakog poglavlja Gatalo daje po jedan odlomak iz
ugovora koje civilno osoblje potpisuje prilikom zapo{ljavanja u
me|unarodnim vojnim trupama: ovim faktografskim uvodima u
svako poglavlje Gatalo potcrtava pot~injeni polo`aj lokalaca i
tragikomi~nu situaciju u kojoj su se na{li bjesomu~no se bore}i za
produ`enje ugovora.
Za tisu}u i petsto maraka se mo`e kupiti petsto porcija }evapa.
Mo`e se kupiti sedamsto i pedeset bureka. Mo`e se kupiti pet stotina bureka i pet stotina jogurta. Mo`e se kupiti petsto bureka u
buregd`inici i tisu}u jogurta u piljari... Ovo je ra~unica glavnog
lika neposredno prije zapo{ljavanja, a prohtjevi naravno ubrzo porastu i SFOR-ov radnik od siromaha koji jedva pre`ivljava
postaje konzument ovisan o PX-luksuzu.
Razlog zbog kojeg zavr{i u bolnici je
naravno apsurdan, jednako kao i posao, a i
sama misija multinacionalnih snaga koje se
uglavnom ne razumiju ni me|u sobom, a
kamoli sa lokalnim stanovni{tom. Kroz
naizgled sasvim banalan zaplet Gatalo
oslikava stanje u dana{njem bh. dru{tvu i
(auto)ironi~no prikazuje stvaranje svo-

Kroz naizgled sasvim banalan zaplet


Gatalo oslikava stanje u dana{njem
bosanskohercegova~kom dru{tvu
jevrsne pseudo-elite koju ~ine ljudi zaposleni u me|unarodnim
organizacijama: to su ljudi ujedinjeni bez obzira na nacije, odvojeni od ve}ine bh. dru{tva natprosje~no visokim platama.
Rat je u Gatalovom romanu tek scenograf koji je izbu{io
zidove mostarskog bulevara: o~igledno ne `ele}i opteretiti svoj
lagani i zabavni roman insistiranjem na me|unacionalnim sukobima, autor je (na trenutke i previ{e infantilno) pojednostavio su{tinu
rata i sveo je na fraze o ludilu nekih grupa u oba naroda. Likovi
vojnika SFOR-a u prili~noj mjeri odgovaraju stereotipima o raznim nacijama (Talijani su aljkavi, Nijemci ta~ni, Amerikanci sirovi
i sli~no), ali u ovakvom romanu koji jeste karikatura dru{tva,
krokiji likova jo{ i funkcioni{u.
Iako ne pote`e velika pitanja, roman SFOR duhovito govori o
bh. svakodnevici punoj kontradiktornosti i kontrasta. Sa izuzetkom
nekoliko op{tih mjesta iz popularne kulture, kao {to je citiranje
junaka iz stripova, Gatalov prvi roman je originalan pogled na
dana{nju Bosnu i vrijedi ga pro~itati.

Obratili smo se Pedago{kom zavodu zbog problema


oko Severine
FARUK DRINA, menad`er

KU]NO KINO

U filmu Riddickove hronike (USA;


2004.), koji je nastavak SF pri~e Planet
tame iz 2000. godine, glavnu ulogu i
ovaj put tuma~i najve}i holivudski
razbija~ dana{njice Vin Diesel

BRIAN ROBBINS
Savr{eni u~enik

JAK A GLUP

[estoro ameri~kih srednjo{kolaca odlu~uje se na kra|u ispitnih


rezultata od kojih zavisi nastavak
njihovog {kolovanja i pravac u kojemu }e se njihov `ivot kretati. Ali, kao
i u svakoj tinejd`erskoj komediji sa
poukom, komplikacije su neizbje`ne. Savr{eni u~enik je osrednja
komedija, koja u nekim dijelovima
mo`e ~ak i nasmijati.

Pi{e: Mirsad Kli~i}

Stereotip holivudskog akcionog junaka najvi{e odgovara onoj


na{oj uzre~ici: Jak a glup. Taj stereotip je u svijetu filma prisutan od osamdesetih godina kada su se kao glavni akcioni razbija~i
pojavili Arnold Schwarzenegger i Sly Stalonne. Uloge spasitelja
su u ranijoj istoriji Hollywooda pripadale plemenitijim likovima
westerna, ratnih i akcionih filmova, me|u koje su spadali i
gluma~ki velikani kao John Wayne, Steve McQueen ili pak Gary
Cooper. U njihovo vrijeme spasitelji su spa{avali sa nekom romantikom, sa stilom. Kako su se vremena mijenjala, tako se i karakter
junaka mijenjao do danas popularnih Kick ass bildera. Nekoliko
godina unazad ponovo je do{lo do smjene generacija akcionih
junaka, ali je njihova su{tina ostala ista: i dalje su jaki i glupi. Uz
The Rocka, najve}i holivudski razbija~ dana{njice
je Vin Diesel. Ovaj nabildani }elavac je svoj prvi
uspjeh imao sa filmom
Planet tame. Rije~ je o
najboljem filmu u kojemu
se Diesel pojavio, akcionom SF-u koji je, za razliku
od tada{njih priglupih SFova, imao i pri~u i atmosferu jednog dobrog SF-a.
Upravo je film o kojemu
ovoga puta govorimo,
Riddickove hronike, nastavak ovog SF-a iz 2000.
godine. I ponovo mu se ne
mo`e previ{e zamjeriti ni na
pri~i ni na atmosferi. Doista
apokalipti~no, grandiozno i

Da se htjelo napraviti ozbiljan film o


ratu svjetova u dalekoj budu}nosti,
pri~a Riddickovih hronika je mogla
biti dobra polazna ta~ka
spektakularno izgleda kompjuterska scenografija filma Riddickove hronike. Kada se tu umije{aju akcione scene, lijepo i precizno upakirane, sa ve} pomenutim razbija~em Vinom Dieselom,
zabava je zagarantovana. Ako je to ono {to o~ekujete od filma. Ako
}ete ve} dublje ulaziti u njegovu su{tinu, onda je mogu}e prona}i
puno slabosti. Kostur pri~e je dobar. Obe}avaju}i. Recimo, da je
film ra|en bez zabave kao primarnog cilja, dakle, da se htjelo
napraviti ozbiljan film o ratu svjetova u dalekoj budu}nosti, pri~a
Riddickovih hronika je mogla biti dobra polazna ta~ka. Me|utim,
kada je glavna zvijezda filma Vin Diesel (sjetimo se onoga jak i
glup), onda }e dobra pri~a trpjeti zbog demonstracije njegovih
fizi~kih sposobnosti i intelektualne nemo}i. No, u svakom slu~aju,
kada na vagu s jedne strane stavimo Dieselove filmove XXX i Brz
i bijesan a s druge strane Riddickove hronike, ovaj posljednji }e u
svakom pogledu prevagnuti.

GURINDER CHADHA
Ba{ kao Beckham

Indijsko-britanski humor je kombinacija koja u ve}ini slu~ajeva mo`e


da upali. Pogotovo kada se fokusira
na sudar ove dvije civilizacije. Ba{
kao Beckham je vesela pri~a o britanskoj Indijki u svijetu nogometa.
Rediteljka Gurinder Chadha je
napravila pri~u koja }e se svidjeti i
onima koji ne vole nogomet.
MICHAEL MOORE
Fahrenheit 9/11

O kanskom laureatu, Fahrenheitu


9/11 Michaela Moorea skoro sve se
ve} zna. Najuspje{niji dokumentarac
u filmskoj istoriji bio je tema bezbroj
novinskih ~lanaka, televizijskih emisija, debata i ko zna ~ega sve jo{ ne. A
za one koji jo{ nisu vidjeli kako Moore
dere predsjednika Busha DVD i
video izdanje Fahrenheita 9/11 je
savr{eno za to.

WORLD BOX OFFICE


z Lemony Snickets A Series of Unfortunate Events (Brad
Silberling)
z Oceans Twelve (Steven Soderbergh)
z Spanglish (James L. Brooks)
z The Polar Express (Robert Zemeckis)
z Blade: Trinity (David S. Goyer)

TOP VIDEO U BiH


z Varalice (George Armitage; Issa film i video)
z Ubojica s autoputa (Robert Harmon; Art Company)
z Kraljevi} i ja (Martha Coolidge; Blitz)
z Luda ku}a (Danny De Vito; Tropik)
z Korak ispred (Carl Franklin; Tropik)
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
Pi{e: Dino Bajramovi}
U Sarajevu otvorena izlo`ba
Safeta Zeca

I tako stotinu puta


U utorak, 21. decembra, u sarajevskom Ateljeu zbirka Zec,
otvorena je izlo`ba pod nazivom Hvala ti Van Rijn. ^uveni bosanskohercegova~ki likovni umjetnik Safet Zec ovoga puta predstavio

Da nisam novinarka, bila bih poliglota,


jer ja sam umjetni~ka du{a
ALMIRA HUSEINOVI], novinarka BHT1

SAMO ZA STARIJE OD SEDAMNAEST GODIN


humoristi~ke serije South Park, snimil
World Police, jedan od najzanimlj

Lutkarsko-akc
Pi{e: Adisa ^e~o

JUBILARNA IZLO@BA: Safet Zec

se ciklusom studija i grafika koji je inspirisan Listom od sto guldena, reprodukcijom djela Rembrandta Van Rijna, s ~ijim se radom
Zec, kako ka`e, susreo kada mu je bilo petnaest godina. Izlo`ba
Hvala ti Van Rijn je jubilarna, stota izlo`ba Safeta Zeca, a bi}e
otvorena do 28. februara sljede}e godine.
Premijera filmskog spektakla
Oceanovih 12 u Sarajevu

Vrhunski vizuelni stil


Stevena Soderbergha
Na dan kada se ovaj broj Slobodne Bosne pojavi u prodaji, 23.
decembra, u kinu UNITIC, s po~etkom u 20 sati, bi}e odr`ana premijera filma Oceanovih 12. U pitanju je nastavak filmskog hita
Oceanovih 11, koji je 2001. godine bio
jedan od najgledanijih u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr`avama sa zaradom od 180
miliona dolara. Film, ~ijem je snimanju
prije nekoliko mjeseci prisustvovala i reporterska ekipa Slobodne Bosne,
re`irao je Oscarom nagra|eni Steven
Soderbergh, a uloge u Oceanovih 12
tuma~e George Clooney, Brad Pitt,
Matt Damon, Andy Garcia, Don
Cheadle, Bernie Mac i Julia Roberts, kao i oscarovka Catherine
Zeta-Jones i trenutno najpopularniji
francuski glumac Vincent Cassel.
Samo u prvih deset dana prikazivanja film Oceanovih 12 zaradio je

68

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Tvorci popularne humoristi~ke serije South Park Matt Stone i


Trey Parker snimili su animiranu komediju Team America: World
Police, jedan od najzanimljivijih ameri~kih filmova ove godine.
Mi{ljenja obo`avatelja South Parka su podijeljena: dok jedni smatraju da je ovaj film djelo dostojno urnebesno duhovitog dvojca
Stone-Parker, drugi su pak duboko razo~arani. ^injenica je da se
ovaj film u velikoj mjeri razlikuje od spomenute serije koja prati
dogodov{tine dje~aka iz planinskog ameri~kog grada.
Film Team America: World Police govori o grupi
Amerikanaca koji imaju zadatak da spa{avaju svijet od terorista.
Oni vrbuju i talentovanog brodvejskog glumca Garyja Johnstona,
maskiraju ga i {alju me|u teroriste kao {pijuna koji treba sprije~iti
raspodjelu oru`ja za masovno uni{tenje. Sude}i po zapletu, ovo bi
mogla biti prosje~na akcija, ali naravno, Parker i Stone na~inili su
ne samo odli~nu parodiju holivudskih filmova o super herojima i
tajnim slu`bama, nego i film koji ismijava aktuelnu antiteroristi~ku histeriju u Americi. Autori filma vrlo jasno govore o tome
kako ameri~ke intervencije kojima je navodno cilj uvo|enje ili
za{tita demokratije vrlo ~esto nanose vi{e {tete nego koristi. Na
samom po~etku Team America dolazi u Pariz da sprije~i teroristi~ki napad i, poku{avaju}i ubiti grupu bradatih sumnjivaca,
ru{e Eiffelov toranj, Louvre i pola grada.
Za razliku od South Parka, koji je u tehni~kom smislu klasi~ni
crtani film, Team America je akcioni film snimljen sa marionetama. Ovu lutkarsku satiri~nu akciju producirao je studio Paramount
Pictures, a ve} u prvih mjesec dana prikazivanja Team America
na{ao se na listama filmova s najboljom zaradom.
Fim je u Americi zabranjen za publiku mla|u od sedamnaest
godina, a razlog za to su nasilje, psovke i scene seksa. Ovo je
prvi put da jedan film u kojem su glavni likovi marionete bude
zabranjen mla|oj publici i da scene seksa u kojima u~estvuju lutke
budu razlog za ovako strogo rangiranje ameri~ke filmske asocijacije.
Sve lutke u filmu imaju isto tijelo: ta~nije, mu{ke lutke jednu,
a `enske drugu vrstu, dok su glave razli~ite i u njihovoj
unutra{njosti su komplikovani mehanizmi koji slu`e za pokretanje
lica.
Na~in na koji je film snimljen, rakursi, planovi i kretanje
kamere do~aravaju tipi~ne akcione filmove, a scena ulaska u tavernu gdje {pijun Gary treba da se ubaci me|u teroriste, replika je
scene iz Ratova zvijezda iz 1977. godine. Mnogi drugi detalji u
filmu tako|er predstavljaju citate, replike ili aluzije na neke druge
filmove, pozori{ne predstave ili knjige. Scenografija Kaira
napravljena je tako po uzoru na omot albuma Powerslave grupe
Iron Maiden.
Jedna od najve}ih zamjerki filmu je pomalo nekriti~ko ismijavanje velikog broja holivudskih glumaca i re`isera. Lutke sa
likovima Seana Penna, Michaela Moora, Aleca Baldwina i mnogih
drugih pojavljuju se u filmu, od ~ega su neki svojim politi~kim
anga`manom i istupima zaslu`ili ismijavanje, ali neki ni u kom
slu~aju nisu. Me|utim, Parker i Stone sami su objasnili svoje

Nema tu emocija. Da se ne la`emo, ako se Bijelo


dugme i okupi, bi}e to zbog love
MLADEN VOJI^I] TIFA, pjeva~

NA: Matt Stone i Trey Parker, tvorci ~uvene


i su animiranu komediju Team America:
ivijih ameri~kih filmova ove godine

ciona parodija

65 miliona dolara. Distributeri spomenutog filma su kompanije Issa


Film i Art Company. Na partyju koji }e biti uprili~en nakon premijere
filma centralni doga|aj }e biti promocija E-shopa za prodaju DVD i
VHS naslova, prvog takve vrste u Bosni i Hercegovini.
Do~ek Nove godine u Bosanskom
kulturnom centru i diskoteci hotela
Holiday Inn

Elvis Presley u BKC-u


Ponuda javnih do~eka {irom BiH bi}e puna turbo-folka, a
mi smo tu da ponudimo kvalitetnu alternativu, saop{tavaju
nam iz Bosanskog kulturnog centra, koji }e u saradnji sa ekspertnim producentskim timom i Teatarskom grupom Dragana
Marinkovi}a, organizovati Do~ek Nove godine. Kao uvod u ovaj

VODITELJ NOVOGODI[NJEG PROGRAMA U BKC-u:


Dragan Marinkovi} Maca

motive tvrde}i da naprimjer Matta Damona smatraju prili~no


finim momkom, ali da je lutka sa njegovim likom ispala tako
smije{na da nisu mogli odoljeti a da ga ne predstave kao potpunog debila.
Bez obzira na razli~ite reakcije i kontroverze koje ovaj film
izaziva, ovu lutkarsko-akcionu parodiju svakako treba pogledati. Parker i Stone su ovim filmom stvorili novi `anr i otpo~eli
jo{ jedno poglavlje u povijesti popularne kulture.
U DUHU BO@I]A

Dvojac bez kormilara


Trey Parker studirao je ranih devedesetih godina pro{log vijeka
muziku i japanski jezik u Coloradu i na fakultetu je upoznao kasnijeg saradnika Matta Stonea. Prvi zajedni~ki projekat uradili su na
zahtjev svog poznanika Braina Gradena iz firme FoxLab. Graden ih
je anga`ovao da mu naprave bo`i}nu animiranu ~estitku za porodicu
i prijatelje. Parker i Stone napravili su tom prilikom sada ve} legendarni crti} o susretu Isusa i Djeda Mraza The Spirit of Christmas
(Duh Bo`i}a). Iz tog petominutnog filma koji je izazvao nezapam}en
interes i odu{evljenje ne samo Gradenove porodice nego i miliona
ljudi {irom svijeta koji su ga vidjeli, nastala je serija South Park.
Godine 2001. Parker i Stone snimili su kontroverzni film Thats
my Bush u kojem ismijavaju aktuelnog ameri~kog predsjednika.
Na scenariju filma Team America: World Police sa dvojcem je
sara|ivao i Pam Brady, a direktor fotografije je Bill Pope, proslavljen filmovima Matrix i Spiderman 2.

doga|aj, za ponedjeljak, 27. decembra, predvi|en je Do~ek dje~ije


Nove godine kada }e, izme|u ostalog, djeci bez roditelja biti podijeljeno stotinu novogodi{njih paketi}a. A, u petak, 31. decembra, u
20 sati, po~inje novogodi{nji dernek pod nazivom Cool Party 2005,
koji }e voditi glumac i TV voditelj Dragan Marinkovi} Maca, uz
u~e{}e sljede}ih izvo|a~a: Masha No Bones, DJ Hattori, DJ Kenan
from SA, Go-Go Girls, Mr. Baucho, Prof. Madame Piano, Du{ko
Mandi} (impersonator Elvisa Presleya). Kompletan doga|aj bi}e
ponovljen i u subotu, prvog dana 2005. godine. Cijena ulaznice sa
konzumacijom je 10 KM. Kvalitetnu alternativu misle ponuditi i u
diskoteci hotela Holiday Inn, a u novogodi{njoj no}i zabavlja}e vas
Masked Ball, Go-Go Dancers, Percussions, kao i brojni DJ-evi. Party
po~inje u 21 sat, organizator je Disc-Tec, a cijena ulaznice sa konzumacijom je 20 KM.
Filmovi Pjera @alice i Jasmile
@bani} na 34. Rotterdam Film
Festivalu

Naprijed, samo naprijed


Od 26. januara do 6. februara naredne godine bi}e odr`an 34.
Rotterdam Film Festival. Na jednoj od najpresti`nijih evropskih filmskih smotri opet }e se predstaviti bosanskohercegova~ki autori.
Podsje}amo, u januaru 2002. godine u Rotterdamu je prikazan film
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET

Na{e su djevojke previ{e emotivne. Ja bih sve


`rtvovala za modne piste Pariza
EMINA HAMZABEGOVI], manekenka

FILM I POLITIKA: Neo~ekivano, iskreno i zvani


vlastima zbog kontroverznog filmskog klasika
je u Sjedinjenim Dr`av

@ivot u turski
PUT U ROTTERDAM: Jasmila @bani}

Ni~ija zemlja Danisa Tanovi}a, koji je progla{en najboljim po ocjenama publike. Dvanaest mjeseci kasnije i film Remake Dine
Mustafi}a dobio je simpatije roterdamske publike, te je kraj RFF-a
do~ekao na petom mjestu, u konkurenciji od preko stotinu dugometra`nih igranih filmova. Po~etkom ove godine, pak, u Rotterdam su
otputovali Pjer @alica i Sr|an Vuleti}, kako bi predstavili filmove
Gori vatra i Ljeto u zlatnoj dolini. Film Sr|ana Vuleti}a prikazan je u
zvani~noj konkurenciji, da bi 1. februara osvojio glavnu nagradu
Tigar, kao i nagradu Mladog `irija. Na Rotterdam Film Festival ponovo je pozvan Pjer @alica, koji }e tamo{njoj publici predstaviti svoj
drugi dugometra`ni igrani film Kod amid`e Idriza, a prije nekoliko
dana poziv je upu}en i Jasmili @bani} ~iji }e film Nazad, naprijed
biti prikazan u programu Balkan Blues. U Rotterdamu bi, {to je
dogovoreno jo{ za vrijeme 10. Sarajevo film festivala, trebao nastupiti i Sa{a Lo{i} film orkestar.
Novi album Massima Savi}a

Obrade najljep{ih
ljubavnih pjesama
Zagreba~ka izdava~ka ku}a Aquarius Records nedavno je objavila novi album Massima Savi}a pod nazivom Vje{tina. Nakon {to su
pro{le dvije godine od objavljivanja njegovog povratni~kog albuma,
biv{i frontmen grupe Dorian Gray, ovaj put je odlu~io odsvirati i otpjevati obrade nekih od najljep{ih ljubavnih pjesama u istoriji eks
jugoslovenske muzi~ke scene. Izbor su sa~inili Massimo Savi} i
istarski muzi~ar Dra`en Turina [ajeta, a rije~ je o odli~nom
muzi~kom uratku vrhunskog vokalnog soliste i vrsnog gitariste.
Album otvara pjesma Indexa Bacila je sve niz rijeku, a zatim slijede
Stranac u no}i, Lo{e vino, Libar, Sjaj u tami, Ne pla~i, Stine, Gracija,
Budi moja voda, Tajna vje{tina, Razlog, Odjednom ti i Gdje je
ljubav?. Premda ste spomenute kompozicije ~uli nebrojeno puta u
izvedbama Bijelog dugmeta, Gibonnija, Damira Urbana, Arsena
Dedi}a, Azre..., to uop{te nije razlog da Vje{tinu Massima Savi}a
ne uvrstite u vlastitu fonoteku.

70

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Pi{e: Edin Avdi} (Rim)

^uveni ameri~ki filmad`ija Oliver Stone ovih je dana obilje`io


globalnu politi~ku i kulturnu scenu neo~ekivanim, iskrenim i
zvani~nim izvinjenjem turskom narodu i vlastima zbog kultnog
filma Midnight Express (Pono}ni ekspres) za koji je re`iju potpisao Alen Parker, dok je Oliver Stone bio autor istoimenog scenarija za koji je 1979. dobio Oscara. Dvije i po decenije Turska je
zbog ove tragi~ne pri~e o kr{enju elementarnih ljudskih prava i
surovosti policijsko-sudsko-zatvorskog sustava bila meta `estokih
kritika me|unarodnih humanitarnih organizacija i demokratskih
vlada u svijetu, odnosno stekla je (ne)popravljiv diktatorski imid`
sa akcentom na kafkijanske procese u kojima bez dokaza strada
stotine hiljada nevinih turskih i stranih gra|ana.
U filmskom remek djelu Midnight Express re`iser Alen
Parker i scenarista Oliver Stone prikazali su dramati~nu sudbinu
ameri~kog dr`avljanina Billa Hayesa, koji je u Turskoj bio osu|en
na trideset godina te{ke robije zbog krijum~arenja nekoliko grama
droge. Nesretni osu|enik je na taj na~in platio visoku cijenu
naivnog mladala~kog nesta{luka koji je rezultirao policijskom,

Pri~a se da lovim piletinu. Ono malo mu{karaca {to mi pri|e


ne znam je li piletina, jer im ne tra`im kr{tenice
NEDA UKRADEN, pjeva~ica

~no izvinjenje Olivera Stonea turskom narodu i


Midnight Express poput eksplozije odjeknulo
vama i Evropskoj uniji

im zatvorima
sudskom i zatvorskom torturom koja je prouzrokovala pogubne
posljedice po njegovo fizi~ko i psihi~ko zdravlje. Lik o~ajnog
Billa Hayesa tuma~i izvrsni Brad Davis, ali je zanimljivo
napomenuti kako su ponu|enu ulogu odbile u to vrijeme perspektivne holivudske zvijezde Richard Gere i John Travolta jer su
smatrali da zastra{uju}a i optu`uju}a `ivotna ispovijest Billa
Hayesa mo`e biti lo{a po njihovu internacionalnu gluma~ku karijeru. Da nisu pogrije{ili, pokazale su godine koje su uslijedile:
akteri filma Midnight Express postali su persone non grata u
Turskoj, a pobornici teorije zavjere tvrdili su da turski obavje{tajci planiraju izvr{iti atentat na re`isera Parkera i scenaristu
Stonea (?!). To nisu, dakako, nikada poku{ali u~initi, iako je
Turska posredstvom filmske industrije bila pretvorena u opskurnu
dr`avnu tvorevinu, a fama o stra{nim turskim zatvorima postala je
~uvena {irom svijeta.
@ivotni uslovi u turskim zatvorima su bez sumnje lo{i, okrutni
i opasni, ali ipak ne toliko svirepi kako je to prikazano u Midnight
Expressu. To je nakon dvadeset i pet godina kona~no priznao
Oliver Stone pokajni~ki se izvinjavaju}i Turcima {to je sa Alenom
Parkerom bio tvorac negativne slike o turskim vlastima, to jeste
zato {to je njihov film zna~ajan krivac da Turska bude ozna~ena
kao planetarna crna rupa. Oliver Stone odlu~io je da se izvini
turskom narodu i da se pomiri s nama. Bolje ikad nego nikad,
konstatacija je vode}ih turskih medija. Oliver Stone im je uzvratio
isti~u}i da je njegov scenarij nastao na osnovu dramati~ne `ivotne
ispovijesti Billa Hayesa pogre{no shva}en, ali i kako je u
ekranizaciji pri~e bilo pretjerivanja zbog ~ega se, kazao je,
iskreno izvinjavam.
Tako je Oliver Stone ponovo postao cijenjeni filmad`ija u
Turskoj, a njegova neo~ekivana isprika odjeknula je poput sna`ne
eksplozije u Sjedinjenim Dr`avama i Evropskoj uniji. Upravo
zbog toga mu niko od predstavnika turskih vlasti i medija nije
postavio pitanje za{to tek sada priznaje osobnu krivicu? Turcima
je, naime, najva`nije da pred po~etak zvani~nih pregovora o
priklju~enju EU sa sebe skinu i najmanji dio negativnog politi~kog
imid`a kojem je kumovao i antologijski film Midnight Express.

NEKAD I SAD
BLA@ SLI[KOVI] BAKA
fudbalski as

Godina 1980. i dvadeset i ~etiri godine poslije

Selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Bla`


Sli{kovi} Baka ro|en je 30. maja 1959. godine u Mostaru, a
fotografija iznad ovog teksta snimljena je dvadeset i jednu godinu
kasnije. Karijeru je zapo~eo u Fudbalskom klubu Vele` u kojem je
igrao do 1981. godine. Te godine Vele` je bio pobjednik Kupa
mar{ala Tita, a tada sjajna generacija ro|enih, predvo|ena Sli{kovi}em i Vahidom Halilhod`i}em, u finalu je savladala @eljezni~ar
rezultatom 3:2.
Te 1981. godine prelazi u splitski Hajduk, u kojem se zadr`ao
punih pet godina. Igraju}i u timu sa bra}om Vujovi}, Gudeljom,
Vuli}em, Simovi}em... stigao je do polufinala Kupa UEFA. Godine
1986. prelazi u Olympique iz Marseillea. Kasnije je igrao jo{ i za
Pescaru, Lens i Rennes. U play offu fudbalskog prvenstva Bosne i
Hercegovine 1998. godine nastupao je za Zrinjski iz Mostara, a u
svojoj karijeri jo{ je igrao i u Hrvatskom dragovoljcu. Bio je pomo}nik Mi{e Smajlovi}a na kormilu fudbalske reprezentacije BiH,
a 2002. godine je imenovan za selektora. Paralelno je i na funkciji
{efa stru~nog {taba Hajduka, sa kojim je osvojio titulu ovogodi{njeg
jesenskog prvaka Hrvatske.
Miljan Miljani} me nije uvrstio na spisak reprezentacije
Jugoslavije za Mundijal u [paniji 1982. godine, ali pre{ao sam
preko toga i on mi je danas dragocjen savjetnik, izjavio je
nedavno Bla` Sli{kovi} Baka.

POKAJNI^KA GESTA

Erdogan odu{evljen
Stoneom
Zvani~no izvinjenje Olivera Stonea turske vlasti su ocijenile
veoma bitnim za budu}nost Turske, a neo~ekivanu pokajni~ku gestu
slavnog ameri~kog filmad`ije sa zadovoljstvom je primio i turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Dok je Stone bio u Istanbulu, Erdogan
je u Bruxellesu potpisao istorijski dogovor o po~etku pristupnih pregovora (3. oktobar 2005.) o priklju~enju Turske Evropskoj uniji.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
MIRSAD SIJARI], kustos u
Odjeljenju za arheologiju
Zemaljskog muzeja u Sarajevu

JEDINO VISOKI
PREDSTAVNIK U BiH
MO@E RIJE[ITI PROBLEM
ZEMALJSKOG MUZEJA
Promocija Tvoje knjige Ma~evi 10. 15. stolje}a iz
Bosne i Hercegovine bi}e odr`ana 23. decembra u
Bo{nja~kom institutu u Sarajevu.
Radi se o klasi~noj knjizi iz arheologije u kojoj su skupljeni svi
ma~evi do kojih sam mogao do}i, a koji se ~uvaju u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu, te u muzejima u Visokom, Travniku, Bijeljini,
kao i u Muzeju franjeva~kog samostana Humac kod Ljubu{kog.
Zbirka srednjovjekovnog oru`ja i ratne opreme koja se nalazi u
muzejima {irom BiH ubjedljivo je najkvalitetnija zbirka te vrste
arheolo{kog materijala na prostoru jugoisto~ne Evrope, bez
ikakve konkurencije. Ovo je prvi put da je neko sabrao sve
ma~eve na jedno mjesto i paralelno ih analizirao prema najnovijoj literaturi koja se pojavila na zapadu. U svojoj knjizi analizirao
sam sedamnaest ma~eva, a poznato mi je da ih je u BiH
prona|eno tridesetak, me|utim, do nekih fizi~ki nisam mogao
do}i. To je moj magistarski rad, a tehni~ka priprema je trajala
dvanaest mjeseci.

Ko je izdava~ spomenute monografije?


Zemaljski muzej, kao izdava~ ove knjige, morao je obezbijediti sredstva za njeno {tampanje i objavljivanje, zato {to nismo
dobili nikakvu pomo}, pa smo sve sami morali raditi. Nismo
pro{li na konkursu Fonda za izdava{tvo, {to mi je ~udno, zato {to
se arheolo{ka monografija Zemaljskog muzeja nije pojavila gotovo trideset godina. Cijena knjige je 35 KM.
Kakva je trenutna finansijska situacija u Zemaljskom
muzeju?
Kako sam obavije{ten, Vlada FBiH nas je izbacila iz bud`eta za 2005. godinu, pa smo preba~eni u nadle`nost Vije}a ministara BiH. A, iz Vije}a ministara su nas obavijestili da ne mo`emo
ni{ta o~ekivati prije 2006. godine. Jedino mogu}e rje{enje je da
Visoki predstavnik u BiH prisili, da li Vije}e ministara BiH,
Vladu F BiH ili Vladu Kantona Sarajevo, da preuzmu
neke obaveze.

72

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Razgovarao

Dino Bajramovi}

]AZIM DERVI[EVI], direktor


producentske ku}e XY

SLIJEPA PRAVDA SE BAVI


PROCJENOM DOSADA[NJEG
U^INKA HA[KOG
TRIBUNALA
Na prethodnom Sarajevo film festivalu premijerno je
prikazan Tvoj dokumentarni film Vidimo se, prijatelju. Kakva je
festivalska sudbina ovog filma?
Vidimo se, prijatelju je dokumentarni film koji traje dvadeset i tri
minute. Tema filma je prijateljstvo dvojice dje~aka, Halida i Roberta,
koji su u vrijeme kada sam snimao film, u aprilu pro{le godine, i{li u
osmi razred {kole pri Centru za slijepu i slabovidnu djecu u Sarajevu.
Halid je dijete koje boluje od koko{ijeg sljepila, dok je Robert prije tri
godine do`ivio te{ku nesre}u, nakon {to je sa svojim prijateljima
prona{ao tromblonsku minu. Tromblon je eksplodirao, a Robert je
ostao bez o~iju i bez ruke. Poslije Robertovog lije~enja, njih dvojica su
u Centru bili cimeri i postali su najbolji prijatelji. Danas je Halid u~enik
Srednje muzi~ke {kole, svira nekoliko instrumenata, dok je Robert
u~enik Katoli~kog {kolskog centra. Najbolji su u~enici u svojim {kolama, a i danas su cimeri u internatu koji se nalazi u sklopu Centra.
Nakon premijere na SFF-u imali smo namjeru film poslati na jo{ neke
od filmskih festivala. Me|utim, u novinama je objavljen tekst o tre}oj
osobi koja se pojavljuje u na{em filmu, a to je pedagog Borko
Tepav~evi}. U tom ~lanku je optu`en za pedofiliju, {to nema veze sa
pri~om o Halidu i Robertu, ali s obzirom da je optu`ba vrlo ozbiljna,
zaustavili smo distribuciju filma.
Da li }e dokumentarni film Slijepa pravda, tako|e u produkciji ku}e XY, biti prikazan na filmskim festivalima u Evropi?
Slijepa pravda je film koji se bavi procjenom dosada{njeg
u~inka ha{kog Tribunala, prvenstveno gledano kroz prizmu `rtava
rata, o ~emu je Slobodna Bosna ve} pisala. Premijera se, dakle,
desila u sarajevskom Mediacentru 16. decembra, a ovaj film je bio
prikazan i na Festivalu u Var{avi. U narednom periodu o~ekuju nas
i projekcije u Zagrebu, Beogradu,
Mostaru, Banjoj Luci... Na ovom
filmu sam radio kao kamerman i
monta`er, dok su autori Refik
Hod`i} i Aldin Arnautovi},
koji su zajedno sa mnom
suvlasnici producentske
ku}e XY.

NA TELEFONSKOJ LINIJI
DAVOR SU^I] SULA, frontmen Zabranjenog pu{enja

Novi album Zabranjenog pu{enja pod nazivom Hodi da ti ~iko ne{to da bi}e objavljen 15. maja
2005. godine.
SEMIR KRIVI], glumac

DOBIO SAM PRVU PROFESIONALNU NAGRADU U @IVOTU


U utorak, 21. decembra, dodijeljena Ti
je nagrada Dramskog programa BH radija 1
za izuzetan doprinos u realizaciji radio
drame. Na sve~anoj dodjeli nagrade kazao si
da Ti je ovo prva gluma~ka nagrada u `ivotu.
Ovo mi je prva profesionalna nagrada u
`ivotu, a na tre}oj godini Glume na Akademiji
scenskih umjetnosti u Sarajevu dobio sam
nagradu za najboljeg studenta glume. Nagrada
mi je dodijeljena na osnovu cjelokupnog
anga`mana ove godine na BH radiju 1, a mislim
da je na to uticalo i moje iskustvo, kao i moj
dugogodi{nji rad na radiju. Ove godine sam
snimio vi{e o dvadeset radio drama. Izme|u ostalog i Poljsku konjicu autora Marka Ve{ovi}a,
koja je ponovo reproducirana na sve~anoj dodjeli
nagrade u utorak.
Predstavu Cirkus Inferno producira
Tvoja mati~na ku}a Pozori{te mladih iz
Sarajeva. Kada }e premijerno biti izvedena
spomenuta predstava, koju po dramskom
tekstu Almira Im{irevi}a re`ira Pjer @alica, i u
kojoj }e{ igrati jednu od uloga?
Premijera predstave Cirkus Inferno }e biti
odr`ana krajem januara, jo{ uvijek ne znam
ta~an datum. Paralelno sa probama za ovu predstavu, igram i redovni reprizni repertoar u
Pozori{tu mladih i u Kamernom teatru 55.

BORIS T. MATI], producent, direktor Zagreb film festivala

SLJEDE]E GODINE ]E BITI


REALIZIRAN DOKUMENTARNI FILM
O FIKRETU ABDI]U BABI
Jo{ prije dva mjeseca u zagreba~kom Ve~ernjem listu je
najavljeno snimanje dokumentarnog filma o Fikretu Abdi}u, u
re`iji Zvonimira Juri}a, koji }e{ producirati. Kada }e po~eti snimanje tog filma?
Dokumentarni film o Fikretu Abdi}u Babi, koji }u, dakle, producirati, bit }e realiziran u prvoj polovini sljede}e godine. Scenarij za
film su napisali novinari Feral Tribunea Boris Ra{eta, Igor Lasi} i
Ivica \iki}. Ali, detaljnije informacije }u vam mo}i kazati tek kada
pripreme za snimanje filma budu zavr{ene.
Da li ste ve} obezbijedili finansijska sredstva za realizaciju tog filma?
Ve} smo dobili neka finansijska sredstva od Ministarstva kulture
Republike Hrvatske, ali to nam jo{ uvijek nije dovoljno. Nadam se da
}e nam u naredna dva, tri mjeseca pozitivno odgovoriti sa jo{ nekoliko adresa na koje smo aplicirali.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA


SIMON & GARFUNKEL

POP AFRICA

Slavni dvojac Simon & Garfunkel povratak na muzi~ku scenu


obilje`io je izvrsnim poslovnim rezultatima. Na svjetskoj turneji
2004. zaradili su 50 miliona dolara i tako se na{li na listi pet
veli~anstvenih
na koju su
tako|er
uvr{teni
Madonna
(125), Prince
(90), Shania
Twain (65) i
Metallica (45).

Aktuelni hit world


musica je album Pop
Africa: Greatest Hits
afri~ke kantautorke
Brende Fassie. Rije~
je o rekapitulacijskom
nosa~u zvuka, a
novac zara|en od
prodaje Pop Africe
novogodi{nji je poklon
za Fondaciju Nelson
Mandela.

MARTIN
SCORSESE
Novi hit u ameri~kim kinima
je The Aviator Martina
Scorsesea. U pri~i o `ivotu
Howarda Hugesa glavna
uloga pripala je Leonardu Di
Capriju, dok se po prvi put
ispred filmskih kamera na{la
pjeva~ica Gwen Stefani koja
tuma~i lik holivudske dive
Jean Harlow.

ROLLING STONES
^lanovi benda Rolling Stones u Parizu su
zavr{ili registraciju novog albuma koji }e
objaviti po~etkom ljeta 2005. godine. Sve
pjesme potpisuju Mick Jagger i Keith
Richards, dok producenti optimisti~no
prognoziraju da }e njihov studijski projekat
biti remek djelo.

ORNELLA
MUTI
Evropska filmska zvijezda Ornella Muti
odlu~ila je da profesionalnu karijeru obogati humanitarnim
anga`manom. [irom
EU lobira javnost da
nov~ano pomogne
djeci ugro`enoj pedofilijom, pa je tim
povodom promovisala
i kalendar za 2005.
godinu.

74

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

Priredio

Edin Avdi}

Savremena muzika sve vi{e li~i na pasterizovani sir,


koka-kolu i te{ko svarljive hemijske prera|evine.
Ho}u kazati da je muzika postala malo hranljiva

TOM WAITS,
muzi~ka
zvijezda

PIERLUIGI
COLLINA
Odlukom ~elnika FIFA-e italijanski
}elavac Pierluigi Collina mo}i }e
suditi na fudbalskim terenima do
kraja Mundijala 2006., iako }e tada
imati 46 godina. FIFA je dozvoljenu
starosnu dob sudija u ovom slu~aju
produ`ila naglasiv{i da se radi o
najboljem arbitru na svijetu. Peirluigi
Collina najavio je, pak, da uskoro
objavljuje autobiografski roman.

BRAZIL

HARRISON FORD
Glumac Harrison
Ford tuma~i}e
glavni lik
(ameri~kog generala) u novom
holivudskom spektaklu No True
Glory: The Battle
For Falluja. Rije~ je
o ameri~kom bombardovanju ira~kog
grada Falud`a koje
}e vje{ti holivudski
producenti prikazati kao vite{ku
borbu SAD-a protiv
arapskih terorista.

Vlasti Sao Paola


odlu~ile su da obogate modnu ponudu
provokativnim seksi
performansima.
Protiv njihove odluke
reagovala je Crkva,
ali mladi brazilski
stilisti i manekenke
su odu{evljeni
novom prilikom za
pokazivanje talenta
ne libe}i se da {okiraju konzervativnu
javnost.

JAN
MCEWAN
Novi knji`evni projekat glasovitog {kotskog pisca Jan
McEwana zove se Saturday.
Roman je nastao nakon
autorove trogodi{nje izolacije,
a tema je 11. septembar 2001.,
globalni rat protiv terorizma,
ameri~ka okupacija Iraka i
strah ~ovje~anstva pred
budu}no{}u.

23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

ALTERNATIVA
Pi{e

Sead Fetahagi}

Te{ko je u bra~nim
odnosima {to se ne
podnose biti arbitar,
pa se vi{e nisam
pa~ao u alternativne
bra~ne odnose, ali
me je privukla ideja
o alternativnoj vlasti.
[to ja sam sebe ne
bih proglasio
alternativnim
predsjednikom ove
dr`ave, kakva je
takva je?
76

SLOBODNA BOSNA 23. 12. 2004.

ali se u mene mi jedan pajta{ kako je postao


alternativni mu`. Draga mu puno mla|a od
njega, a on ne{to nema ba{ kuveta, pa sumnja da je na{la drugoga. Ja ga tje{im i ka`em mu da
je to dobro, jer ne mora dahtati, izdahni udahni, pa
mu se mo`e desiti slu~aj da izdahne na malo du`e
vrijeme. D`abe, u{ao njemu mrmak u glavu, te stalno opanjkava `enu, ali nema dokaza. Onda ja
povu~em posljednji argument, reknem ja njemu da
je sretan {to je alternativa, eno Dragoljub Stojanov
sam sebe proglasio alternativnim predsjednikom
vlade, pa mu mnogo drago, kesi se, razvukao usta
od uha do uha. Odgovara meni pajta{ da je
Stojanovu lako, mo`e se zafrkavati s vladom, neka
ode u alternativu vizavi mlade `ene, kao {to je u
njega slu~aj.
Te{ko je u tim bra~nim odnosima {to se ne podnose biti arbitar, pa se vi{e nisam pa~ao u alternativne bra~ne odnose, ali me je privukla ideja o alternativnoj vlasti. [to ja sam sebe ne bih proglasio
alternativnim predsjednikom ove dr`ave, kakva je
takva je? Sigurno }e me i Paddy Ashdown
uva`avati, primiti u audijenciju, kao {to je potap{ao
Josipa Pejakovi}a, alternativnog visokog predstavnika. Paddy se po ovome sude}i voli dobro zajebavati s na{om rajom, njemu svejedno je li neko
zvani~an ili nije, jer ni njega ovaj narod nije birao, pa
opet on pojedince u vlasti probire ko mehkih
kru{aka. Onda ja za|em me|u narod, me|u mu{ke i
`enske, naro~ito ove druge, pa kao Conja va`no
priop}avam mudre misli. Narod tap{e, a meni drago.

li treba mi logistika, ko }e mi pla}ati ovu


zafrkanciju? Nisam frajer da d`abe prosipam
mudrost, a i neko mora odrije{iti kesu da se ja
vozam po zemlji i obespravljenim dijelim poklone,
bilo u vidu svoje mudrosti ili paketa. Gdje da na|em
sponzora? Ovi u alternativnoj vladi na dr`avnom
nivou s Dragoljubom Stojanovim na ~elu ve} su se
sna{li, Lijanovi}i kao puna pu{ka stoje iza njih. Tu
me malo zbunjuje, nisam siguran ko iza koga stoji,
da li je ova alternativa stala iza Lijanovi}a i njihove
mesne industrije, pa }e poreza {to se ti~e ovim
mesarima progledati kroz prste? A ovi }e cijeloj
vladi uvaliti u ruku kobasicu, ~ak i Svetlani Broz,
koja je ekspert za me|unarodne odnose. Ne moraju
mesari meni pomo}i, pristao bih da me buregd`ija
finansijski potpoma`e, neka mi dotura zeljanicu i
krompiru{u, a ja bih kao predsjednik dr`ave njemu
namamio posao da maslenicom snabdijeva cijelo
predsjedni{tvo, od portira do srpskog ~lana.
No, izgleda da }e mi nestati srpski ~lan. Mo`e
se zamrznuti, oti}i u alternativu, u toku su seriozne
i proseravaju}e konsultacije. Ama svi mi Srbi odo{e

u alternaciju, daju ostavke, ne}e od prave da rade,


nego }e sve onako, kobajagi, tehni~ki. Odo{e pravi
Srbi, oni iz Republike Srpske, jer ovi oko mene nisu
pravi po Dejtonu, oni ne mogu predstavljati srpski
narod. Pitanje Dejtona je pitanje borbe unutar srpskog korpusa, oni iz onog anamo entiteta ka`u da
su ovi Srbi oko mene u Federaciji alternativa, koja
uop{te ne mo`e podi}i glavu do dr`avnog nivoa. @ao
mi mog prijatelja Mirka Pejanovi}a, ja bih ga kao
alternativni predsjednik postavio za pravog predsjednika, ima sve ljudske i stru~ne kvalifikacije, ali
ne daju oni Srbi s bradama, imaju Borislava
Paravca i takvih alternativa koliko ho}e{, gluho
bilo! Srbi u Banjoj Luci ne daju srpskoj alternativi da
zucne, imaju oni svojih krklju{a na bacanje.
A, zapravo, cjelokupno stanovni{tvo u Bosni i
Hercegovini koje nije bo{nja~ko je alternativno,
pri{ipetlje koje treba tolerisati. Oti{ao Adnan Terzi}
u Istanbul da predstavlja kulturu Bosne i Hercegovine, pa sa svojim podobnim saradnicima,
Emirom Nuhanovi}em i Sulejmanom Kupusovi}em, izabrao jednonacionalnu reprezentaciju. Da
se zna da su u ovoj zemlji Hrvati i Srbi neka deseta
alternativa. A onda alternativni likovni ekspert Adil
Zulfikarpa{i} predstavio svoj likovni fundus, svoj
likovni ukus, s ne{to vrhunskog ki~a. Kad mi
nemamo likovnih eksperata, eto nam Adila!

a sam ja sebe ve} izabrao za alternativnog


predsjednika, na{i mediji bi navalili da me
propituju, kao da sam pjeva~ica s golim
sisama i tangama koje se ne vide. Odmah bi ja
njima kazao da ovi {to misle da su pravi, to je zapravo alternativa za neko vrijeme, dok se ne nafatiraju
ovi novonastali lovatori, a kasnije }e oni oti}i u alternativni `ivot. Ali dok se mi ne davrani{emo, neka i
ovih marginalaca, anonimnih znalaca iz Stojanovljeve vlade, nikom ne smetaju, a zabavljaju narod sli~no kao vlastodr{ci. Sve }e to jednom do}i na
svoje, zna}e se ko je pravi, a ko fal{, samo }e se to
desiti u Albaniji i Gruziji.
Ovo sve sa alternativom, sa Srbima predvo|enim
Draganom ^avi}em, pa bio za stolom ili pod stolom,
velika je zafrkancija, samo se izmotavaju ko je gore a
ko dolje. Ozbiljna }e stvar biti samo onda kad do|e
prava alternativa ovima {to su napunili svoje kese do
vrha, pa ih se skloni za posebno odre|eno mjesto. To
}e biti onda kada ovi alternativni narodi do|u sebi, pa
izaberu neke druge. Sve dok je narod u alternaciji, u
rezervi, udara}e se nameti kako bi se dr`avna kasa
napunila. A to treba, jer se moraju vra}ati krediti, {to
su nam ih MMF i Svjetska banka naturili, pa nam ne
daju da dahnemo. A ko uop{te pika sirotinju, nek idu
malo u alternativu!

Reagiranja
Kemal Ademovi} Uredni{tvu

Godinama se
mojom li~no{}u
bavite na krivi na~in
([ta povezuje ubistva Joze
Leutara i Bla`a Kraljevi}a,
SB br. 422)

Povodom objavljivanja novinskih


~lanaka u Nezavisnoj informativnoj reviji
Slobodna Bosna broj 419 od
25.11.2004. godine i broj 422 od
16.12.2004. godine u tekstovima pod
naslovima: Senzacionalno otkri}e SB Re`ija AID-a - Leutara je ubio vrh SDA
preko svojih ljudi u AID-u, FMUP-u i
pravosu|u i [ta povezuje ubistva Joze
Leutara i Bla`a Kraljevi}a AID je ucijenio Galijatovi}a snimkom na kojem se
vidi kako on ubija Bla`a Kraljevi}a!!!,
zahtijevamo da u skladu sa Zakonom o
informisanju objavite slijede}e reagovanje.
S obzirom da se ve} nekoliko godina
bavite mojom li~no{}u, uglavnom na
krivi na~in, iznose}i tragi~ne neistine,
insinuacije i klevete, bespredmetno je
polemisati sa Vama naro~ito stoga {to
moje zadnje reagovanje niste ni objavili.
Zbog svega naprijed navedenog protiv Va{eg lista, odgovornog urednika i
novinara prinu|en sam podnijeti tu`bu
nadle`nom sudu.
S po{tovanjem,
Kemal Ademovi}
***
Koordinacioni odbor
vlasnika nacionalizirane
i privatne imovine
Udru`enju gra|ana
Dom

Zakon o zakupu
stana nije
diskriminiraju}i
(Reagiranja, Dr`ava ne
mora provesti restituciju,
SB br. 420)

Molimo vas da u skladu sa na~elima


profesionalnog novinarstva objavite na{e
reagovanje na ~lanak objavljen u va{em

listu 420 od 2.12.2004. pod naslovom


Dr`ava ne mora provesti restituciju.
Udru`enje gra|ana Dom i
SDUBiH tra`e novu nacionalizaciju
Udru`enje gra|ana Dom i
SDUBiH kao sljednici komunisti~kog
re`ima ne mogu prihvatiti demokratska
na~ela liberalne demokratije, {to se
najbolje vidi iz niza ~lanaka, koje uporno
objavljuju putem {tampe.
Zaslijepljeni pustom `eljom i bez
pravnog upori{ta zala`u se putem svojih
predstavnika, privilegiranih pojedinaca iz
biv{eg sustava za novom nacionalizacijom i ostatka privatne imovine.
Njima nije dosta otima~ine i
nepravednog oduzimanja privatne
imovine i to stanova, poslovnih prostora,
gra|evinskog i poljoprivrednog zemlji{ta
i druge imovine, bez naknade u totalitarnom re`imu te tu politiku nastavljaju i
u demokraciji.
Niko nikome ne osporava pravo na
dom, ali ne otimanjem tu|e imovine,
koju su po{tenim, marljivim i dugotrajnim radom stekli na{i roditelji.
Ni nakon 14 godina od pada komunisti~kog sistema mi ne mo`emo da
raspola`emo na{im stanovima, koji su
nam ostavljeni u vlasni{tvo, a ste~eni su
na legalan na~in a ne otima~inom.
Ve} tri godine ne dobijamo nikakvu
naknadu za iste, {to je nepoznato u
demokratskom svijetu, koju smo dobivali
u simboli~nom iznosu u komunisti~kom
sustavu, {to ukazuje da korisnici na{ih
stanova ni u kom slu~aju iste do sada
nisu mogli, kako navode, otkupiti, a
uselili su se u nove stanove, te ako su u
njih ne{to ulagali to je logi~no jer su iste
i koristili.
Svi smo mi kao gra|ani biv{e
Jugoslavije cijeli svoj radni vijek izdvajali iz pla}a za stambenu izgradnju, a
mnogi nikada nisu dobili nikakve
stanove, koje sada niko ni ne spominje, a
ovi stanovi nama su uvijek bili prepreka
da dobijemo dru{tvene stanove.
Nagla{avamo da jedna od dvije starije osobe u samom centru grada koriste
stanove od 60 do 150 m2, koji daleko
prevazilaze njihove potrebe a to im
odgovara jer vlasnicima ne pla}aju
nikakvu naknadu {to je nepoznato u
cijelom demokratskom svijetu i ~ime se
kr{i ~l. 17 Evropske konvencije o ljudskim pravima na privatnu imovinu, kao i
~l. 2 i 6 Zakona o vlasni~ko-pravnim
odnosima.
Niko ne}e biti izba~en na ulicu ali }e
dono{enje Zakona o zakupu stana, kako
ga oni nazivaju rasisti~ki, dovesti do
racionalnijeg kori{}enja stambenog
fonda tj. prema stvarnim potrebama
korisnika.

Ukazujemo na sudsku praksu informator br. 5136 od 28.05.03 elektronsko


izdanje:
Postupak pred Evropskim sudom za
ljudska prava prava na dom i zabrana
diskriminacije
Citiramo:
Razlika izme|u dvije skupine
nositelja stanarskog prava nije diskriminiraju}a, jer postoji objektivno i
razumno opravdanje da se zanije~e pravo
na otkup biv{ih nositelja stanarskog
prava na stanovima u privatnom
vlasni{tvu, kako bi se za{titilo pravo
vlasnika tih stanova.
Nadalje, ~l. 8 Konvencije ne obuhvata pravo na kupovinu odre|ene imovine i
to dom, nego ~l. 8 samo {titi pravo osobe
na njezin sada{nji dom.
Zakon o najmu stanova daje pravo
unajmiti stan na neodre|eno vrijeme, s
tim {to vlasnik mo`e raskinuti ugovor o
najmu samo iz ograni~enih razloga, koji
predvi|aju te{ke povrede obaveza najmoprimaoca ili nu`nost vlasnika da `ivi
u doti~nom stanu
Napominjemo da je g.n. Odluka
Vije}a Evrope Evropskog suda za ljudska prava potpisana od osam ~lanova sudskog vije}a.
I ako prema Ustavu BiH Zakon o
zakupu ne potpada pod pitanje vitalnog
nacionalnog interesa, Skup{tina Kantona
morala je sprovesti proceduru te Zakon
proslijediti Ustavnom sudu radi ocjene
pitanja vitalnog nacionalnog interesa,
kao {to navode koje je postavio poslanik
(SDP-a) gosp. Dragan Ivanovi} a ustvari
iz vlastitog interesa, jer njegovi roditelji
stanuju u privatnom stanu porodice
Stefanovi}, ^ekalu{a ~ikma 3/1.
Budu}i da je gosp. Ivanovi} za sada
stopirao dono{enje predmetnog zakona,
poslije odluke suda morao bi snositi konsekvence jer je vlasnicima stanova uskratio primanje zakupnine skoro za godinu
dana.
I kada se usvoji Zakon o zakupu
stana, koji je ve} donesen u svim tranzicijskim zemljama, vlasnici stanova bi}e
u diskriminiraju}em polo`aju u odnosu
na sve ostale vlasnike stanova.
Dr`ava posjeduje veliki broj stanova
za koje nije tra`en povrat, te vlasnici
o~ekuju da se korisnicima njihovih
stanova dodijele zamjenski stanovi
prema njihovim stvarnim potrebama.
O~ekujemo da }ete ovaj dopis objaviti u jednom od va{ih slijede}ih listova.
Zahvaljujemo unaprijed i ostajemo sa
po{tovanjem.
^lanovi Koordinacionog odbora
vlasnika nacionalizirane
i privatne imovine
23. 12. 2004. SLOBODNA BOSNA

77