You are on page 1of 80

REPORTER SB U ACEHU: HILJADE MRTVIH U NAJTU@NIJEM GRADU NA SVIJETU!

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR


NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

MLADI] U BiH
EKSKLUZIVNO
Krvnik iz Srebrenice
u BiH legalno ulazi pod
la`nim imenom MILAN MILI]!
AFERA DR@AVNI UDAR

KONSTRUKTORI
NAPOKON
PRIZNALI

BOSNA SREBRENA

BO[NJA^KI
FRANJEVAC U
SRPSKOJ DIVLJINI

Sadr`aj

426
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Amar ]ESI]
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Milutin STOJ^EVI] i Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003


e-mail: sl.bos@bih.net.ba

EKSKLUZIVNO IZ RAMALE:
Novinarka SB pi{e o
predsjedni~kim
izborima u Palestini

14 RATKO MLADI] U
POSJETI BiH
Moje je auto ostalo u
Zvorniku
Paddy Ashdown, visoki predstavnik
me|unarodne zajednice u BiH, posljednjih
dana papagajski ponavljaju}i optu`uje
vlasti RS da su Ratka Mladi}a {titile tokom
njegovih turneja po BiH, {to politi~ki i
vojni vrh iz Banje Luke demantira; na{i
novinari otkrivaju kako je i uz ~iju pomo}
ratni zlo~inac Mladi} posljednjih godina
dolazio u BiH te za{to su za to odgovornije
vlasti u Sarajevu nego u Banjoj Luci

17 OBAVJE[TAJNA
REFORMA
Ko je (ne)zaposlen u
OSA-i
SB je u pro{lom broju pisala o ~istki
koju je potkraj pro{log mjeseca po~inio
vrh dr`avne obavje{tajno-sigurnosne
agencije (OSA) u kojoj su bez posla
ostali svi obavje{tajci koji su se na bilo
koji na~in zamjerili vladaju}oj nacionalisti~koj vrhu{ki u BiH; U ovom broju
pi{emo o novim, mladim lavovima koji
su pro{li rigorozne ideolo{ko-strana~ke
obavje{tajne provjere za prijem u OSA-u

22 [AMPIONI
ALKOHOLA IZ TREBINJA
Tajna porodice Vukoje
Zoran i Radovan Vukoje, otac i sin,
posljednjih su godina dobili desetine
presti`nih me|unarodnih nagrada za

vino koje proizvode u svojoj porodi~noj


vinariji u Trebinju, jedinoj vinariji u
Republici Srpskoj; Na{i reporteri razgovarali su o tajnama
trebinjskih vinograda sa Zoranom
Vukojem, pro{logodi{njim menad`erom
godine u Bosni i Hercegovini

32 DR@AVNI BUD@ET
Zapanju}i procvat
birokratija
Polovicom ove sedmice Parlament BiH
je usvojio nacrt bud`eta za 2005. godinu
u visini od blizu 600 miliona maraka;
na{ novinar istra`io je gdje }e se i kako
ove godine tro{iti novac poreskih
obveznika i zbog ~ega je vladaju}a
struktura odbila amandmane opozicionih
politi~kih stranaka koje su krajnje
nezadovoljne predlo`enim bud`etom

45 SB NA IZBORIMA
U PALESTINI
Mahmud Abas, Arafatov
nasljednik
Novinarka na{eg lista pratila je izbore za
novog lidera Palestinaca na kojima je
trijumfovao Mahmud Abas (Abu
Mazen), najbli`i suradnik vi{edecenijskog lidera Palestinaca Jasera Arafata:
mo`e li Abasov izbor zaustaviti spiralu
nasilja, terorizma, smrti, da li }e novi
palestinski vo|a uspostaviti miran dijalog sa izraelskim jastrebovima na vlasti;
na{a novinarka izvje{tava iz Izraela u
kojem se dva dana nakon izbora ponovo
puca, ubija, gine

Po{tovani ~itaoci,
Obavje{tavamo vas da }e slijede}i broj Slobodne Bosne (broj 427) u Sarajevu biti u prodaji u
utorak, 18. decembra, a u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine u srijedu, 19. decembra.
Na{i ~itaoci u Evropi SB }e mo}i kupiti tokom slijede}eg vikenda.

No}as spaljujemo iluzije

ASHDOWN: SLIJEPI PU
KORMILOM BOSANSKOG BR

Pi{e

Senad Avdi}

Zato se Ashdown
fenomenalno adaptirao
u aktuelnoj politi~koj
d`ungli koju je dodu{e i
sam u dobroj mjeri
na|ubrio. Kada on
obe}a reformu policije,
treba znati da je to
podjednako ozbiljno i
odgovorno kao kad
Adnan Terzi} obe}a
skori po~etak izgradnje
autoputa
4

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

bratite pa`nju na ove rije~i: Da


budemo iskreni, ovo (raspad
vlasti u BiH, op. S.A.) se desilo
prije Bo`i}a. Ukoliko se ova
situacija, koju vi zovete kriza, a
ja jo{ ne `elim koristiti tu rije~, produ`i
do kraja januara, ili februara (hik!, op.
S.A.), onda }e to biti kriza. Ali istina je da
kao {to sam toga bio svjestan u to vrijeme, za vrijeme Bo`i}a, te pravoslavnog
Bo`i}a i Nove godine, ni{ta se bitnoga
ne}e de{avati u januaru. Mo`da, ukoliko
se `eli imati situacija poput ove, lo{e je
vrijeme za takvu situaciju... Ali, mislim,
da jo{ nismo izgubili suvi{e vremena,
ukoliko se desi slu~aj da se sada Vlada RS
ponovo formira od istih stranaka kao i
prije, to je njihova stvar i nastavimo raditi u jednom kooperativnom stilu na
dr`avnom noviou, jer onda nismo izgubili
mnogo vremena i jo{ }emo biti na
kursu...
Dobro ste pro~itali, svi }emo jo{ biti
na kursu, jer sve ovo {to se posljednjih
nedjelja, unutar mnogobrojnih bo`i}a, s
jedne strane, te u~estalih novih godina, s
druge, de{ava u Bosni i Hercegovini, sve
ostavke i destrukcije, svi ultimatumi i
opstrukcije nisu ni{ta drugo nego mamurlu~ko sviranje kursu i to ne bilo kakvom, nego reformskom kursu. Citirana
gomila nezgrapno sro~enih budala{tina,
posljednje su javno izgovorene i u bobu
ta~no citirane rije~i visokog predstavnika
Paddyja Ashdowna izbrbljane prije dva
dana u kamere i mikrofone Federalne
televizije.
Dakle, poru~uje britanski maharad`a nakon {to se udostojio vratiti u BiH
(preko Beograda, naravno, iz Londona)
to da }e se dilema da li u ovoj zemlji
postoji kriza vlasti mo}i razrije{iti
negdje otprilike u februaru kada iz
glava ovda{njih politi~ara ispare
posljednji ostaci blagdanskih derneka,
{to bo`i}a, {to novih godina. Nejasno
je za{to je u ovom kri`arskom bo`i}nonovogodi{njem magnovenju Ashdown
presko~io uva`iti predstoje}e bajramske blagdane i time povrijedio vjerska
osje}anja ovda{njih Bo{njaka: historijski je poznato i potvr|eno kako u
muslimanskoj tradiciji nije prihvatljivo
da se reforme provode izme|u dva
bajrama!

Vjerovatno nije bilo mogu}e na vascijeloj planeti na}i prigodnijeg diplomatu,


koji bi se tako glatko, bezbolno i adaptabilno uklopio u {izofrenu, patolo{ki
determiniranu i sirovim ludilom natopljenu politi~ku scenu, od Paddyja
Ashodwna. Britanski lord se jednostavno
kao slijepi putnik ukrcao na bosanski
brod ludaka i na njemu se osje}a kao kod
ku}e a pri tom ostavlja rezervu da ne}e
biti kapetan koji }e posljednji napustiti
plovilo koje je sam dao torpedirati. Njegova blasfemi~na izjava s po~etka teksta,
bez po~etka i kraja, li{ena minimuma
osvije{tenosti i realnosti, savr{ena je ilustracija bosanskog ko{mara u koji se
Ashdown uklopio i koji neprestano proizvodi i stimulira.

akon {to je, primjerice, ministru vanjskih poslova Bosne i


Hercegovine Mladenu Ivani}u
kretanje svedeno na pre~nik
kojim se mo`e kretati iole discipliniraniji zatvorenik u Scheveningenu
(ministar Ivani} ne mo`e prismrditi u
SAD!), nakon {to je isti taj ministar podnio ostavku i sa sobom povukao jo{ pola
dr`avne vlade; uprkos tome {to Vlada
koja gospodari polovinom zemlje (premijer RS Dragan Mikerevi} ve} je 20-ak
dana u ostavci); unato~ ~injenici da predsjednik RS Dragan ^avi} najavljuje i
nesmetano provodi kastriranje Ustava
(Vladu bez Bo{njaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda u tom entitetu) na{
veseljak, Ashdown, {eretski najavljuje
da }e se tek krajem februara mo}i
zaklju~iti postoji li kriza vlasti u Bosni i
Hercegovini!?
Malo pa`nje, molit }u lijepo, poku{ajte odvojiti i za sljede}u Ashdownovu
misao iz istog intervjua. Upitan u kojoj je
fazi proces reforme policije, britanski lord
odgovara ovako: Ne}u re}i {ta je moj
stav o ovim mapama, dok nemam vremena da o tome razmislim i da obavim neke
razgovore. Ja sam sebi cilj dao do kraja
ovog mjeseca... Tako|er, ovo je i prili~no
politi~ko pitanje. Moramo razmotriti politi~ke posljedice. Ukoliko je efikasnost
policije prvi faktor, ovo nije jedini faktor! To je, ako ste zaboravili, odgovor na
relativno precizno postavljeno pitanje
novinara!?

UTNIK ZA
RODA LUDAKA!
Ashdown je svoj sud o prijedlozima
Komisije za reformu policije koja je pola
godine krvni~ki radila, seljakala se od
Brisela do Br~kog, od Sarajeva do Mostara, i u ~ijem je radu sudjelovalo stotine
predanih ljudi, lakonski non{alantno sveo
na buketi} ocvalih frazetina. A ono za {to
veli da je sebi dao cilj do kraja ovog
mjeseca bio je du`an obaviti 31.12.
pro{le godine.

ato se Ashdown fenomenalno


adaptirao u aktuelnoj politi~koj
d`ungli koju je dodu{e i sam u
dobroj mjeri na|ubrio. Kada on
obe}a reformu policije, treba
znati da je to podjednako ozbiljno i
odgovorno kao kad Adnan Terzi} obe}a
skori po~etak izgradnje autoputa. Ashdownova izjava kako se nada da }e Vladu
RS formirati iste stranke koje su to uradile
prije dvije i po godine, ozbiljna je koliko
i tvrdnja Sulejmana Tihi}a da SDA ni do
sada ni ubudu}e ne}e ulaziti u Vladu u
kojoj je SDS. Ashdownove kategori~ke
tvrdnje o boravku Ratka Mladi}a u HanPijesku ~vrste su koliko i demantiji Dragana ^avi}a prema kojim Mladi}a u tom
brlogu nije bilo od oslobo|enja. Uostalom, zar visoki predstavnik tvrdnjom
da ukoliko se ovakva situacija produ`i
do februara, onda }e to biti kriza nije
samo posudio misaoni dragulj iz bogate
mentalne riznice Adnana Terzi}a koji je
prije 15-ak dana na pitanje izlazi li
dr`avna Vlada iz krize lakonski odgovorio: Da bismo odgovorili da li smo iza{li
iz krize, treba prvo ustanoviti da li je krize
uop}e bilo!?
Lako se {aliti, lako je karikirati, ali
moramo biti svjesni da je osnovna tema o
kojoj ovdje govorimo tragedija, ne (vi{e
ni agonija, agonija je stvar bolje
pro{losti!), u kojoj BiH i njeni gra|ani
posljednjih mjeseci `ive: ta je tragedija
~vrsto trasirana s jedne strane doma}im
politi~kim jadom a s druge inozemnim
diplomatskim ~emerom. Razlike me|u
njima su prete`no nevidljive i marginalne:
i jedni i drugi }e prvi zbrisati sa bosanskog broda ludaka, punih d`epova i razdraganih {tednih knji`ica. A mi, ostali: I
tada }e nam biti smije{no, zabavljat }emo
se sve dok nam voda ne pre|e gu{u i zauvijek umrtvi osmijeh na licu...

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 6. JANUAR

AURU EXTRA jedva uspijevam kupiti (jer }e sutra poskupiti!?) zahvaljuju}i ratnim vezama na pijaci Markale. Kao u stara dobra vremena
dobijam ~ak ~etiri za deset iako na poreznim markicama pi{e da je cijena i dalje tolika (2 km), da sam glatko mogao dobiti pola {teke. Ali, dobro
je, {uti i pu{i, sabiraj, oduzimaj i ra~unaj: onaj nesretni prodava~ koji mi
je na lijepe o~i ispod ruke prodao cigarete te{ko da je i{ta ozbiljno profitirao. Ali njegov {ef zaradio je tog i narednih dana (izra~unao ja!) 250
maraka po kartonu Aure, a po{to veletrgovci ne kupuju na kartone nego na {lepere, od
ra~unanja u{i otpadaju: onaj ko je u srijedu kupio {leper Aure, u ~evrtak je bio bogatiji za
frtalj miliona maraka!
PETAK, 7. JANUAR

PATRIJARH PAVLE izgovara povodom Pravoslavnog Bo`i}a poslanicu na svim meni dostupnim televizijskim kanalima. I on kao i svi
velikodostojnici u balkanskom VJERINJAKU govori o potrebi da se zlo
odvoji od dobrog, pravda od nepravde, vjera od nevjere. Nekad, dok se
na ovim prostorima otvarao prostor za duh i humor, neko je rekao: nema
sre}e dok se iz svih ljudi zlo ne istjera a dobro im se ne utjera!
SUBOTA, 8. JANUAR

PADDY ASHDOWN dao povratni~ki intervju Avazu. Kakvo zlo,


kakvo licemjerstvo, kakvo bacanje pra{ine u o~i, kakvo smu{eno
brbljanje bez ikakvog smisla, reda, ideje. I tek sada je jasno da se
Ashdown nakon {to ga je napustio njegov medijski savjetnik Julian
Braithwaite potpuno uru{io u kontaktima sa medijima: I dalje nema
ni{ta pametno re}i a i to {to nema ka`e na skandalozno glup na~in!
NEDJELJA, 9. JANUAR

ZLATKO LAGUMD@IJA kao me|unarodni posmatra~ na predsjedni~kim izborima u Palestini ovda{njim je medijima iz prve ruke posvjedo~io da je manje-vi{e sve proteklo u najboljem redu i da su izbori za
Arafatovog nasljednika pro{li u demokratskom ozra~ju. Za tri sedmice
je zakazan Kongres SDP-a BiH i bilo bi dobro i da predsjedni~ki izbori
u ovoj stranci proteknu u sli~noj atmosferi...
PONEDJELJAK, 10. JANUAR

SUVAD KATANA, jedan od posljednjih velikih igra~a poniklih na


Grbavici, umro samo nekoliko mjeseci nakon {to je okon~ao briljantnu
karijeru u Belgiji i vratio se ku}i u Bosnu! U 36. godini `ivota!!! Stra{no,
u`asno, bolno! Znam hiljade ljudi koji se decenijama predstavljaju kao
bolesnici @elje i svi su, fala Bogu, `ivi i zdravi. Ali kako nam nestade
Suvad, {ta mu je srce zaustavilo, niko ni{ta o tome ne zna... Tuga pregolema!

UTORAK, 11. JANUAR

ASIM FAZLI] ponovo vra}en u pritvor u Kuli nakon {to mu je


mjesec dana bila omogu}ena odbrana sa slobode. Tu`ila{tvo se
`alilo na Fazli}evo osloba|anje, a Sud BiH prihvatio `albu. Pritvor se
odre|uje, uglavnom iz dva razloga: zbog mogu}nosti bijega i pritiska
na svjedoke. Fazli} nije pobjegao iz zemlje, a da li je pritiskao svjedoke, nije poznato. Tek, vrlo je uznemiravaju}e to {to sudije nisu prihvatile medicinsku dokumentaciju koju je pribavio Fazli} a koju su
potpisali vode}i SDA-ovi ljekari predvo|eni Abdulahom Naka{om,
dr`avnim poslanikom i {efom Dr`avne klinike!
SRIJEDA, 12. JANUAR

FAHRUDIN RADON^I], javlja Ljiljan, kupuje zgradu VIK-a na


Pofali}ima. VIK je, ~itamo, skra}enica za Vodovod i kanalizaciju. Pametna
i krajnje razborita investicija Deda Mraza - [}epe iz Gusinja: valja adekvatno usmjeriti sva govna kojima se okru`io u posljednjoj deceniji, po~ev
od onih koje je privremeno smjestio u septi~ku jamu zvanu Ljiljan!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Ne treba se bojati promjene Ustava


MICHAEL HUMPHREYS, {ef Izaslanstva
Evropske komisije u BiH

MIRZA I DOBRO

Hajri} ne prestaje izmi{ljati


privatizacijske uspjehe
svoje FIPA-e!
Direktor Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) Mirza
Hajri} pohvalio se prije nekoliko dana da su rezultati FIPA-e u protekloj godini osobito vidljivi na velikim investicijama poput
LNM-a, Ispata i Hemofarma. Mogu}e da je Hajri}eva FIPA zbilja
doprinijela dolasku spomenutih investitora, ali nekoliko detalja
upu}uje na oprez. Naime, svoj pogon u Banjoj Luci Hemofarm nije
otvorio protekle godine, kako tvrdi Hajri}, nego godinu ranije
ta~nije 21. februara 2003. godine! [to se ti~e Ispata, dolazak u BiH
sebi u zasluge pripisuje guverner Tuzlanskog kantona Bajazit
Ja{arevi}, a {to se ti~e investicije LNM-a te{ko je utvrditi zasluge
Hajri}eve FIPA-e, ali je jednostavno utvrditi da se na oficijelnom
sajtu FIPA-e ova investicija po~ela spominjati tek kada je bila realizirana!
(A.M.)

SLUGA JEVREJ I N

Jesu li antisemitski ispad


TV Alfi i ~asopisu
Regulatorna agencija za komunikacije BiH izrekla je privatnoj televiziji Alfa nov~anu kaznu u iznosu od 50.000 KM zbog
emitiranja jasne hu{ka~ke poruke koja je u su{tini antisemitska. Hu{ka~ke poruke izrekao je neimenovani hod`a u okviru
hutbi emitiranih tokom ramazanskog programa TV Alfa.
Direktor TV Alfa Mahir @i{ko tvrdi da su emitirani sadr`aji
zapravo vjerodostojni prijevod dijelova Kurana i da niko u ovoj
dr`avi, pa ni RAK ne mo`e suditi da li je Kuran, Biblija ili
neka druga sveta knjiga ispravna.
Sporni citat za koji @i{ko tvrdi da je prijevod iz Kurana
doslovno glasi ovako: Mi konstantno, svakodnevno, tro{imo
ameri~ko-jjevrejske proizvode u svom `ivotu. Pijemo coca-ccolu
njihovu, pijemo pepsi, njihovim bankama se slu`imo, njihove
najkovke kupujemo... Vi dobro znate da od tih cola-ccola 10
odsto ide u Izrael, za kupovinu oru`ja kojim se ubijaju ko?
palestinska djeca, palestinske majke, palestinske `ene, palestinski borci. Jevreji su vam najve}i neprijatelji, {to god vi mislili o
njima.

@I[KO - SDA JUGEND

Mirza Hajri}

MNOGO SMO LAKI

State Department preporu~io


Amerikancima da izbjegavaju
dolaziti u BiH!
Po~etkom ove godine ameri~ki State Department objavio je
svoju redovnu listu zemalja u koje se ne preporu~uje putovanje
gra|anima Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Na listi State
Departmenta, koja se mo`e pro{iriti ili umanjiti tokom godine, ovisno o politi~kim i drugim prilikama, ove se godine nalazi 25 zemalja.
Izme|u, primjerice, Haitija, Sudana, Iraka ili Afganistana svoje je

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Mahir @i{ko, predratni predsjednik omladinskog pogona


Stranke demokratske akcije (MOS - Muslimanski omladinski
savez), u ratu je bio na ~elu paravojnog i paradr`avnog Biroa za
istra`ivanje ratnih zlo~ina koji je najve}e rezultate postigao u
zlostavljanju i maltretiranju gra|ana Sarajeva. Nakon {to je ovaj
Biro odlukom najvi{eg dr`avnog vrha uga{en a njegovi {efovi
(uklju~uju}i juno{u @i{ku) uhap{eni i nakratko pritvoreni, vrh
SDA (predvo|en @i{kovim pokroviteljem Omerom Behmenom)
formirao je uz pomo} donacija prijatelja iz islamskih zemalja
radijsku muslimansku stanicu Hayat ~iji je gazda postao @i{ko.
Ova je SDA-ovska radio stanica izazvala zgra`avanje doma}e i
me|unarodne javnosti po~etkom 1994. godine kada je nakon
masakra na Markalama otvoreno pozivala na revan{izam i ubijanje Srba u Sarajevu. Nakon rata @i{ko je bio uklju~en u
Izetbegovi}ev utopijski projekat Bo{nja~ke televizije koji nikad,
uprkos milionima ulo`enih i potro{enih dolara, nije profunkcionirao zbog unutra{njih sukoba me|u ljudima koji su bili
zadu`eni za njegovu uspostavu. Nakon raspada Bo{nja~ke televizije @i{ko je od tehnike koja mu je pripala u sukcesiji stvorio opskurnu televiziju Alfa na kojoj su se smjenjivali sadr`aji
preuzeti sa beogradske BKTV i radikalni islamski vjerskoprosvjetni pokli~i.
Zanimljivo je da je citirana antijevrejska hutba zbog koje je
TV Alfa ka`njena sa 50 hiljada maraka emitirana samo nekoliko nedjelja prije stravi~nog antisemitskog teksta koji je tuzlanski intelektualac Fatmir Alispahi}, novope~eni ideolog SDA i
tvrdog islama, napisao u omladinskom islamskom ~asopisu
SAFF.

ZA[TO [UTI IZ
Zanimljivo, reis Mustafa ef. Ceri}, koji se tokom ramazana
`ivo bavio tv programom Federalne televizije, jo{ uvijek se nije
oglasio o ramazanskom programu TV Alfa niti je Islamska zajednica na{la za shodno da se oglasi povodom {ega~enja koje Mahir

BiH vidim kao Belgiju Balkana


PADDY ASHDOWN, visoki predstavnik u BiH

NJEGOVO PRAVO

di u islamskim medijima
u Saff slu~ajni!?

LUDA^KI EKSCES ILI DIO SISTEMA: Fatmir Alispahi}

@i{ko izvodi s Kuranom ^asnim. Dakako, ni vrhovni vjerski


poglavar Islamske zajednice niti bilo ko od njegovih suradnika
nije na{ao za shodno niti da se o~ituje povodom nezapam}enog
relativiziranja stradanja Jevreja u Hitlerovim logorima smrti {to
ga je prije dvije sedmice po~inio Fatmir Alispahi} u, ponavljamo,
omladinskom islamskom ~asopisu SAFF, a koji je ve} sada
na{oj zemlji, a pogotovo Bo{njacima u njoj, nanio nenadoknadivu {tetu u cijelom demokratskom svijetiU! (A. Metiljevi})
BO[NJA^KI FRONT

Avaz u za{titi
Alfe i
Alispahi}evog
antisemitizma!?
Televiziju Alfa prije nekoliko mjeseci kupio je Fahrudin
Radon~i} i uskoro bi se program ove televizije trebao po~eti emitirati iz najljep{eg nebodera na Balkanu, nove zgrade Avaza.
Sada je ostalo sporno ko }e platiti kaznu od 50 hiljada maraka
koliko je Alfa ka`njena od strane Regulatorne agencije za komunikacije. Biv{i vlasnik Mahir @i{ko tvrdi da on vi{e nema ni{ta sa
dugovima Alfe, dok Radon~i}ev menad`ment odbija preuzeti tu
vrstu dugovanja nastalih prije nego {to je Alfa pre{la u Avazov
imperij.
Indikativno je i da je Dnevni avaz jedini pokazao razumijevanje za antisemitsko orgijanje bo{nja~kog mislioca Fatmira
Alispahi}a u SAFF-u koje su sa u`asavanjem osudili svi ostali mediji kao i brojne nevladine organizacije u BiH!?

mjesto, na`alost, ponovo na{la i


Bosna
i
Hercegovina,
svrstav{i se tako me|u
zemlje u kojima se
ameri~ki
dr`avljani
mogu na}i u opasnosti,
uz bok Demokratskoj
Republici
Kongo,
Kolumbiji, Libiji, Iranu,
Al`iru,
Zimbabveu,
Izraelu... Zanimljivo je da
na toj listi nisu Gr~ka ili
[panija, zemlje u kojima su
se pro{le godine desili te{ki
udari terorista, no jeste BiH. Svoju
su preporuku ameri~kim dr`avljanima
du`nosnici State Departmenta utemeljili na rizicima povremenog
politi~kog nasilja, mina i ostalih neeksplodiranih sredstava
zaostalih iz rata, kako, izme|u ostalog, stoji u preporuci objavljenoj na zvani~noj internet stranici State Departmenta. U poruci se
jo{ dodaje kako se lokalno nasilje mo`e dogoditi svakog trena,
zbog politi~ke situacije u zemlji. Kriminalne su aktivnosti u
porastu, posebice u urbanim sredinama u kojima je pove}an
broj razbojni{tava, provala u stanove, kra|a automobila...
/N.H./
OKLOPNO-MEHANIZOVANI
KAMIOND@IJA

Ko je branio Tuzlu, kad ve}


nije Mirnes Ajanovi}?!
Nakon {to je Tu`ila{tvo u Bijeljini krajem pro{le godine objavilo informaciju
da je protiv nekoliko lica iz Tuzle
podiglo optu`nice za po~injene
zlo~ine na Br~anskoj Malti u
Tuzli 15. maja 1992.
godine, a za koje je saglasnost pod {ifrom C dalo i
Tu`ila{tvo u Den Haagu,
Mirnes Ajanovi}, predsjednik Bosanske stranke i
vije}nik u Op}inskom vije}u
Tuzle, na decembarskoj sjednici Vije}a pokrenuo je inicijativu da se iz op}inskoga
bud`eta finansira odbrana
sudionika bitke na Br~anskoj
Malti, ukoliko se oni pojave
pred bilo kojim sudom pod
optu`bama da su po~inili ratne
zlo~ine. Mada su vije}nici u prvi
mah ovu inicijativu do~ekali sa
odobravanjem, ipak odlo`iv{i za neko naredno zasjedanje odlu~ivanje o tom pitanju, kasnije }e se ispostaviti da bi podr{ka
Ajanovi}evom konceptu za{tite sudionika bitke na Br~anskoj Malti,
odnosno finansiranje njihove odbrane, mogla zna~iti da se iz tuzlanskog bud`eta moraju finansirati i mnogi drugi koji nisu branili nego
su napadali Tuzlu. Finansiranje odbrane Tuzlaka, koji su sudjelovali

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
u odbrani grada, osumnji~enih za po~injene ratne zlo~ine, kako je to
definirano Mirnesovom inicijativom, moglo bi ponukati Mileta
Dubaji}a, Milenka Pra~ara ili nekoga od drugih visokih ~asnika
JNA koji su prozivani za po~injene ratne zlo~ine u Tuzli, da do|u u
ovaj grad, tvrde}i da su Tuzlaci koji su sudjelovali u bici na
Br~anskoj Malti a imali su namjeru samo braniti svoj grad. Tada bi
potpuno legalno i legitimno mogli zahtijevati da op}ina Tuzla finansira njihovu eventualnu odbranu za po~injene zlo~ine (u Tuzli). Nije
te{ko pretpostaviti kako bi u toj situaciji reagirali gra|ani Tuzle koji
izdvajaju svoja sredstva u bud`et ovoga grada.
/M.P./
TRI-^ETIRI HAFIZA

Prevarantski projekat
Islamovizije Nuhanovi}a i
Brdara u agoniji!
Organizatori internacionalnog etno-festivala u Sarajevu Mensur
Brdar i Emir Nuhanovi} neumorno obilaze ambasade islamskih
dr`ava u BiH poku{avaju}i iskam~iti finansijsku
podr{ku za ovaj fantomski projekat. Vladu
Federacije BiH, odnosno njenog ministra kulture Gavrila Grahovca ranije su uspjeli ubijediti da na nevi|eno uplati 150.000 KM,
no to je tek kap u moru grandomanske
pohlepe Brdara i Nuhanovi}a koji su svoj
etno-festival zamislili kao pandan Eurosongu,
odnosno kao neku vrstu Islamovizije! Kao i na
Eurosongu, i na ovom etno-festivalu gledaoci
{irom planete televotingom bi birali najbolje
u~esnike.
Me|utim, Brdar i Nuhanovi} za sada ne
nailaze na o~ekivanu podr{ku,
izuzev kod nekoliko ambasada
koje su vi{e kurtoazno nego
stvarno podr`ale projekat. Kako sada stvari
stoje, od grandiozniog
Mensur Brdar
projekta Brdara i Nuhanovi}a ne}e biti
ni{ta.
(A.M.)

Nisam sigurna da bih bilo {to poduzela kad bi srela


Gotovinu, jer ne bih bila sigurna da je to on
JADRANKA KOSOR, kandidatkinja
za predsjednika Hrvatske

SUDIJA, SVIRA

Tu`ila{tvo BiH naredilo SIP


dokumentacije u Nog
U posljednjoj sedmici pro{le godine inspektori SIPA-e, po
nalogu dr`avnog tu`itelja Marinka Jur~evi}a, upali su u prostorije
Nogometnog saveza BiH i nakon nekoliko sati rada iznijeli na
desetine kilograma dokumentacije o finansijskom poslovanju ove
ku}e. Nalog za upad inspektorima SIPA-e Jur~evi} je dao nakon
{to je prije ne{to vi{e od mjesec dana zapo~ela istraga o navodnim
kriminalnim radnjama ~elnih ljudi NSBiH. Generalni sekretar
Munib U{anovi}, direktor nogometnih reprezentacija Ahmed
Pa{ali} te blagajnik Miodrag Kure{ sumnji~e se da su novcem iz
blagajne NSBiH kupovali vlastite stanove, pla}ali ra~une privatnih
terevenki po najpoznatijim sarajevskim restoranima te poslovali sa
Muhamedom Ali Ga{ijem, jednim od najpoznatijih pripadnika
sarajevskog podzemlja te, kako tvrde mediji, ~ovjekom koji je
svoje bogatstvo stekao zelena{enjem. Inspektori SIPA-e iznijeli su
desetine kilograma dokumentacije koja se ti~e finansijskog poslovanja NSBiH, zatim sva dokumenta o na~inima upo{ljavanja u
Nogometnom savezu BiH te nalaze revizije poslovanja za 2003.
godinu koje je za NSBiH uradila anonimna revizorska ku}a iz
Bijeljine Poslovni informator.
Tu`itelj Jur~evi} je, zbog obimne dokumentacije, oformio
poseban tim od ~ak pet inspektora koji }e pregledati svu izuzetu
dokumentaciju te nakon toga odlu~iti da li }e protiv ovoga trojca
podi}i i zvani~nu optu`nicu. Ina~e, inspektori SIPA-e u Nogometni
savez BiH upu}eni su nakon {to su se ~elnici NSBiH oglu{ili o
Jur~evi}ev zahtjev da reviziju njihovog finansijskog poslovanja
uradi neka svjetski priznata i licencirana revizorska ku}a. Umjesto
toga, reviziju poslovanja u NSBiH povjerili su nepoznatom
bijeljinskom Poslovnom informatoru u kojem ovakve poslove rade
uglavnom penzionirane knjigovo|e, a izvjesno je da su rezultati
njihove revizije prilago|eni `eljama U{anovi}a, Pa{ali}a, Milana
Jeli}a i ostalih. Osim finansijskog poslovanja, sporan je i na~in
upo{ljavanja kadrova NSBiH, tako da }e i sva dokumenta koja,
saznajemo, pokazuju da su mnogi ~inovnici u NS BiH zaposleni
mimo zakona i za to odre|enih procedura predstavljati zanimljivo

NA BRA^NE PAROVE PREBROJS

Mandatar Vlade RS Bukejlovi}


pani~no tra`i ministre
Bo{njake!?
Mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske Petar
Bukejlovi} ve} se na startu susreo s dva te{ko rje{iva zadatka: da
obezbijedi potreban broj poslani~kih glasova i da nahvata pet
Bo{njaka koji }e pristati biti ministri u njegovom kabinetu koji nema
podr{ku ni jedne nesrpske partije. Bukejlovi}, naime, ne mo`e
ra~unati na glasove SNSD-a, SP-a, SDP-a, Stranke za BiH i SDA, {to
zna~i da u najboljem slu~aju mo`e obezbijediti 42 poslani~ka glasa

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Marinko Jur~evi}

^ak su i njegovi ljudi za Bukejlovi}a govorili


da je kreten
MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a

AJ DO@IVOTNU

PA-i temeljito pretresanje


ometnom savezu BiH

- odnosno jedan manje od


potrebne skup{tinske ve}ine.
No, ako taj problem nekako i
uspije rije{iti, Bukejlovi} }e
te{ko prona}i pet Bo{njaka koji
}e pristati na odigravanje uloge
ministra u vladi s isklju~ivo srpskom podr{kom. Kako smo doznali, Bukejlovi} je ve} nudio
ministarske fotelje nekolicini
Petar
Bo{njaka iz Banje Luke, no svi
Bukejlovi}
su odreda te ponude odbili.
Kako sada stvari stoje,
krizu u Republici Srpskoj razrije{it }e oni koji su je i izazvali - dakle
ministri iz PDP-a, koji uveliko u Narodnoj skup{tini RS lobiraju za
izglasavanje rezolucije kojom }e ih poslanici pozvati da zbog vi{ih
nacionalnih interesa povuku ostavke i da se vrate u ministarske
fotelje. [to }e oni, naravno, trkom prihvatiti. (M.A.)
KONGRES KONJTINUITETA

Kandidati za predsjednika SDP-a


Lagumd`ija, Bogi}evi} i
Pe}anac!

[TA KRIJU DOKUMENTI KOJE JE IZUZELA SIPA IZ NSBiH:


Munib U{anovi}, do`ivotni generalni sekretar

{tivo istra`iteljima Tu`ila{tva BiH. Saznajemo tako|er da su


inspektori SIPA-e mnogo ranije trebali upasti u prostorije NSBiH
i izuzeti dokumentaciju, no to je, kako se tvrdi, iz samo njemu poznatih razloga odugovla~io Sredoje Novi}, direktor SIPA-e, a
inspektori ove slu`be u{li su u NSBiH tek kada je slu~aj na sebe
preuzeo Novi}ev pomo}nik Dragan Luka~.
Pored skandala sa upadom inspektora SIPA-e u prostorije
NSBiH, vrhovnu bh. nogometnu instancu ovih je dana potresao jo{
jedan skandal u ~ijoj se glavnoj roli na{ao trenuta~ni predsjednik
NSBiH Milan Jeli}. Naime, u Banjoj Luci su prije desetak dana
otvorene nove prostorije Fudbalskog saveza RS. Renoviranje i
ure|enje novih 150 kvadratnih metara u kojima su sada smje{tene
prostorije FSRS ko{talo je 150 hiljada maraka. U svemu ovome ne
bi bilo ni~ega ~udnog da novac za ure|enje prostorija entitetske
nogometne asocijacije nije do{ao iz kase NSBiH, {to je suprotno
Statutu ove ku}e. Naime, jo{ pro{le godine Milan Jeli} je tra`io da
se iz kase NSBiH plati renoviranje prostorija FSRS, {to su delegati
Skup{tine odbili, uz obrazlo`enje da takva investicija nije predvi|ena Statutom. No, nekoliko mjeseci kasnije, pod sna`nim
Jeli}evim pritiskom, Izvr{ni odbor NSBiH donio je odluku da se
150 hiljada maraka za ovu namjenu ipak izdvoji iz kase NS BiH.
Tako je odlaze}i predsjednik Jeli} (na mjestu predsjednika NSBiH
krajem januara zamijenit }e ga Iljo Dominkovi}) nelegalno posegnuo za novcem iz kase institucije ~iji je predsjednik i koju,
na`alost, priznaje samo formalno. Da nije tako, ne bi mu FSRS bio
va`niji od krovne nogometne asocijacije u BiH, niti bi bio u svijetu jedini predsjednik nogometne asocijacije koji otvoreno navija za
nogometnu reprezentaciju druge dr`ave.
/N.Hasi}./

Op}inski odbori SDP-a okon~ali su nominiranje kandidata za


partijsko rukovodstvo koje }e biti izabrano na Kongresu zakazanom
za 5. februar. Prema dostupnim informacijama, op}inski odbori su
za predsjednika SDP-a kandidirali ~ak 15 kandidata, no po broju
nominacija izdvojila su se dva: aktuelni predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumd`ija sa 90 nominacija op}inskih odbora i Bogi} Bogi}evi}
sa 70 nominacija. Ostali kandidati - Mirza Ku{ljugi}, Ljubi{a
Markovi}, Nermin Pe}anac, Damir Had`i}, Karlo Filipovi} itd. nominirani su u rasponu od 5 do 15 op}inskih odbora.
Ali, kako su neki od ovih kandidata (poput Bogi}a Bogi}evi}a)
istovremeno kandidirani i za neke druge tako|er zna~ajne partijske
funkcije, kao {to je npr. funkcija predsjednika Glavnog odbora, jo{ je
uvijek neizvjesno ko }e od ovih kandidata prihvatiti nominaciju za
partijskog predsjednika. Za sada su izvjesna samo dva kandidata:
aktuelni predsjednik Zlatko Lagumd`ija i raniji predsjednik Vlade
Sarajevkog kantona Nermin Pe}anac, koji ima podr{ku 7 op}inskih
odbora.
Po svemu sude}i, Lagumd`ija i njegov vjen~ani kum Bogi}evi}
ponovo }e izbje}i podijeliti megdan na kongresu SDP-a.
(M.A.)
VISOKI NAPOR

Silajd`i} lobira za Kuvajt a


Oru~evi} za Austriju!
Haris Silajd`i} i njegov najbli`i dugogodi{nji saradnik i prijatelj
Safet Oru~evi} po prvi put u posljednjih desetak godina na{li su se
na razli~itim, me|usobno suprotstavljenim pozicijama. Silajd`i} je
javno najavio da }e u ime kuvajtske KIA-e krenuti u lobisti~ki pohod
na osvajanja elektroenergetskih potencijala u BiH, i to ba{ onih za
koje su odranije zainteresirane austrijske kompanije za koje lobira
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Vije}nici SBiH i SDA pripremili su potpunu


paralizu `ivota u Mostaru
LJUBO BE[LI], gradona~elnik Mostara

SIPANJE S

OHR tjera Bijedi}a, Golub

Safet Oru~evi}

Safet Oru~evi}, od pro{le godine stanovnik Be~a. Rije~ je o


hidroelektranama Vranduk, Glavati~evo i Ustikolina te termoelektranama u Kaknju, Tuzli i Bugojnu.
Bit }e zanimljivo posmatrati dvoboj ove dvojice vi{egodi{njih
dobrih prijatelja i partijskih drugova koji pri tome jedan o drugom
znaju puno - naro~ito lo{eg. (A.M.)
BA[I]^AR[IJSKE VE^ERI

Direktor BH Po{te Ba{i} najavio


finansijsko uni{tavanje SB
Direktor marketinga u Javnom preduze}u BH Po{ta Zoran
Haluli} poru~io nam je da Slobodna Bosna vi{e ne mo`e ra~unati na
objavljivanje reklamnih poruka ovog preduze}a. Razlog je tekst
objavljen u pro{lom broju SB u kojem smo argumentirano pisali o
katastrofalnim rezultatima poslovanja JP BH Po{te, koje je poslovnu
godinu okon~alo s gubitkom od 13 miliona
KM. Umjesto demantija za iznesene
tvrdnje, Haluli} nam je, vjerovatno
po naredbi direktora kompanije
Mensuda Ba{i}a, poslao najavu ekonomskih sankcija.
Haluli}u i njegovom
direktoru Ba{i}u
poru~ujemo da niko, pa ni
BH Po{ta ne mo`e preko
reklamnih oglasa obezbijediti objavljivanje po`eljnih tekstova u Slobodnoj Bosni, kao
{to ni prijetnjom o izostanku
reklamiranja ne mo`e zaustaviti objavljivanje kriti~kih
tekstova. (A.M.)

Mensud Ba{i}

DVIJE I PO GODINE USPJE[NOG NERADA: Zgrada SIPA-e u Sarajevu

Jo{ je rano prognozirati ho}e li Vije}e ministara BiH do 23.


februara, kada isti~e produ`eni mandat sada{njem rukovodstvu
dr`avne Agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), imenovati novog
direktora i njegovog zamjenika, ali je posve izvjesno da me|u
izabranim kandidatima ne}e biti Emira Bijedi}a. Premda je
konkurirao na poziciju zamjenika direktora (u drugom mandatu),
Bijedi}u je nedavno stigao negativan odgovor iz OHR-a, prema
kojem on ne mo`e biti imenovan ni na jednu rukovodnu funkciju
za koju je predvi|en ~in glavnog inspektora. Budu}i da, prije Bijedi}a, suglasnost iz Ureda visokog
predstavnika nisu dobili
Mijo Golub, sada{nji
na~elnik Odjela za
za{titu VIP-osoba, i
Milenko Tepav~evi}, zamjenik na~elnika Odjela za za{titu diplomatskokonzularnih predstavni{tava, aktualni
direktor SIPA-e Sredoje Novi} i njegov
zamjenik Dragan Luka~ na{li su se u vrlo
neugodnoj situaciji.
Naime, kako u odluci
OHR-a nisu navedeni razlozi zbog kojih su Bijedi},
Golub i Tepav~evi} nepodobni za obavljanje

Sred

10

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Mene nitko ne}e u~iti europejstvu, jer je hrvatski put prema


integracijama zapo~eo Franjo Tu|man, a zaklju~it }e ga Ivo Sanader
IVO SANADER, premijer Republike Hrvatske

BR^KO, NE BR^KO, ISTO TI JE

SMJENA

ba i Tepav~evi}a iz SIPA-a

doje Novi}

najodgovornijih du`nosti, niti postoji preporuka u


vezi s njihovim daljnim anga`manom u SIPA-i,
izgleda da }e Novi} i Luka~ morati pri~ekati da
me|unarodni zvani~nici konkretiziraju svoj stav.
Dodajmo tome i kako nema slu`bene potvrde
da se protiv nekog od ove trojice vodi bilo kakva
istraga, osim naga|anja da je Tepav~evi} diskvalificiran nakon {to je Slobodna Bosna objavila faksimil naredbe u kojoj on nala`e likvidaciju 40
zarobljenih Bo{njaka iz Kasindolske ulice. Jednako
se tako spekulira da je Bijedi} skinut jer je u
Kantonalno tu`iteljstvo u Mostaru iz Den Haaga
stiglo odobrenje s oznakom B, prema kojem ima
elemenata za otvaranje istrage po prijavi koja ga
tereti za ratne zlo~ine. Njegove kolege iz SIPA-e
tvrde da je odluka OHR-a ambicioznog Emira
Bijedi}a silno pogodila, toliko da je svima nedavno
priredio do sada nevi|en skandal.
Dogodilo se to pred novogodi{nje praznike,
koje su svi djelatnici Agencije za istrage i za{titu
BiH zajedno proslavili na prigodnom koktelu,
koji je direktor Sredoje Novi} organizirao 30.
decembra (~etvrtak) u prostorijama SIPA-e. Iako
se uredno odazvao Novi}evom pozivu, Bijedi} je
ve} narednoga dana (u petak, 31. decembra),
priredio jo{ jedan novogodi{nji koktel, ovoga
puta samo za Bo{njake, {to je kod njegovih kolega srpske i hrvatske nacionalnosti izazvalo zaprepa{tenje! No to
nije sve: Emir Bijedi}, valjda u namjeri da ubla`i posljedice,
7. januara, na pravoslavni Bo`i}, organizirao jo{ jednu rasko{nu
proslavu. Kako se i dalo o~ekivati, na koktelu se nije pojavio
nijedan Srbin zaposlen u SIPA-i, budu}i da su na taj praznik svi
imali slobodan dan.
(S.M.)

[ef policije Mili~evi} zaposlio


svoju poluobrazovanu suprugu u
Vladu Br~kog!
Sne`ana Mili~evi}, vjen~ana supruga Nedjeljka Mili~evi}a, {efa
Policije u Br~kom Distriktu BiH, posljednjih mjeseci predmetom je
~estih prozivanja od strane onih koji tvrde da br~anskom administracijom vladaju nepotizam, kriminal i korupcija. Prozivke nisu javne, jer
mo} koju ima porodica Mili~evi} ulijeva strah svakome ko i pomisli da
o tome obavijesti {iru javnost, ali u Br~kom to ionako svi znaju i pri~a
se {iri gradom. Iako je Mili~evi}-mu` u Br~ko do{ao kao vrhunski policijski kadar (sa najzna~ajnijom karakteristikom da je Srbin, njegovo
mije{anje u (svoj) policijski posao bilo je povr{no, a najvi{e energije,
tvrde upu}eni, potro{io je na pokazivanje kako je uzoriti Srbin, bez
obzira {to je do{ao iz Federacije, te na stjecanje nekretnina.
Mili~evi}-supruga, zahvaljuju}i poziciji koju je dobio njen mu`, zaposjela je poziciju referenta za obrazovanje u Vladi Distrikta i pored toga
{to je konkursom, na koji se javio veliki broj kandidata, bila predvi|ena
visoka stru~na sprema, a ona ima samo vi{u spremu.
Zbog gospo|e Mili~evi} odbijen je veliki broj vrhunskih kadrova sa
zavr{enim fakultetima i postdiplomskim studijima, te sa znanjem dva i
tri strana jezika, koji se nisu pomirili s ovom odlukom. Naime, u Vladi
Distrikta je pokrenut `albeni postupak koji su zahtijevali mladi kadrovi
koji nisu pristali na strah i povijanje ki~me pred voljom i interesima
prvoga ~ovjeka br~anske policije i njegove supruge, koja je protuzakonito uspjela dobiti visoku br~ansku pla}u. Mada se `albeni postupak
s razlogom razvla~i, vjeruje se da }e dolazak Mirsada \ape na mjesto
gradona~elnika Br~kog promijeniti stvari i ograni~iti utjecaj policije na
manje-vi{e sva bitna politi~ka i kadrovska rje{enja u Distriktu Br~ko.
M.P.

Br~ko

SLU^AJ ZLO^INCA TEPAV^EVI]A

Novi} vi{e vjeruje


Tepav~evi}u nego
vlastitim o~ima!
Pro{lo je vi{e od dva mjeseca otkako je Slobodna Bosna objavila dokument iz kojeg se vidi da je sada{nji visoki funkcioner SIPA-e
direktno odgovoran za ubistvo 40 stanovnika Kasindolske ulice u
Sarajevu koji su u ljeto 1992. godine uhap{eni i odvedeni u zatvor na
Kuli otkada im se gubi svaki trag. Iz tog dokumenta o~evidno je da
je tada{nji {ef Stanice javne bezbjednosti u (srpskom) Novom gradu
Tepav~evi} nare|uju}i da ti nesretnici nisu za razmjenu direktno
preporu~io njihovo smaknu}e!
No, taj dokument nije bio dovoljan razlog da direktor SIPA-e
Novi} udalji ovog nesumnjivog ratnog zlo~inca iz slu`be. Novi} je
navodno tra`io da mu se obezbijedi originalna Tepav~evi}eva naredba, jer je SB objavila (samo!) neuvjerljivu kopiju!? Informacije
radi, original tog zlo~ina~kog dokumenta sa Tepav~evi}evim
potpisom nalazi se u Tu`ila{tvu Tribunala u
Haagu!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET

Kada krenemo u generalni {trajk, bit }e za{ti}eno


103.000 koka nosilica, koje su budu}nost ovog preduze}a

]ELO NA ^ELO

Za{to se sukobljavaju
Faruk Drina i Ismet
Bajramovi} ]elo?
Prije nekoliko dana inspektori sarajevskog Kantonalnog MUP-a
saslu{ali su Ismeta Bajramovi}a ]elu po nalogu Kantonalnog
tu`ila{tva. Bajramovi} je saslu{an nakon {to se poznati sarajevski
estradni menad`er Faruk Drina pismeno obratio Tu`ila{tvu tvrde}i
da mu je Bajramovi} prijetio fizi~kom likvidacijom.
Oko ~ega su se sukobili Drina i Bajramovi}? Prema dostupnim
informacijama, i jedan i drugi su u~estvovali u pripremi i realizaciji
organiziranog do~eka Nove godine u Sarajevu. I dok je Drina bio
zadu`en za organiziranje do~eka 2005. u Skenderiji, Bajramovi}u je
pripalo organiziranje sve~anosti ispred Narodnog pozori{ta. I jednu
i drugu manifestaciju odobrile su i finansirale sarajevske gradske
vlasti.
Po svemu sude}i, spor je izbio nakon {to su neki od u~esnika
manifestacije u Skenderiji (koje je anga`irao Drina) u novogodi{njoj
no}i nastupili i pred Narodnim pozori{tem na poziv Bajramovi}a,
zbog ~ega im je Drina odbio platiti ranije dogovoreni honorar. Nakon
{to ga je Bajramovi} nimalo nje`no upozorio da je du`an nekim njegovim prijateljima, Drina se odlu~io obratiti Tu`ila{tvu i policiji.
Tokom saslu{anja u KMUP-u Bajramovi} je kazao da je samo `elio
pomo}i nekim prijateljima-pjeva~ima koji su mu se `alili da nisu
dobili dogovoreni honorar za najlu|u no} koji im je obe}ao Faruk
Drina!
(S.B.)

SUAD SAMARD@I], predsjednik sindikata


Agrokomerca

PRO ET SMATRATE LI DA B
CONTRA NA ZA[TITI DOMA]
ADMIL MULALI]
na~elnik op}ina Velika Kladu{a
Mislim da ne ~ine ni{ta. Dovoljno
je pogledati sjednice izvr{nih organa
ili pogledati koje cigarete pu{e politi~ari i onda vam je sve jasno.

NE
MIRZA TANOVI]
glumac

NE

Vlasti ne rade ni{ta da bi za{titili


doma}e proizvode. To {to rade je samo
forme radi. Nema tu nikakve iskrene i
prave namjere. U BiH je situacija
apsurdna. Doma}i proizvodi nisu
za{ti}eni, {to nije slu~aj sa zemljama u
najbli`em susjedstvu.

NIJAZ SKENDERAGI]
politi~ar
Na`alost, skoro ni{ta ne ~ine. Prema
informacijama kojima raspola`em, na
dodatnim porezima ubrano je 5 milijardi maraka i niko ne zna u {ta je taj novac
utro{en.
NOVOGODI[NJI
SUKOB: Ismet
Bajramovi} ]elo
i Tarik Drina

NE
12

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

U Vladi RS nema mjesta za SDA


DRAGAN ^AVI], predsjednik RS

BH. VLASTI ^INE DOVOLJNO


]E PROIZVODNJE?
REUF SOKOLOVI]
direktor preduze}a Koko-D`ada

DEGEN ES

Uprkos nesta{ici novca, u DGS-u


se stimuli{u sekretarice!
Koliko su rukovode}i ljudi DGS-a zainteresovani za rad slu`be na
~ijem su ~elu najbolje ilustruje sljede}i primjer. Naime, jo{ u septembru pro{le godine na~elnik slu`be DGS-a Mile Juri} obavijestio
je sve slu`be DGS-a da do kraja bud`etske 2004. godine ne}e biti
nikakvih nov~anih nagrada zaslu`nim pojedincima, kao {to je bio
obi~aj prethodnih godina, usljed nedostatka sredstava. Uprkos tome
zamjenik direktora DGS-a Nijaz Spahi} je, uz odobrenje svog

Bh. vlasti rade sve da uni{te


na{u privredu. To potvr|uje i Parlamentarna skup{tina usvajanjem
Zakona kojim su skoro izjedna~eni
doma}i proizvodi sa uvoznim.

NE
D@EMAL
^ABARABDI]
direktor preduze}a Vispak
Ne ~ine apsolutno ni{ta. Apsurdno
je izjedna~iti uvoznu robu sa onom koja
se proizvodi u na{oj zemlji.

NE
DAMIR [AGOLJ
fotoreporter agencije Reuters
To rade zato {to im je vi{e stalo
da za{tite uvozni~ke lobije s kojim
imaju talove, nego da unaprijede bh
proizvodnju, jer od toga nemaju
li~nu korist.

NE

kolege Roberta Peri}a, za izuzetne zasluge u radu nov~ano nagradio svoju sekretaricu Aidu Berloj. Tako je li~nost koja je obilje`ila
rad DGS-a u protekloj 2004. godini, sekretarica Berloj, nagra|ena sa
tridesetpostotnim dodatkom na pla}u. Ovakvom odlukom nije bio
zadovoljan Spahi}ev voza~ Kasim Poljo smatraju}i da je neopravdano izostavljen, odnosno da su njegove zasluge u radu DGS-a
daleko ve}e od onih Aide Berloj.
(M.F.)
SOPTA JE OKRUGLA

Za ^ovi}evog nasljednika
u Predsjedni{tvu priprema
se i Ru`a Sopta!?
Kako su posjete Dragana ^ovi}a Tu`iteljstvu BiH postale sve
u~estalije, tako se i me|u njegovim strana~kim kolegama u HDZ-u
rasplamsala borba za mjesto hrvatskog ~lana dr`avnog
Predsjedni{tva koje bi, vrlo brzo, moglo ostati upra`njeno. Premda
se, u tom smislu, kao najizgledniji ^ovi}ev nasljednik spominjao
Martin Ragu`, sada{nji dopredsjedavaju}i Zastupni~kog doma
Parlamentarne skup{tine BiH, ~ini se kako nije zanemarljiv broj
HDZ-ovaca koji se protive njegovom izboru. Tako se, umjesto
Ragu`a, kao mogu}a ^ovi}eva zamjena (mada se on u protekle
dvije godine pokazao kao iznimno vje{t politi~ki igra~), u posljednje
vrijeme spominje Ru`a Sopta, zastupnica HDZ-a u Zastupni~kom
domu Parlamenta BiH, ina~e sa [irokog Brijega. Sopta je po struci
ekonomistica, a ranije je bila na du`nosti direktorice Agencije za privatizaciju Zapadnohercegova~ke `upanije. Navodno da su, pored
Ru`e Sopte, funkciju hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH, u neformalnim razgovorima, pojedini ~lanovi HDZ-a nudili i Bo`i Ljubi}u
koji se, kao {to je poznato, ve} nekoliko godina aktivno ne bavi politikom.
(S.M.)
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

RATKO MLADI] U POSJETI BiH

MLADI] U HAN

Paddy Ashdown, visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH, posljednjih dana


papagajski ponavljaju}i optu`uje vlasti RS da su Ratka Mladi}a {titile tokom
njegovih turneja po BiH, {to politi~ki i vojni vrh iz Banje Luke demantira; na{i
novinari otkrivaju kako je i uz ~iju pomo} ratni zlo~inac Mladi} posljednjih godina
dolazio u BiH te za{to su za to odgovornije vlasti u Sarajevu nego u Banjoj Luci
Foto: REUTERS

Pi{u

Mirsad Fazli} i Adnan Buturovi}

jesec dana staro medijsko


pre`vakavanje la`ne dileme
da li je ili nije ratni zlo~inac Ratko Mladi} boravio
u vojnom objektu Crna Rijeka kod Han-Pijeska, ustvari je politi~ko
pravdanje visokog predstavnika Paddyja
Ashdowna i njegovog zemljaka komandanta EUFOR-a generala Davida Leakeya za pro{logodi{nje kozmeti~ke smjene politi~kih, policijskih, vojnih i obavje{tajnih struktura RS. Drugi razlog
svakodnevnog maltretiranja javnosti o
sada besmislenom pitanju je li u ljeto
pro{le godine general Mladi} bio u HanPijesku ima i drugu svrhu: izno{enje u
javnost bajatih i nekorisnih informacija o
kretanju ratnog zlo~inca Mladi}a kako bi
na po~etku mandata EUFOR-a javnost
bila uvjerena da Ashdown smjenama a
general Leakey povjerljivim informacijama rade na hvatanju najtra`enijeg ha{kog
optu`enika.
Ako po|emo od kraja pri~e, mo`e se
lako razotkriti ova providna konstrukcija.
Polovicom decembra Ashdown je zbog

RADO VI\EN GOST: General Ratko Mladi}


posljednjih je godina iz Srbije u BiH dolazio
u pratnji i uz pomo} ljudi koje je Paddy
Ashdown legitimirao kao reformiste

14

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Krvnik Mlad
lova~kog d
Srbije pod i

Moje je auto ostalo u Zvorniku

pomaganja u skrivanju optu`enih za ratne


zlo~ine smijenio zastupnika SDS-a u
Domu naroda BiH i {efa ove stranke u
Fo~i Nadeta Radovi}a, zamjenika na~elnika Operativne uprave banjalu~ke centrale OSA-e Milorada Bilbiju, {efa SJB
Zvornik Milorada Mari}a, komandira SJB
Fo~a i njegovog zamjenika Milomira
Mali{a i Zorana Ostoji}a, policajca SJB
Pale Predraga Jovi~i}a, na~elnika SJB
Trebinje Mrk{u Sko~aji}a, {efa Odjeljenja bora~ko-invalidske za{tite Bile}a
^edomira Popovi}a i Petka Pavlovi}a,
komandira Jedinice DGS BiH Zvornik,
koja pokriva sve grani~ne prelaze preko
Drine u du`ini 150 kilometara (od
Karakaja do Ra~e).

KAKO ZA[TITITI
RATKA MLADI]A
Nakon toga je komandant EUFOR-a
britanski general David Leakey izjavio:
Imamo ~vrste dokaze o boravku Ratka
Mladi}a u Han-P
Pijesku. Na ovo se
nadovezao Paddy Ashdown: Naredio
sam istragu u vezi s informacijama da se
Mladi} nalazio u Han-P
Pijesku. Ministar
odbrane BiH Nikola Radovanovi} je
uzvratio da nema nikakvih saznanja o
ovim tvrdnjama, da bi ove sedmice
Ministarstvo odbrane BiH to i zvani~no
potvrdilo: Istra`ni tim Ministarstva odbrane BiH na ~elu sa glavnim inspektorom, brigadnim generalom Rizvanom
Plehom nije prona{ao nikakve dokaze
koji bi potvrdili informacije da se u objektima Vojske RS kod Han-P
Pijeska skrivao
general Ratko Mladi}.

U posljednjoj izjavi za FTV Ashdown


je neubjedljivo odgovorio na konstataciju
novinara @eljka Tice da istraga Ministarstva odbrane potvr|uje da se
Mladi} ipak nije skrivao u Han-Pijesku:
Pa, da li ti stvarno misli{ da bi
Ministarstvo odbrane sada priznalo da je
Mladi} bio tamo? Prema informacijama
koje su meni prezentirane, on je sigurno
bio tamo.
I ni{ta Paddy Ashdown nije slagao!
Problem je samo u tome {to su to stra{no
bajate informacije koje je Slobodna
Bosna objavljivala, a Carla del Ponte
malo kasnije interno prezentirala stranim
i doma}im du`nosnicima jo{ tokom 2003.
i 2004. godine.
Po~etkom marta 2003. jedinice
SFOR-a su upale u 410. obavje{tajni
centar VRS u Banjoj Luci. Tri mjeseca
kasnije, ameri~ka administracija je
objavila spisak osoba iz BiH kojima je
zabranjen ulaz na njenu teritoriju jer
poma`u u skrivanju ratnih zlo~inaca.
Me|u njima je bio general Vojske RS
Dragan Lalovi} zvani Mate, ro|en
1953. u Kalinoviku, rodnom mjestu
generala Mladi}a.
Sedamnaestog juna 2003. general
major Lalovi} je kao komandant Petog
korpusa Vojske RS na Sokocu (dakle i
komandant jedinicama na Palama, u
Han-Pijesku, Crnoj Rijeci, Zvorniku,
Vi{egradu, Fo~i, Bile}i, Trebinju) dobio
slu`benu obavijest pod oznakom vojna
tajna strogo pov., od tada{njeg zamjenika ministra odbrane SiCG dr.
Svetislava Risti}a da }e 30. augusta te

Foto: Mario Ili~i}

N-PIJESKU

godine delegacija visokih vojnih oficira


Vojske Jugoslavije sti}i na grani~ni
prelaz kod Vi{egrada.
Kao razlog neslu`benog posjeta srbijanskih oficira naveden je poziv u lov od
strane [umskog gazdinstva Sokolac.
U automobilu registarskih oznaka BG
504-663 te vojnim karabinom (M98) sa
snajperom i pi{toljem CZ99 iz pravca
U`ica na grani~nom prelazu Vardi{ta kod
Vi{egrada 30. augusta granicu prelazi zamjenik srbijanskog ministra odbrane,
spomenuti Risti}. S njim granicu izme|u
Srbije i BiH prelaze Vidoje Vidi}, naoru`an automatskom pu{kom Koh&Hekler
sa optikom, pi{toljem CZ99, u vojnom
vozilu oznaka VA 12-25 i pu{kom Wincester magnum Blazer 300 sa rezervnim
cijevima. U tre}em vozilu reg. oznaka BG
176-484 nalazio se major Stanko Mi{i}
naoru`an pi{toljem i lova~kom kombinovanom pu{kom s optikom.
U tri navedena vozila, prema ovom
dopisu, naoru`ani automatskim naoru`anjem, nalazili su se i oficiri Momo Stanojevi}, Zoran Stojanovi}, \or|e Ignja-

BAJATA ISTINA:
Paddy Ashdown

di} je u BiH u{ao u sastavu


dru{tva Ministarstva odbrane
imenom MILAN MILI]!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

RATKO MLADI] U POSJETI BiH

tovi}, Milenko Kre~a, Borivoje Sundari},


Mijomir Bodiroga i Milan Mili}. Automobili su grani~ni prelaz pre{li u vremenskom razmaku od 16,30 do 17,50 sati 30.
augusta 2003. godine. Dva mjeseca kasnije, Carla del Ponte }e od izvora u Vojsci
Jugoslavije dobiti informaciju da u VJ postoji vi{e oficira pod imenom Milan Mili},
ali da nijedan nije 30. augusta napustio teritoriju Srbije!? La`ni Milan Mili} u stvari
je bio ratni zlo~inac Ratko Mladi} sa
dokumentima na ime Milan Mili}.

VUKOVI] I LALOVI]
Iako u me|unarodnoj praksi nije poznato da zamjenik ministra odbrane jedne
zemlje mo`e dogovarati neslu`beni posjet
s komandantom korpusa susjedne dr`ave,
general Lalovi} nije sam dogovarao ovaj
me|unarodni vojni susret. Sa svim ovim
informacijama raspolagali su tada{nji
direktor DGS-a Slavi{a Vukovi}, kojem
je Lalovi} uputio dopis i na osnovu kojeg
je Vukovi} odobrio prolaz preko granice
bez zadr`avanja.
[ef jedinice DGS-a koja je pratila
konvoj sa Ratkom Mladi}em bio je Petko
Pavlovi}, a bezbjednosno su ga do HanPijeska pratili svi {efovi policije od
Zvornika, Fo~e, Pala, Trebinja i Bile}e,
dakle isti oni ljudi koje je prije mjesec
dana smijenio Paddy Ashdown zbog
pomaganja skrivanju ratnih zlo~inaca.
Ko je u tom trenutku raspolagao ovim
klju~nim informacijama; bez sumnje
OBS RS, Vojska RS, Ministarstvo odbra-

BiH PROTIV SRBIJE

Pucnjava na granici
tokom ulaska Ratka
Mladi}a u BiH!
Prema pouzdanim informacijama, 21.
jula 2004. godine u {irem rejonu Zvornika
do{lo je do incidenta koji se vi{e od pola
godine vje{to krije kako od lokalnih tako i
od me|unarodnih institucija prisutnih u BiH.
Prema rije~ima na{eg izvora koji je `elio
ostati anoniman, patrola srbijanske policije
zadu`ena za za{titu granice otvorila je vatru
iz automatskog naoru`anja na kolonu terenskih vozila koja je bez zaustavljanja i kontrole pre{la granicu BiH, nakon {to se vozila nisu zaustavila na njihovo upozorenje. Na
(ne)sre}u, `rtava nije bilo, a nakon {to je
kolona zaustavljena utvr|en je identitet put-

Ashdown je dakle smijenio Pavlovi}a


na osnovu dokumenata koje mu je prezentirao britanski general Leakey, a koje
je spomenuti dobio prilikom primopredaje obavje{tajnih izvora SFOR-a pod
komandom ameri~kog general majora
Virgila Packetta. Prema informacijama
koje je SFOR imao na osnovu pra}enja
Petka Pavlovi}a, Ratko Mladi} se nakon
prelaska rijeke Drine kretao u pravcima

KO JE PRATIO MLADI]A: [ef jedinice DGS-a koja


je pratila konvoj sa Ratkom Mladi}em bio je
Petko Pavlovi}, a bezbjednosno su ga do
Han-Pijeska pratili svi {efovi policije
od Zvornika, Fo~e, Pala, Trebinja i Bile}e
ne RS, komanda SFOR-a, DGS, i OHR-a.
Za{to tada nisu uhapsili najtra`enijeg
ratnog zlo~inca? Vjerovatno zato {to britanski kontraobavje{tajac Ashdown nije
smio to uraditi jer mu to ustvari nije u
mandatu, a jo{ je ocijenio da bi u
budu}nosti Mladi} mogao biti dobra politi~ka hrana onima koji vjeruju da se
Ashdown i EUFOR zala`u za hvatanje
ratnih zlo~inaca?!
Dvije godine kasnije, kad je general
Ratko Mladi} odavno na sigurnom, 16.
decembra pro{le godine Ashdown smjenjuje {efa Jedinice DGS-a u Zvorniku
Petka Pavlovi}a. Na osnovu ~ega? Takozvanu primarnu informaciju o Pavlovi}u kao direktnom pomaga~u Ratka
Mladi}a sigurnosne slu`be SFOR-a, a
time i OHR, imali su pra}enjem Pavlovi}evog kuma Rade Dostani}a, sada{njeg na~elnika Uprave za operacije DGS-a.

16

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Fakovi}ka Rijeka, preko sela Batljevi}i i


@njebac u pravcu Skelana i granice sa
Srbijom, a zatim presjedao u nova vozila
koja su obezbje|ivali policijski {efovi u
Fo~i, Vi{egradu, Bile}i i Trebinju, prema
Han-Pijesku i Sokocu.

ULOGA PETKA
PAVLOVI]A
Prema navodima na{eg izvora, u osiguranje bezbjednog transporta ratnih
zlo~inaca pored Pavlovi}a bila su
uklju~ena jo{ najmanje ~etiri djelatnika
DGS-a koji jo{ uvijek rade u toj dr`avnoj
slu`bi, te izvjesni Ra{o iz sela Fakovi}i.
Radenko Nikoli}, vo|a sektora DGS-a,
prema dokumentima koji su poznati
SFOR/EUFOR obavje{tajcima, smatra se
za glavnog obavje{tajca i informatora o
pokretima pripadnika vojnih me|unarodnih snaga, te lokalne policije i EUPM-a.

nika i uspostavljena komunikacija sa pripadnicima Dr`avne grani~ne slu`be BiH


(DGS), ta~nije sa Petkom Pavlovi}em u
Zvorniku. Uz izvinjenje, putnicima je dozvoljen neometan
nastavak putovanja ka
unutra{njosti Srbije. U jednom od terenaca nalazio se
jedan od najtra`enijih ratnih zlo~inaca Ratko Mladi}, koji je putovao sa
svojom pratnjom u maticu iz mati~ne dr`ave
ro|enja.

Prema navodu na{eg izvora Nikoli} je u


svakom momentu sa sobom nosio tri
razli~ita mobitela sa karticama GSM
operatora iz BiH, Srbije i Hrvatske.
Pretpostavlja se da je on ujedno bio i
glavni koordinator sa srbijanskom policijom prilikom prolaska konvoja u kojem
sa nalazio zlo~inac Mladi} sa pratnjom.
Sa njim je sura|ivao Mladen Stojanovi}
ina~e inspektor DGS-a u policijskoj
jedinici Zvornik, te policajci DGS-a
Zoran Janji} i Ivo Jovi} koji su navodno
poput njihovog biv{eg {efa Pavlovi}a
u~estvovali u srebreni~kom masakru.
Ovu informaciju o umije{anosti Pavlovi}a, Jovi}a i Janji}a u masakr (ta~nije
odvajanje mu{karaca od `ena i djece i njihovo pogubljenje) nad Srebreni~anima u
junu 1995. godine potvr|uju i pisma
Udru`enja gra|ana Majke Srebrenice,
koje su po~etkom 2004. na adresu
Paddyja Ashdowna uputile dokaze o Pavlovi}evoj ulozi u ratnim zlo~inima.
Odlu~no se zala`u}i za hvatanje najtra`enijih ratnih zlo~inaca, Paddy Ashdown je naredio da mu se dostave svi
rezultati istrage u vezi sa smijenjenim Petkom Pavlovi}em. Iako je EUPM nalo`io
zaposlenim u Jedinici DGS Zvornik da
napi{u sva saznanja koja imaju o radu
Petka Pavlovi}a u posljednje dvije godine,
do sada nije stigla nijedna slu`bena zabilje{ka. Razlog je jednostavan; u podr{ku
skrivanja Ratka Mladi}a su pored
Pavlovi}a upetljani i trenutno zaposleni u
DGS-u, policija RS u Zvorniku i isto~noj
Bosni, lokalno srpsko stanovni{tvo i sve to
pod nadzorom Ureda Visokog predstavnika i vjerovatno EUFOR-a.

Ko je (ne)zaposlen u OSA-i

SB je u pro{lom broju pisala o ~istki koju je potkraj pro{log mjeseca po~inio


vrh dr`avne Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) u kojoj su bez posla ostali
svi obavje{tajci koji su se na bilo koji na~in zamjerili vladaju}oj nacionalisti~koj
vrhu{ki u BiH; U ovom broju pi{emo o novim, mladim lavovima koji su pro{li
rigorozne ideolo{ko-strana~ke obavje{tajne provjere za prijem u OSA-u

Bo{nja~ki uposlenici u OSA-i


uglavnom su se bavili sto~arstvom;
Hrvatski su se {kolovali za trenutke
sporta, razonode, razbibrige!?
Pi{e

Suzana Mijatovi}

akon {to je 31. decembra 2004. vi{e od


tri stotine uposlenika Obavje{tajnosigurnosne agencije BiH (biv{ih djelatnika FOSS-a i OBS-a) dobilo otkaze, i nakon {to su razlozi za njihovo
otpu{tanje problematizirani u pojedinim medijima, pro{log se tjedna priop}enjem za javnost
oglasio direktor dr`avne tajne slu`be Almir
D`uvo. U svega nekoliko re~enica D`uvo je
pojasnio kako je proces ustroja OSA-e izvr{en
na temelju rje{enja iz Ustava BiH i odluka
dr`avnog Parlamenta. On je, tako|er, poru~io da
je na prijedlog ~lanova Komisije za provjeru
donio odluku da 653 djelatnika ranijih entitetskih slu`bi ispunjavaju op}e, posebne i sigurnosne uvjete za upo{ljavanje, dok njih 307
nisu zadovoljili tra`ene kriterije. Budu}i da smo
jo{ prije sedam dana pisali kako su direktor
Almir D`uvo, njegov zamjenik Risto Zari} i
glavni inspektor Ivan ]osi} grubo prekr{ili
Zakon o OSA-i, jer su sigurnosne provjere
obavljali prema Kriterijima koje su sami
utvr|ivali, a ne na temelju posebnog zakona koje
je Vije}e ministara BiH trebalo pripremiti
najkasnije do 1. augusta 2004., vrijeme je da se
malo pozabavimo i drugim, odnosno, op}im i
posebnim uvjetima.

DRUGA MLADOST
REFORMIRANIH
RAHMETLIJA
Pogledajmo, stoga, koji su to mladi, perspektivni i stru~ni kadrovi zadovoljili visoke kri-

OMILJENI [ANER PADDYJA ASHDOWNA: Almir D`uvo, direktor OSA-e


13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

17

OBAVJE[TAJNA REFORMA

terije ~lanova Komisije za prijem novihstarih djelatnika u Obavje{tajno-sigurnosnu agenciju BiH. Za po~etak, krenimo od
veterana.
Prema godinama starosti, na prvom
se mjestu nalazi Enes Selimovi}, za
kojeg njegove kolege ka`u kako je dobro
zapamtio ~ak i Drugi svjetski rat (ro|en
je 1940.). Iako ispunjava sve uvjete za
punu starosnu mirovinu (65 godina
`ivota, 33 godine radnog sta`a),
Selimovi} je, za razliku od brojnih
otpu{tenih djelatnika biv{e federalne
tajne slu`be koji su od njega upola mla|i,
ostao na svom radnom mjestu u
Direktorijumu za materijalno-financijske
i kadrovske poslove. Kako se ne radi o
vrhunskom profesionalcu ~iji bi
anga`man bio neophodan (Selimovi},
naime, radi na poslovima nabavke), nema
nikakve dvojbe kako je u ovom slu~aju
presudilo njegovo ~lanstvo u Stranci
demokratske akcije. Uz veterana Selimovi}a, svoje dosada{nje radne zada}e u
dr`avnoj tajnoj slu`bi nastavljat }e
obavljati i tri godine mla|i Sead Had`iosmanovi} zvani Sejo-Tata, koji je
zaposlen u Odjelu za ratne zlo~ine, te
njegova kolegica i vr{njakinja Mirsada
Fazlagi}. Premda bi ve} sutra mogla biti
umirovljena, Mirsada Fazlagi} je,
odlukom direktora OSA-e Almira D`uve,
pro{le godine poha|ala petnaestodnevni
specijalisti~ki kurs u Italiji, gdje se
obu~avala za poslove tajne kontrole
po{iljki?! Poznato je, tako|er, kako
Fazlagi}eva ima dvojicu sinova koji `ive
u Americi, te da, kada im ode u posjetu,
zna izostati s posla i po tri mjeseca. Me|u
onima koji su 31. decembra trebali oti}i u
zaslu`enu mirovinu nalazi se i Osman
Ja{arevi}, inspektor u Odjelu unutarnje
kontrole, koji ima ~ak 43 godine radnog
sta`a! Ja{arevi} bi, ina~e, da se po{tivao
zakon, bio umirovljen jo{ prije tri godine.

VISOKA STOKA
(NE)ZAPOSLENOSTI
Ako je suditi prema stru~noj spremi
kadrova koji su dobili prolazne ocjene
~lanova Komisije za prijem djelatnika,
dakle, zadovoljili op}e uvjete, dr`avnom
tajnom slu`bom ubudu}e }e rukovoditi
poljoprivredni in`enjeri, veterinari,
sportski treneri i instruktori, me|u kojima nije zanemarljiv broj onih koji su do
fakultetskih diploma do{li u ranim
tridesetim godinama. Odnosi se to, prije
svih, na Adija Sijer~i}a, sada{njeg koordinatora za FOSS i na~elnika Sektora
Sarajevo koji je na Poljoprivrednom
fakultetu u Sarajevu diplomirao 1996.,
ba{ kao i njegov, nekoliko godina stariji
kolega Sead D`ambegovi}, koji obavlja
iznimno odgovoran posao inspektora u

18

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

NAKNADNA NEPAMET

Parlamentarac Limov
napokon otkrio kr{enje
zakona u OSA-i!
Predsjedavaju}em
parlamentarne
Komisije za nadzor nad radom OSA-e
Tomislavu Limovu trebala su puna tri dana
da, po~etkom ovog tjedna, potvrdi pisanje
Slobodne Bosne kako Vije}e ministara BiH
nikada nije pripremilo zakon o sigurnosnim
provjerama prilikom upo{ljavanja djelatnika
dr`avne tajne slu`be! U razgovoru za banjalu~ke Nezavisne novine on je tako|er
otkrio da je neusvajanjem ovog zakona
Vije}e ministara prekr{ilo Zakon o OSAi, te da postoji jo{ dosta nelogi~nosti kada
je u pitanju otpu{tanje obavje{tajaca?! Da
situacija bude jo{ gora, Limov je posredno
priznao kako, kada Nacrt zakona o sigurnosnoj provjeri (za koji ka`e da je u pripremi),
bude usvojen, on ne}e va`iti za primljene
djelatnike OSA-e, jer se zakon ne mo`e
retroaktivno primjenjivati. Predsjedavaju}i je
Komisije za nadzor nad radom OSA-e,
me|utim, propustio objasniti za{to, ako se
Odjelu za kontraterorizam. (D`ambegovi}u je, jo{ prije nekoliko godina,
povjerena istraga o ubojstvu nekada{njeg zamjenika direktora AID-a Ned`ada Ugljena. Me|utim, osim {to se, u
me|uvremenu, na ljubavnom planu
zbli`io s jednom od najva`nijih svjedokinja tog zlo~ina Atijom Mufti}, kod koje
je ubijeni Ugljen i{ao u no}i kada je likvidiran, D`ambegovi}eva istraga nije
imala konkretnijih rezultata.) Pored
Sijer~i}a i D`ambegovi}a, u Sarajevskom sektoru radi i njihova fakultetska
kolegica Vildana Sara~evi} koja je,

ve} prihvatio tog posla, nije reagirao na vrijeme, kao i kome }e slu`iti zakon o sigurnosnoj provjeri, kada je u dr`avnu tajnu
slu`bu ve} primljeno oko 90 posto od ukupno planiranog broja uposlenika?

USTANOVIO KR[ENJE ZAKONA:


Tomislav Limov, SDP-ov parlamentarac

navodno, diplomirala sto~arstvo (!?).


(Neki su dugogodi{nji obavje{tajci
zgodno primijetili kako nije iznena|uju}e {to je u BiH poljoprivredna
proizvodnja na tako niskom stupnju
razvoja, kada se zna koliko je poljoprivrednih in`enjera zaposleno u policijskim i tajnim slu`bama.)
U istom sektoru i, tako|er, u Odjelu za
kontraterorizam, anga`iran je diplomirani
veterinar Sead Kokorovi}, poznat po tome
{to se uvijek bunio kada su mu povjerene
zada}e pra}enja osoba afro-azijskog porijekla. Takve obavje{tajne akcije, prema

ILI SI FOSS ILI HAD@IJA

Nijedan obavje{tajachad`ija nije ostao bez posla


Da je rukovodstvo OSA-e prilikom
zapo{ljavanja novih-starih djelatnika, pored
nacionalnih, vodilo ra~una i o po{tivanju
vjerskih kriterija, potvr|uje podatak da
nijedan od had`ija me|u dr`avnim
obavje{tajcima nije ostao bez posla. Tako }e
u OSA-i i ubudu}e raditi had`ije Rifet
Ni{tovi}, Mujo Be{i} zvani Mesija, Sakib
Kljaji}, Esad D`akmi} i Sakib Hafizovi}.
Osim toga, iako Zakon o Obavje{tajno-sig-

urnosnoj agenciji BiH jasno ka`e da djelatnici dr`avne tajne slu`be ne smiju biti politi~ki
anga`irani, ~lanstvo u vladaju}im nacionalnim strankama predstavljalo je tako|er
po`eljnu referencu. Me|u prvima je to shvatio Muhidin Ba{i}, na~elnik Odjeljenja za
suprotstavljanje organiziranom kriminalu u
Operativnoj upravi OSA-e u Sarajevu, koji je
odmah dostavio potvrdu da je od 5. jula
1990. bio aktivista SDA na Sokocu?!

Ko je (ne)zaposlen u OSA-i

Kokorovi}evim tvrdnjama, kose se sa


njegovim ubje|enjima. Da ni{ta bolja
situacija nije ni u drugim sektorima,
potvr|uje posljednji slu~aj iz Biha}a gdje
je tajnica Suada Aleki}, nakon intervencije budu}eg veleposlanika BiH u Sloveniji,
SDA-ovca Izmira Tali}a, naglo promaknuta u agenticu OSA-e, zadu`enu za
poslove veze i kripto-za{tite. [to, opet, ne
bi bilo sporno da Suada Aleki} nije po
zanimanju sto~arski tehni~ar?!
Novi na~elnik Odjela za tajno pra}enje u OSA-i Osman Mehmedagi} zvani
Osmica, prije nego {to je unaprije|en u
pratioca bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva
BiH Alije Izetbegovi}a, u prijeratnoj

NULA, NI[TICA, NI[TOVI]

Obavje{tajci kupovali
odijela koja je D`uvo
nabavljao kod tetke
[ane u Italiji!?
Rifet Ni{tovi}, danas jedan od klju~nih
ljudi OSA-e, ostvario je sa aktualnim direktorom ove slu`be Almirom D`uvom plodnu
poslovnu suradnju mnogo prije nego {to }e
D`uvo kro~iti nogom u obavje{tajnu slu`bu.
Ni{tovi} je, tvrdi nekoliko uposlenika biv{eg
FOSS-a, prije nekoliko godina posredovao u
prodaji odijela koje je Almir D`uvo, na sebi
svojstven na~in, {anerskim kanalima
nabavljao u Italiji!? Tako se, recimo, odijelo
renomirane svjetske firme BOSS, koje na

Slu`bi dr`avne bezbjednosti radio je


kao magacioner. Pojasnimo i kako se
svestrani Mehmedagi}, uz sve svoje
obveze, u ratu stigao i do{kolovati, pa
je u odnosu na prijeratnog zanatliju
konac rata do~ekao s diplomom Vi{e
upravne {kole.
Ako }e, sude}i barem prema naobrazbi odabranih kandidata, bo{nja~ka sastavnica dr`avne tajne
slu`be imati profesionalni kadar
primjereniji kakvom poljoprivrednom dobru nego ozbiljnoj obavje{tajnoj agenciji, njihove bi hrvatske kolege odmah mogle formirati
sportski klub. Po~ev{i od Bo`e
Papi}a, inspektora u sarajevskom
sjedi{tu OSA-e, koji je bio i ~lan
Komisije za prijem djelatnika, ve}ina hrvatskih
obavje{tajaca prilo`ila je
diplome vi{ih trenerskih
{kola, od kojih su neke
vanredno poha|ali u
Zagrebu, a druge u BiH.
Papi}, konkretno, ima
zvanje vi{eg sportskog
trenera - kineziterapeuta?! Inspektor u Odjelu
za tajno pra}enje Darko
Bakovi}, koji dolazi iz
Jajca, zavr{io je Vi{u
trenersku {kolu za trening vesla~a na mirnim
vodama!? Njegov kolega
iz Odjela za kontraterorizam Berislav Vujeva
OSA-u ]E REFORMIRATI STRU^NJACI ZA STOKU I
trener je sportskog skiSDA: U dr`avnu slu`bu primljeni su i Suada Aleki} i
janja, dok je Zdravko JuMuhidin Ba{i}, obavje{tajci sa zavidnim biografijama i
ki}, biv{i glavni inspekstru~nom spremom
tor u Federalnoj obavje-

evropskom tr`i{tu ko{ta vi{e od hiljadu


eura, od poduzetnog D`uve a preko njegovog oficira za tekstil u FOSS-u Ni{tovi}a
moglo nabaviti za povoljnih 300 KM. U OSA-i
se pri~a da niko od biv{ih radnika FOSS-a
koji su svojevremeno kupovali garderobu iz
D`uvine {anerske radionice nije ostao bez
posla, te da je i to bio jedan od kriterija koje
je direktor OSA-e nametnuo prilikom izbora
radnika u dr`avnoj obavje{tajno-sigurnosnoj slu`bi!?
{tajno-sigurnosnoj slu`bi i jedno vrijeme
njezin prvi ~ovjek, vi{i trener borila~kih
vje{tina.

HRVATSKI TRENERI
ZA MIRNE VODE
Da i me|u hrvatskim kadrovima ne
manjka poljoprivrednika, pobrinuo se
Ivica Bebek iz Ljubu{kog, anga`iran na
zada}ama tajnog pra}enja, koji je u
Mostaru zavr{io Vi{u poljoprivrednu
{kolu. Njegove kolege tvrde da je tema
Bebekovog diplomskog rada bila uzgoj
vinove loze i ra{tike u zimskom periodu?!
Za razliku od skoro 80 operativaca sa
srednjom stru~nom spremom, uposlenika
biv{eg FOSS-a, koji su progla{eni tehnolo{kim vi{kom, otkaze su, koliko je poznato, dobile samo dvije tajnice. Jedna od
njih je Suada Hod`i}, ranije tajnica ubijenog zamjenika direktora bo{nja~ke
tajne slu`be AID-a Ned`ada Ugljena, ~ije
su otpu{tanje iz OSA-e mnogi protuma~ili kao odmazdu za njezinu kooperativnost u obnovljenoj policijskoj istrazi o
Ugljenovoj likvidaciji. S druge strane, u
OSA-i su ostale tajnice koje imaju zavr{enu samo osnovnu {kolu, ili neke koje se
na svom radnom mjestu u Sarajevu nisu
pojavile gotovo dvije godine. Jednako je
tako kriterij o nacionalnoj zastupljenosti
uposlenika, prema popisu iz 1991. godine, tek formalno ispo{tovan, budu}i da
su djelatnici entitetskih tajnih slu`bi, bez
ikakvih promjena na terenu, dosada{nje
iskaznice samo zamijenili novim. Iako
djeluju u sklopu jedinstvene obavje{tajne
agencije na dr`avnoj razini, sve organizacijske jedinice u Republici Srpskoj su i
dalje jednonacionalne, odnosno, bez
bo{nja~kih ili hrvatskih kadrova.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

DR@AVNI UDAR

Prije godinu i po dana Federalna obavje{tajna slu`ba (FOSS) uz pomo} svojih


politi~kih nalogodavaca iz vrha SDA te uz blagoslov kriminaliziranih struktura u
pravosu|u na pravdi Boga je optu`ila desetine ljudi, opozicionih politi~ara,
nepodobnih obavje{tajaca, nezavisnih novinara, profesionalnih policajaca da su
se udru`ili u zavjereni~ku grupu koja je, navodno, imala za cilj izvr{iti dr`avni
udar; ovih dana monteri ovog monstruoznog obavje{tajno-politi~kog skandala
imaju posla sa tu`ila~ko-policijskim strukturama

Operativci FOSS-a priznaju da im je prislu{kivan


Od Vuk{i}a je aferu dr`avni udar naru~io vrh
Pi{e

Mirsad Fazli}

akon {to su du`e od pola godine


vo|ene predistra`ne radnje
Tu`ila{tvo BiH u prvoj sedmici
2005. godine je i zvani~no
otvorilo istragu o nelegalnom
prislu{kivanju, pra}enju i vi{emje~nom
nezakonitom uho|enju biv{ih uposlenika
Ha{kog tribunala Munira Alibabi}a i
Muhameda Ajanovi}a, iz ~ega se izrodila
jedna od najve}ih poslijeratnih afera poznata kao dr`avni udar, re`irana u
nacionalisti~ko-strana~koj i kirminalnoobavje{tajnoj kuhinji ovada{njih vlasti,
pravosu|a i tajne policije. Prema saznanjima Slobodne Bosne, predmet dr`avni
udar primila je prije ~etiri mjeseca biv{a
tu`iteljica, a sada predsjednica Suda BiH
Med`ida Kreso, koja je vodila predistra`ne radnje kako bi utvrdila odgovornost za zloupotrebu polo`aja i slu`benih ovlasti, nezakonito prislu{kivanje i
odavanje slu`bene tajne od strane biv{ih
~elnika i djelatnika Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS). Nakon
preuzimanja du`nosti predsjednika Suda
BiH Med`ida Kreso je slu~aj dr`avni
udar ustupila sudiji za prethodni postupak,
kanadskom tu`iocu Jonathanu McNairu,
koji je pokrenuo i zvani~nu istragu o prislu{kivanju uposlenika Ha{kog tribunala
koji im je u vrijeme dok su bili prislu{kivani osiguravao status osoba s
diplomatskim imunitetom.

DVOSTRUKA ISTRAGA
Iz Suda BiH nismo uspjeli dobiti potpunu informaciju o imenima osoba obuhva}enih istragom, ali sude}i prema onome
{to se do sada zna o aferi dr`avni udar,
istraga bi se mogla voditi u dva pravca
prema rukovodstvu i djelatnicima biv{e

20

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

MUHAMED AJANOVI] I MUNIR ALIBABI]: Tu`ila{tvo BiH istra`uje kako su


saradnici Tu`ila{tva u Haagu, uprkos me|unarodnom imunitetu, prislu{kivani i
pra}eni od strane vrha Federalne obavje{tajne slu`be

Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be


njeg ~uva u ladici. Prema istom izvoru,
(FOSS) na ~elu sa vr{iocem du`nosti
predmeti u slu~aju dr`avni udar stajali su
direktora Ivanom Vuk{i}em, te prema
netaknuti sve dok {ef odjela za korupciju
nadle`nim sudskim institucijama i pojei organizirani kriminal McNair nije
dincima (iz Vrhovnog suda BiH i Fezatra`io da mu se ustupe materijali prije
deralnog tu`ila{tva) koji su izdali
pokretanja zvani~ne istage. Tek
saglasnost za prislu{kivanje.
tada su aktivirani mehanizmi
Prema nezvani~nim informai pokrenute istrage u Kancijama, krivi~ne prijave podnetonalnom tu`ila{tvu u slusene protiv lica koja su imala
~aju dr`avni udar.
Oleg ^avka, portparol
u~e{}a u aferi dr`avni udar
zavr{ila su u ladici sudije kanKantonalnog tu`ila{tva, o{tonalnog Suda u Sarajevu Nives
tro je demantovao ove naKorha~ev, koja je jednom privode dodav{i kako se polikom navodno izjavila kako bi
vodom predmeta dr`avni
ona rado otvorila istragu, ali je u
udar Tu`ila{tvo BiH nikada
tome spre~ava njen {ef, kannije obratilo Kantotonalni tu`ilac Branko
nalnom tu`ila{tvu.
[ljivar, koji joj je
Gospodin
McNair se
prije godinu
nikada
dana sugerirao da slu~aj dr`avGLAVNI OSUMNJI^ENI: Biv{i {ef FOSS-a
ni udar
Ivan Vuk{i} uz podr{ku vrha SDA kreirao
do daljje najve}u poslijeratnu obavje{tajnu
aferu, tzv. dr`avni udar

Ivan Vuk{i} i {pijuni iz FOSS-a kona~no pod istragom

povodom ovog predmeta nije obratio


Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu, niti je
tra`io bilo kakvu dokumentaciju vezano
za slu~aj dr`avni udar, ka`e ^avka za
SB. Prema njegovim rije~ima, Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu primilo je
pet krivi~nih prijava u slu~aju dr`avni
udar. Od tih pet prijava, dvije su
najva`nije - ona Munira Alibabi}a, biv{eg
direktora FOSS-aa, te advokata Faruka

donijeti odluku o daljem postupanju,


odnosno da li }e se protiv pojedinih osoba
i zvani~no pokrenuti istraga, te eventualno podi}i optu`nice.
Prema nezvani~nim informacijama
koje smo dobili iz federalnog Tu`ila{tva,
inspektori Kantonalnog MUP-a iz Sarajeva
do sada su ispitali ~etvoricu uposlenika
biv{e Federalne obavje{tajno-sigurnosne
slu`be. To su Samir Sa{a \emid`i}, biv{i

pomo}nika direktora za analitiku, te biv{ih


inspektora FOSS-a Dejana Martinovi}a,
Faruka Zup~evi}a i Amira Kajana.

ODGOVORNOST SUDIJA
JAGANJCA I FILIPOVI]KE
Podsje}anja radi, FOSS je vodio
operaciju kodnog naziva Varta, a predmet
njihove obrade bio je smijenjeni direktor
FOSS-a Munir Alibabi}. Odobrenje za

nje desetina gra|ana naredio direktor Vuk{i}


h SDA predvo|en Tihi}em i Palavri}kom!
Balijagi}a i po njihovim prijavama ve} se
postupa, obja{njava ^avka.

KOJI SU OBAVJE[TAJCI
SASLU[ANI U POLICIJI
Kako smo pisali u pro{lom broju
na{eg lista, Kantonalno tu`ila{tvo nalo`ilo je pokretanje istrage kojom je obuhva}eno vi{e od 20 osoba koje su na razli~ite na~ine bile involvirane u farsu sa
dr`avnim udarom. Oleg ^avka nije
`elio otkriti imena tih ljudi. Za sada je
zvani~na istraga pokrenuta jedino protiv
biv{eg vr{ioca du`nosti direktora FOSS-a
Ivana Vuk{i}a koji je, prema ^avkinim
navodima, ve} saslu{an. Nad ostalih
dvadeset osoba provode se predistra`ne
radnje. Posljednjih desetak dana inspektori Kantonalnog MUP-u u Sarajevu, te
Federalnog MUP-a saslu{ali su nekoliko
nekad visoko pozicioniranih djelatnika
FOSS-a. Nakon {to policija zavr{i svoj
dio posla i prikupi izjave, Tu`ila{tvo }e

{ef Sarajevskog sektora FOSS-a, Zikrija


\onko, biv{i djelatnik Sarajevskog sektora,
Osman Ja{arevi}, na~elnik Odjela za
unutra{nju kontrolu, te Zoran Kuljanin,
biv{i na~elnik uprave za operativnu tehniku
i aktuelni glasnogovornik Obavje{tajnosigurnosne agencije (OSA). Na{i izvori
tvrde kako su oni priznali da su mjesecima
organizirali pra}enje i prislu{kivanje nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a
prije svih svog nekada{njeg direktora
Munira Alibabi}a, potom predsjednika
SDP-a Zlatka Lagumd`iju te vi{e novinara
sarajevskih redakcija. No, kako su objasnili, sve radnje vr{ili su po naredbi svojih
pretpostavljenih, Ivana Vuk{i}a i Kristine
[ili}, biv{e {efice Odjela za specijalne
operacije FOSS-a, koja, pored Vuk{i}a,
snosi najve}u odgovornost u aferi dr`avni
udar. Inspektori MUP-a Sarajevskog kantona prema nalogu federalnog tu`ioca
izjave bi trebali uzeti i od ve} spomenute
Kristine [ili}, Ahmeta Kice, biv{eg

ISTRAGA KANTONALNOG TU@ILA[TVA

Za{to se [ljivar obra}a


Carli del Ponte a ne
kolegi Zdravku Kne`evi}u?!
Kako nam je kazao Oleg ^avka, portparol Kantonalnog tu`ila{tva, ovo se tu`ila{tvo slu`beno obratilo Tu`ila{tvu u Haagu
tra`e}i odgovor na pitanje o statusu Munira
Alibabi}a u istra`nom timu glavne tu`iteljice
Carle del Ponte. ^avka nas je informirao da
iz Ureda Tu`ila{tva iz Haaga jo{ nije stigao
odgovor na postavljeno pitanje. Zanimljivo je,
me|utim, da je prije vi{e od godinu dana
tada{nji {ef istraga Tribunala u Haagu na

prostoru biv{e Jugoslavije Francuz Raymond Carter na sli~no pitanje odgovorio pismeno federalnom tu`iocu Zdravku Kne`evi}u, obja{njavaju}i da je Alibabi} u vrijeme dok je nad njim provo|ena operacija ilegalnog prislu{kivanja i pra}enja bio radnik
Tu`ila{tva u Haagu. Problem je dakle u tome
{to Kantonalno tu`ila{tvo nije preuzelo svu
relevantnu dokumentaciju od svojih kolega
sa federalne razine!?

pra}enje i prislu{kivanje izdao je Vrhovni


sud Federacije BiH na ~elu sa Amirom
Jaganjcem, a sam dokument potpisala je
sutkinja Ljilja Filipovi}. Nije poznato da li
su Jaganjac i sutkinja Filipovi} u to vrijeme znali da je Alibabi} anga`ovan od
strane Ha{kog tribunala. Ali tu informaciju
morao je posjedovati Vuk{i}. Me|utim,
~injenica da su Alibabi} i Ajanovi} u to vrijeme radili za Ha{ki tribunal nije smetala
Vuk{i}u da ih operativno obra|uje, odnosno prati i prislu{kuje. A nakon vi{emjese~nog prislu{kivanja telefonskih razgovora Munira Alibabi}a sa politi~arima,
novinarima, advokatima, ~lanovima
obitelji i prijateljima, polovinom avgusta
2003. godine Vuk{i} je tada{njem federalnom tu`itelju Zdravku Kne`evi}u dostavio
obimnu dokumentaciju od 150 strana. Na
osnovu spomenutog materijala, direktor
FOSS-a Vuk{i} podnio je prijavu protiv
Alibabi}a i lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije da pripremaju izvesti dr`avni
udar. Isti materijal je protivzakonito ustupljen pojedinim medijima kao i OHR-u.
Federalni tu`ilac Kne`evi} prijavu je odbacio kao neosnovanu, ali medijski eksploatisani obavje{tajni skandal rezultirao je
formiranjem parlamentarne Komisije za
ispitivanje slu~aja dr`avni udar, koja je
nakon tri mjeseca rada sa~inila izvje{taj
koji sadr`i deset zaklju~aka i isto toliko
preporuka. Prvi i najva`niji zaklju~ak bio
je da slu~aj dr`avni udar nije postojao, te
da su objavljivanjem sadr`aja privatnih
razgovora iz neobra|enih transkripata u
medijima povrije|ena Alibabi}eva ljudska
prava, kao i ljudska prava drugih gra|ana
koji se spominju u informaciji FOSS-a.
Radi se o Lagumd`iji, zatim o direktoru
Uprave policije Federalnog MUP-a Zlatku
Mileti}u, biv{em djelatniku Ha{kog tribunala Muhamedu Ajanovi}u, te novinarima Slobodne Bosne i FTV-a.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

21

[AMPIONI ALKOHOLA IZ TREBINJA

Pi{e

Danka Savi}
Foto

Mario Ili~i}

a prvom salonu vina u Beogradu odr`anom u Konaku


kneginje Ljubice, prije mjesec
dana, u konkurenciji vina iz
~itavog svijeta (na kojem je bilo
predstavljeno 150 vrsta vina) hercegova~ko vino `ilavka iz trebinjskih Podruma Vukoje osvojilo je prvo mjesto. U
Beogradu su Podrumi Vukoje, po mi{ljenju stru~njaka, bili bolji od francuskih,
italijanskih, {panjolskih, ~ileanskih, portugalskih, kao i vina iz cijelog regiona.
U~estvovali smo na mnogim salonima
vina, gdje su i za na{ vranac i za `ilavku
enolozi potvrdili da vra}aju sjaj nekada{njoj hercegova~koj tradiciji u pravljenju dobrih vina, ali ovakav dvostruki
uspjeh nas je ipak iznenadio, ka`e Zoran
Vukoje.
Moderan dizajn i oprema boce, kao i
cjelokupni rad na marketingu, donijeli su
im potom jo{ jedno priznanje. Na Izboru
najmenad`era BiH u Zenici, tokom
pro{log mjeseca, Zoran i njegov sin
Radovan Vukoje, vlasnici ovog Podruma, osvojili su (u konkurenciji 1.300
nominiranih) najvi{e priznanje za
proizvodnju i kvalitet vina i usluga u
BiH. Godinu dana ranije njihovi su proizvodi progla{eni najboljim u Republici
Srpskoj.

Zoran i Radovan Vukoje, otac i sin, posljednjih su godina do


proizvode u svojoj porodi~noj vinariji u Trebinju, jedinoj vina
ma trebinjskih vinograda sa Zoranom Vukojem, pro{lo

CARSKO VINO

Austrougarski dvor pio


vino iz trebinjskih p

NAGRADE PLJU[TE
SA SVIH STRANA
U posljednjih pet godina familija
Vukoje je dobila najvi{e nagrada na sajmovima koji su odr`avani na prostorima
BiH i Srbije i Crne Gore. Tokom 2000.
godine dobili su dvije zlatne medalje za
rakiju lozova~u i crno vino, a narednih
godina stizala su nova priznanja. Na sajmu
vina u Beogradu odr`anom 2001. godine
hercegova~ko vino vranac dobilo je
{ampionski pehar, {to je medalja koju do
tada, za proizvodnju ovog vina, nije dobio
niti jedan privatnik. Vranac je u konkurenciji sa ~uvenim italijanskim Teratom
izvukao zlatnu medalju, a zlatna medalja
pripala je i hercegova~koj zlatnoj lozi, na
sajmu odr`anom 2003. godine u Novom
Sadu. Pro{le godine, zlatna loza je ponovila prethodni uspjeh, a `ilavki Vukoje dodijeljena je zlatna medalja, koja je potom
potvr|ena i na beogradskom sajmu.
Na{a hercegova~ka zlatna loza je,
prema mi{ljenju stru~njaka, jedna od
najboljih loza na Balkanu. U posljednjih
pet godina dobili smo 10 zlatnih medalja
i bili apsolutni pobjednici Beogradskog i

22

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Porodica Vukoje na najb


svjetski ugled treb

Tajna porodice Vukoje

obili desetine presti`nih me|unarodnih nagrada za vino koje


riji u Republici Srpskoj; Na{i reporteri razgovarali su o tajnaogodi{njim menad`erom godine u Bosni i Hercegovini

O IZ TREBINJA

Novosadskog sajma za 2003. i 2004. godinu. Pro{le godine namjeravali smo se


pojaviti i na Zagreba~kom sajmu, ali smo
zakasnili. No, ove godine sigurno }emo
izlo`iti svoje proizvode i u Zagrebu.
Tako|e namjeravamo da se tokom ove
godine predstavimo i u Francuskoj, ka`e
Zoran Vukoje.
Na posljednjem Novosadskom sajmu
predstavljen je i njihov novi proizvod
eliskir `ivota (Vukoje bitter), napravljen
od 56 aromati~nih trava, i odmah je dobio
zlatnu medalju. Loza, rakija i eliksir

je isklju~ivo
podruma
EVROPSKI STANDARDI U
TREBINJU: Zoran Vukoje,
vlasnik najtrofejnije
vinarije u BiH

boljem je putu da vrati


binjskih vinograda!

`ivota pripremani su tri godine. Na{ bitter nismo uspjeli plasirati na tr`i{te jer
smo sve {to smo proizveli podijelili. Na
beogradskom festivalu u maju Italijani su
ga ocijenili kao vrhunski proizvod,
dodaje Zoran.
Vina, vranac i `ilavku, kao i rakiju
lozova~u po~eli su praviti prije dvadeset
pet godina, u to vrijeme isklju~ivo za njihov restoran Ko{uta u Trebinju, smje{ten
u naselju Vinogradi, koji je ovih dana
ponovo otvoren. Otvaranje Podruma
Vukoje i vinarije uslijedilo je tokom
2000. godine. U~estvovanja na sajmovima i prve velike nagrade koje su dobili
nakon toga motiviralo ih je da krenu u
sopstvenu proizvodnju gro`|a.

TAJNA HERCEGOVA^KE
RAKIJE
Zoran Vukoje ka`e da je recept za
uspje{no bavljenje proizvodnjom vina
jednostavna, ali veoma skupa igranka.
Vrhunsko vino mo`e napraviti samo
neko ko nije {krt. Pored toga, treba jo{
puno truda, pomo} stru~njaka i kvalitetna literatura.
Analize proizvoda su vr{ili u
Institutu Poljoprivrednog fakulteta u
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

[AMPIONI ALKOHOLA IZ TREBINJA

Zemunu, a odnedavno su taj posao


po~eli obavljati u Mostaru. Kontaktiramo sa vinarima iz zapadne Hercegovine, koji tako|e prave odli~na vina,
ka`e Zoran.
Pored sedam vinograda koji su uzeli u
zakup tokom 2001. godine, familija
Vukoje kupuje i nekada{nje Carske vinograde, smje{tene na prostoru Lastve, u
mjestu U{}e kod Trebinja koje je podigla
jo{ Austro-Ugarska carevina 1894. godine.
Tada je Austro-Ugarska na ovom mjestu
napravila vinsku stanicu, zasadila `ilavku,
a kako se ovo podneblje pokazalo izuzetno
pogodinim za njen uzgoj, progla{eno je za
najbolji teren za uzgoj `ilavke. Vino koje
se pravilo od `ilavke koja je rasla u ovim
vinogradima distribuiralo se kasnije
isklju~ivo na carski dvor.
Sve do osnivanja Tvornice alata u
Trebinju sredinom pro{log vijeka ovdje je
bila dominantna tradicija pravljenja vina,
jer je ovo podneblje idealno za tu kulturu.
Me|utim, kasnije, razvojem industrije,
ova tradicija je potisnuta. Ovim {to sada
mi radimo poku{avamo ponovo animirati
ovaj kraj da se vi{e bavi vinogradarstvom
jer u tome i jeste njegova perspektiva,
nastavlja Zoran.
Za razliku od vinarija na prostoru
zapadne Hercegovine, koje su dobro
organizirane, Podrumi Vukoje su ne samo
jedini registrirani na prostoru isto~ne
Hercegovine, nego i cijele Republike
Srpske. Onima koji }e se nakon nas
po~eti baviti ovim poslom bi}e neuporedivo lak{e, jer trebalo je jako mnogo truda
da se sami probijamo, od toga da dobijemo geografsko porijeklo pa do priznanja
koja su nam dodijeljena. U perspektivi,
ovdje ima prostora bar za tridesetak
vinarija, ka`e on.
Podrumi Vukoje sada proizvode
ograni~ene koli~ine pi}a i, {to je posebno zanimljivo, ona se prave uz pomo}
nove tehnologije (pomorskim sistemom i
kontroliranom fermentacijom i stabilizacijom) a sve {to se proizvede odmah

EKSPERTI KOJI SU ZA SB DEGUSTIRALI


PROIZVODE PODRUMA VUKOJE TVRDE

Eliksir `ivota kvalitetniji


je od svjetski razvikanog
Jgermeistera
Slobodna Bosna je izvr{ila pilot test
me|u sarajevskim enolozima koji su degustirali vino familije Vukoje iz Trebinja.
Desetak anketiranih znalaca dalo je najvi{e
ocjene za crno vino vranac proizvedeno u
majstorskoj radionici obitelji Vukoje uz
jednodu{nu konstataciju da je rije~ o jednom od najpresti`nijih proizvoda u BiH
op}enito.
Na{i anketari posebno su bili odu{ev-

VRHUNSKI KVALITET: Degustatori SB bili su odu{evljeni kvalitetom


proizvoda iz trebinjske vinarije

PORAZILI SMO ITALIJANE,


FRANCUZE, PORTUGALCE...:
Familija Vukoje priprema
strategiju za osvajanje
tr`i{ta BiH

24

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

ljeni trebinjskim eliksirom `ivota, bitterom


ja~ine 35 vol. Ovo ~udesno pi}e sastoji se od
izvorne rakije lozova~e i gotovo sedamdeset
izabranih hercegova~kih trava. Ljubitelji
kvalitetne kapljice koji su u organizaciji
SB ku{ali ovaj eliksir bili su odu{evljeni i
jednoglasni: trebinjski eliksir nadma{io je
sve sli~ne napitke na ovom prostoru,
uklju~uju}i i razvikani Jgermeister,
najpopularnije pi}e te vrste u svijetu!

se i proda. Tokom ovog mjeseca u


Carskim vinogradima, koji obuhvataju
prostor od 40.000 kvadratnih metara,
bi}e zasa|eno jo{ 10.000 ~okota `ilavke
{to }e za nekoliko godina omogu}iti i
ve}u proizvodnju ovog vina. Na
podru~ju BiH glavni distributer i zastupnik proizvoda Vukoje je Frutela iz Banje
Luke. Trenutno se njihovi proizvodi
najvi{e prodaju u Banjoj Luci, a odnedavno oni se mogu kupiti i u novootvorenoj prodavnici vina na Jahorini.
Podrumi Vukoje su se, u okviru projekta
Svjetske banke, uklju~ili u istra`ivanje
sarajevskog tr`i{ta, gdje tako|er planiraju plasirati svoje proizvode.

KLINI^KA SMRT ZDRAVSTVA

NEKA CRKNE S
Federalni zdravstveni
Fond solidarnosti
osnovan prije nepune tri
godine sa ciljem
medicinske za{tite svih
gra|ana, ali i razvoja
doma}e medicinske
nauke nalazi se pred
sigurnim finansijskim
kolapsom: Vlada
Federacije BiH ve} tre}u
godinu zaredom,
otkako je na njenom ~elu
Ahmet Had`ipa{i}, u
Fond upla}uje tek
15 posto novca
koji je zakonski
du`na platiti
Pi{e

Asim Metiljevi}

ederalni fond solidarnosti zahvaljuju}i kojem su vrhunske


medicinske usluge u Federaciji
BiH postale dostupne svima a ne
samo bogatima - nalazi se pred
finansijskim kolapsom: Vlada Federacije

UNI[TAVANJE ZDRAVSTVA, MEDICINE, BOLESNIKA: Ahmet Had`ipa{i}, premijer


Federacije BiH i njegova vlada svjesno uni{tavaju Fond solidarnosti

BiH ve} drugu godinu zaredom u ovaj


Fond upla}uje samo 15 posto od zakonom
predvi|enih sredstava a takvu praksu
namjerava nastaviti i u ovoj godini, o
~emu svjedo~i upravo objavljeni prijedlog federalnog bud`eta.
Federalni fond solidarnosti nastao je
sredinom 2002. godine, a njegov rad reguliran je posebnim zakonom usvojenim u

oba doma federalnog Parlamenta jula 2002.


godine. Pored ostalog, zakonom je precizirano da rad Fonda s podjednakim
u~e{}em od po 50 posto sredstava finansiraju deset kantonalnih zavoda za zdravstvenu za{titu i Vlada Federacije BiH.
U augustu 2002. godine, kada je Fond
po~eo s radom, tada{nja Vlada Federacije
BiH kojom je predsjedavao premijer Alija

Had`ipa{i}eva Vlada odnosom prem


solidarnosti {alje poruku gra|anim

Svi koji nemaju novca za skupe


26

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Ukidanje sirotinji prava na lije~enje

SIROTINJA!
[TA JE DONIO FOND SOLIDARNOSTI

Sarajevo na gubitku,
Posavina na dobitku
Zanimljiv je podatak da od deset
federalnih kantona devet kantona vi{e
tro{e nego {to upla}uju sredstava u
Fond solidarnosti. Na gubitku je samo
Sarajevski kanton, koji je preko Kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje uplatio 19 a potro{io 11 miliona KM.

EFEKTI FONDA SU BILI


IMPRESIVNI: Dr. @eljko
Mi{anovi}, biv{i ministar
zdravlja u Vladi
Federacije BiH

ma Fondu
ma Federacije:

Najve}i dobitnik je Posavski kanton s


upla}enih 555 hiljada KM i potro{enih
2,2 miliona KM.
No, gubitak Sarajevskog kantona je
kompenziran na taj na~in {to je najvi{e
novca iz Fonda potro{eno ba{ na lije~ni~ke
usluge sarajevskog Klini~kog centra.

Behmen, za {estomjese~ni rad Fonda


uplatila je 9 miliona KM, dok je za narednu, 2003. godinu, planirala uplatiti 18
miliona KM. No, nova federalna Vlada na
~elu s premijerom Ahmetom Had`ipa{i}em, izabrana na izborima u jesen 2002.
godine, potpuno ignorira preuzete obaveze svojih prethodnika, koje su, kako
smo rekli, regulirane zakonom: tokom
cijele 2003. godine u zdravstveni Fond
solidarnosti uplatila je tek oko 6 miliona
KM, odnosno tre}inu planiranih sredstava, pravdaju}i se nedostatkom novca u
federalnoj kasi.
Novca nije bilo ni u 2004. godini kada
je Had`ipa{i}eva Vlada u Fond solidarnosti uplatila tek 15 posto potrebnih sredstava,
a toliko namjerava uplatiti i u ovoj, 2005.
godini, ~ime }e definitivno potkopati same
temelje Fonda solidarnosti.

NA LISTI ^EKANJA
1.000 PACIJENATA
Prim. dr. @eljko Mi{anovi}, federalni
ministar zdravstva u Vladi Alijanse, jedan
od najzaslu`nijih za osnivanje Fonda solidarnosti, za Slobodnu Bosnu ka`e da je
ogor~en takvim odnosom aktuelne vlasti
prema ovoj va`noj instituciji koja je odigrala presudnu ulogu u razvoju i profiliranju nekih od vrhunskih klinika u BiH,
kakva je Klinika za kardiovaskularnu
hirurgiju u Tuzli koju vodi dr. Emir Kabil.
Slobodno mogu re}i da je Federalni
fond solidarnosti presudno uticao na
razvoj i profiliranje Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju u Tuzli, koja se danas
s punim pravom ubraja u red vode}ih
evropskih klinika. Zahvaljuju}i Fondu
solidarnosti, usluge ove klinike postale su
dostupne svim gra|anima Federacije BiH
i to pod potpuno jednakim uvjetima, ka`e
dr. Mi{anovi}, potkrepljuju}i to podatkom
da je od osnivanja do danas iz Fonda solidarnosti pla}eno 7.500 hirur{kih intervencija na Tuzlanskoj klinici, {to predstavlja
oko 75 posto svih do sada izvedenih intervencija na toj Klinici.
S ovom ocjenom u potpunosti je suglasan dr. Emir Kabil, {ef tuzlanske

NOVAC OSTAO U BiH: Ra~unica dr. Kabila vrlo je


jednostavna: za sve dosada{nje intervencije u
Tuzlanskoj klinici Fond solidarnosti je platio oko
15 miliona KM. Da su kojim slu~ajem te
intervencije obavljene negdje izvan BiH, iz
dr`ave bi se trajno odlilo vi{e od 50 miliona KM

operacije zaslu`ili su da umru!


13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

KLINI^KA SMRT ZDRAVSTVA

Kardiovaskularne klinike. Dr. Kabil je


tako|er razo~aran skromnim prilivom
sredstava u Fond solidarnosti zbog ~ega
se iz dana u dan pove}ava broj pacijenata
koji ~ekaju operaciju.
Na listi ~ekanja ve} se nalazi 1.000
pacijenata koji nemaju para kojima bi
platili relativno skupu operaciju na srcu.
Za bogate nije problem - oni mogu platiti
operaciju ili ovdje ili negdje izvan BiH
ali ogromna ve}ina na{ih ljudi to ne
mo`e; upravo zbog njih je i osnovan Fond
solidarnosti.
Dr. Kabil ka`e da bi Kardiovaskularna
klinka u Tuzli postojala i bez Fonda solidarnosti, ali ne bi bila ni sjena sada{nje
klinike.
Bez Fonda solidarnosti godi{nje bismo izveli stotinjak hirur{kih interervencija. No, zahvaljuju}i Fondu godi{nje
obavljamo oko 600 intervencija {to nas je
preporu~ilo da budemo referentni centar
Siemensa, jedne od vode}ih svjetskih
kompanija u oblasti medicinske opreme.
Nije te{ko izra~unati da se svaka marka
ulo`ena u Fond solidarnosti vi{estruko
isplatila.
Ra~unica dr. Kabila vrlo je jednostavna: za sve dosada{nje intervencije u
Tuzlanskoj klinici Fond solidarnosti je
platio oko 15 miliona KM. Da su kojim
slu~ajem te intervencije obavljene negdje
izvan BiH, iz dr`ave bi se trajno odlilo
vi{e od 50 miliona KM i, {to je jo{ gore,
BiH ne bi imala tako svjetski respektabilnu kliniku kakva je tuzlanska.

NOVI HIRUR[KI PODVIG IZ TUZLE

Tim doktora Kabila


otklanja aritmiju srca
Profesionalni uzlet koji je napravila
tuzlanska Klinika za kardiovaskularnu
hirurgiju imao je sna`an odjek u regiji {to se
najbolje vidi po sna`nom prilivu pacijenata
iz susjednih dr`ava, osobito Kosova,
Hrvatske, Crne Gore i Srbije. U posljednje
dvije godine, broj inostranih pacijenata na
ovoj Klinici popeo se na 2.500 - {to zna~i da
svaki ~etvrti pacijent na ovoj Klinici dolazi
izvan Federacije BiH.
Taj je uspjeh osokolio tim dr. Emira
Kabila koji za desetak dana uvodi potpuno novu medicinsku uslugu - elektrofiziologiju, kojom se vrlo uspje{no otklanjaju poreme}aji u radu srca znani kao
sr~ana aritmija. Kako nam je objasnio dr.

Kabil, rije~ je o novoj i vrlo efikasnoj metodi lije~enja koja se obavlja pod lokalnom anestezijom. Pacijentu se kroz prepone uvode tri ili ~etiri katetera koji idu
ravno do srca. Pomo}u rendenske tehnologije i elektri~nog signala iz katetera,
lije~nik odredi izvor problema i korigira ga
pomo}u slabe struje. To je kao da pomo}u klije{ta presije~ete `icu, pojednostavljeno obja{njava dr. Kabil ovu metodu koju koriste samo vrhunske svjetske
klinike.
Kako smo doznali, cijena ovog hirur{kog zahvata bit }e oko 7.000 KM, odnosno
bit }e tri puta jeftiniji nego na zapadnoevropskim klinikama.

@IGI] GLASAO
PROTIV FONDA
Prim. dr. @eljko Mi{anovi} nerado se
prisje}a neprijatnosti s kojim je bio suo~en kod osnivanja Fonda solidarnosti
prije tri godine. On ka`e da su naj`e{}i
otpori dolazili iz najbogatijih kantona Sarajevskog i osobito Tuzlanskog, koji su
otpor prema Fondu pravdali strahom da
}e do}i do odlijevanja sredstava prema
siroma{nijim kantonima.
Tada{nji zastupnik u federalnom
Parlamentu a sada{nji ministar industrije i
rudarstva Izet @igi} pred cijelim Parlamentom me nazvao demagogom iz
nekih pro{lih vremena. @igi} je bio
naj`e{}i protivnik osnivanja Fonda ali ni
pribli`no kao tada{nji ministar zdravstva
u Tuzlanskom kantonu Nedret Mujkanovi}, koji nije htio ni ~uti za federalni
Fond solidarnosti. Kasnije je upravo Mujkanovi} postao direktor Univerzitetskoklini~kog centra Tuzla, ustanove koja je,
da tako ka`em, najvi{e profitirala iz
Fonda solidarnosti.
Prema podacima o dosada{njem utro{ku sredstava iz Fonda solidarnosti,
kardiohirurgiji u Tuzli i Sarajevu pripalo

28

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

SVJETSKI A TUZLANSKI: Dr. Emir Kabil, {ef najuglednije kardiovaskularne


klinike na Balkanu, ogor~en je sistemskim gu{enjem Fonda solidarnosti

je tek oko 15 posto sredstava, dok je


ostalih 85 posto sredstava potro{eno na
hemodijalizu, citoterapiju, radioterapiju,
neurologiju, ortopediju i druge zahtjevne
medicinske usluge koje se pacijentima o
tro{ku Fonda pru`aju u tri klini~ka centra
- tuzlanskom, sarajevskom i mostarskom.
Pored kardiohirurgije, iznimno zna~ajan uspjeh postigla je i Klinika za transplantaciju bubrega u Tuzli koja je do sada
izvela 56 transplantacija i sve su pla}ene
isklju~ivo sredstvima Fonda solidarnosti.
Kako smo doznali, na transplantaciju
bubrega trenutno ~eka jo{ 400 pacijenata
s krajnje neizvjesnom sudbinom, zbog
hroni~nog pomanjkanja sredstava u
Fondu.
Sve medicinske usluge koje se finansiraju iz Fonda solidarnosti obavljaju se

isklju~ivo u medicinskim ustanovama na


podru~ju Federacije BiH jedini izuzetak
su djeca oboljela od leukemije ~ije je
lije~enje povjereno Klini~kom centru
Zagreb.
Zahvaljuju}i Fondu solidarnosti izlije~ene su desetine hiljada ljudi koji,
sasvim izvjesno, ne bi mogli sami snositi
visoke tro{kove lije~enja. Osim toga,
Fond je presudno doprinio razvoju i profiliranju medicinskih ustanova od kojih su
neke uspjele uhvatiti korak s najsavremenijim medicinskim dostignu}ima u
svijetu. Uprkos svemu tome, perspektiva
Fonda nije nimalo ru`i~asta: jo{ ga u
`ivotu odr`avaju kantonalni zavodi za
zdravstveno osiguranje dok bi po uplatama federalne Vlade ve} odavno bio
uga{en.

SAOP]ENJE UREDNI[TVA SB

KAKO SU NAM SMJESTILI


KOLATERALNA GRE[KA

ekoliko dana pred novogodi{nje


paznike na adresu Slobodne
Bosne te Federalne televizije
(magazin 60 minuta) stigla je
anonimno poslana koverta,
upu}ena sa Ilid`e, u koju je anonimni
donator upakirao 10-ak fotografija na
kojima je uslikan visoki predstavnik za
BiH Paddy Ashdown okru`en sa desetak
nepoznatih ljudi sa kojim se na{ao oko
rakijskoga kazana. U kratkom popratnom
pismu po{iljalac je }irili~nim kompjuterskim pismom napisao Pedi sa jatacima
ispod Romanije.

KAKO SMO NASJELI


Novinari Slobodne Bosne danima su
od vi{e relevantnih adresa i dobro obavije{tenih izvora kojima smo dostavili
crno-bijele fotografije tra`ili pomo} oko
identificiranja ljudi koji okru`uju Ashdowna
u ambijentu rakijskog kazana podno
Romanije. Najbli`a istini nam se u~inila
rekonstrukcija izvjesnog policajca sa Pala,
koji je me|u doma}inima prepoznao tek
dvojicu svojih poznanika, izvjesne Neboj{u
Lizdeka i Mihajla Pare|inu sa Pala.
No samo nekoliko dana nakon toga
ispostavit }e se da nam se desilo najgore
{to se jednom mediju desiti mo`e: sve
smo proma{ili! Anonimni izvor koji
nam je poslao povjerljivi materijal potpuno nas je namagar~io, na{i konsultanti su potpuno zabrljali, mi ispali potpuni
diletanti i budale.
Fantomska fotografija nije snimljena
podno Romanije pro{le jeseni. Snimljena je u Gora`du. Na fotografiji nisu
Ashdownovi srpski jataci, nego njegovi
doma}ini iz Gora`da, koji su, naravno,
bili prenera`eni i posramljeni tekstom i
fotografijom u SB.
Naknadnom provjerom ustanovili
smo da kazanska fotografija nije snimljena u decembru pro{le godine, nego 23.
oktobra 2003. godine, u okolini Gora`da,
gdje je tog nedjeljnog dana Ashdown posjetio grupu meraklija koji su pekli rakiju.
Fotografija bi ve} narednog dana sasvim
sigurno osvanula na naslovnici Dnevnog
avaza da se nekoliko sati nakon njenog
nastanka nije desio tragi~an doga|aj po
Bo{njake: tog popodneva u Sarajevu je
umro bo{nja~ki lider Alija Izetbegovi} pa

SPORNA FOTOGRAFIJA: Kako nam je anonimni izvor iz OHR-a Gora`de prodao


pod za Pale

je uslijed svenarodne `alosti bilo neprimjereno objavljivati kako njegovi sunarodnjaci u Gora`du peku rakiju a visoki ih
predstavnik ohrabruje...!

MEDIJSKI KAZANI
Pro{lo je otada punih 15 mjeseci a
onda je neko odlu~io fotografiju o`ivjeti i
anonimno je (uz zavidnu razinu konspiracije, tehni~ke preciznosti i organizacijske discipline) poslati na adrese
Slobodne Bosne i FTV uz primamljiv
naslov Paddy sa jatacima podno Romanije. Pa ako ne upali, dobro je; a ako
upali, odnosno ako se neko upeca - mnogo bolje!? Upalilo je: SB se upecala i
gora`danske meraklije predstavila kao
Ashdownove (i Karad`i}eve) jatake sa
Romanije. Da odmah ra{~istimo: tu nas
Drina ne mo`e oprati i kapak! Jedino {to
nam je preostalo jeste da se izvinimo
ljudima sa fotografije, {to najiskrenije i
~inimo.
Ali, sad nas kopka su{tinsko pitanje:
Ko se to sa nama na{alio, ko nas je tako i
zbog ~ega majstorski natjerao u neoprostivu profesionalnu i moralnu pogre{ku, ko
se danas u BiH bavi tako peksinim, hinjskim poslovima? Ko je kona~no imao
koristi od toga {to je SB tako grubo pogrije{ila i {to se tako bezdu{no ogrije{ila
o ~estite ljude! Da bi se barem mrvicu pribli`ili istini, treba podsjetiti na kontekst u
kojem nam sti`e skandalozna fotografija. Prije dvadesetak dana, kada smo

dobili fotografije Ashdowna i jataka,


ovaj list, te televizijski magazin 60 minuta objavljuju niz ubita~nih svjedo~anstava, pisanih, izgovorenih, snimljenih, koji skidaju pozlatu sa humanisti~kog anga`mana britanskog lorda
Ashdowna u ratnoj i poratnoj BiH.
Karad`i}ev brat Luka u SB tvrdi da su
zlo~inci sa Pala finansirali Ashdownove
diplomatske ekskurzije po BiH. Logora{
iz Kule na FTV-u svjedo~i da je Ashdown
bezdu{no gledao kako njega i njegove
sapatnike Karad`i}eve zlo~ina~ke horde
kasape. Otkrivaju se slu`beni dokumenti
iz kojih se vidi kako je Ashdown 1992.
godine negirao da se u logorima smrti u
Bosanskoj Krajini de{ava genocid nad
Bo{njacima i Hrvatima.
U`asni dokazi redali su se jedan za
drugim, istinita svjedo~enja, fotografije,
video-snimci postajali su Ashdownova
no}na mora. Valjalo je sve to skupa relativizirati, trebalo je bujicu istine opoganiti i zamutiti kapljicom la`i i falsifikata,
kako bi sve postala la`, kako bi se relativizirala istina putem podvala i falsifikata. Je li onaj ili oni koji su nas namagar~ili
u tom uspio, mi to ne znamo. Znamo
samo da smo du`ni ispriku grubo oklevetanim doma}inima iz Gora`da.
I znamo da to {to Ashdown nije pekao
rakiju sa jatacima sa Romanije ne zna~i
da 12 godina ranije nije ispijao vatrenu
vodu sa ratnim zlo~incem Radovanom
Karad`i}em!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

ASHDOWNOVA NENORMALNA PONUDA

Bosanskohercegova~ki mediji ove su nedjelje prenijeli intervju koji je Paddy Ashdown, vi


zajednice u BiH, dao ~e{kom listu Pravo, a u kojem britanski diplomata otvoreno n
(pre)ustroj Bosne i Hercegovine - tvrdi da bi ona trebala postati Belgija na Balkanu; [t
nejasna paralela izme|u Belgije i BiH

ASHDOWNOVO KUKAVI^

SARAJEVO I BRISEL KAO POSLJEDNJI ^UVARI MULTIETNI^NOSTI I SU@IVOTA: Za {to se, zapravo, zala`e Ashdown prizivaju}i belgijski m

Pi{e

Danka Savi}

addy Ashdown, visoki predstavnik u BiH, nedavno je u razgovoru za ~e{ki dnevnik Pravo
kazao kako on osobno budu}nost Bosne i Hercegovine vidi u
Belgiji Balkana. Dejtonski sporazum
nije imao za cilj izgraditi dr`avu, ve}
obezbijediti mir. ^injenica je da BiH nije
dr`ava koja funkcionira. Nikada ne}e biti
nacionalna centralizirana dr`ava po ugledu na Veliku Britaniju ili Francusku. Ali
mogla bi sasvim dobro biti ne{to poput

Belgije, objasnio je visoki predstavnik u


razgovoru za spomenuti list.

BELGIJA IZME\U
FRANCUSKE I
NIZOZEMSKE
Sa Ashdownovom konstatacijom da
BiH nikada ne}e biti centralizirana dr`ava
kakva je primjerice Velika Britanija ili
Francuska ne bi se bilo te{ko slo`iti, ali
njegova vizionarska procjena da bi na{a
zemlja u perspektivi mogla biti ne{to
poput Belgije zvu~i potpuno besmisleno! Povijesno, postoje su{tinske razlike
izme|u ove dvije zemlje - pro{lost
Belgije nije optere}ena krvavim ratovima

i istrebljenjima, na ~emu se, u slu~aju


BiH, temelji nastanak Republike Srpske,
a koji su u kona~nici i doveli do etni~kih
podjela u BiH. Pored toga, me|u narodima koji `ive u na{oj zemlji ne postoje ni
tako duboke razlike kao {to je slu~aj u
Belgiji izme|u Valonaca i Flamanaca,
me|u kojima postoje i jezi~ke barijere, a
one su ujedno bile i temelj za sve druge
podjele po etni~kim {avovima.
Belgija je, podsjetimo, sve do 1830.
godine, kada je progla{ena njena nezavisnost, bila dio Nizozemske. Progla{avanjem njene nezavisnosti po~elo je i otklanjanje etni~kih pretenzija Francuske i
Nizozemske, ali funkcioniranje Belgije

Zala`u}i se za BiH ure|enu poput


Ashdown je dosad najeksplicitnije
ma{ta o potpunoj etni~koj podjeli
30

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Bosna kao balkanska Belgija

isoki predstavnik me|unarodne


najavljuje potpuno druga~iji
ta, zapravo, zna~i ova za mnoge

^IJE JAJE

BELGIJA KAO RJE[ENJE ZA BALKAN

I Kosovo kandidat za
balkansku Belgiju
Inicijativa da se belgijski model primijeni u jednoj od zemalja nekada{nje
Jugoslavije spominjana je pro{le godine,
kada su neki od zvani~nika EU najavili da bi
takvo rje{enje moglo biti primijenjeno na
Kosovu, gdje ipak, za razliku od BiH,
dominiraju dva naroda, potpuno razli~itog
etni~kog, vjerskog i jezi~kog identiteta.
Zanimljivo je da je mnogo prije Ashdowna,
tokom pro{le godine, belgijski model kao
Belgiji je usvojen zakon kojim se ukida
bilingvizam u Flandriji i uvode se dva
jednojezi~ka regiona: Flandrija i Valonija.

BRISEL KAO
SARAJEVO

model kao rje{enje za Bosnu i Hercegovinu

kao dr`ave od samog po~etka pratili su


bolni etnolingvisti~ki sukobi izme|u
Valonaca (etni~ki bli`ih Francuzima) i
Flamanaca (etni~ki bli`ih Nizozemcima).
U Belgiji, ina~e, `ivi i njema~ka etni~ka
skupina, koja broji oko 150.000 stanovnika. Dug period nakon progla{enja nezavisnosti Belgije, klju~ne poluge u dr`avi
(politi~ke, administrativne, ekonomske,
obrazovne) dr`ali su Valonci. Tokom 19.
stolje}a, iako su Flamanci bili broj~ano
dominantniji (od oko deset i pol miliona
stanovnika Belgije oni ~ine 6,5 miliona),
u javnoj sferi najzastupljeniji je bio francuski jezik. Nakon du`eg vremena otpora
hegemoniji Valonaca, 1932. godine u

t Belgije,
poru~io da
Bosne!

Federalizacija Belgije otpo~ela je tek


sedamdesetih godina pro{log stolje}a.
Po~etkom devedesetih Belgija je bila i
uspostavljena kao federacija, ali za razliku od drugih, u ~ijem su formiranju bili
presudni teritorijalni principi, u ovom
slu~aju su presudile etni~ke podjele.
Federativnu dr`avu sa~injavaju dva etnoteritorijalna regiona, flamanski i valonski,
i jedan mje{oviti - briselski region. Na
~elu ovih regiona nalaze se regionalna
vije}a, koja su zapravo neka vrsta vlada.
Unutar njih su konstituirani komunalni
komiteti. Regionalna vije}a mogu s
drugim dr`avama sklapati ugovore iz
oblasti svojih nadle`nosti. Federalna vlast
u Belgiji zadr`ala je ovla{}enja u oblasti
fiskalne politike, odbrane, vanjske politike i socijalnog osiguranja, a u ostalim
(ekonomski razvoj, urbanizam, kultura,
zdravstvo, dio u oblasti poljoprivrede itd)
ovla{}enja su prenesena na regionalna
vije}a i komunalne komitete.
U poslijeratnom periodu ova se zemlja suo~avala sa velikim promjenama,
nekada ekonomski, kulturno i politi~ki
dominantni frankofonski Valonci prvo su,
ga{enjem te{ke industrije, izgubili
ekonomsku, a zatim i kulturnu, pa i politi~ku nadmo}. Flamanci su, s druge
strane, do`ivjeli pravi ekonomski preporod, nakon ~ega je uslijedila ve}a kulturna i politi~ka emancipacija, {to je za
posljedicu imalo podjelu ve}ine zajedni~kih institucija. Najgora od tih podjela
je podjela Univerziteta u Luvenu na
frankofonski i flamanski. Za Belgijance
se obi~no ka`e da su narod kompromisa,
te da se vode logikom da su prevodioci

idealan za rje{avanje bosanskohercegova~ke ustavno-pravne konstrukcije predlo`io profesor Sveu~ili{ta u Mostaru dr. Bo`o
@epi}, te da je njegov prijedlog o belgijizaciji BiH izazvao o{tre reakcije, pogotovo bo{nja~kih pravnih i intelektualnih krugova. No, niko od njih nije se oglasio nakon
{to je Paddy Ashdown preko ~e{kog lista
nagovijestio manje-vi{e istovjetan recept za
destrukciju Bosne i Hercegovine!?
jeftiniji od oru`ja, {to ih je dovelo do
toga da pregovorima do|u do slabije
dr`ave, decentralizovane federacije sa
velikim ovla{}enjima za Brisel, Flandriju
i Valoniju, kao i za tri jezi~ke skupine francusku, flamansku i njema~ku, me|u
kojima je {ezdesetih i sedamdesetih godina dominirala etni~ka napetost.
Belgija svoj dr`avno-pravni opstanak
mo`e zahvaliti i va`nosti Brisela, koji ne
samo da je prete`no frankofonsko ostrvo
okru`eno Flandrijom, nego je i sjedi{te
ve}ine institucija Evropske unije. Pored
toga, i druge zemlje EU posebno susjedi
Belgije, pomogli su procesu o~uvanja
dr`ave, koji se, uz to, i koncepcijski nije
slagao sa idejom ujedinjene Evrope.
Belgija je, pored toga, kao i druge ~lanice
EU, prenijela mnoge nadle`nosti na EU,
tako da su zahtjeve u kojima se tra`e ve}a
ovla{tenja za svoje zajednice Flamanci i
Valonci morali usmjeravati i prema EU, a
ne samo prema centralnoj vlasti. Kao
rezultat toga, tri belgijska regiona imaju
neposredne odnose sa EU u oblastima
koje su u njihovoj nadle`nosti, {to
uklju~uje ve}inu oblasti osim vanjske
politike i trgovine, odbrane, socijalne
politike, zdravstvene za{tite i sudstva.
U Vije}u ministara Evrpske unije
Belgiju zastupaju ministri federalne
vlade, iako su se neki regioni i zajednice
zalagali da budu direktno predstavljeni.
Federalni predstavnici, ipak, kada donose
odluke u Vije}u ministara, moraju da se u
znatnoj mjeri obaziru na zahtjeve regiona
i zajednica.
I pored toga, proteklih mjeseci bile su
izra`enije separatisti~ke te`nje Flamanaca
(partija Vlaams Blok, nacionalna flamanska partija, najja~a je partija Flamanaca) u
zahtjevima da dobiju svoju sopstvenu
Republiku, ali mogu}nost da do|e do
nekih ve}ih potresa u ovoj zemlji gotovo
da i ne postoji.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

DR@AVNI BUD@ET

Polovicom ove sedmice


Parlament BiH je usvojio
nacrt bud`eta za 2005.
godinu u visini od blizu
600 miliona maraka; na{
novinar istra`io je gdje
}e se i kako ove godine
tro{iti novac poreskih
obveznika i zbog ~ega je
vladaju}a struktura
odbila amandmane
opozicionih politi~kih
stranaka koje su krajnje
nezadovoljne
predlo`enim bud`etom

BiH PRED BA
B

Dr`avna administracija
entitetske se ne}e smanji
32

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Zapanjuju}i procvat birokratija

ANKROTOM

a }e se udvostru~iti a
vati: KO ]E TO PLATITI!?
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

33

DR@AVNI BUD@ET

Pi{e

Adnan Buturovi}
Dr`ava je bankrotirala, ali vam to
niko slu`beno ne}e potvrditi. Javna
potro{nja ne mo`e izdr`ati planirani
bud`et dr`avnih institucija za ovu godinu.
Treba reducirati potro{nju i smanjiti
tro{kove u birokratiji, ali ne samo na
dr`avnom nivou, ve} po~eti od mjesne
zajednice do Predsjedni{tva BiH.
Ovo je za Slobodnu Bosnu izjavio
zastupnik u dr`avnom parlamentu Beriz
Belki} nakon {estosatnog sastanka
Komisije za finansije i bud`et Doma naroda BiH u ponedjeljak nave~er. Na
komisiji se raspravljalo o amandmanima
koje su SBiH, SDP i SNSD ulo`ili na
predlo`eni bud`et dr`avnih institucija za
2005. godinu. Kako se i o~ekivalo,
nijedan od deset amandmana SDP-a i
ne{to manje amandmana SNSD-a nije
pro{ao. Ove stranke su zahtijevale smanjenje prekomjernih tro{kova dr`avnih
~inovnika.

KAKO PRAVDATI
RASIPNI[TVO
Krajem pro{le sedmice predlaga~
amandmana ispred SDP-a Zlatko Lagumd`ija komentirao je nacrt bud`eta za
SB: Bud`et dr`ave je nelogi~an i pravljen je po `eljama {efova svake pojedine
dr`avne institucije, a ne po mogu}nostima
poreskih obveznika. Prema ovome {to
nam je dato na parlamentu, javna potro{nja je dostigla 60 posto bruto nacionalnog dohotka (GDP) koji se u
najrazvijenijim zapadnim zemljama kre}e
izme|u 40 i 45 posto, rekao je Lagumd`ija za na{ list.
Sli~nog mi{ljenja je i Nikola [piri},
zastupnik SNSD-a: Iz ovoga {to je ponu|eno ne vidi se uop}e postojanje
dr`ave. Ovo je bud`et kontinuiteta i politi~kog dogovora vladaju}ih stranaka.
Predlo`eni dr`avni bud`et za ovu
godinu iznosi ne{to vi{e od 578 miliona
KM, od ~ega 338 miliona KM namjerava
potro{iti golema dr`avna administracija,
dok 240 miliona otpada na otplatu vanjskog duga BiH. U odnosu na pro{logodi{nji, planirani bud`et za ovu godinu
ve}i je za 126 miliona KM. Pove}anje se
opravdava osnivanjem novih institucija:
Instituta za mjeriteljstvo, Instituta za
intelektualno vlasni{tvo, Uprave za
za{titu zdravlja bilja, Agencije za nadzor
tr`i{ta, Ureda za veterinarstvo,
Ministarstva odbrane, Ureda za indirektno oporezivanje i policijsko-obavje{tajnih
agencija OSA-e i SIPA-e.
Me|utim, financiranje ove institucije
koje prelaze iz nadle`nosti entiteta na

34

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

NEKO ]E MORATI UGASITI SVJETLO I PRIZNATI DA JE BiH BANKROTIRALA:


Beriz Belki}, parlamentarac iz SBiH, ogor~en usvojenim bud`etom

vlasti od strane predstavnika RS u


dr`avnim organima, ka`e za SB
federalni premijer.
I na sastanku Komisije zastupnici
dr`avnog parlamenta su ministrici
finascija Ljerki Mari} i njenim
pomo}nicima postavljali pitanja ali,
kako tvrdi Beriz Belki}, nisu dobili
nijedan odgovor:
Za{to ne postoje socijalni programi, za{to su smanjeni fondovi za
povratak izbjeglih i razvoj
poljoprivrede?! Za{to Ministarstvo
finansija BiH nije dostavilo izvje{taj
o izvr{enju bud`eta za 2004., za{to se
ne zna kolika je ukupna javna potro{nja,
nejasno je za{to se ne smanjuju bud`eti
entiteta ako rastu tro{kovi dr`ave i za{to
se ne smanjuje broj zaposlenih u entitetskoj birokratiji ako je planirano novo
zapo{ljavanje u dr`avnim institucijama?
Nema odgovora....

POVE]ANJE BUD@ETA:
Predlo`eni dr`avni bud`et za
ovu godinu iznosi ne{to vi{e od
578 miliona KM, od ~ega 338
miliona KM namjerava potro{iti
golema dr`avna administracija,
dok 240 miliona otpada na
otplatu vanjskog duga BiH. U
odnosu na pro{logodi{nji,
planirani bud`et za ovu godinu
ve}i je za 126 miliona KM
dr`avu i u 2005. }e paralelno biti finansirane i od entiteta. Za{to u nacrtu bud`eta
nije utvr|eno smanjenje entitetskih
bud`eta za vi{e od 110 miliona KM,
koliko je predvi|eno novca za financiranje novih institucija, upitali smo federalnog premijera Ahmeta Had`ipa{i}a:
Mi ne finansiramo Ured za indirektno oprezivanje, OSA-uu i SIPA-uu. A participiramo i dalje u finansiranju
Ministarstva odbrane, FMUP-aa, Ureda za
veterinarstvo i mislim za jo{ dvije-ttri
agencije. Taj paralelizam }e postojati dok
Radna grupa sa OHR-oom ne prona|e
modus i dok se ne donesu svi dr`avni
zakoni. Kad }e to biti ne znam, a mislim
da na to te{ko mogu odgovoriti i ~lanovi
radne grupe zbog opstrukcije dr`avne

NAPRIJED
U BIROKRATIJU
Mo`e zvu~ati nevjerovatnim, ali prema podacima iz nacrtu dr`avnog bud`eta
za ovu godinu je predvi|eno enormno
zapo{ljavanje birokratije. Tako su u septembru 2004. u dr`avnim institucijama
radila 4.173 ~inovnika. S prvim januarom
ove godine bilo je planirano da se zaposli
jo{ 4.339 novih ~inovnika. Niko ne mo`e

Zapanjuju}i procvat birokratija

precizno odgovoriti da li je toliko ljudi i


stvarno zaposleno jer u nacrtu bud`eta
nema precizne informacije koliko je od
planiranog ostvareno. Tako se sa stvarnim
potrebama tro{enja pojedinih dr`avnih
institucija mo`e samo kalkulirati. Me|utim, prema planu dinamike zapo{ljavanja u 2005. godini, do kraja ove godine
trebalo bi ukupno zaposliti 9.895
dr`avnih ~inovnika! To zna~i da bi
Agencija za dr`avnu slu`bu BiH morala
ve} ovog mjeseca udvostru~iti administrativni aparat na dr`avnoj razini. Ako se
u obzir uzme da ni sama agencija ~iji je
direktor Jakob Finci nije prezentirala
informacije da li je zaposlila planirana
~etiri radnika, onda i nije ~udno {to u
nacrtu bud`eta nema ta~nog broja
zaposlenih u momentu po~injanja parlamentarne rasprave o tro{enju dr`avnih
miliona.
O mogu}nostima da se entitetska
administracija smanji recipro~no pove}anju dr`avne uprave premijer Had`ipa{i} i ne pomi{lja: Za sada nema nikakvog
smanjenja zaposlenih, jer to nije predvi|eno nijednom odlukom vlade ili bilo
kojim vi{im zakonom. Dakle, svi u Vladi
Federacije ostaju na radnim mjestima.
Koliko je planirano pove}anje
dr`avne administracije potpuno suludo,
vidi se iz ekonomskog pokazatelja da
jedan Bosanac uposlen u privredi sada
finansira jednog radnika u administraciji.
Prema pokazateljima u 1991., iz dohotka
radnika u privredi finansirana su ~etiri
radnika u administraciji. Zato je Me|unarodni monetarni fond (MMF) upozorio

KOLIKO ]E NAS KO[TATI PREDSJEDNI[TVO BIH

Paravcu, ^ovi}u i Tihi}u


po dva miliona maraka!
Predsjedni{tva BiH u ovoj }e godini
potro{iti {est miliona KM, {to je za milion
vi{e nego u pro{loj godini. U odnosu na
pro{lu godinu, stavka pla}a Sulejmanu
Tihi}u, Draganu ^ovi}u, Borislavu
Paravcu i jo{ 69 zaposlenih koji opslu`uju
trojicu predsjednika jedne dr`ave pove}ana
je za 270 hiljada KM. Putni tro{kovi su ve}i
za 114 hiljada KM, utro{ak kancelarijskog
materijala za petnaest hiljada KM.
Kuriozitet institucije Predsjedni{tva BiH za
Ginisovu knjigu jeste provjerena informacija
da na 72 zaposlena dolazi 46 slu`benih
automobila, {to bi valjda trebalo biti oprav-

danje da se za prevoz i gorivo u ovoj godini


utro{i 200 hiljada KM {to je za 15 hiljada
vi{e nego pro{le godine. U 2003. ~lanovi
Predsjedni{tva BiH su potro{ili odobreni
bud`et kao i 450 hiljada KM iz bud`etskih
rezervi.
Prema neusvojenim amandmanima
SDP-a, bud`et Predsjedni{tva je trebao
biti smanjen za milion KM, a te pare su
se trebale raspodijeliti za sporazum o
stabilizaciji i pridru`ivanju, izradu projekta informatizacije dru{tva, razvoj
doma}e proizvodnje i stimulacije i projekat PRSP.

46 AUTOMOBILA NA TRI KABINETA: Predsjedni{tvo BiH i dalje }e tro{iti


milione maraka bez ikakve kontrole i odgovornosti

Ministarstvo za finansije i trezor BiH da


su pla}e u dr`avnoj upravi 2,5 puta ve}e
od prosje~ne pla}e u enitetima (prosje~na
osnovna pla}a u FBiH iznosi 536 KM, a u
RS 432 KM).
Predstavnici MMF-a su tehni~ki pomagali u izradi nacrta dr`avnog bud`eta,

NACIONALISTI SE LAKO DOGOVORE:


Nikola [piri}

pa su naredili da se svim uposlenim u


dr`avnim institucijama od prvog januara
umanje pla}e, dodatne naknade i iznosi iz
ugovora o djelu za 10 posto. Parlamentarni
zastupnik Belki} smatra da }e ovo smanjenje najvi{e pogoditi zaposlene sa srednjom stru~nom spremom. Tako|er, pla}e

BUJANJE BIROKRATIJE: Tako su u septembru 2004. u


dr`avnim institucijama radila 4.173 ~inovnika. S prvim
januarom ove godine bilo je planirano da se zaposli jo{
4.339 novih ~inovnika. Niko ne mo`e precizno odgovoriti
da li je toliko ljudi i stvarno zaposleno jer u nacrtu
bud`eta nema precizne informacije koliko je od
planiranog ostvareno
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

DR@AVNI BUD@ET

od 5.000 do 6.000 KM koje imaju direktor


ureda za indirektno oporezivanje Kemal
^au{evi}, sudije Ustavnog suda, direktor
Regulatorne agencije za komunikacije
vjerovatno ne}e biti obuhva}ene ovim
smanjenjem jer su uspostavljene direktnim
utjecajem me|unarodne zajednice.
Me|utim, upore|uju}i cifre prema
izvr{enom bud`etu u 2003., pla}e i
naknade su pove}ane za 100 posto. Na
osnovu toga lako je zaklju~iti da je MMF
zakasnio sa smanjenjem pla}a koje }e
fakti~ki pogoditi zaposlene sa srednjom
stru~nom spremom i one koji pod ugovorom rade za vladu.
To je stara taktika svih poslijeratnih
ministarstava. Oni uve}aju svoje izdatke
za 50 posto, pa kad im stranci zaprijete da
moraju smanjiti predlo`ene bud`ete za 30
posto, oni se raduju jer su opet profitirali sa 20 posto bud`etskih tro{kova koje
obi~no potro{e izmi{ljaju}i putovanja,
uve}ane ra~une za gorivo, hotelski
SVI AMANDMANI SDP-a NA BUD@ET BiH ODBIJENI: Zlatko Lagumd`ija, poslanik
smje{taj i drugo. Dr`ava je 2003. za pla}e
u Parlamentarnoj skup{tini BiH, tra`io je vi{e novca za institucije kulture
i naknade svojim radnika utro{ila
bud`eta Sarajevskog kantona i
77,5 miliona KM, a u ovoj godini
bud`eta Federacije BiH. Ove
planira utro{iti 164 miliona KM. I VE] VI\ENO: To je stara taktika svih
godine }e na eventualne sve~ane
naknade tro{kova zaposlenih su sa poslijeratnih ministarstava. Oni
posjete, proslavu bitnih datuma
25 miliona KM pove}ane na 49 mil- uve}aju svoje izdatke za 50 posto, pa
suverene BiH i druge derneke u
iona KM. Ovo {to je predlo`eno jedkad im stranci zaprijete da moraju
Konaku iz dr`avnog bud`eta biti
nostavno nije ekonomski opravutro{eno 50 hiljada KM.
dano, smatra jedan konsultovani smanjiti predlo`ene bud`ete za 30
[to se ti~e institucija kulture
posto, oni se raduju jer su opet
finansijski ekspert.
od
dr`avnog zna~aja, premijer
profitirali sa 20 posto bud`etskih
Had`ipa{i} je bio kratak: Od ove
GARANT BANKROT tro{kova koje obi~no potro{e
godine mi za kulturu ne izdvaZanimljivo je da je prvi put u
izmi{ljaju}i
putovanja,
uve}ane
ra~une
jamo
vi{e ni marku. Prema
dr`avni bud`et uvr{tena stavka
neslu`benim izvorima, u rashode
finansiranja rezidencijalnog objekta za gorivo, hotelski smje{taj i drugo
za rad Slu`be za zajedni~ke posKonak koji se do sada finansirao iz
love institucija BiH trebalo je uvrstiti i 50
hiljada KM za tro{kove Zemaljskog
DIREKCIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE
muzeja koji je zatvoren zbog nepla}enih
ra~una za komunalne usluge (muzej i
zgradu dr`avnih institucija na Marijin
Dvoru grije ista toplana). Kod direktora
slu`be Muharema Cere je telefonski intervenirao dr`avni premijer Adnan Terzi},
ali ga je Cero navodno uputio na ministricu Ljerku Mari} zatra`iv{i da se u
zakonskoj proceduri Ministarstvo za
Potpredsjednica SDA Seada Palavri} za na{ list je nedavno izjavila da }e u 2005. godifinansije i trezor izjasni o Terzi}evoj inini BiH biti bli`a evropskim integracijama. Koliko ustvari ovu dr`avu i vlast zanima ulazak u
cijativi. Na `alost uposlenih u ZemaljEvropsku uniju, najbolje se vidi iz bud`eta Direkcije za evropske integracije koju vodi Osman
skom muzeju, sve je ostalo na poku{aju.
Top~agi}. U odnosu na 2003. godinu, bud`et direkcije je pove}an za
U odnosu na 2004. ukupni putni
svega 120 hiljada KM. Ove pare }e biti utro{ene u zakupninu
tro{kovi su sa 5,3 miliona KM porasli
prostora dok su jo{ pro{le godine u direkciji smanjene pla}e
na 7,6 miliona KM, dok su se izdaci za
zaposlenima. Za prijeko potrebnu studiju izvodljivosti, bez
usluge prevoza i goriva sa 6,3 popeli
koje uop}e ne mogu po~eti bilo kakvi pregovori sa predna 8,2 miliona KM. Iako nigdje u
stavnicima Vije}a Evrope, ove godine }e biti izdvojeno 150
nacrtu ne pi{e koliko ima slu`benih
hiljada KM, {to je za 30 hiljada KM vi{e nego pro{le
mobitela i koliko dr`avni ~inovnici
godine. I dok je spomenutoj direkciji odobreni bud`et od 1,6
mogu mjese~no potro{iti telefonskih
miliona KM, Regulatorna agencija za komunikacije samo
impulsa na ra~un bh. gra|ana, izdaci
na pla}e, naknade tro{kova zaposlenih i putne tro{kove
za telefonske i po{tanske usluge su sa
ove godine }e potro{iti 3,5 miliona KM.
6,3 miliona KM pove}ani na 8,2 miliona KM.

[tednja samo na
priklju~enju evropskim
integracijama!?

36

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Klju~ar Bosne Srebrene

Izet Imamovi}, povratnik u Srebrenicu, ve} petnaest godina je klju~ar katoli~ke


kapelice u ovom gradu koja jo{ jedino svjedo~i o periodu Bosne Srebrene,
veli~anstvenom dijelu historije Bosne i Hercegovine

BO[NJAK, FRANJEVA^KI
KLJU^AR U SRPSKOM ENTITETU
Kapelica na temeljima
srebreni~kog
samostana

Zekira i Izet Imamovi}

IZET IMAMOVI]: Vratio


sam se u Srebrenicu da bih
sa~uvao katoli~ku kapelicu
staru 700 godina!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

NEPOZNATA SREBRENICA

Pi{e

Nedim Hasi}
Foto

Mario Ili~i}

rvi sun~ani dani prolje}a 2000.


godine bili su dani drugog
povratka Izeta Imamovi}a u
Srebrenicu. Prvi je put iz tog
grada morao i}i tokom Drugog
svjetskog rata, kao mladi}a zarobile su ga
njema~ke snage i poslale na prisilni rad u
njihovu domovinu. Sre}om po njega,
ruski su se i ameri~ki tenkovi ubrzo pribli`ili Berlinu, ozna~avaju}i tako pad
Tre}eg Rajha, te se Izet iz njema~kog
logora vratio u Srebrenicu da zavr{i {kolu
i okrene novu stranicu u svom `ivotu.
Izeta u Srebrenici svi poznaju, kako po
prelijepom glasu koji je ~esto znao odzvanjati srebreni~kim ulicama i kafanama
dok je pjevao svoje omiljene sevdalinke,
ali i jo{ vi{e po onome ~ime se on i njegova porodica ponose ve} vi{e od decenije. Izet Imamovi} ~uvar je klju~eva
katoli~ke kapelice izgra|ene na temeljima
prije nekoliko stolje}a spaljenog franjeva~kog samostana u ovome gradu,
gra|evine koja u svojoj utrobi ~uva kosti

prvih bosanskih franjevaca, koji su se s


po~etka trinaestog stolje}a ovdje naselili i
po ~ijem je duhovnom stani{tu njihova
provincija i nazvana Bosna Srebrena.

KLJU^EVI @IVOTA VRIJEDNI:


Izet Imamovi}

KLJU^AR SE
VRA]A KU]I
Izet Imamovi} i njegova supruga
Zekira me|u prvim su povratnicima u
Srebrenicu. Godine su stisle, Izeta polako
izdaje zdravlje, no klju~eve kapelice,
sagra|ene na temeljima franjeva~kog
samostana, i dalje ljubomorno ~uva, vade}i
ih iz skrovitog kutka svoje ku}e samo
onda kada u posjetiteljima samostanskih
ostataka prepozna dobronamjerne ljude. U
Srebrenicu se vratio po~etkom 2000.
godine i sa svojom je suprugom sam
obnovio prijeratni dom. Dolazio je meni
i Bi~ak~i}, sa svojim ministrom Garibom, prisje}a se Izet. Vidim, puno
kola pred ku}om, do|o{e, upita{e se, pitaju mogu li u}i u ku}u da vide mo`e li se
{ta pomo}i. Sjedo{e on i Garib, pitaju
kako nam je, dira li nas ko. Pogledao je
gdje `ivimo i okrenu se na~elniku op}ine,
ka`e mu da se sredi da mi se ne{to
pomogne oko obnove. Sutradan ja odem u
op}inu, po{aljem mu zahtjev sa onim {to
mi je najnu`nije. Pro|e mjesec, pro|e dva,

[TEFICA MILETI], KATOLKINJA U SREBRENICI

Ovdje nikome nije dobro


U Srebrenici danas `ivi jedva dvadeset
Hrvata, mnogi od njih u svoje se domove
vrate tek tokom ljetnih dana. Jedna od njih,
[tefica Mileti}, u Srebrenicu se doselila
krajem 60-ih godina pro{log stolje}a iz
Ludbrega, mjesta{ca kraj Vara`dina. Prvo
je moja sestra ovdje dobila posao, pa
sam za njom do{la i ja. Ovo je bio bogat
kraj, imao je desetak hiljada stanovnika, a osam hiljada zaposlenih. Ljudi su
ovdje sa svih strana dolazili zbog posla,
znala sam za godinu dana zaraditi ne 12
nego 16 ili 18 plata... Danas ovdje vi{e
nema ni~ega. Svoje umirovljeni~ke dane
provodi sama, ponekada poma`u}i Imamovi}ima oko odr`avanja kapelice, ~i{}enja prije posjeta ili misa. Rat je njenu
porodicu podijelio, k}erka je na jednoj, mu`
i sin na drugoj strani svijeta, dok je [tefica
ostala u Srebrenici, poku{avaju}i vratiti
stan koji je imala prije rata. Ne `elim da
me se pogre{no shvati, jer ovdje svi
te{ko `ive, ali Hrvatima u Srebrenici
niko nikada nije dodijelio donaciju za
obnovu doma ili ku}e. Dodaje kako ih se
vratilo dvadesetak, od prijeratnih pedesetak
hrvatskih porodica. Prije su ljudi dolazili

38

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

iz svih krajeva zemlje, iz Zagreba, cijele


Hrvatske, Vojvodine kako bi ovdje radili.
@ivjelo se dobro. A danas... Danas niko
ne pomi{lja na povratak, i oni koji ovdje
`ive sanjaju o tome da se negdje drugdje
nasele i po~nu `ivjeti normalno.

[tefica Mileti}

niko ni{ta. Po{aljem opet faks, ali ni tada


nije bilo odgovora. Skontam ja poslije {ta
je, nije on mogao sebi uzimat a svima
davat, pri~a kroz smijeh Izet.
Obja{njava kako se pomo} rijetko
dobije i od srebreni~kih op}inskih vlasti.
Oni su ti gori od Jelavi}a, opet slikovito poja{njava. Ante je pao jer je radio
preko banke, ostali papiri iza njega. Iza
ovih ne ostaje ni{ta. Njegova supruga
Zekira s ponosom dodaje kako im je
nekada{nji ameri~ki ambasador Thomas
Miller bio jedan od najdra`ih gostiju.
Nakon {to nas je posjetio u ku}i i popio
kahvu sa nama, poklonila sam njegovoj
supruzi pleteni d`emper.
Pri~a o Izetu Imamovi}u, ~uvaru
klju~eva kapelice Svete Marije, po~inje s
po~etka 1990. godine, tada je Izetov
kom{ija gradio novu ku}u i, kopaju}i
temelje, prona{ao ostatke kamene gra|evine i nekoliko grobova. I ne slute}i
kako su to posljednja po~ivali{ta prvih
bosanskih franjevaca, koja su dotada bila
neobilje`ena, zarasla u dra~u i u gusto
{iblje, Izetov se kom{ija sam dao u pregledanje iskopina, nadaju}i se kako se tu
mo`da nalaze skriveni nakit, zlato ili kakva

Klju~ar Bosne Srebrene

HISTORIJAT BOSNE SREBRENE

Franjeva~ka bra}a u
isto~noj Bosni
Stalno djelovanje franjevaca u Bosni
po~inje 1291. godine kada je Stjepan
Dragutin, namjesnik ugarsko-hrvatskog
kralja Ladislava IV. u Ma~vi, Usori i Solima,
tada ve} odlu~an prista{a Rimske crkve,
zamolio papu Nikolu IV. da mu pomogne u
sre|ivanju vjerskih prilika u zemlji. Papa
izdaje nalog provincijalu provincije
Sclavoniae da po{alje u Bosnu dvojicu franjevaca koji su obdareni znanjem i poznavanjem jezika tamo{njeg pu~anstva.
Misionarsko djelovanje franjevaca potvr|uju, i djelokrug rada pro{iruju, i nasljednici Nikole IV., Bonifacije VIII. (1298.) i Ivan
XXII. (1325.). Jasno je da na tako velikom
podru~ju povjerenu zada}u nisu mogla
izvr{iti samo dvojica franjevaca. Njihov broj
stalno raste, da bi ubrzo nakon 1330.
godine misionarsko djelovanje u Bosni papa
povjerio samo franjevcima. Historijski artefakti kazuju kako je prvi samostan na prostorima dana{nje BiH podignut, zahvaljuju}i
banu Stjepanu, u Milama kod Visokog
polovinom ~etrnaestog stolje}a. Samostan
je podignut uz crkvu Svetog Nikole, koja je
postala krunidbenom i grobnom crkvom
bosanskih vladara. Pored ovoga samostana

druga dragocjenost. Sje}am se da su te{ko


podizali nadgrobne kamene plo~e, koje su
bile debele i na kojima su stajali uklesani
natpisi na nama nepoznatom jeziku. A
ispod natpisa stajali su uklesani {titovi sa
grbovima na njima, govori Izet. Razo~aranje je bilo ogromno kada ispod
te{kih, kamenih plo~a nisu prona|eni zlatnici, ve} o~uvani ljudski skeleti, ali vlasnik
zemlji{ta je ipak odlu~io prijaviti sve ono
{to je prona{ao na svojoj zemlji.

NIGDJE BEZ KLJU^EVA


KAPELICE
Nekoliko nedjelja kasnije po~ela su
istra`ivanja u koja su se uklju~ili i franjevci,
koji su bili, razumljivo, najvi{e zainteresirani
za pretragu iskopina. Nedugo potom na
iskopinama srebreni~kog samostana napravljena je kapelica koja je sve~ano otvorena ba{
na sedamstotu godi{njicu dolaska franjevaca
u BiH. Tada me je jedan od fratara upitao da
li bih ja ~uvao kapelicu i temelje. Rekao sam
da bih, a nisam ni znao da me snimaju
kamere. Tek nave~er upalim televizor, kada
vidim sebe kako pri~am, poja{njava nam
Izet koji je tada dobio klju~eve kapelice koje
~uva sve do danas.

Klju~evi kapelice na temeljima


samostana bili su me|u rijetkim stvarima
koje su Izet i Zekira sa sobom ponijeli
bje`e}i iz Srebrenice u ljeto 1992. godine.
Sa sobom su ponijeli tek ne{to garderobe
i dokumenata, no klju~eve kapelice nisu
htjeli ostaviti u ku}i, bez obzira {to su se
namjeravali u Srebrenicu vratiti za koju
nedjelju. U ku}i im je ostalo 26 hiljada
maraka skrivenih u solunaru {poreta i
izgorjele su nakon {to je neko ko je u njihovoj ku}i `ivio tokom ratnih godina
zapalio prvu vatru kako bi se ogrijao.
Novac su ostavili, ali su klju~eve nosili sa
sobom. Njihovo je izbjegli{tvo u Tuzli
potrajalo osam godina, ka`u kako su
promijenili nekoliko stanova u kojima su
`ivjeli i kada vi{e nisu imali kuda,
odlu~ili su se na povratak u svoj dom.
Njihova je ku}a bila oplja~kana i
uni{tena, ba{ kao i kapelica od koje su
ostali samo zidovi. Slu~ajno ili ne, tek
istoga ljeta kada je Imamovi}ima obnovljena ku}a Vlada Federacije donirala je
sredstva i za obnovu kapelice.
Nakon {to su okon~ani radovi, fra
Marko Or{oli} i fra Luka Marke{i} su me
posjetili i dali mi nove klju~eve od

ni~u i drugi, pa tako u nau~nim radovima o


dolasku franjevaca na prostore BiH stoji:
Franjevci su zasnovali svoj samostan
(i) u industrijski va`noj Srebrenici (odatle naziv provincije Bosna Srebrena)
kamo su se stjecali trgovci iz Dubrovnika, iz Srbije i sa sjevera Iz Srebrenice, nekim prirodnim {irenjem,
pru`io se bio vijenac franjeva~kih samostana po isto~noj Bosni: u Zvorniku,
Polju, Donjim Solima, Olovu, Modri~i,
Skakavi i na dosta drugih mjesta Tu
su `ivjela i djelovala i napokon bila
sahranjena prva bra}a bosanske provincije.
Groblje
starih fratara

kapelice i kapije na ogradi koja je postavljena oko ostataka samostana, s ponosom


pri~a Izet, dodaju}i kako ga franjevci koji
~esto dolaze u Srebrenicu obi}i svoje
vjernike nikada od njih nisu razdvajali.
Poma`u mi ~esto, donesu paket ili ne{to
sli~no. Hvala im na tome. Njegova
supruga Zekira dodaje kako je ponosna
{to su fra Or{oli} i Marke{i} klju~eve
kapelice povjerili ba{ njima. Iako oboje
ve} u poznim godinama, bez nasljednika,
nudili su da neko drugi preuzme klju~eve
i brigu o kapelici. No, franjevci za to nisu
htjeli ni ~uti. Kazali su nam kako su kod
nas najsigurniji i zbog toga smo veoma
ponosni, ka`e Zekira, dok Izet dodaje
kako bi volio da se u Srebrenici ozbiljnije
istra`i franjeva~ka historija i tragovi njihovog obitavanja na tim prostorima.
Kada sam ja pravio ku}u, nalazio
sam kosti u zemlji, kazuje nam,
zaklju~uju}i: Pri~a se kako je nekada
ispod samostana postojao tunel kojim
se ispod rijeke moglo prije}i na drugu
stranu. Na`alost, to nikada nije do kraja
istra`eno, ali bi to trebalo u~initi kako
bi djeca znala hiljadugodi{nju historiju
ove zemlje.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa, odmah

NJEMA^KI WAZ
KUPUJE
BEOGRADSKE
VE^ERNJE
NOVOSTI?

Prije pet godina ustanovljena je novinarska nagrada ko


iskazuju hrabrost i predanost demokratiji i slobodi med
problemima unutar inst

30.000 EURA NAGRADE Z

Njema~ka izdava~ka ku}a WAZ potvrdila je


da je zainteresirana da od vlade u Beogradu
kupi kontrolni paket Ve~ernjih novosti, najprodavanijih dnevnih novina u Srbiji. Ako se list
bude privatizirao, mi bismo `eljeli sudjelovati na tenderu, izjavio je glasnogovornik
WAZ-a Peter Klossek. WAZ, izdava~ka ku}a sa
sjedi{tem u Essenu, 90-ih godina kupila je vlasni~ke udjele u nekoliko listova u jugoisto~noj
Evropi, uklju~uju}i i beogradsku Politiku.

SUBORAC ANTE
GOTOVINE
ORGANIZATOR
NAJVE]E PLJA^KE U
VELIKOJ BRITANIJI?
Irac Tony Casarino, biv{i britanski komandos i potomak ~elnika IRA-e, ina~e prijatelj i
biv{i suborac odbjeglog generala Ante Gotovine,
organizator je najve}e plja~ke banke u povijesti
Ujedinjenog Kraljevstva, u kojoj je 20.12. iz
sjedi{ta Northern Bank u Belfastu ukradeno
26,5 milijuna funti, pi{e Sunday Herald.Prema
pisanju ovog lista, Casarino se po~etkom 90-ih
borio kao dragovoljac u Domovinskom ratu, gdje
se potom sprijateljio s generalom Antom
Gotovinom. Nakon podizanja ha{ke optu`nice
navodno mu je svojim vezama pomogao u bijegu

Ante
Gotovina

SU\EN, OSPORAVAN I
NAGRA\EN: HansMartin Tillack, novinar
njema~kog Sterna,
otkrio je korupciju
unutar EU

Pi{u

Nid`ara Ahmeta{evi}
i Danka Savi}

iv{i dopisnik uglednog njema~kog magazina Stern iz


Martin Tillack
Brisela Hans-M
odlikovan je Nagradom za
slobodu i budu}nost medija
u Lajpcigu zbog izvje{taja o korupciji
i manjku demokratije unutar institucija Evropske unije.

KORUPCIJA U
EVROPSKOJ UNIJI
Pored priznanja za svoj rad,
Tillack je dobio i nov~anu nagradu od
30.000 eura.

40

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Pored njega, nagradu su dobili i


poznati ameri~ki novinar Seymour M.
Hershom, izvjestitelj Financial Times
Deutschlanda iz Afganistana, Brittom
Peterson, koja je osnovala Inicijativu
slobodnih medija, te ruski ekspert za
^e~eniju Anna Politikovskaja, koju su
mo}ni krugovi vi{e puta poku{avali
sprije~iti da kriti~ki pi{e o potezima
ruskih vlasti. Pi{u}i o nepravilnostima
u radu institucija EU, Tillack je u
martu 2004. godine bio ~ak i uhap{en u
Belgiji te osumnji~en za podmi}ivanje
zvani~nika. Njegov ured je pretra`en a
on pritvoren i ispitivan deset sati bez
prava da kontaktira s bilo kim van
pritvora. Prilikom pretresa njema~kom
novinaru belgijska policija zaplijenila
je 17 kutija s dokumentima, dva kompjutera i ~etiri mobilna telefona.

Evropa, odmah

ja se dodjeljuje onim pojedincima koji svojim pisanjem


dija, a ove godine je dodijeljena novinaru koji je pisao o
titucija Evropske unije

ZA PISANJE O KORUPCIJI
Foto: REUTERS

finansijskih prevara (OLAF), a koje


je on bazirao na internim dokumentima organizacije. Iz OLAF-a je tada
objavljeno saop{tenje za medije u
kojem je stajalo kako je neko primio
mito da bi dao medijima dokumentaciju, {to je njema~ki list negirao. Me|unarodna federacija novinara prati slu~aj od samog po~etka i
izrazila je svoju zabrinutost zbog
slu~aja i nemogu}nosti za{tite izvora.
Istovremeno, njema~ko tu`ila{tvo je
pokrenulo istragu protiv tada{njeg
Hermanna
direktora OLAF-a Franza-H
Brunera zbog klevete, pisao je tada
njema~ki list Sddeutsche Zeitung.

BORBA ZA ISTINU

Novinar Sterna je jo{ uvijek na


sudu sa institucijama EU. On
poku{ava sprije~iti Evropsku komisiju da pregleda dokumente koji su
zaplijenjeni. Komisija je odbila
poku{aj kompromisa sa Tillackom, a
odluku o odbijanju ponude donio je
sam predsjednik, u to vrijeme, Romano Prodi uz saglasnost komesara
za bud`et Michael Schreyera. U
ovom trenutku jo{ uvijek se ne zna da
li je komisija po~ela pregledati
oduzete dokumente u kojima su i
imena izvora koji su davali informacije Sternu, zbog ~ega Tillack i ne `eli
da im dokumenti budu dati na uvid.
List Stern je jo{ 2002. godine objavio Tillackov tekst u kojem su iznesene optu`be o nepravilnostima u
Unijinom Uredu za borbu protiv

Tu`bu protiv gospodina Brunera


podigao je sam novinar Tillack kojeg
je Bruner napao u jednom intervjuu
za njema~ku televiziju govore}i da
novinar nije uradio svoje istra`ivanje pridr`avaju}i se zakona. OLAF
je sredinom godine pak podnio tu`bu
protiv Tillacka njema~kim i belgijskom sudstvu, optu`uju}i ga da je
platio 8.000 eura jednom zvani~niku
EU za informacije. I pored tu`be
Ureda, optu`nica protiv novinara nije
podignuta do kraja pro{le godine.
Tillack je pak tra`io od{tetu od
250.000 eura od EK-a i da njegov
slu~aj bude poni{ten.
Tillack je vi{e godina pratio rad
institucija EU u Briselu i bio poznat i
po{tovan u tamo{njim krugovima. On
je i prvi novinar koji je otkrio neregularnosti u radu ureda za statistiku EU,
Eurostata, {to je dovelo do smjene
nekih zvani~nika. Pisao je i o ~lanovima Evropskog parlamenta koji falsifikuju potpise na ra~unima, te
upo{ljavaju ~lanove porodica u svojim uredima.
U Belgiji nema zakona koji novinarima osigurava mogu}nost da
za{titi izvor informacija. Belgijska je
policija 1996. ~ak izvr{ila racije u
domovima nekoliko tamo{njih novinara. Novinari su zbog toga tu`ili
dr`avu Sudu za ljudska prava tra`e}i
da se zakon promijeni i omogu}i im
za{titu izvora informacija.

iz Hrvatske. Sunday Herald pi{e kako je


ameri~ka vlada raspisala nagradu od 2,5 milijuna dolara za informaciju koja bi dovela do njegovog hap{enja, te kako su njegove veze sa
sicilijanskom mafijom pomogle Anti Gotovini da
pobjegne iz Hrvatske i sakrije se u Irskoj.

EVROPSKA
KOMISIJA
NAJAVLJUJE NOVI
VIZNI SISTEM EU
Evropska komisija je nedavno predstavila
novi vizni sistem prema kojem }e zemlje ~lanice
razmjenjivati informacije o tra`iteljima viza za
EU. Prema novim planovima EU, ~ija puna primjena ne}e po~eti prije 2007., svi koji zatra`e vizu
morat }e dati otiske prstiju i fotografirati, a ti
podaci }e potom automatski i}i svim uredima za
izdavanje viza u dr`avama ~lanicama, kao i u
centralnu evropsku bazu podataka o vizama. To
}e omogu}iti provjeru da li se tra`itelj vize ve}
prijavljivao. Kad se viza odobri, njezinom }e
vlasniku provjeriti otiske prstiju na granici EU.
Zahtjeva za vizu u 2001. bilo je 12 milijuna, a
o~ekuje se da }e ta brojka do 2007. narasti na
20 miliona. Vize za ulazak u Evropsku uniju trebaju dr`avljani 134 zemlje. Prije nego {to se
po~ne s primjenom, novi plan centraliziranog
viznog sistema trebaju odobriti sve ~lanice EU i
Evropski parlament.

POLJSKA
OBILJE@AVA
60. GODINA
AUSCHWITZA
Krajem januara Poljska }e obilje`iti 60. godi{njicu oslobo|enja nacisti~kog koncentracionog logora Auschwitza. Prema najavama
organizatora, sve~ano obilje`avanje ovog dana
bi}e najve}i skup {efova dr`ava i vlada od proslave iskrcavanja u Normandiji pro{le godine. Na
~elu delegacije ruskih vojnika koji su osloba|ali
logor u Auschwitzu }e biti ruski predsjednik
Vladimir Putin. Francuski predsjednik Jacques
Chirac bi trebao otvoriti francuski paviljon u
logoru kao spomen na `rtve iz te zemlje. Na proslavi u logora{kom kompleksu Auschwitz, u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno oko
1,2 miliona ljudi, okupi}e se delegacije najvi{ih
zvani~nika iz 35 dr`ava svijeta.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Borba za energetske potencijale BiH Pr

BITKA ZA STRUJU
I AUSTRIJANCI SE UKLJU^ILI
Konkurencija me|u kompanijama zainteresiranim za
izgradnju dvije hidroelektrane u BiH se posljednjih nedjelja
zao{trava. Rije~ je o HE Ustikolina i HE Vranduk za koje su
odranije ura|ena idejna rje{enja i ~ija je izgradnja neupitna i s
ekonomskog i s ekolo{kog aspekta. Za izgradnju ovih
hidroelektrana zainteresiran je konzorcij bh. kompanija okupljen oko Tehela na ~ijem je ~elu posljednji jugoslovenski premijer Ante Markovi}, te konzorcij Intrade-energija podr`an od
slovena~ke naftne kompanije Istra-benz. U utrku se me|utim
odnedavno uklju~ilo i nekoliko mo}nih austrijskih kompanija s
izuzetnim finansijskim potencijalom, {to }e konkurenciju
dodatno zao{triti.
Kako smo doznali, pismo namjera Elektroprivredi BiH ve}
je stiglo od austrijskih kompanija VA Tech i Alstom a sli~no
pismo priprema regionalni igra~ na polju energije Vest Alpina.

42

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Interes je razumljiv budu}i da se radi o iznimno atraktivnim hidroelektranama s garantirano niskim rokom otplate
investicije. Prema idejnom rje{enju, HE Ustikolina dizajnirana je za (kontinuiranu) godi{nju proizvodnju elektri~ne
energije od 265 GWh {to zahtijeva investiciju od oko 90 miliona eura, dok je HE Vranduk projicirana na godi{nju
proizvodnju od 104 GWh za {ta je potrebna investicija od 48
miliona eura. Ve} na osnovu ovih pokazatelja vidljivo je kako
se radi o rentabilnim investicijama, tim prije {to sve analize
govore da }e narednih desetak godina cijena elektri~ne
energije porasti za 30 i vi{e procenata.
Sve zainteresirane kompanije u osnovi nude sli~an model
koncesione ekploatacije izgra|enih hidroelektrana koje bi
nakon izvjesnog broja godina bile vra}ene u posjed
Elektroprivredi BiH.

rva godina slovena~kog ~lanstva u EU Prelevmani u slu`bi uvoza Veliki rast berzanske trgovine

SLOVENIJA NA
KOLJENIMA - EU
DAJE, ALI I UZIMA
Status punopravnog ~lana Evropske
unije, koji je Slovenija stekla 1. maja 2004.
godine, tamo{njoj je industriji donio ne
male neprilike. Pritisnuta bespo{tednom
konkurencijom starih ~lanica Evropske
unije prema kojim je Slovenija morala
ukinuti sva carinska ograni~enja, slovena~ka industrija zabilje`ila je dramati~ni
pad prihoda i rekordne gubitke. U golemim
problemima na{li su se sve sami favoriti
slovena~ke industrije, poput Fructala,
Droge, Kolinske, Perutnine, Mure itd.
Primjerice, Fructal je poslovnu godinu
okon~ao s gubitkom od preko 7 miliona
eura, Toba~na tovarna Ljubljana (tvornica
duhana) potpuno je zatvorena, Radenska je
smanjila dobit sa 3 na 0,5 miliona eura,
La{ka pivovarna, Union, Droga i Kolinska
poslovale su na granici rentabilnosti, a
cijela tekstilna industrija suo~ena je s tako
dramati~nim padom prihoda da je primorana otpustiti polovinu zaposlenih radnika. U tekstilnoj industriji Slovenije donedavno je radilo 40.000 radnika no taj je broj
ve} sveden ispod 20.000 i jo{ }e padati.
Slovenija je kombinacijom visokih carina i jo{ vi{ih tehni~kih kriterija s velikim
uspjehom {titila svoju proizvodnju dok je
istovremeno, koriste}i pogodnost bescarinskih re`ima s balkanskim dr`avama, nesmetano plasirala svoje proizvode. Od 1.
maja protekle godine, kada je Slovenija
postala punopravna ~lanica Evropske unije,
okolnosti su se potpuno izmijenile. Slovenija je morala ukinuti carine s mnogo
razvijenijim dr`avama zapada dok je
istovremeno izgubila status bescarinskog
izvoznika na tr`i{te Balkana. Iako se ova
biv{a jugoslovenska republika ija vi{e nego
ijedna druga tranzicijska dr`ava sistemati~no pripremala za nove okolnosti
poslovanja, konkurentski udar sa zapada i
gubitak bescarinskog tr`i{ta na jugoistoku
bio je tako sna`an da je cijelu privredu
Slovenije bacio u goleme neprilike.
Robna proizvodnja Slovenije poznata je
po dvije karakteristike - relativno visokoj
kvaliteti i visokim cijenama proizvoda. U
novom okru`enju, Slovenija je primorana
povu}i bolne rezove: dalje pove}ati kvalitetu
i drasti~no sniziti cijenu svojih proizvoda,
kako bi bili konkurentni na zapadnom tr`i{tu.
A to ne ide bez golemih potresa.

HAOS NA TR@I[TU DUHANA


NIKO NE [TITI DOMA]U PROIZVODNJU
Nedavno usvojeni Zakon o akcizama predstavlja `alosni primjer odsustva elementarne kompetentnosti vladaju}e garniture u BiH. Svaka ozbiljna dr`ava promjenu zakonskih propisa koji uti~u na cijene proizvoda priprema u najstro`ijoj
tajnosti a objavljuje ih u formi izri~ite naredbe koja ne trpi nikakve nedoumice
niti trgovcima ostavlja prostor za {pekulacije s povla~enjem robe i kasniju prodaju po vi{im cijenama. Nesta{icu cigareta na bh. tr`i{tu izazvali su trgovci kojima je Vije}e ministara velikodu{no ostavilo prostor za neslu}eno zgrtanje ekstra
profita.
@alosnije od tog traljavog poteza jo{ je samo odluka dr`avnog Parlamenta da
se istom visinom prelevmana opterete doma}i i inostrani proizvo|a~i cigareta
iako bh. susjedi primjenjuju diferenciranu stopu prelevmana. Zahvaljuju}i takvoj
poreskoj politici, cigarete iz Hrvatske su dvostruko jeftinije u BiH nego u
Hrvatskoj, dok su bh. cigarete na tr`i{tu Hrvatske dvostruko skuplje nego u BiH!
Opozicija je poku{ala promijeniti ovu anomaliju predlo`iv{i da se na uvozne
cigarete pla}a prelevman od 30-70 posto. Taj je prijedlog artikulirao klub SDP-a,
ali su za njega glasali prakti~no svi zastupnici opozicije i svi zastupnici iz PDP-a
i Stranke za BiH dok su jednoglasno
protiv takvog prijedloga glasali svi
zastupnici iz nacionalnih partija SDA, SDS i HDZ - dakle partije koje
svoj politi~ki kredibilitet grade na
navodnoj za{titi nacionalnih interesa!
Ovaj nezapam}eni apsurd mo`e
se objasniti na dva na~ina: ili je rije~
o bezo~noj korupciji, {to javno tvrdi
zastupnik u dr`avnom Parlamentu
Nijaz Durakovi}, ili se pak radi o
potpunom odsustvu brige za doma}u
proizvodnju.
OBIM TRGOVINE SARAJEVSKE BERZE
PORASTAO ZA 69 POSTO

Tokom 2004. godine ukupni promet na dvije berze u BiH iznosio je blizu 300 miliona KM - na Sarajevskoj berzi (SASE) - 201 a na Banjalu~koj berzi (BLSE) - 98 miliona KM. Trgovanje na Sarajevskoj berzi je poraslo za 69 posto dok je na Banjalu~koj
rast ne{to slabiji - nepunih 30 posto.
Vrijednost berzanskog indeksa BIFX porasla je 151 posto {to zna~i da je ulo`enih
npr. 10.000 KM na po~etku godine naraslo na 25.000 KM na kraju godine, {to je
izvanredan skok.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320


e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
220.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 18. januara,
na FTV u 20 sati

NARU^ITE TELEFONOM 033/44 66 44

AKCIJA
9 KM

REUMA - KOSTOBOLJA

HLADNE NOGE? GR^EVI?

MAST BETANOL
SIGURNO POMA@E

MELKOR POMA@E

AKCIJA
9 KM

Mast BETANOL izra|ena je po


tradicionalnoj egipatskoj recepturi,
sigurno }e i Vama pomo}i. Otklanja bolove, ubrzava
pokretljivost zgloba, smanjuje otok.
Almira M. iz Zenice pi{e: Bolovi u ki~mi su bili
nepodno{ljivi, samo poslije jedne kutije
BETANOLA ja opet sama obuvam cipele,
a bolovi su pro{lost.
Jasminka iz Tuzle: Koljena su mi bila toliko
o{te}ena i bolna da se ni po stanu nisam mogla
kretati. Kori{tenjem masti BETANOL postala sam
ponovo neovisna o tu|oj pomo}i.
Cijena masti BETANOL
iznosi 9 KM + po{tarina

Mast MELKOR biljnog porijekla djeluje trenuta~no.


Izjave korisnika masti:
Denis S. iz Biha}a: Stopala su mi bila kao od drveta,
bez prestanka hladna, a trnci su bili nepodno{ljivi.
Poslije 5 dana nano{enja masti MELKOR opet
osje}am svoje noge, normalno hodam, a no}u mi
~arape vi{e nisu potrebne
Samra A. iz Sarajeva: Ruke i noge
uvijek su me zeble, a i po kralje`nici mi je bilo zima.
Koristila sam mast MELKOR, mazala svoje hladne
noge i ruke a nanosila sam je i na kralje`nicu. Sada
me vi{e ni{ta ne zebe! Moje ruke i noge su tople, a
po kralje`nici ne osje}am vi{e da me zebe.
Cijena masti MELKOR
iznosi 9 KM + po{tarina

Naru~ite telefonom 033/446644

Naru~ite telefonom 033/446644

HEMOROIDI?

AKCIJA
12 KM

MAST BILJNOG PORIJEKLA - HEMATOL GARANTIRANO POMA@E


HEMATOL je mast sto posto prirodnog porijekla koja na human na~in otklanja Va{e tegobe sa hemoroidima.
Cijene masti HEMATOL iznosi 12 KM + po{tarina.
BETANOL, MELKOR I HEMATOL NARU^ITE OD 7 - 15 sati.
Po{tar }e Vam donijeti ku}i. Telefon: 033/44 66 44, 061/500-368

44

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Mahmud Abas, Arafatov nasljednik

Novinarka na{eg lista pratila je izbore za novog lidera Palestinaca na kojima je


trijumfovao Mahmud Abas (Abu Mazen), najbli`i suradnik vi{edecenijskog lidera
Palestinaca Jasera Arafata: mo`e li Abasov izbor zaustaviti spiralu nasilja, terorizma,
smrti, da li }e novi palestinski vo|a uspostaviti miran dijalog sa izraelskim
jastrebovima na vlasti; na{a novinarka izvje{tava iz Izraela u kojem se
dva dana nakon izbora ponovo puca, ubija, gine

IZBORNI PREDAH PRED NOVO


KRVOPROLI]E U PALESTINI

Iako Abasov izbor za lidera


Palestinaca pozdravlja cijeli svijet,
Neizvjesno je da li }e on donijeti
mir na Bliskom istoku!
Pi{e

Nid`ara Ahmeta{evi} (Ramala)

amo dva dana nakon predsjedni~kih izbora u Palestini koji su


pro{li u miru sve se vratilo na
staro. Prvi napadi desili su se
ju~er popodne (11. januara) na
Zapadnoj obali u blizini Ramale. Odmah

potom napadi su nastavljeni u Gazi i dok


pi{em ovaj tekst broj mrtvih i ranjenih ve}
prelazi nekoliko desetina. Obje strane,
izraelska i palestinska, krive onu drugu za
nastavak sukoba. Ljudi u Jerusalemu ka`u
da ni{ta nisu drugo ni o~ekivali.
Sve ovo mo`e imati jako negativan
utjecaj, rekao nam je danas jedan od
uglednih ~lanova Fataha i direktor Me|unarodnog centra za konsultacije Wadi

Abu Nasar. Nije puno ljudi poginulo u


ova dva dana, ali dovoljno da se stvori
lo{a atmosfera. Ne vjerujem da Abu
Mazen mo`e oti}i na sastanak sa
Sharonom ako atmosfera ostane ovakva.

TRIJUMF ABU MAZENA


Za novoizabranog predsjednika
Mahmuda Abasa (Abu Mazena) nastavak
sukoba je izuzetno te`ak udarac. Abu
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

45

SB NA IZBORIMA U PALESTINI

ARAFATOVA SJENA NAD PALESTINOM: Predsjedni~ki izbori odr`ani su pod


sna`nim pe~atom smrti vi{edecenijskog palestinskog lidera

NOBELOVA NAGRADA ZA NIKAD USPOSTAVLJENI MIR: Biv{i ameri~ki


predsjednik Jimmy Carter sa novim palestinskim liderom Mahmudom Abasom

46

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Mazen zagovara prekid neprijateljstava i


uzeo je na sebu ulogu da o tome pregovara
i sa militantnim frakcijama Hamasom i
Islamskim d`ihadom. No, danas su (srijeda, 12. 1.) ubijeni Abdulah Jusuf Muhamed Dik i Wafi Asad Ataman Saibi, obojica na izraelskim potjernicama markirani
kao teroristi i lideri Hamasa. Samo dva-tri
dana ranije sve je izgledalo druga~ije. Vi{e
od 60 posto Palestinaca iza{lo je na izbore.
Izraelski mediji su dan poslije pisali da je
bilo nepravilnosti tokom glasanja, da je na
glasa~e vr{en pritisak...
Odre|enih nepravilnosti na izborima
za novog predsjednika Palestine svakako
jeste bilo. Oko skoro svih glasa~kih mjesta cijeli dan izbora kretali su se automobili sa slikama kandidata. Umjesto u sedam, glasa~ka mjesta su u nedjelju zatvorena u devet sati nave~er. Bilo je i pucnjave, ali sve je pro{lo bez ve}ih incidenata. Istovremeno, izraelska strana dr`ala
se obe}anog.
Ujutro su prelasci preko kontrolnih
ta~aka bili malo ote`ani, negdje zbog
gu`ve ~ak nakratko blokirani, ali sve se
brzo rje{avalo. Na kontrolnim punktovima koje sam ja pre{la, na ulazu u Ramalu,
na izlazu iz grada te kod Nabulusa, kontrola je bila rutinska. Najvi{e problema
bilo je u Jerusalemu gdje su glasa~ke liste
bile nesre|ene i gdje mnogi koji su do{li
da glasaju nisu mogli to uraditi.
No, i uo~i izbora znalo se da }e u
Jerusalemu biti problema. Naime, veliki
broj Palestinaca koji ovdje `ive ustru~avali su se da iza|u na izbore pla{e}i se
da }e izgubiti prava koja im je Izrael dao
otkako su se odlu~ili da `ive na teritoriji
pod njihovom kontrolom - radnu dozvolu,
socijalno i zdravstveno osiguranje,
dr`avljanstvo...
Na pro{lim izborima, 1996. godine,
Izraelci su jednostavno postavili kamere
na glasa~kim mjestima i snimali svakog
glasa~a. Naravno, oni koji su bili snimljeni mogli su izgubiti sve privilegije.
Ovaj put su poku{ali isto, ali su strani promatra~i na vrijeme to otkrili i sprije~ili.
Moja `ena i ja smo glasali, ka`e
Mehmed (52), koji je studirao medicinu u
Sarajevu prije 30 godina. Glasao sam za
Mustafu Bargoutija (najozbiljnija prijetnja Abasu koji je na kraju osvojio tek oko
17 posto glasova, ali nije imao nikakvu
podr{ku Zapada, op.a). On je na{ ~ovjek.
Abas je pola `ivota proveo vani. @ena mi
je glasala za Abasa..., ka`e Mehmed koji
`ivi i radi u Jerusalemu zajedno sa jo{ oko
200.000 Palestinaca od kojih je samo oko
5.000 moglo glasati u gradu u kojem `ive.
Izraelci ka`u da su za to krivi oni sami.
Palestinci, pak, krive Izraelce. Oni koji
nisu bili na spiskovima a ipak su htjeli
glasati mogli su oti}i u druge dijelove

Mahmud Abas, Arafatov nasljednik

palestinske teritorije i glasati pri tom


napu{taju}i radna mjesta.

ABDULAH ABDULAH, ZAMJENIK MINISTRA


VANJSKIH POSLOVA PALESTINE

ULOGA NOBELOVCA
CARTERA

Za razliku od Iraka i
Afganistana sami smo
proveli izbore!

Nisam glasala jer nisam mogla oti}i s


posla, ka`e Halima, 31-godi{nja nastavnica u palestinskoj {koli u Jerusalemu. Ali
moja porodica `ivi u Gazi i oni su glasali.
Za nas su ovi izbori jako bitni jer mi
`elimo da se ne{to promijeni, ka`e ona.
Ina~e, na ovim izborima je bilo oko 800
me|unarodnih promatra~a {to je pomoglo
da sve pro|e korektno. Najzna~ajniji je
svakako bio biv{i ameri~ki predsjednik
Jimmy Carter, pogotovo i zbog toga {to se
radi o politi~aru koji je za vrijeme svog
mandata uspio posti}i mirovni sporazum
izme|u dvije zara}ene strane na Bliskom
istoku. Carterovo prisustvo pomoglo je da
sve pro|e uglavnom glatko. Zbog svojih
napora da pomogne u rje{avanju konflikata
kakav je i ovaj, Carter je 1980. dobio
Nobelovu nagradu za mir. Danas njegov
centar radi na promociji ljudskih prava,
demokratije i zdravstvene za{tite u svijetu i
godi{nje promatra pet izbora. Carter je
istakao kako se pla{io da }e Palestinci koji
`ive na okupiranim dijelovima imati problema ako glasaju, ali da je sretan jer je
takva mogu}nost svedena na najmanju
mjeru. Naro~ito moram primijetiti da je
puno `ena iza{lo na glasanje i uklju~ilo se u
izborna tijela {to je svakako za pohvalu,
rekao je Carter dan nakon progla{enja rezultata izbora. ^ak su bile otvorene i kontrolne ta~ke, koje smatram i ina~e potpuno
nepotrebnim, i sve je pro{lo kako treba,
zaklju~io je biv{i ameri~ki predsjednik.
Termine koje Carter otvoreno koristi,
kao {to je okupirana teritorija ili osuda
kontrolnih ta~aka, nisu ba{ ~esto u
rje~niku stranih diplomata i zbog toga
me|u nemalim brojem Jevreja on nije
omiljena li~nost.
U Jerusalemu, gradu za koji obje
strane tvrde da je njihova prijestolnica,
jo{ uvijek se ne osje}aju tenzije iako je
Ramala, gdje nije mirno ni dok nastaje
ovaj tekst, tek nekih petnaestak minuta od
grada. Ma to je uobi~ajeno, ka`e Jakob,
mladi Izraelac porijeklom iz Rusije. Ka`e
i da Jevrejima u Izraelu palestinski izbori
ne zna~e ni{ta, i da ina~e ne prate {ta se
de{ava me|u Palestincima. To potvr|uje i
Gideon Levi, novinar iz Tel Aviva. Ljude
u Izraelu izbori ne interesuju jer su
opsjednuti naseljenicima (Jevreji koji
`ive na okupiranim teritorijama Gaze i
koji bi trebali ove godine da se po~nu iseljavati, op.a) a pri tome ovo je jako
apati~no dru{tvo. To je na{ veliki problem, ka`e Levi.
Gideon je jedan od rijetkih Jevreja
novinara koji prati de{avanja na palestin-

[ta za Vas zna~e ovi izbori i kakav zna~aj mogu imati za budu}nost
Palestine?
Ovo je novi po~etak za palestinski
narod i prilika da se ne{to promijeni. Ljudi
su imali {ansu da biraju novog lidera i to su
uradili. Narodu treba sposoban ~ovjek. Mi
smo u~inili da izbori budu slobodni i fer,
transparentni, i time smo dokazali da
zavre|ujemo po{tovanje me|unarodne
zajednice. Ovo je ujedno i izazov na{em susjedu i poruka da oni nisu jedina zemlja u
regionu koja sebe mo`e zvati demokratijom.
[ta se sada mo`e o~ekivati, odnosno {ta slijedi nakon trijumfa Mahmuda Abasa?
Pa stvari se ne}e promijeniti, i ne mogu
se promijeniti preko no}i. Ovo je pru`anje
ruke Izraelu. Ako su oni ozbiljni, onda sada
moraju ispuniti obaveze propisane mapom
puta. Obje strane moraju ispunjavati
obaveze i to }e u~initi razliku primjetnom i

dati {ansu budu}nosti. Ali ne mo`e se sve


desiti odjednom.
[ta o~ekujete od londonske konferencije koja je zakazana za mart?
To nije konferencija jer Izrael ne}e
u~estvovati. To je sastanak sa donatorima.
Nadamo se da }emo dobiti pomo} koja }e
nam omogu}iti reforme i ja~anje sigurnosti.
Ali, to nije konferencija i nema politi~ki
aspekt.
Kako do`ivljavate poruku ameri~kog predsjednika Busha i najavu
pomo}i Palestincima?
Mi smo ~uli tu poruku i cijenimo je.
Me|utim, o~ekujemo vi{e od Amerike i to
na djelu. Amerika je, kao {to znate, u
Afganistanu i Iraku organizovala izbore, mi
smo pak sami dokazali da smo to u stanju
uraditi bez ispaljenog metka. Sada oni trebaju da nam pomognu kako bismo postigli
kona~ni mir.

[TA ]E SE PROMIJENITI: Odziv Palestinaca na predsjedni~ke izbore bio je


vi{e nego zadovoljavaju}i - 60% bira~a glasalo je pro{le nedjelje

skoj teritoriji. I sam nije siguran {ta }e


izbori donijeti: Ovdje je jako bolesna
situacija i zato sam pesimisti~an, ka`e.
Mislim da mir ipak jeste mogu}, ali }e
prije toga biti potrebno puno krvi da se
prospe na obje strane. On ipak vjeruje da
}e u budu}nosti su`ivot biti mogu}.
Bio sam u Bosni i Hercegovini
tokom rata i mogu vam re}i da je tamo
mr`nja ja~a nego je ovdje sada. Palestinci
i Izraelci imaju puno zajedni~kog i mogu

na}i na~in da `ive zajedno. Mada je to


jako te{ko.

NEIZVJESTAN SUSRET
ABASA I SHARONA
Palestinci su pru`ili ruku prema susjedima. Spremni smo za mir, mir koji }e
po~ivati na pravdi. Nadamo se da }e njihov odgovor biti pozitivan, rekao je
Nastavak na 77. stranici
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

EKSKLUZIVNO IZ INDONEZIJE

INDONEZIJSKA PO
U`asna tragedija
nastala nakon udara
tsunamija koji je prije
20-ak dana razorio
Jugoisto~nu Aziju
najstravi~nije
posljedice imala je
u pokrajini Aceh
u Indoneziji, u kojoj je
prema posljednjim
informacijama
poginulo 150 hiljada
ljudi; Na{ saradnik je
ovih dana posjetio ovu
opusto{enu pokrajinu
i svjedo~i o slikama
u`asa, smrti, nesre}e
s kojima se sretao na
svakom pedlju ove
pokrajine za ~iju je
tragediju pro{le
nedjelje Kofi Annan,
generalni sekretar
UN-a, nadlije}u}i Aceh
u helikopteru
kazao da je vidio
najstra{nije
slike koje su se u
modernoj civilizaciji
uop}e dogodile

Pi{e

Faruk Lon~arevi}
(Banda Aceh, Indonezija)

JEZIVI PRIZORI NA SVAKOM KORAKU:


Hiljade le{eva stradalih stanovnika
Aceha nalazi se na pla`ama, ulicama,
poljima i jo{ uvijek ~ekaju da budu
sahranjeni sa minimum dostojanstva i
uz prisustvo najbli`e rodbine

Glavni grad Banda Aceh osta


U cijeloj pokrajini Aceh pog
48

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Na{ reporter u Acehu, gradu smrti

OKRAJINA SMRTI
D

vadeset {esti decembar 2004.


godine, nedjelja. U 8.00 ujutro
sna`ni zemljotres ja~ine oko 9
stepeni koji je trajao ~ak 8 minuta potresao je cjelokupnu
Sumatru, ali je epicentar bio u regiji
zapadnog Aceha. Iako je potres bio jak,
nije nanesena velika {teta. Vi{e zgrade su
o{te}ene, ali ve}ina ljudi je pre`ivjela.
Privatne ku}e su se zatresle, ali su prakti~no bile netaknute. More se povla~i ~ak
200 metara, na nekim dijelovima tako
brzo da ribe ostaju na suhom i ljudi tr~e
da ih pokupe. Pola sata nakon {to se more
povuklo ~uje se buka, poput aviona koji
polije}e. Zid vode, u prosjeku visok 10
metara, a po nekim tvrdnjama i do 27
metara, nadire brzinom od 300 km/h i ru{i
i potapa sve u radijusu od 5 do 6 kilometara. Nakon {to se voda razlije, gubi
svoju snagu i povla~i se. Ostaju mrtvi,
razvaljene ku}e i blato, svuda blato.

PROMETNI HAOS
U JAKARTI
Ne znam za{to sam oti{ao u Aceh. U
Indoneziji je avion postao kao autobus:
dovoljno je da se pojavite na aerodromu i
tra`ite kartu za destinaciju. Velike su
{anse da }ete na}i mjesto ili da }e vam
pri}i {vercer boarding passovima i ponuditi mjesto za naredni let. Naravno,
ekonomija slobodnog tr`i{ta uzrokovala
je da kompanije koriste svaku priliku da
proglase visoku sezonu. Prvo je bio
Bo`i}, potom Nova godina, a onda je
do{ao tsunami koji je, pokaza}e se kasnije, postao najvi{a sezona.
Moja avantura je po~ela u Jakarti gdje
sam tra`io kartu za Medan, najve}i grad
na Sumatri i zadnja vrata prema Acehu.
Ujedno jedini grad iz kojeg mo`ete auto-

ao bez 32 hiljade stanovnika


ginulo je 150 hiljada ljudi!!!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

EKSKLUZIVNO IZ INDONEZIJE

busom do}i do Banda Aceha za prihvatljivih 9 sati. Moja namjera je, naravno,
bila da letim. Do{ao sam u Medan, ~iji
aerodrom je 24 sata pod stanjem opsade.
Strane humanitarne organizacije, herculesi, standardni saobra}aj, posebni letovi
prema Banda Acehu. Izbjeglice izlaze iz
Aceha, rodbina ulazi tamo tra`e}i ono {to
je moglo ostati od njihovih najbli`ih i
stranci, gomila ljudi u raznim uniformama, pod raznim skra}enicama i zastavama, svi u`urbani, vrlo profesionalni. Prva
misao: le{inari. Odmah slijedi druga: A
{ta si ti?!
Sti`em pola sata prije nego {to }e
posljednji avion te ve~eri poletjeti za
Banda Aceh. Jo{ uvijek ima karata, ali mi
slu`benik tra`i plavu knji`icu. Naime,
svaki stranac, jo{ od ranije, ako ho}e da
u|e na teritoriju Nangoroe Aceh
DarUsSalam (puni naziv specijalne teritorije), mora posjedovati posebnu putnu
ispravu koju izdaje imigracija, a koja se
zove buku biru (plava knji`ica). Tamo
je rat. Tr~im do imigracionog ureda
poku{avaju}i dobiti knji`icu prije nego
{to avion poleti. Slu`benici u imigraciji su
polumrtvi od umora jer ve} ~etiri dana ne
idu ku}i. Stranci dolaze u velikim grupama i svima trebaju dokumenti. ^inovnici
spavaju na zelenoj ugaonoj garnituri u

malom uredu i pu{e. Spojeno. Nije ni


~udo da su jedina dva milijardera iz
Indonezije proizvo|a~i cigareta, koja u
sebi imaju kretek, tj. karanfil~i} i navodno ne samo da ne izazivaju rak nego ~iste
plu}a. Dobijam plavu knji`icu u rekordnom roku, ali avion je ve} odletio. Ve}
ranije sam razmi{ljao da bi kopneni
ulazak u Aceh bio mnogo zanimljiviji...
Na autobuskoj stanici je u`asna gu`va.
Cijena karata je dramati~no pove}ana. Kraj
prednjeg dijela busa, povu~eni od gomile,
stoje dvojica mladi}a i djevojka, o~ito da su
rodbina. Pri~aju opu{teno, {ale se, ali i
~ekaju autobus koji je trebao krenuti prije sat
i pol. Ka`u mi da su iz Aceha, ali samo
djevojka, sestra ove dvojice, `ivi u Banda
Acehu. @ivjela. Pre`ivjeli su nesre}u jer im
je voda do{la samo do gle`njeva s obzirom
da je ku}a 6 km od obale. Yulian, najstariji
brat, reporter je koji radi za jednu od
najve}ih privatnih TV stanica Metro TV,
koja je vlasni{tvo sina biv{eg predsjednika
Suharta, koji je dao ostavku, ali se nikada
nije odrekao milijarde dolara vrijednog
bogatstva.

PUT U MRTVI
GRAD ACEH
Yulian nije na zadatku. Do{ao je da
vidi rodbinu. Sestra je do{la da mo`da

poku{a na}i vjerenika koji je nestao sa jo{


20 ~lanova porodice. Prije neku no} sanjala je da je `iv, da je izgubio samo ruku
i to ju je u~vrstilo u traganju i ~ekanju.
Sisca je i dalje vesela, {ali se na jedan krajnje tu`an na~in. Svake ve~eri nakon {to
klanja ak{am u~i jasin, nadaju}i se da }e
Allah spasiti njenog Fredya.
Kada sam do{ao na stanicu, nisam
znao gdje }u ni kako }u u Banda Acehu.
Sada sam imao tri nova prijatelja,
smje{taj i profesionalnu pomo} u pravljenju moje reporta`e. Naravno da je
pomoglo to {to sam Bosanac. Aceh je
najreligioznija pokrajina u Indoneziji,
najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji
na svijetu. Ovdje islam nije pitanje ni
problem, nego upravo odgovor i rje{enje.
[erijatski zakon je progla{en, i to samo za
muslimane. Ostali, kr{}ani i budisti, ne
moraju ga se pridr`avati. Islam je privilegija.
Autobus kre}e punom brzinom uskom
cestom. Zavaljen u sjedi{te i u mraku, s
osje}ajem potpuno prijateljskog okru`enja zabrinutih, mo`da i o~ajnih, ali u
isto vrijeme po{tenih, bogobojaznih ljudi,
tonem u san. Iz njega me budi jako svjetlo. Ulaz u pokrajinu. Mladi vojnik sa ogromnom verzijom pu{ke M-16 koja landara okolo, vjerovatno otko~ena, jer je

ACEH KAO BOSNA

CIA odgovorna za
likvidaciju pola miliona komunista
Aceh je mo`da i jedan od najljep{ih dijelova Indonezije. Nije prenaseljen (na{ ambasador u Indoneziji Zdravko Raji} skrenuo mi je
pa`nju na to koliko su Aceh i BiH sli~ni, oblikom, povr{inom (55.000
km2), brojem stanovnika (4 miliona), a sada ve} i brojem `rtava
(200.000)) i ostaje puno prostora za sume, polja, marihuanu (navodno najkvalitetniju u Aziji). S druge
strane, u pitanju je jedna od najbogatijih regija na
svijetu jer nedaleko od isto~ne obale nalaze se
ogromne zalihe prirodnog gasa i nafte. U principu, Indonezija Acehu zaista nije trebala u
ekonomskom smislu i prvi tragovi pobune
protiv centralne vlasti do{li su zbog
osje}aja eksploatacije, jer je Jakarta uzimala ogromni procenat zarade od eksploatacije prirodnih bogatstava, dr`e}i lokalno
stanovni{tvo na prili~no niskom egzistencijalnom nivou. Prijestolnica je dala koncesije za
eksploataciju prirodnog gasa ameri~koj kompaniji ExxonMobile, koja naravno nikada nije
imala namjeru razviti infrastrukturu vi{e nego {to joj je
trebalo za njene potrebe, a zadovoljna Jakarta nije to ni
zahtijevala. Osim toga, ovdje je uvijek postojao osje}aj da se ostatak
Indonezije, a posebno nemoralna Java, udaljio od onoga {to je islam,
tako da je Aceh jo{ 1953. proglasio nezavisnu islamsku dr`avu. Veliki
dalang (lutkar) Soekarno uspio je da izbalansira stvari i da zadr`i

50

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Aceh unutar dr`ave, malo milom, malo silom. Nakon {to je CIA oborila Soekarna, i, koriste}i se jakom pozicijom vojske, pobila vi{e od
500.000 komunista u samo nekoliko sedmica, novopostavljeni predsjednik Suharto ~eli~nom rukom stegao je sve vanjske pokrajine i
dodao im Isto~ni Timor. Acehanci, ne priznaju}i ni~iji
autoritet do Allahovog i uvijek bore}i se do posljednjeg
protiv bilo koje tiranije, pokre}u GAM (Pokret za slobodni Aceh) i rat ponovo po~inje krajem 70-ih. Iako
ve}ina stanovnika Aceha ne podr`ava GAM i
nasilje, ne mogu a da ne vide koliko su
eksploatisani od strane centralne vlasti i koliko
je nasilja vojska po~inila nad nevinim
stanovni{tvom. Kao npr. nad Yulianovim
ujakom koji je nestao jedne no}i i nikada se
nije vratio. Bio je u~itelj i nije imao veze sa
pobunjenicima. U tako unesre}enu i prebogatu
zemlju dolazi tsunami ili pusong na acehanskom,
upravo kao glas Bo`iji, koji se o~ito i javlja samo
onima koji jo{ uvijek mogu da ga ~uju. U isto vrijeme
guverner Abdulah Puteh je na sudu u Jakarti zbog
korupcije (sic!), a GAM, smje{ten u [vedskoj, ponovo pokre}e
svoje bomba{ke aktivnosti. Ovo niko nije o~ekivao. Ovakvu vrstu
problema ba{ ovdje. Mo`da je i zato reakcija bilo mnogo sporija jer je
vojska morala da od ~eli~ne ruke koja davi i ubija, postane spasila~ka, koja poma`e i ~uva.

Na{ reporter u Acehu, gradu smrti

TRAGEDIJA UZ OSMIJEH

Stravi~ne pri~e pre`ivjelih


Yuli ima 19 godina i zavr{ava srednju
{kolu u Banda Acehu, a njena porodica `ivi
u selu 10 km od grada. ^injenica da je
`ivjela u gradu spasila ju je. Sre}emo je dok
se vra}a iz svoga sela gdje je poku{ala da
tra`i porodicu. Porodice vi{e nema, kao ni
ku}e, a ni ve}eg dijela sela. Poginuli su joj
majka, otac, petero bra}e i sestara u pola
sata ostala je potpuno sama. Dvojica
momaka se vra}aju iz istog sela. Tra`e cigaretu jer su sve prodavnice zatvorene.
Jedan je izgubio 20-ero, drugi 15-tero ~lanova porodice. Oni su se spasili jer su bje`ali
na brdo. Porodice su stigle samo do
d`amije. Pri~e se umno`avaju. Ali ljudi su
smireni. ^udan osje}aj kada neko ka`e da
je izgubio sve najmilije koje je imao i onda ti
se nasmije{i kao pozdrav. Ali, osmijeh je

vojska ovdje uvijek na oprezu, pregleda


dokumente. Uzima moju plavu knji`icu, i pita me gdje idem i za{to. Prije
nego {to }u re}i bilo {ta Yulian uska~e i
govori da sam njegov prijatelj i idem
njemu u posjetu nakon nesre}e. Vojnik je
uporan da ja ne mogu, kao stranac, ulaziti kopnom nego da moram pro}i kroz
zra~nu luku. Yulian mu obja{njava, a
onda mi vojnik vra}a knji`icu i poziva
njega da malo si|e. Tre}a misao: vojska
se voli i`ivljavati na strancima, sada }e
praviti probleme Yulianu jer me je pokrio.
Yulian se vra}a. Sve je OK. Naime, pro{le
godine jedan Nijemac je ubijen. Navodno, bio je turista. I od tada vlada i
vojska nastoje da sa~uvaju sigurnost svih
stranaca koji ulaze u Aceh prije svega
zbog ugleda svoje dr`ave. Vojnik se bri-

ovdje za{ititni znak i na~in prihvatanja


stvari. Sjetim se pri~e o {ejhu koji, kada ga
je u~enik o{amario, nije ni otvorio o~i da ga
pogleda ve} se samo osmjehnuo i pomislio:
Moj najdra`i me je opet dodirnuo.

nuo za moju sigurnost i rekao je Yulianu


da me mora dobro paziti. Sada imam i
tjelohranitelja!

U@AS U NARAND@ASTIM
VRE]AMA
Ulazimo u grad. Naizgled sve je normalno, {uma, ku}e, sve je ~istije od ostatka Indonezije. Odjednom, ulice postaju
pra{njave od skorenog blata koje je more
nanijelo i pojavljuju se prvi stanovnici sa
opskurnim hirur{kim maskama. Do
Yulianove ku}e dolazimo motorima s
prikolicama, omiljenim javnim sredstvom
prijevoza. U ovom dijelu ku}e imaju
o{te}ene prednje ograde i naslage blata
idu i do pola metra. Mnogi su se sklonili
u Medan i druge gradove. Posebno bogati
ljudi doktori, advokati, biznismeni. Po

staroj pri~i, oni koji `ive od ruke do


usta, a to je ve}ina stanovni{tva, ostali su
ovdje poku{avaju}i spasiti {ta se mo`e
spasiti.
Iza Yulianove ku}e je lokalna
d`amija. Sada se u nju sklonilo 50-tak
ljudi, izbjeglica iz okoline. D`amija ima i
agregat i vodu. Kada ho}emo da se
tu{iramo, idemo tamo, jer vode u ku}ama
nema. Odmah nakon {to smo do{li dobijam hirur{ku masku i rukavice i idem na
svoj prvi izlet u Banda Acehu. Samo
jedna ulica dalje prema pla`i i ve} vidimo
namje{taj i gomilu drvne gra|e i drugog
materijala. Blato preko ulaza. Prljav{tina
postaje nepodno{ljiva. Dolazimo do ku}e
Yulianove bake. Ostali su samo visoki
kameni temelji. Ako je pre`ivjela, to bi
bilo pravo ~udo, govori o bakinoj sestri
koja je `ivjela ovdje. Kao pravi reporter
zna {ta publika ho}e. Hajde da vidi{ mrtvace. Nije mi ni morao re}i kada }e se
mrtvi pojaviti, oko 100 metara dalje
prema obali: nepodno{ljivi mirisi me
izbacuju iz ravnote`e. Kiseo, te`ak, kasnije ostaje danima u nosu. Nasred ulice,
izme|u ne~ega {to su nekada bila dva niza
ku}a, le`i narand`asta vre}a. Samo nekoliko metara dalje, na mostu preko male
rijeke koja se ulijeva u more koji kilometar, le`i jo{ najmanje desetak takvih
vre}a, iz ~ijih nedovoljno pri~vr{}enih
rubova proviruju pocrnjeli udovi nesretnika koji su zavr{ili zatrpani daskama koje
su naj~e{}e sami morali slagati i prikucavati, grade}i sebi krov nad glavom.
Rijeka je krcata drvnom gra|om, ali ispod
proviruje sve, od fri`idera do automobila.
Ni{ta nije ostalo na svome mjestu.
Na 3 kilometra od obale odjednom u
moru otpada nekada{njeg naselja - brod.
Brod elektrodistribucije koji je imao
ulogu trafoa i bio ukotvljen uz obalu.
Nakon {to je zemljotres potresao temelje,
tsunami rasturio sve {to se moglo rasturiti, brod od 200 tona je poravnao ostatke.
Negdje na vrhu gomile dasaka le{ `ene,
oko broda opet narand`aste vre}e. Izgleda
kao da ne}e nikada prestati da se pojavljuju. Taman kada se ponadate da ih nema,
ili su ih odnijeli, u nekom od naselja, sastavljenom od gusto na~i~kanih ku}a, one
se pojave ispod polusru{enih nose}ih
zidova, ili se ispod neke deke ili prostirke
uka`e pocrnjela ruka, noga ili glava..

[TA JE
RADILA VOJSKA

OVAKVU TRAGEDIJU JO[ NIKO NIKADA NIJE VIDIO NI ZAPAMTIO: Kofi Annan bio
je konsterniran dimenzijama tragedije u Acehu, koji je posjetio posljednjeg vikenda

Nada umire iako se pojavljuju ~uda,


kao kada se iz odsje~ene oblasti
Meulaboh javila jedna Yulianova rodica
nakon 10 dana potpune izolacije. Ina~e,
~ak 80% ovog grada od 40.000 stanovnika je uni{teno, a isto toliki procenat
stanovni{tva je poginuo. To je ujedno,
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

EKSKLUZIVNO IZ INDONEZIJE

prema izvje{tajima nekih lokalnih televizija, bilo i mjesto velike sramote Vojske
Indonezije, koje ima poprili~no u Acehu,
ali koja, i pored helikoptera i brodova,
nije bila u stanju ~ak ~etiri dana sti}i do
stanovnika ovoga grada koji nisu imali ni
vode ni hrane, sve dok nije stigla konjica
u obliku nosa~a Abraham Lincoln. U
{oku, Indonezija je bila prisiljena dozvoliti veliki ulazak strane vojske na svoju teritoriju.
Ali kada ljudi gladuju i prijeti im
opasnost od epidemija koje bi mogle
udvostru~iti ionako veliki broj `rtava,
svaka pomo}, motivisana bilo ~ime, je
dobrodo{la. Amerikanci izvode letove u
odsje~ena
podru~ja,
Australijanci
pre~i{}avaju vodu, Nijemci organiziraju
bolnice, Francuzi grade izbjegli~ke
logore, Japanci {alju tehnologiju za
otkopavanje i ra{~i{}avanje. Da nije pozadine, sve ovo zaista izgleda kao svijet
ujedinjen idejom da niko ne}e biti ostavljen da se nosi sam sa nesre}om koja ga je
zadesila...
Vra}amo se u grad, prolazimo pored
razvaljene fabrike cementa i ogromnog
broda koji je prevozio proizvode u sve
zemlje svijeta, a koji je sada na{ao parkirali{te nasred ceste. Sunce zalazi i kada se
okrenete prema pla`i sve izgleda kao ki~
razglednica, kada se okrenete prema
Banda Acehu sve izgleda kao veliki
otpad. Prije nego {to u|emo u sam grad
svra}amo u jedan od izbjegli~kih logora.
U{li smo u trenutku kada su izbjeglice
istrovarale pomo} iz kamiona, slagali je i
odmah dijelili. Indone`ani spadaju me|u
najprijatnije i najpristojnije ljude na svijetu. Biti ljubazan je jedno od najve}ih socijalnih postignu}a. Zato nema gu`ve,
sva|e, pogre{ne podjele, barem me|u
ovim ljudima.

Donacije Jugoisto~noj Aziji


Donacije zemljama pogo|enim
tsunamijem prema{ile su brojku
od 5 milijardi dolara. Izvanredno velike
donacije pojedinaca nadma{ile su
finansijska sredstva prikupljena u vi{e
od 50 zemalja, kao i donacije
finansijskih institucija.

Svjetska banka,
Azijska razvojna
banka $575m

Donacije
vlada
$4,041.98m
Sources: UN, wire agencies

Privatne
donacije
$1,104.24m

Total
$5,721.22m
GRAPHIC NEWS

kojeg ina~e u tropima ima i previ{e, u


zoni udara osu{ilo se. Slana voda prodrla
je do korijenja tako da sasu{ena, sakata
stabla doprinose ukletosti prizora. Yulian
jo{ `eli da mi poka`e pla`u prema
sjeveru. Naime, Banda Aceh je na samom
rogu Sumatre tako da je pusong (tsunami)
do{ao iz dva pravca, sa sjevera i zapada.
Grad, tj. njegovi obalni dijelovi i nisu
imali nikakvu {ansu da se spase. Ve} 2 km
od pla`e nema vi{e naselja, sve je gomila
cigli, maltera i dasaka i, naravno, neizbje`nih vre}a. Sve vi{e i vi{e. Dobrovoljci

TRAGEDIJE
PRE@IVJELIH
Sjedamo na motor i vra}amo se u na{,
razvaljeni dio grada. Vojnici nasred ceste
pune kamion, ovaj put crnim vre}ama.
Udovi lete okolo. Momci kao da se zabavljaju. Ve} 6 dana `ive u smradu raspadaju}ih le{eva, i ~ini se da }e biti tako
jo{ barem mjesec dana.
Na glavnom trgu, gdje su organizirane
velike kulturne manifestacije i klanjanje
bajram namaza, ostalo je samo blato i na
postolju, prvi indone`anski avion, koji su
kupili stanovnici Aceha 1945., odmah
nakon progla{enja nezavisnosti. Malo
nani`e nalazi se staro groblje, Kherkof,
gdje je pokopano 2.000 holandskih i
indone`anskih vojnika koji su poginuli
poku{avaju}i da ugu{e pobunu Aceha
protiv kolonijalne vladavine. Kameni
spomenici do pola su u vodi. Sve rastinje,

52

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

O^AJNI^KA HUMANITARNA BITKA


ZA PRE@IVJELE: Cijela planeta
mobilizirana je na pomo}i
stanovni{tvu Indonezije

sa svih strana, a posebno sa Jave, do{li su


ovdje, dobili maske i rukavice i poslani da
skupljaju mrtvace. Ljudi su padali u nesvijest, povra}ali, odbijali da rade, a onda
su otupjeli. Vi{e ne jede{ ri`u nego mrtve, ka`e dobrovoljac iz elektrodistribucije koji je preko ruku preturio nekoliko
stotina tijela. Ka`e da ponekad i ne nosi ni
rukavice ni masku. Smrad se uvu~e u nos,
usta i grlo i onda je svejedno.
Idemo dalje do jednog od punktova za
nestale gdje porodice i pojedinci ostavljaju fotografije i podatke o svojima nadaju}i se da }e se na}i neko ko ih je vidio, ili
mo`da samo ~ine}i svoju du`nost, ne
o~ekuju}i ni{ta. Na hiljadu listova sa
tra`ilicama, dolazi jedan sa na|enim
le{evima. Listovi su svuda, zakucani za
daske, zalijepljeni za zidove ili se vijore
oka~eni na {triku.
Yulian je dobar reporter. Uvijek pita
direktno i ima osje}aj za vijest. Vodi me
do masovne grobnice. U prljavoj vodi
svje`e iskopane rupe ve} je desetak
le{eva, ali mora ih biti najmanje nekoliko
stotina da bi bila zatrpana. Negdje na
kraju polja stoji stariji gospodin sa
maskom na licu. Pored njega dvojica
ro|aka otkopavaju mezar. On gleda. Kada
se nesre}a desila on je bio u svome selu,
ali k}erka, koja je studirala, bila je u
Banda Acehu. Na{ao ju je nakon dva
dana. Jo{ uvijek je bila `iva, ali je
povra}ala crnu prljav{tinu, onu istu koju
smo u naslagama mogli vidjeti svuda po
ku}ama. Izdr`ala je tri dana i umrla mu na
rukama. Isprva ju je sahranio u masovnu
grobnicu, ali sada ho}e da barem ima ime
na mezaru. Prije nego }e umrijeti skinula
je nau{nice i dala ocu da ih proda i da pare
drugim unesre}enima. Otac to shvata kao
amanet i kao svrhu njenog `ivota,
krunisanog ~inom plemenitosti. Zahvaljuje Bogu na tome. Grlimo se i pozdravljamo. Yulian me pita ho}u li sa~ekati dok
iskopaju le{. Ne `elim to.
Vra}amo se do ku}e. Odlazim u d`amiju da se tu{iram. Odjednom d`amija
`ivne. Ezan zapo~inje. Allahu ekber.
Ljudi uzimaju abdest. Peru se od
gor~ine, osje}aja nepravde, o~aja, `alosti, tuge. Ostaje vjera i ljubav, za Boga
i njegova djela i za one sa kojima nas je
on spojio ili ih pak uzeo sebi. Sjedimo
ispred d`amije nakon toga i pri~amo sa
izbjeglicama. Nestala djeca, mu`evi,
`ene. Azwar, koji je izgubio `enu,
pla~nim glasom rezimira svoju pri~u:
@ivjeli smo 20 godina zajedno, nikada
se nismo razdvajali. Ja sam zidar i uvijek
sam radio blizu. Svaku no} smo spavali
zajedno. Uvijek. I sada smo se razdvojili
prvi put. Zauvijek. Kada opet pri~am o
tome, u`asno sam tu`an. [ta }u sada?
Gdje }u sada?..

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

53

OD HOLOKAUSTA DO DANAS

Ameri~ka spisateljica Catherine Filloux napisala je potresnu dramu o genocidu


koju je na scenu Kamernog teatra 55 postavio re`iser Jim Mirrione. Ovo dvoje
Amerikanaca govore za na{ list o najozbiljnijem zlo~inu dana{njice, poku{ajima
da se on sprije~i i odsustvu politi~ke volje za pomo} malim narodima

LEMKINOVA KU]A JE
IZVINJENJE ZAPADA BOSNI

U IME NARODA: Jim Mirrione, reditelj predstave Lemkinova ku}a


Pi{e

Adisa ^e~o
Njujor{ka dramati~arka Catherine
Filloux ustupila je Kamernom teatru 55
ekskluzivno pravo na svjetsku premijeru
svog komada Lemkinova ku}a. Catherine
je zajedno sa svojim sugra|aninom,
re`iserom Jimom Mirrioneom i ansamblom Kamernog teatra 55 napravila predstavu o genocidu - zlo~inu koji uprkos
vjekovnim naporima brojnih filantropa
na`alost jo{ uvijek nije iskorijenjen.

SVJETSKA PREMIJERA
Sa Fillouxovom i Mirrioneom smo
razgovarali o temi ove drame, o vi{egodi{njim naporima poljskog pravnika
Raphaela Lemkina da genocid bude
progla{en me|unarodnim zlo~inom, te o
odluci autora da prvo izvo|enje Lemkinove ku}e bude ba{ u Sarajevu.
Na samom po~etku na{eg razgovora
Catherine Filloux, koja je trenutno u New

54

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Yorku, ka`e: Za autora teksta je vrlo


te{ko kada je prvo izvo|enje njegove
drame na drugom kraju svijeta i kada je
ne vidi, jer je to posljednja prilika da se
neke stvari isprave. Ali, velika mi je ~ast
to {to je u Sarajevu svjetska premijera
mog komada koji, izme|u ostalog, govori
i o Bosni. Sarajevo je jednostavno
najprikladnije mogu}e mjesto.
Catherine Filloux je direktora
Kamernog teatra 55 Zlatka Top~i}a upoznala u Londonu gdje je Jim Mirrione
re`irao i producirao i njenu i Top~i}evu
dramu. Tako je po~ela saradnja koja je
rezultirala premijerom Lemkinove ku}e u
Sarajevu. U oktobru pro{le godine Catherine je prvi put boravila u Bosni i
Hercegovini i tom prilikom bila ~lanica
`irija na pozori{nom festivalu MESS:
Sarajevo sam do`ivjela samo za vrijeme
festivala, ali mi se ono u pore|enju sa
mnogim drugim gradovima u~inilo nevjerovatno `ivim mjestom.
Jim Mirrione, profesor re`ije i dramski pisac, u Sarajevo dolazi od 1999.

godine i nakon nekoliko radionica koje je


organizovao sa sarajevskim glumcima
po`elio je i da re`ira u na{oj zemlji. Na
pitanje koji mu je motiv bio da radi u
Sarajevu, odgovara: Glumcima sam negdje na po~etku rada odmah rekao da je
ovaj projekat najprije izvinjenje zapadnog
pisca i re`isera zbog svega onoga {to
Zapad nije uradio u Bosni. Mirrione je
godinama anga`ovan na pozori{nim projektima koji se bave etni~kim sukobima i
postratnim dru{tvima, a devedeset i pete
godine napisao je i dramu za prvu bliskoisto~nu trupu u kojoj su zajedno nastupali
Palestinci, Izraelci i Jordanci. Moj utisak
je da su Bosanci prestali da govore o
pravoj su{tini sukoba, vjerovatno jer su
umorni od silnih rasprava koje su vo|ene
na pogre{an na~in i oti{le u pogre{nom
smjeru. Volio bih da kada iza|u sa predstave ljudi po~nu razgovor o genocidu, i
to ne samo bosanskom, nego da ga stave
u {iri, svjetski kontekst. Da svoje iskustvo
pove`u sa drugim sli~nim. Teatar definitivno mo`e promijeniti stvari, dovesti
bitne teme na dnevni red.
Sarajevske probe za predstavu trajale
su mjesec i po dana i o svojim iskustvima
u radu sa ovda{njim glumcima Mirrione
ka`e: U Americi cijeli ansambl radi
zajedno, svaki dio rekvizite, svako paljenje svjetla i svaki glumac jednako su
va`ni za predstavu. U Bosni glumci rade
pomalo staromodno, akademski i svaki od
njih se najprije bori za svoj prostor.
Osje}aj predstave kao cjeline nije tako
jak. U svakom slu~aju je bilo korisno i
meni i njima, jer tek kada do|e{ u kontakt
sa drugim kulturnim sredinama shvata{
koliko zapravo vrijedi{, koliko mo`e{
funkcionisati.

GENOCID JE U TOKU
Tekst Lemkinova ku}a Njujor~anka
Catherine Filloux napisala je pro{le
godine. Ona je fascinirana Lemkinom, jer
je on svoj `ivot posvetio borbi za me|unarodnu za{titu od zlo~ina kojem je cilj

Svjetska premijera u Sarajevu

PRVORAZREDNI POLITI^KI TEATAR

Naivnost i vjera u ljude

GENOCID SE DE[AVA I DANAS:


Ameri~ka spisateljica Catherine Filloux

istrebljenje odre|ene rasne, vjerske ili


etni~ke skupine. Catherine za na{ list
ka`e: Raphael Lemkin preminuo je
1959., a Amerika, njegova druga domovina, me|unarodni sporazum o zabrani
genocida potpisala je tek 1988. godine.
Nedugo nakon toga genocid se opet
desio: U Bosni i u Ruandi. Zato ja u svojoj drami dajem Lemkinu priliku da
nakon svoje smrti nastavi ostvarivanje
svog cilja. On je cijelu svoju porodicu
osim jednog brata izgubio u holokaustu i
njegova sudbina, poni`enje i poraz koje je
do`ivio za vrijeme svog `ivota podstakli
su me da napi{em dramu o njemu.
Zahvalna sam Amiri Sadikovi} koja je i
sama boravila u Ruandi 1994. i prevela
moju dramu sa dubokim razumijevanjem.
Na pitanje da li je ispunjava pesimizmom to {to se i pedeset godina nakon
Lemkinove smrti genocid i dalje de{ava,
ona ka`e: Genocid se na`alost de{ava i
danas: u Darfuru u Sudanu. To me natjeralo da napi{em ovaj komad. Amerika
jeste svjetska sila, ali ~esto kada treba
djelovati, ona zabrlja. Svijet se dok genocid traje oglu{i o pozive u pomo} i reaguje prekasno. Cijela ameri~ka javnost je
prili~no inertna, ~ak bih mogla re}i da
Amerikance politi~ki anga`ovan teatar
uop{te ne zanima. Lemkin je pomagao da
se svijet promijeni, on je bio jedan od nas
rijetkih budalastih ljudi koji vjerujemo da
svijet mo`e postati bolji. Iako njegove
napore mo`emo nazivati sizifskim ili
utopijskim, on i njegova strast da se bori
protiv genocida me podsti~u i inspiri{u.
Na`alost, ve}ina Amerikanaca ne `eli
znati {ta se de{ava izvan njihovog
udobnog i donedavno sigurnog svijeta, a
vizionari poput Lemkina im samo bodu
o~i. I sama Filloux je u proteklih dvanaest godina napisala tri drame sa sli~nim
temama: Photographs From S-21 o genocidu u Kambod`i, zatim Silence of God o

Predstava Lemkinova ku}a duboko


unesre}uje gledaoca, jer ogoljuje tragiku
svijeta u kojem genocid ima bogatu
pro{lost i svijetlu budu}nost. Uprkos
tome, osvije{ten ili barem po{ten gra|anin
svijeta, kojem vidik nije ograni~en ku}nom
tarabom, morao bi gledati ovakve predstave.
Lemkinova ku}a govori o Raphaelu
Lemkinu, ~ovjeku koji je izmislio rije~ genocid i cijeli svoj `ivot posvetio njegovoj zabrani.
Jo{ kao dje~ak nisam mogao da shvatim
kad mi je majka pri~ala da je Neron
hri{}ane bacao lavovima, ka`e Lemkin u
predstavi. Drama prati njegov `ivot nakon
smrti: Lemkin obitava u prili~no mra~nom
limbu gdje mu dolaze `rtve genocida koji su
se desili nakon njegove smrti i obra}aju mu
se za pomo}. Njegova naivnost i vjera u ljude
suprotstavljeni su brutalnoj stvarnosti u kojoj
djecu spaljuju u ruandanskim {kolama,

Bo{njakinje siluju u logorima, ubijaju


Srebreni~ane, a zlo~inci godinama ostaju
neka`njeni. Uprkos tmurnoj temi, autorica
teksta prona{la je prostora i za humor koji jo{
vi{e podvla~i tragi~no u predstavi.
Upornog vizionara Lemkina igra Emir
Had`ihafizbegovi}, koji uz izvanrednu
masku Halida Red`eba{i}a izgleda sasvim
neprepoznatljivo. Uprkos nezgodi na probi
kada je slomio ruku, Had`ihafizbegovi} je
uspio da profesionalno i nadahnuto ostvari
lik jednog od najve}ih filantropa dvadesetog
vijeka. Sad`ida [eti} se ulogama Lemkinove majke i silovane djevojke Alme definitivno svrstala u red najboljih bh. glumaca.
U predstavi glume i Ravijojla Jovan~i}Le{i}, Alija Aljovi}, Mehmed Por~a te
Nancy Abdel Sakhi. Scenografiju potpisuje Vanja Popovi}, a muziku Ivica i Suzana
Vinkovi}.

BRUTALNA STVARNOST: Emir Had`ihafizbegovi} i Mehmed Por~a u


predstavi Lemkinova ku}a

kambod`anskom diktatoru Polu Potu, te


Eyes of the Heart ~ija }e premijera u prolje}e ove godine biti odr`ana u New
Yorku.
Catherine se prvi put zainteresovala za
genocid kada je upoznala grupu
Kambod`anki, izbjeglica koje su `ivjele u
Bronxu. Nakon petogodi{njeg kontaktiranja s njima postala je opsjednuta ovom
temom. Uskoro ju je zainteresovao genocid kao fenomen, nakon ~ega je po~ela
istra`ivati de{avanja u Ruandi i Bosni.
Posebno me je zainteresovala pozicija
`ena u ratu, konfliktu i traumati~nim
situacijama. Moja drama Beauty Inside
govori o ubijanju radi ~asti ra{irenom u

Turskoj, a bi}e izvedena na prolje}e u


Philadelphiji i u New Yorku. Duboko
po{tujem ljude koji su pre`ivjeli genocid i
rado slu{am njihova sje}anja. Jedno vrijeme bavila sam se istra`ivanjem posttraumatskog stresnog poreme}aja poku{avaju}i razumjeti kako ljudi izlaze na kraj
sa strahom, neizvjesno{}u i sje}anjima.
Moji bliski ro|aci oboljeli su od multipla
skleroze, te{ke bolesti pra}ene velikom
neizvjesno{}u. Rad sa ljudima koji su
pre`ivjeli rat poma`e mi da se suo~im sa
svojim `ivotnim strahovima, ka`e
Catherine Filloux, `ena koja poput
Raphaela Lemkina, ne odustaje od borbe
protiv najozbiljnijeg zlo~ina dana{njice.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

55

STO GODINA OTKAKO JE PROMIJENJEN SVIJET

SVJETSKA GODINA GENIJAL


Presti`na nau~na
udru`enja i akademije
2005. proglasili su
Svjetskom godinom
Einsteina i fizike i 13.
januara {irom svijeta
zapo~eli sve~ano
obilje`avati stotinu
godina od objavljivanja
~uvene teorije relativiteta
i pedeset godina od
smrti njenog tvorca
Alberta Einsteina;
njegova epohalna nau~na
otkri}a promijenila
su tok savremene
civilizacije, no
dramati~an privatni
`ivot Alberta Einsteina
nije ni{ta manje
uzbudljiv od njegovog
veli~anstvenog
istra`iva~kog rada
Pi{e

Edin Avdi}

od zvani~nim imenom Svjetska


godina Einsteina i fizike i uz nezapam}enu pa`nju globalno uticajnih medija istaknuta nau~na
udru`enja i akademije {irom
globusa zapo~eli su 13. januara sve~ano

GENIJE, HUMANISTA,
ANTIFA[ISTA...: Albert Einstein,
najutjecajniji nau~nik pro{log
vijeka, i dalje je intrigantan i
aktuelan - ova godina u cijelom
svijetu progla{ena je Svjetskom
godinom Einsteina i fizike

Epohalna Einsteinova otk


glupom jevrejskom i ko
56

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Nau~ni i privatni `ivot Alberta Einsteina

LNOG UMA
obilje`avati stotinu godina od objavljivanja ~uvene op}e teorije relativiteta i
pedeset godina od smrti tvorca ovog epohalnog otkri}a Alberta Einsteina. Zaklju~ci njema~ko-ameri~kog nobelovca o
teoriji relativiteta 1905. promijenili su tok
civilizacije kao malo koje nau~no
istra`ivanje u povijesti ljudskog roda.
Zbog toga nije ~udno {to je 1955.
ameri~ki doktor Thomas Stoltz Harvey
sa~uvao u formalinu mozak Alberta
Einsteina u nadi da }e budu}e generacije
ljekara uz pomo} moderne tehnologije
detaljno ispitati mo`danu masu najve}eg
svjetskog genija.

BRAK SA SRPSKOM
MARIJOM KIRI
Koliko je zna~ajno obimno djelo
Alberta Einsteina pokazuje jednodu{an
zaklju~ak uglednih nau~nika: Svijet
kakav danas poznajemo nemogu}e bi bilo
zamisliti bez Alberta Einsteina. On je
otkrio niz osnovnih zakona prirode i fantasti~nu osnovu teorije relativiteta. Ta
teorija nije samo od fundamentalne
va`nosti kao temeljni okvir za daljni
razvoj fizike, nego ona zahvata i filozofske koncepcije o prostoru i vremenu,
te zalazi u materiju kozmogonije i kozmologije, za Slobodnu Bosnu ka`e italijanski profesor fizike i astronomije Riccardo Besana.
@ivotna sudbina Alberta Einsteina
nije ni{ta manje interesantna od njegovih
veli~anstvenih znanstvenih otkri}a. Rodio
se 14. marta 1879. u jevrejskoj porodici u
gradu Ulmu. Otac mu je trgovao elektrotehni~kim materijalom i hemikalijama
zbog ~ega je obitelj ~esto putovala u [vajcarsku i Italiju. Iako je trogodi{nji Albert
pokazivao ~udnovat talenat za rje{avanje
za njegovu dob iznimno te{kih matemati~kih zadataka, bri`ni roditelji bili su
veoma zabrinuti jer je njihov inteligentni
i daroviti sin znao pisati i ra~unati, ali ne

LUDILO AKADEMIKA NEBESKOG NARODA

Za ~lanove SANU Einstein


je bio antisrpski diletant
i plagijator?!
Na zgra`anje svjetske javnosti i medija,
posljednjih petnaestak godina ~lanovi
Srpske akademije nauka i umjetnosti u
Beogradu uporno negiraju genijalna nau~na
dostignu}a Alberta Einsteina progla{avaju}i
ga obi~nim diletantom (?!). Srpski
nacionalisti, naime, ne mogu Albertu
Einsteinu oprostiti njegovo protivljenje
sarajevskom atentatu i ubistvu prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, otvorene
simpatije koje je gajio prema partizanskom
lideru Josipu Broz Titu, animozitet prema
~etnicima Dra`e Mihailovi}a i odluku da
se razvede od srpske Marije Kiri, plemenite srpske majke i ro|enog srpskog
genija Mileve Mari}.
U nizu bedasto}a ~lanova SANU-a o
Albertu Einsteinu mo`e se saznati i kako se

jevrejska porodica Einstein protivila


njegovom braku sa ~asnom pravoslavkom, zatim da je Albert Einstein tek iz
drugog poku{aja pro{ao prijemni ispit
na Politehnikumu, potom da je Albert
Einstein u braku bio gad koji je ukrao
Milevine izume i uni{tio dokumentaciju
o svim njenim nau~nim otkri}ima...
Vrhunac akademsko-nau~nog idiotizma ~lanova SANU je njihov slijede}i zaklju~ak: Albert Einstein, da nije imao
Srpkinju Milevu Mari} za `enu, ne bi
publikovao ni ona tri rada 1905.;
pore|enja radi: Nikola Tesla stvarao je
tokom celog `ivota, do svojih poslednjih
dana i patentirao gotovo 800 originalnih
patenata za razliku od plagijatora
Alberta Einsteina!

i govoriti. Jezi~ki hendikep prati}e ga


tokom cijelog `ivota: Kada je bio
uzbu|en, po~injao bi zamuckivati zbog
~ega je, svjedo~ili su njegovi prijatelji,
vremenom postao {krt na rije~ima.
Da se radi o rijetko kada vi|enom
vunderkindu dokazao je Albert Einstein
za svoj dvanaesti ro|endan: pred zapa-

njenim {kolskim nastavnicima detaljno je


objasnio rje{enja zahtjevnih matemati~kih formula i geometrijskih enigmi. Za
to je indirektno bio zaslu`an njegov {kolski drug Max Talmey, siroma{ni njema~ki u~enik koji je kod Alberta Einsteina rasplamsao nau~nu vatru pokloniv{i mu za jevrejski praznik ilustrovanu
nau~no-popularnu bro{uru. Tri godine
zatim, po preporuci nastavni~kog
NA UDARU NACISTA: Nacisti
vije}a, po~eo je Albert Einstein studisu tada ve} dobitniku
rati matematiku i fiziku u Visokoj
Nobelove nagrade za fiziku
tehni~koj {koli u [vajcarskoj, ali profe(1921.) zabranili javno
sori su bili duboko razo~arani njegovim
bezobraznim pona{anjem: negiranjem
djelovanje kao Jevreju i
nau~nih zaklju~aka, buntovnim odnokomunisti, konfiskovali su
som prema {kolskim zakonima i
mu privatnu imovinu i njegova ~estom bje`anju sa redovne nastave.
nau~na otkri}a proglasili
Albert Einstein nije se slagao sa krutim i dosadnim {kolskim sistemom, pa
gluparijama, la`ima i
je odlu~io da u samo}i i{~itava nau~ne
jevrejsko-komunisti~kom
knjige i enciklopedije. U slobodno vrizavjerom?!
jeme je satima svirao violinu: Svaki

kri}a nacisti su proglasili


munisti~kom zavjerom!
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

STO GODINA OTKAKO JE PROMIJENJEN SVIJET

ALBERT EINSTEIN I SRPSKA MARIJA KIRI, NJEGOVA SUPRUGA MILEVA


MARI]: Na meti novokomponovanih srpskih kvazinau~nika i fa{ista

dan sam svirao sa prijateljima: matemati~arem, knjigovescem, advokatom i


nadzornikom lokalnog zatvora. Bilo je to
zna~ajno iskustvo i od tada smatram da je
jedini istinski izvor znanja iskustvo,
decenijama poslije prisjetio se svog
bezbri`nog djetinjstva Albert Einstein.
Godine 1902. zaposlio se u Patentnom
zavodu u Bernu. Njegove genijalne ideje
odu{evile su nekolicinu starijih nau~nika
koji su obrazovanom i nadarenom mladi}u prognozirali sjajnu budu}nost. Kre}u}i se u znanstvenim krugovima Albert
Einstein se u to vrijeme zaljubio u matemati~arku Milevu Mari}, marljivu {vajcarsku studenticu iz Novoga Sada i samoprogla{enu srpsku Mariju Kiri. Romansa je krunisana brakom 1903. i
ro|enjem dvoje djece, ali porodi~na idila
vremenom je bila naru{ena i, naposlijetku, rezultirala je razvodom poslije
kojeg je Albert Einstein za `ivotnu
pratilju izabrao skromnu, stidljivu i
samozatajnu Elsu Loventhal.

BO@E, OPROSTI MI!


O privatnom `ivotu Alberta Einsteina
i Mileve Mari} postoji obimna pisana
dokumentacija, iako nikada nije ta~no
utvr|eno zbog ~ega su odlu~ili da se rastave. No, Mileva Mari} je kao matemati~arka sa istra`iva~kim talentom bez
sumnje bila u po~etku zna~ajan oslonac
za Alberta Einsteina, koji je sa svojom
suprugom vodio iscrpne akademske rasprave o novim nau~nim saznanjima.
Po~etkom 1905. odbranio je doktorat
na sveu~ili{tu u Zrichu za zapa`enu teoretsku disertaciju o dimenziji molekula.
Bila je to godina u kojoj je Albert Einstein
nau~noj javnosti prezentovao dio svoje
~uvene teorije relativiteta koja je nezaustavljivo promijenila tok savremene civilizacije i zahvaljuju}i kojoj je po~ela era
moderne fizike. Einsteinova veli~anstvena formula E=mc2 formirala je bazu za

58

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

sve moderne teorije o evoluciji Zemlje i


kosmosa. Religiozno odgojen, Albert
Einstein tom prilikom je uzviknuo: Bo`e,
oprosti mi, ja ti vi{e ne pripadam!, ka`e
italijanski profesor fizike i astronomije
Riccardo Besana.
Godine 1909. Albert Einstein dobio je
mjesto vanrednog profesora teorijske
fizike na univerzitetu u Zurichu, 1911. premje{ten je u Prag, a 1914. postao je
redovni ~lan Pruske akademije nauka i
direktor Kaiser Wilhelm instituta u Berlinu. U novoj sredini do~ekao je po~etak
Prvog svjetskog rata protive}i se svirepom

OBO@AVAO TITA, PREZIRAO


DRA@U: Srpski nacionalisti,
naime, ne mogu Albertu
Einsteinu oprostiti njegovo
protivljenje sarajevskom
atentatu i ubistvu
prijestolonasljednika Franza
Ferdinanda, otvorene
simpatije koje je gajio prema
partizanskom lideru Josipu
Broz Titu, animozitet prema
~etnicima Dra`e Mihailovi}a
ubistvu austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegove trudne
supruge Sofije u Sarajevu 28. juna 1914.,
ali i imperijalisti~koj politici ratoborne
Njema~ke. Zbog toga je odbio da potpi{e
proglas o ulju~enju Njema~ke u rat i od
tada je sve ~e{}e bio izlo`en kritici njema~kih nacionalista koja je kulminirala
1933. dolaskom Adolfa Hitlera na vlast.
Nacisti su tada ve} dobitniku Nobelove
nagrade za fiziku (1921.) zabranili javno
djelovanje kao Jevreju i komunisti, konfiskovali su mu privatnu imovinu i njegova nau~na otkri}a proglasili gluparijama,
la`ima i jevrejsko-kkomunisti~kom zav-

jerom?! Nesretni Albert Einstein tada se


odri~e njema~kog dr`avljanstva i `ivot
pred nacisti~kom hajkom spa{ava u
posljednji ~as. Emigrirao je tokom 1933. u
Sjedinjene Dr`ave, gdje je ubrzo dobio
ameri~ki paso{ i posao na Institutu za vi{a
nau~na istra`ivanja u Princetonu.
Godine 1939. Albert Einstein je sa
istaknutim fizi~arima napisao pismo
ameri~kom predsjedniku F.D. Roosveltu
upozoravaju}i ga da nacisti tajno rade na
izumu atomske bombe. Nakon toga je u
ameri~kom vojnom gradu (podzemnoj laboratoriji) Los Almosu po~eo obiman
istra`iva~ki projekat na izumu oru`ja za
masovno uni{tenje s kojim je Bijela ku}a
planirala poraziti Njema~ku i Japan. Albert
Einstein je bio dio ekipe vrhunskih
stru~njaka koji su radili u strogoj tajnosti,
ali je ve} tada (1940.) upozorio ameri~ke
vlasti kako je rije~ o igri sa |avolom. Da
je imao pravo pokazala je 1945., odnosno
stotine hiljada mrtvih i ranjenih civila u
Hiro{imi i Nagasakiju, japanskim metropolama koje je ameri~ka avijacija pretvorila u
prah i pepeo po prvi put u istoriji ratovanja
koriste}i atomsko naoru`anje.

NESU\ENI
PREDSJEDNIK IZRAELA
Zbog nau~ne slave, uticaja i jevrejskog
porijekla cionisti su po okon~anju Drugog
svjetskog rata nagovarali Alberta Einsteina
da se uklju~i u tajni oru`ani program
izraelske armije, pa su mu 1946. ~ak
ponudili funkciju prvog predsjednika
Izraela. No, on je odbio njihov primamljiv prijedlog konstatuju}i da je
mir jedina opcija za spas ~ovje~anstva i nastavljaju}i pacifisti~ku borbu
{okiran zbog japanske (atomske)
tragedije i gomilanja nuklearnog arsenala velikih sila (SAD-a i SSSR-a).
Godine 1955. najistaknutiji
nau~nici svijeta odlu~ili su potpisati
manifest o zabrani proizvodnje nuklearnog oru`ja, a idejni tvorac ove
humane ideje bio je britanski filozof Bertrand Russell. Osamnaestog
maja 1955. u avionu za Rim je od
kapetana posade saznao tragi~nu vijest da
je umro Albert Einstein. Bertrand Russell
nije mogao obuzdati pla~ zbog smrti prijatelja, ali ni o~aj kada je shvatio da
Albert Einstein nije potpisao mirotvorni
manifest koji je bez njegovog imena bio
tek mrtvo slovo na papiru. Me|utim,
kada je Bertrand Russell do{ao u hotel na
recepciji ga je ~ekao telegram: Ja,
Albert Einstein, stojim iza svake navedene rije~i u manifestu! Albert Einstein
poslao je ovu sna`nu antiratnu poruku
samo nekoliko sati prije nego {to je umro
18. maja 1955. godine u Princetonu u
New Jerseyu.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

EKSKLUZIVNO ZA SB

SO

Kad u istom kadru imate Brad


Uhvati vas strah od tolike koli
60

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Steven Soderbergh, holivudski re`iserski mag

ODERBERGH K
ZA SB

Razgovarala

Dubravka L. Jovanovi}

Steven Soderbergh, jedan od vode}ih re`isera


dana{njice, autor kultnih filmova Seks, la`i i video
trake, Erin Brokovich, Traffic, Oceanovih
11..., u ekskluzivnom razgovoru za na{ list govori o
svojoj suradnji sa vode}im holivudskim zvijezdama
Georgeom Clooneyjem i Bradom Pittom, fenomenu
Oceanovih, opsjednutosti Che Guevarom o kojem
}e uskoro po~eti snimati svoj novi film...

Foto

REUTERS

ada se krajem osamdesetih


pojavio sa filmom Seks, la`i i
video trake, u Cannesu osvojio
Zlatnu palmu, potom i nominaciju za Oscara za najbolji
originalni scenario, bilo je jasno da je
ameri~ka kinematografija u Stevenu
Soderberghu (ro|en 1963. u saveznoj
ameri~koj dr`avi Georgia) dobila sna`nog
i veoma talentovanog filmskog reditelja i
da je samo pitanje vremena kada }e ga
ugrabiti veliki holivudski studiji.
Poslije filmova Kafka, Kralj brda,
Grejsina anatomija i Izvan pogleda, Soderbergh je gotovo istovremeno snimio dva
mejorr filma - Erin Brokovich i Traffic, te u
istoriji dodjele Oscara ostao zabilje`en i kao
autor dva djela koja su istovremeno osvojila
nominacije za najbolji film. Soderberghu je
pripao onaj za najbolju re`iju.
Uslijedili su zatim Solaris (remake
istoimenog kultnog filma Andreja Tarkovskog) i dvije akcione komedije na istu
temu i sa gotovo istim junacima - Oceans
11 i nedavno promovisani Oceans 12 (u
oba je glavni glumac i producent George
Clooney, ina~e Soderberghov partner u
zajedni~koj producentskoj ku}i). Na
pro{logodi{njem Venecijanskom festivalu uvjerili smo se da je Soderbergh,
zajedno sa kineskim rediteljem Vongom
Kar-vvajiem i italijanskom legendom
Michelangelom Antonionijem, snimio
omnibus na temu erotike - Eros, i da
trenutno priprema i film o Ernestu Che
Guevari.

CLOONEY JE MAJSTOR
ORGANIZACIJE
NAJTRA@ENIJI RE@ISER DANA[NJICE:
Steven Soderbergh, dao je intervju
ekskluzivno za SB

U filmu Oceans 12, naj~e{}e su u


kadru zajedno dvojica vode}ih holivudskih ljepotana George Clooney i Brad
Pitt? Kako ste izlazili na kraj sa tolikom
koli~inom mu{ke ljepote?
Kada naslonite oko na kameru i
vidite Georgea Clooneyja i Brada Pitta

da Pitta i Georgea Clooneyja,


~ine mu{ke ljepote!
i~ine
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

61

EKSKLUZIVNO ZA SB

BIRANO DRU[TVO NA
PREMIJERI OCEANOVIH 12:
George Cloonne, Elliott Gould,
Brad Pitt i Matt Damon

FILM O CHE GUEVARI

Cheova biografija je
fascinantna
Kada }e po~eti snimanje filma Che, sa Beniciom del Torom kao
Che Guevarom, i kakav
}e biti Va{ filmski Che
Guevara?
Jo{ uvijek sa Terenceom Malikom radim na
scenariju, ali se nadam da
}emo ga snimiti tokom ove
godine. Veoma je va`no {to
su nam na Kubi omogu}ili
da vidimo sve {to smo
`eljeli i {to su pokazali veliku kooperativnost. Naro~ito pri izboru dje~aka koji
treba da igra malog Che Guevaru, a mora
da li~i na Benicija. I na{li smo ga, uma-

62

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

njenog Benicia del Tora.


Sigurno je da }e na{ Che
Guevara biti heroi~an. Fokusirani smo na Boliviju i na njegovih posljednjih devet mjeseci `ivota. Moram biti iskren, iz
dana u dan dobijamo sve vi{e
materijala, javlja nam se sve
vi{e ljudi koji su ga poznavali
ili sreli pred smrt. To su veliki
i zna~ajni izvori koje sada
treba srediti i prilagoditi filmu
i na{oj pri~i. Sada, kada je
Oceans 12: Ponovo u igri krenuo u kinima
{irom svijeta, kada je definitivno taj projekt
iza mene, mogu mirnije razmi{ljati o novom
filmu.

zajedno, u~ini vam se previ{e. ^ak i


meni! Me|utim, ta kombinacija je
veoma dobra, iako je za mene bila zastra{uju}a. Toliko mu{ke ljepote i snage
na jednom mjestu! Kada snimam film
razmi{ljam samo o slikama, njihovoj
snazi i uticaju na cjelokupni kontekst
filma, a sada mi se de{avalo da sam
hvatao sebe kako se divim ovoj dvojici i
njihovom izgledu.
Kako funkcioni{e producentski par
Clooney - Soderbergh?
George i ja imamo isti ukus, ali s
druge strane, imamo razli~ito filmsko
obrazovanje i zanat. Najvjerovatnije zbog
toga dobro funkcioni{emo zajedno. Ako
tokom projekta iskrsne ne{to kroz {ta
treba gurati, George je taj koji zove studio i pregovara o na{im potrebama ili ih
posje}uje li~no. On tamo ima vi{e uticaja
od mene, jer ja sam jo{ uvijek ~ovjek pod
znakom pitanja. Neko ko je radio filmove
i van studija i bez njihovih direktnih
odobrenja.

Steven Soderbergh, holivudski re`iserski mag

STEVEN SODERBERGH, IMPRESIVNA KARIJERA

Oscari, Palme i druge


nagrade
Ameri~ki reditelj Steven Soderbergh se
ubraja u najzna~ajnije reditelje mla|e generacije. Jo{ kao srednjo{kolac je na formatu 16 mm radio kratke filmove. Nakon
zavr{etka srednje {kole odlazi u Hollywood
gdje kratko radi kao monta`er. Rediteljski
debi je imao sa dokumentarnim koncertnim
filmom o grupi Yes (1986.), a prvi
cjelove~ernji igrani film Sex, la`i i videotrake (1989.) mu je donio Zlatnu palmu u
Cannesu. Nakon toga uslijedili su: Kafka
(1991.); King of the Hill (1993.); Underneath

SEKS I PORNOGRAFIJA: U
mom filmu je bilo scena
seksa, ali sam ih izbacio u
monta`i, jer scene seksa
nisu smije{ne. Mislim da
su kroz cijelu istoriju
pokretnih slika filmske
pri~e bile ispisivane tako
{to im je centralni
pokreta~ bila seksualnost
ili poku{aj da se doku~i
kako je kontrolisati
U Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama se trenutno vodi i velika debata na
temu seksualnost protiv nasilja?
Ta~no, i mnogo sam vi{e uznemiren
postojanjem i svakodnevnim javnim emitovanjem nasilja nego seksualno{}u. Ali,
takva nam je kultura, nasilna.
A kakva je, po Vama, razlika izme|u erotike i pornografije?

Postoji li razlika?! Prije izvjesnog


vremena, u Sjedinjenim Ameri~kim
Dr`avama je objelodanjeno istra`ivanje
prema kojem mnogo vi{e ljudi gleda
pornografiju nego sport! To je ogroman
biznis i postaje pravi mainstream. Ono
{to je predmet debata je zakon koji je
izglasan u Pensilvaniji, o specifi~nim filmovima koje snimaju pornografi. Dr`avni
tu`ilac ih smatra opscenim u odnosu na
standarde zajednice i podnio je protiv njih
tu`bu. Ali, problem je {to ljudi ne odlaze
u kina da bi gledali takve filmove, ve} ih
jednostavno naru~uju po{tom, ili preko
satelitskih i kablovskih televizijskih programa. Dakle, nema tu standarda zajednice, sve se odigrava u privatnosti domova. Iako je te{ko odbraniti stvaraoce
ovakvih filmova, ipak }e biti veoma te{ko
optu`iti ih. Jer, rije~ je o veoma li~nim
stvarima i o li~nim stavovima. Ono {to je
za mene eroti~no, za nekog mo`e biti
~ista pornografija.

ANTONIONI JE
FILMSKI D@IN
Kako i kada Vam se javila ideja za
filmsku pri~u u omnibusu Eros, koji ste
uradili zajedno sa Michelangelom Antonionijem i Vong Kar-vvajiem?
Nisam imao predstavu {ta }e druga
dvojica autora raditi, jer nismo imali
me|usobni kontakt. Najve}i problem je
bio kada su mi producenti rekli da mogu
da uradim {ta ho}u i kako ho}u na temu
erotike. Zato sam dugo lutao. Prvo sam
imao ideju da na~inim sportski film, o
atletici koju smatram veoma eroti~nom,
ali mi je bilo te{ko da prona|em pri~u.
Onda sam se dosjetio da }e moj film biti
sredi{nji i da }e vjerovatno i Vong Karvaji i Antonioni snimiti ne{to veoma
ozbiljno. I otuda se rodila ideja da moj dio

(1995.); Schizopolis (1996.); Out of Sight


(1998., 2 nominacije za Oskara); The Limey
(1999.); Erin Brokovich (2000., 5 nominacija i Oskar za najbolju glumicu); Traffic
(2001., Oscar za re`iju); Oceanovih
jedanaest (2001.); Full Frontal (2002.);
Solaris (2002.) i Oceanovih dvanaest
(2004.). Ove godine bi se trebao pojaviti
Soderberghov film Che, biografska pri~a o
`ivotu Che Guevare, sa Beniciom del
Torom i Javierom Bardemom u glavnim
ulogama.

omnibusa bude ne{to smije{no, uvrnuta


komedija.
Ipak, u Va{em filmu najeroti~nija je
fotografija, pa i kolorit koji se kre}e od
vizantijsko plavog do sepije?
Boje su u ovom slu~aju takve da bi
jasno odvojile san od jave, ali i da bi vas
dovele u zabludu {ta je zaista san, a {ta
java...
Kada ste spomenuti omnibus vidjeli
u cijelosti, da li ste imali utisak da
razli~ite kulture razli~ito do`ivljavaju tjelesnu ljubav?
^udno, istovremeno i o~ekivano od
kultura koje su druga~ije od moje.
Kineska i italijanska, te ameri~ka u sredini. Vong Kar-vajiev dio je ono {to se naziva pravi Vong Kar-vaji, a Michelangelo
Antonioni, taj filmski d`in, sa dva duga
kadra je tako italijanski. Veoma je zanimljivo vidjeti ih zajedno, pogotovo
Antonionija, ~iji su filmovi bili neki od
prvih koje sam kao dijete gledao dive}i se
rediteljskoj mo}i i kontroli. Vong Kar-vaji
je primjer kako se filmom mo`e osvojiti
svijet, zanimljiv, detaljan, precizan i sa
kamerom i sa glumcima, muzikom.
U kineskoj i italijanskoj pri~i postoji strast, gdje je ona u Va{em filmu?
Stvar intime, druga~ijeg temperamenta, mogu}e i vaspitanja, da se ekstremna
osje}anja ne pokazuju javno. Valja misliti
i o politi~koj korektnosti. U mom filmu je
bilo scena seksa, ali sam ih izbacio u
monta`i, jer scene seksa nisu smije{ne.
Mislim da su kroz cijelu istoriju pokretnih
slika filmske pri~e bile ispisivane tako {to
im je centralni pokreta~ bila seksualnost
ili poku{aj da se doku~i kako je kontrolisati.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

HITLER IZ NA[EG SOKAKA


KAKO PREPOZNATI FA[ISTU

d kad znam za sebe kraj mene `ivi


neki kom{ija-fa{ista, ~ovjek u ranoj
starosti koji je ~itavog `ivota, istrajno
i nepogrje{ivo, bio navija~ totalitarnih i zlo~ina~kih ideologija.
Vjerujem da je svako od nas u kom{iluku imao
takve ljude. Njemu je uvijek bilo malo komunizma; ~vrsta ruka bi, tako je mislio, rije{ila sve
devijacije socijalisti~kog samoupravljanja.
Kada je trebalo, podr`ao je Staljina, sve u `elji
da se teror pro{iri i na njegovu zemlju. Htio je
Gulage svud po Jugoslaviji, zavr{io je na
Golom otoku. U godinama koje }e do}i mo}i }e
do mile volje da se `ali kako ga je pogodila
stra{na nepravda: jer on, kada je vapio za
Staljinizmom, nije mislio ni{ta lo{e samo da
izdajnici dobiju zaslu`enu kaznu.
Gdje god su u{le ruske trupe, tamo je bilo
njegovo srce. Kada je pao Berlinski zid, on je
jo{ uvijek sanjao ruske tenkove kako spasonosno kao ameri~ka konjica jure ka Isto~noj
Njema~koj, da je spase od ujedinjenja, prosperiteta i demokratije. Nedugo potom on je u
Slobodanu Milo{evi}u prepoznao sve osobine
koje su nedostajale drugim liderima
Milo{evi} je, naime, bio komunista sa srcem
fa{iste. On je bio Aleksandar Rankovi} sa
pozom Musolinija. Ali ga je i Milo{evi}
razo~arao: budu}i da su [e{eljevi radikali
obe}avali jo{ vi{e terora, hap{enja i ubijanja, a
budu}i da je kom{ija vjerovao da je upravo to
sveto trojstvo kojim se najbolje reguli{u
dru{tveni odnosi, on je sredinom devedesetih
podr`ao njih.
Dobro je dok o kom{iji-fa{isti govorimo u
jednini. Istinska muka nastaje onda kada shvatimo da gotovo da nemamo drugih kom{ija,
osim fa{ista. Da svuda oko nas `ive ljudi koji
ubijanje i progon vide kao jedino rje{enje svih
na{ih problema. Tokom devedesetih godina
Crna Gora bila je takva zemlja. I ako imam neki
strah, onda je to onaj da ona druga~ija nije ni
danas.
Bogdan Bogdanovi}, nekada{nji gradona~elnik Beograda, na pitanje kada }ete se vratiti
u Beograd odgovorio je sa, parafraziram: {ta
vam pada na pamet, pa znate li koliko ubica
hoda tim gradom? Taj osje}aj tjeskobe su`ivota
sa zlo~inom nu`no osje}ate i u Crnoj Gori, ukoliko pripadate onom uskom krugu ljudi koji je,
od napada na Dubrovnik, preko Bosne, Kosova,
pa sve do danas, odabrao da bude manjina,
izvan zaglu{uju}eg topota krda patriota koji
svoj destruktivni trk ne}e zavr{iti sve dok imaju

64

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Dok se mala
kolona
pribli`avala
zgradi
Skup{tine, divni
i saosje}ajni
gra|ani
Podgorice su
demonstrante
ga|ali jajima i
kamenjem.
Voza~i su, ganuti
zlo~inom, kola
usmjeravali na
{eta~e sa
transparentima,
probijaju}i
svojim vozilima
kolonu,
poku{avaju}i da
ubiju {to je vi{e
mogu}e
protestanata

Pi{e

Andrej Nikolaidis

jo{ dah `ivota, koji }e onda kada za uni{tenje


ne budu imali snage, to uni{tenje sanjati.
Nakon Srebrenice, o kojoj dr`avni mediji
tada nisu rekli ni rije~i, stotinjak gra|ana
Podgorice iza{lo je u protestnu {etnju do
Skup{tine. Me|u tim ljudima bili su Nikola i
Mirsada Spahi}, divni ljudi koji se nisu mogli
pomiriti sa tim da `ive u Crnoj Gori koja
u~estvuje u zlo~inu poput srebreni~kog. Dok
se mala kolona pribli`avala zgradi Skup{tine,
divni i saosje}ajni gra|ani Podgorice su
demonstrante ga|ali jajima i kamenjem.
Voza~i su, ganuti zlo~inom, kola usmjeravali
na {eta~e sa transparentima, probijaju}i svojim
vozilima kolonu, poku{avaju}i da ubiju {to je
vi{e mogu}e protestanata. Pravdoljubiva
crnogorska policija odbila je da zaustavi saobra}aj i osigura bezbjednost demonstranata.
Koji su do~ekali da ih, dok su pred
Parlamentom palili svije}e za pobijene u
Srebrenici, prolaznici pljuju i na njih ispaljuju
rasko{ni repertoar uvreda: od izdajnici do
jebali vas Turci.

o {to u Crnoj Gori postoje Nikola i


Mirsada Spahi} daje nadu da stvari
mogu biti druga~ije. Ali postoje i oni
koji su ih ga|ali jajima, postoje voza~i
koji bi i danas nasrtali na demonstrante. Policija je danas tu da za{titi ljude poput
Mirsade i Nikole. No dovoljna je promjena
vlasti pa da se pro{lost ponovi, kao da se ni{ta u
me|uvremenu nije desilo tako je tanka konstrukcija nove, evropske, miroljubive Crne
Gore. To je zato {to se Crna Gora nije i{~istila
od fa{izma. Nju od ispoljavanja fa{izma ~uva
\ukanovi}eva vlast. Koja ima snage i volje da
fa{izam zatvori u ku}e i umove, da ga otjera sa
ulica. Ali ne uspijeva, niti ho}e, da ga upokoji.
Tu je zato srpska opozicija, koja ~ini sve da
fa{izam o~uva. I koja ga kao isprdak, smrad koji
se {iri svud oko nje, nosi sobom gdje god krene:
od mitinga do proslava Srpske Nove godine na
ulicama Podgorice.
Na njihovim okupljanjima nekoliko mojih
kom{ija jeste, ili je bilo redovno. Jedan se,
`ure}i na [e{eljev miting u Ulcinju, sapleo o
granu, skotrljao niz ulicu i zavr{io u hitnoj
gdje su utvrdili da je slomio nogu. Kada sam
ga vidio sa {takama i u gipsu, rekao sam mu
kako je te{ko vrijeme i kako svako mora podnijeti `rtvu za srpstvo on je svoju upravo dao.
Nije shvatio da ga zajebavam, jer fa{isti nemaju smisla za humor.

Foto: REUTERS

Balkanska rapsodija

KAD DOBRE KOM[IJE MAR[IRAJU: Jedan od brojnih mitinga podr{ke ratnom zlo~incu Radovanu Karad`i}u

Iako humora nije li{ena ni pri~a o


Tomi Vampiru, sitnom, neuglednom
kom{iji koji je nadimak zaradio rade}i
u hematolo{koj ambulanti ulcinjskog
doma zdravlja. Tomo Vampir tamo i
danas uzima uzorke krvi i u epruvetama
ih nosi na analizu. Oni koji su mu povjerili svoje vene, kunu se da Tomo ima
meku ruku ni ne osjeti{ da ti zariva
iglu u tijelo. Koliko pamtim iz partizanskih filmova, meka ruka je oduvijek
vrlo cijenjena kod ~etnika. U epizodi
neke serije koje se i danas sjetim kao
ko{mara, ~etnik `rtvi ka`e da bude
mirna, jer }e je dobro zaklati, jer, nije

izdr`ao da se ne pohvali - ima meku


ruku. Tomo je nje`an ~ovjek, nije za
no` - on krv pu{ta iglom.

vaj komarac me|u ~etnicima,


nje`ni sakuplja~ tu|e krvi,
odabrao je da bude zaljubljen
u ideologiju koja krv nemilice to~i: kao i mnogo puta do
sada, ~ovjek je nedostatak hrabrosti i
snage rije{io nadomjestiti pripadno{}u
krdu. Nije bilo mitinga pod kokardama
na kojem Tomo nije bio. ^ak i kada je
valjalo i}i u Berane, Tomo je hitao cestama ka sjeveru. Sve dok na jednom

RECEPT PROTIV FA[IZMA

Nema druge: pendrek


u glavu!
Postoji samo jedan na~in borbe protiv fa{ista, a to je pendrek u glavu!
Nevolja je u tome {to se fa{ista, kao
pas, mo`e dresirati, ali ne i izmijeniti.
D`ukela }e ostati d`ukela, ma koliko ga
tukli, dresirali, hranili ili milovali. Dok

postoji batina nad njim, bi}e miran. Ali


nakon deset, nakon pedeset godina,
prvog trenutka kada osjeti da je ja~i, da
ih je vi{e, da ponovo mo`e, on }e opet
biti zvijer koju je represija dr`ala zatomljenim u njemu.

mitingu u Podgorici, u trenutku dok je


pjevao neku od rasko{nih ravnogorskih
pjesama, Tomo nije dobio pendrekom
po glavi. Policija je rasturila demontracije. Tomo je pobjegao, ne osvr}u}i
se. Usko~io je na neki teretni voz koji je
oko pono}i vozio za Bar. U Ulcinj je
stigao rano ujutro, izgubiv{i usput
cipelu i jaknu. Sutradan, ruke su mu
drhtale dok je vadio krv.
Od tada, Tomo se politikom bavi
samo amaterski. Istoriju neka kreiraju
drugi: Tomo gleda svoja posla.
Popodne {eta kroz borovu {umu i samo
kada je me|u prijateljima, siguran da
neko sa strane ne slu{a, opusti se i ka`e
poneku o politici, tek koliko da olak{a
du{u.
Zato ne idem kod Toma kada sam
bolestan: jer se fa{izam ne lije~i, nego
izumire. Generacije zara`ene fa{izmom
moraju do~ekati smrt u starosti, da bi ovaj
prostor bio doista slobodan i bezbjedan.
Ali mnogo je vjerovatniji drugi scenario:
da izumru oni drugi, oni nezara`eni.
Te{ko mi je da vjerujem u sretan
zavr{etak, jer tvrdo vjerujem da je ~ovjek
po prirodi zao. Zato je tako malo bilo onih
koji su dan nakon Srebrenice protestovali
ulicama Podgorice, a tako mnogo onih
koji su ih u mimohodu vrije|ali.
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
NURA BAZDULJ-HUBIJAR
Nevjestinski ponor

Bosanska, `enska verzija Paula


Coelha, travni~ka doktorica Nura BazduljHubijar objavila je novu zbirku pri~a
Nevjestinski ponor (Fraktura/Buybook,
Zapre{i}/Sarajevo). Cijena je 25 KM.

SIMO MRAOVI]
Gmnd

Hrvatski pjesnik poznat po kombinovanju banalnog i uzvi{enog, te infantilnog i


dubokog, boravio je na stipendiji u austrijskom gradi}u i po njemu naslovio zbirku
duhovitih pjesama Gmnd (Durieux, Zagreb,
2004.) koju je tamo napisao. Cijena je 13 KM.

D@ELALUDDIN RUMI
Mesnevija III

Tre}i tom naj~itanijeg djela islamske literature Mesnevija (Buybook,


Sarajevo, 2004.) na na{ jezik preveo je
Velid Imamovi} i time nam jo{ jednom
pribli`io slavnog sufijskog pjesnika
D`elaluddina Rumija. Cijena 32 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):


z J. K. Rowling: Harry Potter and the Half-Blood Prince (Book 6)
z Mireille Guiliano: French Women Dont Get Fat
z John Grisham: The Broker
z Amber Frey: Witness: For the Prosecution of Scott Peterson
z Dan Brown: The Da Vinci Code

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara [ahinpa{i},


Sarajevo)
z Dan Brown: An|eli i demoni (Algoritam)
z Dan Brown: Da Vin~ijev kod (Algoritam)
z Paulo Coelho: 11 minuta (V.B.Z.)
z J. R. R. Tolkien: Gospodar prstenova (Esotheria)
z Miljenko Jergovi}: In{allah Madona, in{allah (Durieux)

66

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Najve}i uspjeh u `ivotu mi je {to imam 43


godine i nisam alkoholi~ar
ELVIS J. KURTOVI], muzi~ar i knji`evnik

Roman Josipa Mlaki}a ^uvari


mostova, Hercegtisak, [iroki
Brijeg/ Split, 2004.

JAZ IZME\U
PROVINCIJE I CENTRA
Pi{e: Adisa ^e~o

Bugojanac nastanjen u Donjem Vakufu, Josip Mlaki}, u pro{loj


godini je objavio ~ak tri knjige. Nakon vrlo lo{ih pri~a Pono}no
sivo, te mnogo bolje zbirke pjesama O~i androida, Mlaki} je krajem 2004. objavio i roman ^uvari mostova i pokazao da mu pisanje ove knji`evne vrste ipak najbolje ide od ruke.
^uvari mostova prili~no su korektan krimi-roman o nestanku
starca Joze u hrvatskom selu Bukovik. Jozo je izbjeglica iz Bosne
i zajedno sa sinom, snahom i unukom u hrvatsko selo doselio je
nakon Oluje i nastanio se u napu{tenoj srpskoj ku}i. Jednoga
dana on odlazi ljekaru u obli`nji gradi}, nakon ~ega ga vi{e niko
nije vidio. Rje{avanje ovog slu~aja povjereno je policijskom
slu`beniku Filipu, koji je i sam bosanska izbjeglica. Dok radi na
slu~aju, Filip u isto vrijeme brine zbog najavljenog povratka Srba
koji }e tra`iti vra}anje svoje ku}e u kojoj on `ivi sa sinom, suprugom i ocem.
Zaplet Mlaki}evog romana u
svemu zadovoljava konvencije kriminalisti~kog `anra: zajedno sa glavnim
likom i ~italac postepeno otkriva
detalje o Jozinom `ivotu koji osvjetljavaju motive za nestanak starca.
Mlaki} od pukog `anra odmi~e utoliko
{to paralelno sa policijskom istragom
prati i porodi~ne odnose seljaka iz
Bukovika, te napetu politi~ku i socijalnu situaciju u krajevima s posebnom
dr`avnom skrbi. Gradski {minker,
detektiv Dobnik koji poma`e Filipu
oko istrage, dobar je kontrast seoskim
likovima i pokazatelj sve dubljeg jaza
izme|u provincije i centra.

U ^uvarima mostova prisutan je


Mlaki}ev nemar prema jeziku,
a uredni~ke i lektorske intervencije
su tako|er izostale
Na`alost, i u ^uvarima mostova prisutan je Mlaki}ev nemar
prema jeziku, a uredni~ke i lektorske intervencije su tako|er
izostale: autor obilno i nemotivisano koristi kolokvijalizme,
jezi~ka karakterizacija likova je povr{na (starci tako govore
malo ikavicom, malo mladala~kim gradskim slengom), a stilske
figure (uglavnom ograni~ene na epitete) i dalje su neoriginalne
i predvidive (prekrasan pogled, neobja{njiv nemir, bjesomu~na
pucnjava...).
Najve}a vrijednost ovog romana je ipak u tome {to autor u
njemu slika postratnu provinciju koja je vrlo rijetko zanimljiva (i
razumljiva) kulturnim i politi~kim elitama smje{tenim u centru.
Mlaki}evi likovi u ovom romanu suo~avaju se sa problemima
velikog dijela bh. dru{tva kao {to su siroma{tvo, spori povratak,
opasnost od skrivenog oru`ja... Sentimentalnim, ali uvjerljivim
raspletom Mlaki} je zavr{io ^uvare mostova, bosansko-hrvatski
krimi} posve}en nepopravljivim nostalgi~arima za starim krajem i
njihovom neminovnom stradanju.

Udajem se kad Laki iza|e iz zatvora


DARA BUBAMARA, pjeva~ica

U filmu Stevena Soderbergha Oceanovih


dvanaest (SAD; 2004.), koji je
nastavak filmske pri~e snimljene prije
tri godine, igraju neke od najve}ih
holivudskih zvijezda, poput Georgea
Clooneyja, Brada Pitta, Julie Roberts,
Matta Damona...

KU]NO KINO
LUIS MANDOKI
U zamci

U zamci je jedan od onih trilera koji


imaju sve preduslove da budu dobar
film. Kvalitetni glumci, solidan zaplet i
donekle dobra pri~a. Me|utim, kako to
naj~e{}e biva, rasplet je onaj faktor koji
uni{tava 99% moderne holivudske produkcije. Ni lijepa Charlize Theron i
dobra gluma Kevina Bacona nisu mogli
izvu}i posljednjih dvadeset minuta
filma.

RAZO^ARAVAJU]A
AVANTURA
Pi{e: Mirsad Kli~i}

Kada okupite gluma~ku postavu koja zajedno po filmu


zara|uje oko 100 miliona $, onda bi se reklo da imate para na
bacanje. Jer, te{ko je povjerovati da }e sve te zvijezde odraditi svoj
posao onako kako su pla}eni. Ali, ako ni{ta drugo, tolika koncentracija zvijezda na jednom mjestu }e privu}i veliki broj gledalaca
u kino. Po dana{njem uobi~ajenom holivudskom razmi{ljanju taj
cilj opravdava sredstvo. Dakle, ne bi se
trebalo za~uditi kada jedan prosje~an
blockbuster reditelj okupi veliki broj
filmskih zvijezda u svom filmu i potro{i
ogromna finansijska sredstva na njih,
jer njegov cilj i nije ni{ta drugo ve}
zaraditi novac. Ali ~udi kad to uradi
Steven Soderbergh, reditelj koji je
veoma cijenjen u kriti~arskim krugovima i reditelj koji je stvorio veliki broj
izuzetno kvalitetnih filmova. Prvi put je
to uradio prije tri godine u filmu
Oceanovih jedanaest, i rezultat nije bio
lo{. Oceanovih jedanaest je uzbudljiva

KEVIN KOSTNER
Divlja prostranstva

U propagandnom materijalu
ka`u da je film Divlja prostranstva
epska pri~a o Divljem zapadu u kojoj
~etvorica mu{karaca `ive pod vedrim
nebom putuju}i. U prijevodu to zna~i
preko dva sata dosade u kojoj se reditelj Kevin Kostner i ne trudi da nas
zadr`i uz svoj film. @ali Bo`e
Roberta Duvalla.
LUKAS MOODYSSON
Ljilja zauvijek

Ljilja zauvijek je remek djelo


{vedskog reditelja Lukasa Moodyssona, koji nam nakon odli~nog
filma Fucking ml donosi briljantnu
pri~u o trgovini ljudima i seksualnim
robovima. Sav horor i `ivotnu nepravdu na svojoj ko`i osje}a Ljilja,
djevojka iz biv{eg Sovjetskog saveza
koja ni kriva ni du`na postaje `rtva
traffickinga.

Jedini imalo zanimljiv momenat u


Oceanovih 12 jeste dio kada Julia
Roberts glumi Juliu Roberts
akciona komedija, jedan od rijetkih remakea koji je uspio da
opravda svoje postojanje. Za razliku od svoga prethodnika,
Oceanovih dvanaest je apsolutno nezanimljiva i poprili~no nejasna konstrukcija sa~injena od dramatur{ki nekompatibilnih scena.
Ako napravimo kratko pore|enje ova dva filma, ta razlika }e nam
biti jasnija. U 11 je situacija jasna, cilj je oplja~kati kasino i kompletan film je sa~injen logi~nim redoslijedom: okupiti ekipu,
manje vi{e moralno opravdati kra|u, isplanirati akciju i na kraju
izvesti je. U 12 ni{ta nije jasno. Vlasnik kasina Terry Benedict
pronalazi svih jedanaest lopova koji su ga oplja~kali i, umjesto da
ih ubije ({to mu proizilazi iz karaktera), on im daje ultimatum da
mu vrate oplja~kani novac uz kamate. A oni, umjesto da mu se
suprotstave ({to im tako|er proizilazi iz karaktera), pristaju na to
da mu vrate dug. Ono {to dalje slijedi je haos u dramatur{kom i
svakom drugom filmskom pogledu, jer se radnja skoro svakih
dvadesetak minuta poku{ava regenerirati sa nekim novim zapletom i ciljem koji treba dosti}i. Kada je gluma u pitanju, u filmu se
niko i ne trudi da glumi, jer za to jednostavno nema prostora.
Jedini imalo zanimljiv momenat u Oceanovih 12 jeste dio kada
Julia Roberts glumi Juliu Roberts. Me|utim, i tu se pojavljuje
problem. Ako Tess li~i na Juliu Roberts, kako onda Rusty ne li~i
na Brada Pitta ili Danny Ocean na Georga Clooneya? Sve u svemu
Oceanovih dvanaest je jedna razo~aravaju}a avantura, kako za njegove autore tako i za njegove konzumente. I, vjerujte nam, ne govore istinu kada ka`u: Dvanaest je novi jedanaest!

WORLD BOX OFFICE


z Meet the Fockers (Jay Roach)
z White Noise (Geoffrey Sax)
z The Aviator (Martin Scorsese)
z Lemony Snickets A Series of Unfortunate Events (Brad
Silberling)
z Fat Albert (Joel Zwick)

TOP VIDEO U BiH


z Veli~anstvena avantura Mortadela i Filemona (Javier Fesser;
Tropic)
z Kill Bill Vol. 2 (Quentin Tarantino; Tropic)
z Oni (Robert Harmon; Tropic)
z U zamci (Luis Mandoki; Blitz)
z Izravan udar (Sidney J. Furie; Tropic)
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
Pi{e: Dino Bajramovi}
U Sarajevu }e u januaru i februaru
biti odr`ana tri koncerta ~iji je cilj
pomo} `rtvama tsunamija

Ne zatvaraj o~i!
Ne zatvaraj o~i, naziv je akcije ~iji je cilj pomo} `rtvama
tsunamija u Jugoisto~noj Aziji. U sklopu akcije bi}e odr`ana tri koncerta, u organizaciji Radija Kameleon i Fondacije Radio Kameleon
Otvorena mre`a ljudskih prava i demokratije, te agencija Tempo i
Mediapress iz Sarajeva. Prvi od tri koncerta }e biti organizovan 17.
januara u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Rije~ je donatorskom koncertu Sarajevske filharmonije koji }e biti uprili~en za ~lanove diplo-

Senad Avdi} me doveo do nervnog sloma


ARDUANA PRIBINJA-KURI], TV voditeljica

GRAMMY 2005: Ovogodi{nja ceremonija dod


odr`ana 13. februara u Los Angelesu, a dan
za `ivotna d

Stepenice

POMO] @RTVAMA TSUNAMIJA: Tri donatorska


koncerta bi}e odr`ana u Sarajevu u januaru i februaru

matskog kora u Bosni i Hercegovini. Potom slijede jo{ dva koncerta


u Klubu Sloga: 29. januara }e nastupiti Skroz, Knock Out, Irina i VI,
Dblavors, Ma{a i kosti i Unplaged Plug, dok }e 5. februara svirati
Edo Maajka, Frenkie, Dubioza kolektiv, Dr. Zoo, Saga Nostra i Last
Location. Organizatori posebno navode da }e provesti {iru akciju
prikupljanja pomo}i tako {to }e otvoriti poseban `iro ra~un u banci,
te svakodnevno kroz program Radio Kameleona animirati sve
gra|ane Bosne i Hercegovine da se uklju~e u akciju pomo}i Jugoisto~noj Aziji. Namjera organizatora je, tako|er, animirati
stru~njake razli~itih profila da se pridru`e svojim kolegama iz cijelog svijeta i formiraju jedinicu pomo}i iz BiH. Cijene ulaznica za
svaki od tri koncerta su 10 i 15 KM.
Dubioza Kolektiv }e 13. januara
sudjelovati na festivalu Eurosonic
u Groningenu

Holandski aran`man
Na dan kada se ovaj broj Slobodne Bosne pojavi u prodaji, dakle
u ~etvrtak, 13. januara, grupa Dubioza Kolektiv }e svirati u holandskom Groningenu, na festivalu Eurosonic. Suorganizator Eurosonica
je Evropska unija za radiodifuziju, a organizator nastupa na{e grupe
je BH Radio 1. Festival }e trajati tri dana, a bi}e odr`an u sklopu
godi{njeg seminara muzi~ke industrije zemalja Beneluxa
Nordeslaag. Koncert Dubioze u Groningenu je zna~ajan i zbog
~injenice da Eurosonic posje}uju brojni koncertni agenti, menad`eri
i producenti, {to bi moglo rezultirati i dogovorima vezanim za plas-

68

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Pi{e: Dino Bajramovi}

Dan prije glavne ceremonije dodjele najpresti`nijeg muzi~kog


priznanja na planeti, nagrade Grammy, organizator }e dodijeliti i
tradicionalna priznanja za `ivotna dostignu}a. Izme|u ostalih,
Grammy za `ivotno djelo }e, dakle 12. februara ove godine dobiti
velikani globalne rock scene, grupa Led Zeppelin (nagradu }e
primiti gitarista Jimmy Page i pjeva~ Robert Plant), a posthumno
}e biti odlikovana i rock ikona Janis Joplin.
Pioniri hard-rocka, prva dva albuma (Led Zeppelin i Led
Zeppelin 2) objavili su 1969. godine, pod etiketom diskografske
ku}e Atlantic. Iako je, prema ocjenama relevantnih imena
ameri~ke i britanske rock kritike, prvi album Zeppelina lo{iji od tri
naredna, ipak je uvr{ten u svjetsku rock antologiju, prije svega
zahvaljuju}i pjesmama Communications Breakdown, Baby Im
Gonna Leave You i Dazed and Confused, te briljantnim Plantovim
vokalom i vrhunski odsviranim dionicama gitariste Pagea. I naredni album obilje`i}e Page i Plant, ali i bubnjar John Bonham, kao i
multiinstrumentalista John Paul Jones. Bring It On Home, Whole
Lotta Love, Ramble On nazivi su samo nekih od legendarnih
muzi~kih ostvarenja koja se nalaze na ovoj plo~i, a nakon jo{ dva
albuma, Led Zeppelin 3 i Led Zeppelin 4, sti~u kultni status.

Monografija o meni prevazi{la bi zna~aj mog osobnog


opusa i bila bi zna~ajna za bh. teatar uop}e
GRADIMIR GOJER, direktor Narodnog pozori{ta
Sarajevo

djele najpresti`nijeg muzi~kog priznanja bi}e


n ranije organizatori }e dodijeliti i nagrade
dostignu}a

e ka nebu
^injenica da su dobitnici Grammyja
za `ivotno dostignu}e samo je potvrda da su Zeppelini jedan od najve}ih
bendova u istoriji rock and rolla. Iz
njihove karijere valja izdvojiti jo{ i
albume Houses Of The Holy i
Physical Graffiti. Godine 1980.
grupa prestaje s radom nakon smrti
bubnjara Johna Bonhama. Page i
Plant snimili su 1994. album No
Quarter Unledded, te ~etiri godine
kasnije i Walking Into Clarksdale. Te
1998., brojni bosanskohercegova~ki
JEDNA I JEDINA:
fanovi Zeppelina pohrlili su na
zagreba~ki koncert Pagea i Planta U svojoj karijeri
odr`an u Domu sportova.
Janis Joplin
Janis Joplin ro|ena je 1943. objavila je tek
godine, a preminula je, uslijed predoziranja heroinom, 4. oktobra dva studijska
1970. Snimila je svega dva albuma: albuma
Cheap Thrills (1968.), te Pearl, koji
je objavljen nekoliko mjeseci nakon njene smrti. Objavljene su i
dvije kompilacije, na kojima se nalaze svi studijski snimci koje
je Janis Joplin napravila u svojoj kratkoj karijeri, ali i snimci sa
koncertnih nastupa zajedno sa Big Brother and The Holding
Companyjem. Kao i u slu~aju Led Zeppelina, zaista vam ne}e
biti te{ko, sa nekog od brojnih internet siteova, skinuti pjesmaricu Janis Joplin, ali naprosto moramo spomenuti Piece Of My
Heart, Ball and Chain, Cry Baby, Move Over, ili njenu izvedbu
antologijske Summertime, {to su samo neki od muzi~kih brojeva
zbog kojih je ve} trideset i pet godina rock ikona, jedna i jedina
Janis!

BOSNIAN RASTAFARIA: Bas gitarista


Dubioze Kolektiva
Vedran Mujagi}

man njihova dva studijska albuma na evropsko tr`i{te, kao i koncertne nastupe. Dva dana kasnije Dubioza Kolektiv }e odr`ati koncert i u Ljubljani. Ali, vratimo se jo{ nakratko Eurosonicu. Na ovom
festivalu pro{le godine je nastupila i {kotska grupa Franz Ferdinand,
koja }e, prema informacijama kojima raspola`emo, ove godine, 28.
juna, na dan atentata na ~ovjeka po kojem su dobili ime, nastupiti
u Sarajevu.
Ovogodi{nji Me|unarodni festival
Sarajevo Sarajevska zima bi}e
odr`an od 7. februara do 21. marta

Bliski, daleki susjedi


Ovogodi{nji, XXI. me|unarodni festival Sarajevo - Sarajevska
zima bi}e odr`an od 7. februara do 21. marta. Ovogodi{nji moto
Festivala je Bliski, daleki susjedi. Dakle, 21. po redu
Sarajevska zima ugosti}e umjetnike iz dvadeset i devet zemalja svijeta, a o~ekuje se da }e biti izvedeno preko devedeset
umjetni~kih programa, dok }e ~in otvaranja ove godine scenaristi~ki i idejno pripasti umjetniku Jusufu Had`ifejzovi}u.
Ovom prilikom izdvojio bih nekoliko programa: gostovanje

ROCK PLANETA

Zeppelini tri puta


me|u deset
Nakon vi{emjese~nog istra`ivanja koje je provela britanska radio
stanica Planet Rock, pjesma Led Zeppelina pod nazivom Stairway
To Heaven, koja je objavljena na albumu Led Zeppelin 4, nedavno je
progla{ena najboljom rock pjesmom svih vremena. A, ~ak tri njihove
pjesme nalaze se me|u prvih deset. Pored Stairwaya, britanski
glasa~i, o~igledno nostalgi~no naslonjeni na hard-rock, pjesmu
Whole Lotta Love svrstali su na {esto, a Rock and Roll na deseto
mjesto. Pjesma Freebird grupe Lynyrd Skynyrd na drugom je mjestu
istra`ivanja Planet Rocka, dok je na tre}em hit grupe Queen pod
nazivom Bohemian Rhapsody.

DEVEDESET UMJETNI^KIH PROGRAMA: Direktor


Sarajevske zime Ibrahim Spahi}

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
Teatra Komedija iz Zagreba s kultnom predstavom Chicago,
zatim koncert Sarajevske filharmonije, revije iranskog i
meksi~kog filma, gostovanje Slovenskog mladinskog gledali{~a iz Maribora sa predstavom Snjeguljica i sedam patuljaka, izlo`bu fotografija Narodnog muzeja Crne Gore iz
Podgorice pod nazivom U magi~nom oku princeze Ksenije, te
novi koncert operske pjeva~ice Sanele Red`epagi} u
Bo{nja~kom institutu. Ve} po tradiciji gostova}e i umjetnici iz
Egipta i Koreje, izjavio je za Slobodnu Bosnu portparol Sarajevske
zime Ivica Pjani}.
^etvrti studijski album grupe
Konvoj

Pun mjesec iznad Bosne...


^etvrti studijski album pod nazivom Pun mjesec sarajevska
grupa Konvoj objavila je pod etiketom Muzi~ke produkcije NTV
Hayat. Premda su na muzi~koj sceni prisutni jo{ od festivala Nove
nade nove snage, negdje s kraja osamdesetih, do sada su objavili
samo ~etiri albuma. Ve} nakon nekoliko preslu{avanja Punog
mjeseca sti~e se utisak da je prvijenac Konvoja koji nosi naziv Sa
vremenom i dalje na prvom mjestu u njihovoj diskografiji. Ipak, od
njihovog nastupnog albuma pro{lo je nekih sedam, osam godina, pa
se, naravno, i u pore|enju sa Punim mjesecom osje}a da su ~lanovi
Konvoja danas puno zreliji, svira~ki uigraniji, na ve}em produkcijskom nivou i neoptere}eni trendovima. Hamo Salihbegovi}, jedini
iz originalne postave Konvoja, i dalje je za{titni znak ovog benda,
vrstan gitarista i autor svih tekstova na Punom mjesecu. Negdje
po~etkom rata bendu se priklju~io i pjeva~ Ned`ad Merd`anovi},
bez kojeg je, tako|er, zvu~na slika Konvoja danas nezamisliva. Uz
ovaj dvojac, kompletan album koji je snimljen u njihovom studiju
Antika, odsvirali su jo{ i bubnjar Samir Bajraktarevi}, bas gitarista
Haris Varaji} te, kao gosti, na klavijaturama Igor ^amo i Damir
Arslanagi}, njihov biv{i basista Muamer \ozo i mnogi drugi.
Ograisana, Ratovi, Stara ljubav i Slika pjesme su koje mo`da i
mo`emo proglasiti favoritima na Punom mjesecu. Uostalom, preslu{ajte, nije ba{ vrhunsko muzi~ko ostvarenje, ali vas sigurno ne}e
opteretiti.

Da imam vlast, sebi bih obezbijedio


kvalitetnu muzi~ku karijeru
ADNAN ^AU[EVI] DADO, muzi~ar

EPOHALNA OTKRI]A: Ekipa vrhunskih nau~nik


u kojem je polo`ena mumija slavnog faraon
najsavremenije kompjuterske tehnike sa
prirodnom ili na

Otkrivanje
Tutankamono

Pi{e: Edin Avdi}

Vijest o otvaranju zlatnog sarkofaga u kojem je polo`ena


Tutankamonova mumija ovih je dana odu{evila nau~ne krugove i
znati`eljnu svjetsku javnost koju zanima `ivot na{ih dalekih predaka. Ni{ta ~udno kada se zna da je rije~ o jednoj od najve}ih misterija savremene civilizacije koja bi uskoro mogla biti, optimisti~no najavljuju nau~nici, u potpunosti razja{njena. Naime, cilj
specijalnog elektronskog istra`ivanja le{a slavnog anti~kog
vladara jeste utvrditi da li je misteriozni faraon u 20. godini umro
prirodnom ili nasilnom smr}u.
Uzbudljiva pri~a o Tutankamonu prenosila se sa koljena na
koljeno jo{ prije na{e ere, no tek je po~etkom XX. stolje}a
potvr|ena vjerodostojnost dijela te veli~anstvene storije. ^etvrtog
novembra 1922. britanski arheolog Howard Carter {okirao je
javnost saznanjem gdje se ta~no nalazi vje~no po~ivali{te mladog
egipatskog faraona Tutankamona. Za tili ~as globusom su se
po~ele {iriti glasine o smrtnoj opasnosti za svakoga ko poku{a
otkriti tajnu ~udnovatih piramida, ali pronicljivi Howard Carter
znao je da se radi o praznovjerju zatucanog puka i perfidnim
izmi{ljotinama lovaca na faraonsko zlato.

70

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Na jednom koncertu jedna djevojka me htjela poljubiti u usta.


To je uradila tako da mi je svojim zubima slomila prednji zub
TO[E PROESKI, pjeva~

ka ovih je dana ponovo otvorila zlatni sarkofag


na Tutankamona sa ciljem da se uz pomo}
azna da li je mladi egipatski kralj umro
asilnom smr}u

e misterije
ove grobnice
Nastavio je zahtjevan rad i 16. februara 1923. kro~io u tri
rasko{ne prostorije unutar kamenih zidova piramide. [est dana
zatim uz pomo} saradnika do{ao je do epohalnog otkri}a: otvorio
je od drveta i zlata prekrasni sarkofag u kojem se nalazila besmrtna mumija faraona Tutankamona. U oktobru 1925. organizovana je sve~ana ceremonija javnog predstavljanja neobi~no dobro
o~uvanog tijela anti~kog kralja ~ije je lice bilo pokriveno zlatnom
maskom, dok su zavoji koji su omotani oko le{a bili ukra{eni sa
125 filigranski ura|enih amajlija.
Za nau~nike je to bila do tada rijetko vi|ena senzacija, ali
onda{nji skromni tehnolo{ki razvoj onemogu}io je nastavak adekvatnih istra`ivanja. Godine 1968. u razotkrivanje Tutankamonove
misterije uklju~io se i FBI. Ameri~ki agenti su ponovo otvorili
sarkofag i uz pomo} radiografskog pregleda mumije zaklju~ili kako
je Tutankamon ubijen udarcem o{trog predmeta u predjelu glave.
Za zavjeru su osumnji~ili Ay Il Visira, egipatskog mo}nika koji je
nakon smrti golobradog vladara o`enio njegovu suprugu, te je slu~aj
star 3.000 godina za policiju bio definitivno zaklju~en. No, nau~nici
se nisu pomirili sa ovim jednostavnim detektivskim rje{enjem.
Decenije su prolazile u uzaludnim pokusima da bi ovih dana
uz veliku medijsku pa`nju vrhunski istra`iva~ki tim nau~nika
opet otvorio ~uveni sarkofag. Pregled Tutankamonove mumije
izvr{en je najmodernijim tomografskim skenerom, pri ~emu su
prvi put u istoriji predstavljene i digitalne snimke lica mladog
egipatskog faraona. Tako|er je utvr|eno da Tutankamonova
lobanja nije o{te}ena kako se prvobitno mislilo, odnosno da on
nije ubijen udarcem o{trog predmeta u predjelu glave kako je
to FBI-a bio konstatovao. Ipak, vi{emilenijska tajna jo{ uvijek
nije do kraja razotkrivena, iako je sasvim izvjesno da }e jedna od
najve}ih misterija savremene civilizacije uskoro biti u potpunosti razja{njena.

NEKAD I SAD
MIRALEM ZUP^EVI]
glumac, profesor na ASU u
Sarajevu i ADU u Tuzli

Godina 1978. i dvadeset i sedam godina poslije

Jedan od najzna~ajnijih bosanskohercegova~kih glumaca


Miralem Zup~evi} ro|en je u Sarajevu 1949. godine. Diplomirao je
na Odsjeku za glumu Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu u
klasi profesora Predraga Baj~eti}a. Jedan je od najtalentovanijih
studenata u istoriji beogradske FDU, te je jo{ za vrijeme studija, krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina, igrao u predstavama Jugoslovenskog dramskog pozori{ta i Ateljea 212.
Po okon~anju studija postaje ~lan Kamernog teatra 55 iz
Sarajeva, gdje je, izme|u ostalih, ostvario zapa`ene uloge u predstavama Makedonsko stanje, Divlje meso, Rucante, Tko se boji
Vird`inije Vulf, Djelidba, za koje je bio i vi{estruko nagra|ivan.
Pozori{na publika ga pamti i po ulozi u predstavi Gamlet Narodnog
pozori{ta Sarajevo. Igrao je i u TV serijama Tale (fotografija iznad
ovog teksta snimljena je 1978. godine za vrijeme snimanja ove serije) i Ko`e, u TV filmu Hasanaginica, te u dugometra`nim igranim filmovima Gazija, Splitski odred i Bulevar revolucije. Od 1992. do
1995. godine `ivio je u Skoplju, gdje je, tako|er, ostvario nekoliko
zapa`enih gluma~kih rola u tamo{njim teatrima.
Nakon rata briljantne uloge odigrao je u predstavama U Zvorniku
ja sam ostavio svoje srce, Macbeth, Pukovnik ptica, Nisam ja
Rappaport i Tvr|ava, te u filmu Remake Dine Mustafi}a. Igrao je i u
novom filmu Benjamina Filipovi}a Dobro u{timani mrtvaci, a u
decembru je zapo~eo saradnju i sa Jasminom Durakovi}em na njegovom prvijencu Krovni talas. Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli.

I[^EKUJU]I TEHNOLO[KI RAZVOJ

Rezultati DNK analize


Te{ko je vjerovati da }e nauci ikad postati poznat podatak ko su
bili Tutankamonovi roditelji. Uz pomo} savremene tehnologije to
bi se moglo saznati, ali grobnice Tutankamonovih predaka nisu
otkrivene, pa je nemogu}e izvr{iti DNK analizu, obja{njava
istaknuti egiptolog Anna Maria Donadoni Roveri nagla{avaju}i da
}e daljni tehnolo{ki razvitak omogu}iti sklapanje mozaika o porijeklu Tutankamona.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
D@ENAN HOD@I] Dr. ZO,
rap muzi~ar

Razgovarao

Dino Bajramovi}

AMELA REBAC, glavna i


odgovorna urednica radija
Studio 88 iz Mostara

VRU]E GVO@\E SE
ODMAH KUJE
Nakon {to si pobijedio na takmi~enju OBN SuperNova
Multitalents u kategoriji Pjeva~i, a sedam dana kasnije i u
superfinalu na kojem su u~estvovali svi finalisti Music
Talentsa iz 2003. godine, zna~i li to da su ispunjeni svi
uslovi da snimi{ i svoj prvi album?
Nisam ba{ siguran da su se stekli svi uslovi da snimim svoj
prvi album. Ali, imam velike mogu}nosti da to uradim onako kako
sam uvijek i planirao. Sam, vala, pa {ta bude. Sad mi je puno
lak{e da realizujem ono {to sam planirao, jer ve} imam i neke
potencijalne sponzore za snimanje albuma. Bitno mi je, tako|e,
da pored sponzora prona|em i izdava~a. Tek onda }u u}i u studio. Sve je pripremljeno, tako da }e mi trebati najvi{e trideset
dana da sve to snimim.
Da li }e TV OBN finansirati snimanje Tvog albuma?
Nagrada na takmi~enju OBN SuperNova Multitalents nije
bilo, to se i vidjelo, niti je nama, pobjednicima, i{ta obe}ano.
Zna~i, niko se od nas nije nadao, da bi se razo~arao. U jednim
novinama je objavljeno kako }e TV OBN preuzeti na sebe obavezu
snimanja mog CD-a, me|utim, do sada nisam obavio nijedan razgovor sa direktorom TV OBN-a. Od njih ni{ta ne o~ekujem, niti
sam bilo {ta tra`io. Ne smijem se zavla~iti, zato jer `elim {to prije
snimiti album. Vru}e gvo`|e se odmah kuje.
Da li }e na Tvom albumu gostovati neki od doma}ih
hip-hopera poput Ede Maajke, Frenkieja, DJ Soula...?
Edu Maajku poznajem od 2000. godine, s njim sam nastupao na nekoliko hip-hop partyja. Frenkieja i DJ Soula tako|e
poznajem nekoliko godina. Nastupa}emo zajedno 5. februara na
koncertu Ne zatvaraj o~i za pomo} `rtvama tsunamija, pa mo`da
i dogovorimo saradnju.

POLITI^ARI OD NAS
DOBIJAJU ONO [TO
ZASLU@UJU
Da li }e ove godine, kao i prethodne tri, po~etkom februara radio Studio 88 organizovati Novinarski bal, kojem prethodi
i konferencija vezana za klju~na pitanja novinarske profesije uz
sudjelovanje nekih od najzna~ajnijih novinarskih imena iz BiH,
ali i iz Hrvatske i SiCG?
Studio 88 }e i ove godine, ve} tradicionalno, ~etvrti put organizirati Novinarski bal. Termin odr`avanja pomjeren je za po~etak
mjeseca aprila. Ovaj put, osim konferencije, odnosno Okruglog stola
vezanog za klju~na pitanja novinarske profesije `elimo organizirati i
predavanja iz oblasti prodaje i marketinga u medijima. Ukoliko bude
sve kako je planirano, od ove godine radio Studio 88 dodjeljivat }e
nagradu Hercegova~ko sunce za navedene kategorije.
Koje podru~je pokriva signal radija Studio 88 i kolika je,
prema istra`ivanjima javnog mnijenja, njegova slu{anost?
Radio Studio 88 svojim signalom pokriva podru~je regije Mostar i
dolinu Neretve. Najdalje do kraja februara, signal na{eg radija doprijet }e i do slu{atelja u Stocu i dijelu isto~ne Hercegovine. Namjera
na{eg menad`menta je razbiti informativnu i marketin{ku blokadu
ovog dijela BiH. Prema posljednjim ispitivanjima slu{anosti profesionalne agencije Prism Research, radio Studio 88 je prva privatna radio stanica u regiji Mostara.
U kakvim ste danas odnosima sa ~elnim ljudima grada
Mostara, ali i uop{te sa predstavnicima politi~kih stranaka u
ovom gradu, jer ba{ i niste bili njihovi miljenici?
Demokratske promjene, ~iji smo i mi bili pokreta~i, profesionalno
izvje{tavanje i argumentirani istra`iva~ki programi doveli su Studio
88 u poziciju da se stav i programska orijentacija radija uva`ava i
po{tuje i kod politi~ara iz stranaka na vlasti. Studio 88, zapravo, nije
pretjerano omiljen ni kod jedne stranke, ali ve} su svi nau~ili da od
nas dobiju ono {to su zaslu`ili i to se ~ak i u ovakvom Mostaru
cijeni. Naravno, to ne zna~i da smo kod politi~ara omiljeni, ali to nam
i nije bio cilj. Cilj je bio postati omiljeni radio gra|ana Mostara. I mislim da smo ve}im dijelom u tome i uspjeli.

72

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

NA TELEFONSKOJ LINIJI
MIROLJUB VU^KOVI], direktor beogradskog FEST-a
a

Ovogodi{nji 33. FEST bi}e odr`an od 25. februara do 6. marta. Sa zadovoljstvom mogu re}i da }e
na FEST-u biti prikazan film Kod amid`e Idriza Pjera @alice.

AMIRA MEDUNJANIN,
pjeva~ica sevdalinki

PRVIJENAC ]U OBJAVITI
U FEBRUARU
Pjesme za svoj prvijenac snimila si jo{ prije trinaest mjeseci, me|utim, album jo{ uvijek nije objavljen...
Album }e, kona~no, biti objavljen do kraja februara ove
godine. Producent je Dragi [esti}, a izdava~ diskografska
ku}a Snail Records. A, album do sada nije objavljen zbog,
kako se to popularno ka`e, tehni~kih problema.
Mo`e{ li nas podsjetiti koje pjesme si snimila i da
li je u me|uvremenu do{lo do nekih izmjena?
Nije do{lo do izmjena, pjesme koje sam snimila u
decembru 2003. godine bi}e i objavljene na mom prvom
albumu. Dakle, dvanaest pjesama: sevdalinke, Kraj potoka
bistre vode, Da sam ptica, U |ul ba{ti, Sino} meni pro|e
a{iklija i Bogata sam imam svega, kao i Mujo |ogu po mejdanu voda koju sam snimila za album A Secret Gate Mostar
Sevdah Reuniona, a ostatak ~ine vranjanske i tradicionalne
makedonske pjesme.

BRANKO \URI], glumac i reditelj

DIRIGOVA]U VELIKIM BENDOM


U petak, 14. januara, na zagreba~koj Novoj TV
bi}e emitovana prva emisija pod nazivom Pet minuta
slave, ~iji si autor, a ve} tri mjeseca prikazuje se i serija Na{a mala klinika, koju re`ira{, a i supotpisnik si
scenarija.
Prvo }emo o Pet minuta slave. U pitanju je muzi~ki show,
a ja sam voditelj. To }e biti takmi~enje pjeva~a, sudjelova}e
javne li~nosti iz Hrvatske, a ja }u i dirigovati velikim bendom
koji }e ih pratiti. Prije nekoliko dana su ~itaoci hrvatskog
~asopisa Story Na{u malu kliniku proglasili za najbolju
doma}u seriju. Snimili smo petnaest epizoda, a potpisali smo
ugovor za snimanje jo{ jedanaest, koliko do sada i imamo
napisano. Uporedo }emo Kliniku nastaviti snimati i u Sloveniji.
Pregovara{ li sa nekom od bosanskohercegova~kih TV stanica o otkupu prava za emitovanje serijala ekranizovanih viceva o Muji i Hasi, koji si, tako|e,
re`irao?
Pregovaramo sa raznim bosanskohercegova~kim TV
stanicama, ali ~ini mi se da za sada nema pravog interesa
za emitovanje tog serijala. Razmi{ljali smo i o distribuciji
DVD-a na bh. tr`i{te. Me|utim, kao {to to kod nas obi~no
biva, ve} se pojavio pirat, pa ne znam da li se uop{te isplati
prodavati DVD izdanje u BiH.
Kada }e{ po~eti re`irati svoj drugi dugometra`ni
igrani film?
Napisao sam scenarij za film koji }e nositi naziv
Vanko{tanc. Snimanje }e po~eti u augustu.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA


QUEEN
^lanovi benda Queen
ponovo su na okupu. Na
poziv Nelsona Mandele
19. marta odr`a}e koncert u JAR-u u sklopu
programa humanitarne
akcije Borba protiv side,
a zatim }e se posvetiti
radu na novom albumu.
Mjesto pokojnog
Freddiea Mercuryja pripalo je Paulu Rodgersu.

IGGY POP
Neumorni Iggy Pop novi
}e album posvetiti svom
pro{le sedmice preminulom prijatelju i menad`eru
Dannyju Sugermanu. U
istoriji muzike pokojnik }e
ostati zapam}en i kao
zna~ajan saradnik The
Doorsa, te kao koautor
biografije o Jimu
Morrisonu.

STEVIE WONDER
Nakon deset godina Stevie Wonder objavio je novi album Time
2 Love, ali njegovom povratku obradovali su se samo wondernostalgi~ari. Dugi boravak u naftalinu od Stevie Wondera je
na~inio, slo`ni su kriti~ari, karikaturu za mladu generaciju
slu{alaca.

74

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

PHIL
COLLINS
Uvijek }u pjevati o
ljubavi, kazao je na press
konferenciji Phil Collins
najavljuju}i novi studijski projekat. Rije~ je o romanti~nim
pjesmama koje su svojevrstan
nastavak njegovog pro{le
godine objavljenog kompilacijskog albuma Love Songs.

MADONNA &
VERSACE
Zvijezda nove reklamne Versace
kampanje je Madonna: u spotu
uspje{no tuma~i lik vrijedne, elegantne i seksepilne sekretarice.
No, italijanski modni kriti~ari
cini~no konstatuju da radni~ka
klasa te{kom mukom mo`e
sebi priu{titi garderobu u vrijednosti od 5.000 eura koliko ko{ta
Versaceov ovosezonski hit komplet.

Priredio

Edin Avdi}

Bez obzira na novu te{ku nesre}u i moj osamdeseti


ro|endan nastavi}u da na sportskim takmi~enjima
vozim brze motore i bolide

PAUL NEWMAN,
ameri~ka
filmska zvijezda

MICHAEL SCHUMACHER
Automobilski as i prijatelj BiH Michael Schumacher opet se pokazao kao veliki humanista. Za u zemljotresu opusto{ene azijske dr`ave
darovao je globalno najve}i pojedina~ni prilog (10 miliona eura) i pozvao UN da prestane {krtariti kada se radi o ljudskim tragedijama.

JOHN MALKOVICH
U Be~u je u toku snimanje filma Klimt o `ivotu austrijskog slikara G.
F. Klimta. Re`iser Raul Ruiz glavnu ulogu povjerio je Johnu
Malkovichu, koji je nedavno zavr{io rad na tako|er biografskom
filmu The Libertine u kojem tuma~i lik engleskog kralja Charlesa II.

BERLINALE
Organizatori Berlinala
priredili su za 12. februar posebnu poslasticu za filmske
sladokusce. U okviru
programa
Retrospektiva bi}e
odr`ana premijera
restaurirane verzije
filmskog klasika
Oklopnja~a Potemkin
(1905.) Sergeja
Ejzen{tajna.

NASTASSJA KINSKI
Glumica Nastassja Kinski nakon snimanja drugorazrednih
filmova odlu~ila je da novi proboj u filmski vrh poku{a ostvariti
preko modne industrije. Filmska zvijezda koja se ve} dugo
nalazi u dubokoj sjeni 2005. za{titno je lice modne ku}e Max
Mara/Marina Rinaldi.

13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

DU[EVNI MILIONERI
Pi{e

Sead Fetahagi}

Ne mo`e kod nas


~ovjek sagraditi
palatu, a da mu se
ne obije o glavu;
koliko samo
Fahrudin Radon~i}
mora odgovarati na
razne bezvezne
tu`be, pola ga
nepostoje}e dr`ave
predalo sudu, a on
drugu polovicu mora
sudski goniti
76

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

aglo sam donio odluku; vi{e ne}u gajiti ambiciju da budem bogata{. Do sada sam radio
sva{ta da ostvarim taj cilj, neumorno sam
sakupljao svaku paru ne bi li se nakupila {to ve}a
hrpa, svake hefte kupovao sam loto, a nisam se
gadio ni jednog posla, te sam od zore do mrklog
mraka teglio na svom radnom mjestu. Nije mi bilo
mrsko da radim prekovremeno, pa sam kao i rudari
{to za svoju familiju moraju zaraditi {to vi{e love, pa
nose ku}i da honorarno ne{to zarade, i ja isto tako
~inio. Me|utim, naglo sam se razo~arao.
Bljesnulo mi je pred o~ima da su na{i bogatuni
stalno pod pritiskom javnosti, svako malo neka {u{a
po~ne se raspitivati odakle onome prvi zara|eni milion. Nije kao u inozemstvu, na bogatom zapadu,
gdje se niko ne petlja u milionerove pare. Ovdje svi
sumnjaju da si prevario dr`avu samo zato {to ima{
nekoliko nekretnina, a zna se da se ti objekti ne
kre}u, nisi ih mogao pro{vercovati preko granice.
Uostalom, kako }e jedan Fahrudin Radon~i} prevariti dr`avu, kad kao {to je poznato dr`ave nema,
tako pi{e u svim novinama, naro~ito u Fahrinim. Ne
mo`e kod nas ~ovjek sagraditi palatu, a da mu se
ne obije o glavu. Koliko samo Radon~i} mora odgovarati na razne bezvezne tu`be, pola ga nepostoje}e dr`ave predalo sudu, a on drugu polovicu mora
sudski goniti. Na{i su ljudi zavidni onima {to su se
najednom sjetili kako da smognu milion, {to se nisu
kao Radon~i} dosjetili odakle mogu fino uzeti.
Koliko se ~ovjek kod nas mora napeti da bi
sagradio, primjera radi, veleljepnu palatu kao {to je
Bosmal? Davno sam jednom gradio koko{injac, pa
me je muka spopala dok sam dovr{io spavaonicu za
koko{i. A {ta tek da se ka`e za bra}u [abanovi}e,
grade nam kulu usred grada, a umjesto da im zahvalimo, mi ih pitamo odakle vam lova? Nije ukusno
onoga {to te dariva pitati za pare. Neka se svako
sna|e kako umije, {iroko mu polje ministara i vlasti.

isam odustao od stvaranja milionerske karijere za{to {to su na{i ljudi zavidni, nego sam
se vi{e naljutio na narodne mase {to ne puste
na{e milionere da rade na miru. Ne mo`e had`ija,
kad je ve} po~eo, stati u nabijanju svojih d`epova,
mora u profesiji koju je odabrao i}i do kraja. Kako }e
sada oni Stani}i i Lijanovi}i stati, svejedno {to im
ho}e napakostiti s raznim potezima, kad su se
zalaufali? [to niko ne pita profesore na{eg
Univerziteta {to su razgranali svoje znanje, te
predaju na pet-{est katedri, za{to ne stanu, kome
slu`i to {to se okolo razbacuju znanjem i neznanjem? Tako isto imamo ove na{e tajkune, nisu kao
na zapadu, ali su barem na{i, pa im treba dozvoliti
da razgranaju svoju djelatnost, jesmo li se borili za
slobodno tr`i{te, za slobodu svake djelatnosti, pa i

onu {to u kratkom periodu omogu}ava stvaranje


na{ih miliona{a.
Tako|e me nervira {to su se sada razgalamili,
naro~ito folira predsjedavaju}i Adnan Terzi}, kako
}e sada praviti socijalne programe. Ba{ka {to od
toga ne}e biti ni{ta, samo }e pohapati honorare za
drljanje po papiru, ali odakle im uop{te takva ideja?
Je li se iko sjetio da napravi programe za na{e
bogata{e, da mogu s mirom nastaviti zgrtanje love,
program po kome ih niko ne}e zajebavati? Pa i oni
su ljudska bi}a, mora se neko i o njima institucionalno brinuti! Neka se zamisle ovi {to upravljaju
zemljom, {ta se mo`e desiti ako na{i milioneri stupe
u {trajk? Ma kakvi radnici, ko jo{ u liberalnoj
ekonomiji o njima misli!
A onda me je dotuklo ovo sa cunamijem.
Naravno da potrese takva ljudska tragedija, ali
mene je u ovom slu~aju iznerviralo {to obi~an
gra|anin zapr|iva doniraju}i unesre}enima marku,
dvije, a onda pitaju koliko su na{i milioneri polo`ili?
Ma {to taj svijet vazda zagleda u tu|i d`ep? Mo`da
su na{i tajkuni anonimno dali sve od sebe za
nastradale u jugoisto~noj Aziji. [ta mi znamo,
mo`da je Hasan ^engi} darovao pola svog aerodroma, kako bi slijetali avioni koji nose pomo}
stanovnicima Indonezije. Uostalom, kad bi milioneri
tako svaki ~as dijelili lovu, brzo bi se njihova hrpa
smanjila. Ne treba na{e porediti sa [umaherom,
on je samim tim {to je voza~ Formule 1 otka~en.

onda s tim milionerima mo`e svako kod nas


prati usta. Onaj neki, sram ga bilo, napisao kako
je Adil Zulfikarpa{i} sa svojom galerijom slika
u~estvovao u jednonacionalnoj prezentaciji be-ha
umjetnosti u Turskoj. Morao je protiv tog objeda di}i
glas vrli Mevludin Ekme~i}, jer njegovog gazdu
nazvati jednonacionalnim, kad se zna da je Adil beg
uvijek bio za multietni~nost. Znamo da je uva`eni
bogata{ sa Alijom Izetbegovi}em osnovao multietni~ku stranku SDA, pa kad se poinatio, osnovao
drugu multietni~ku stranku Muslimansku bo{nja~ku
organizaciju. Taj poznati zaljubljenik u multietni~ku
Bosnu i Hercegovinu davno je osnovao Bosanski
institut, pardon Bo{nja~ki. Pa ko god ho}e od inovjeraca da pri|e Adil-begu Zulfikarpa{i}u bujrum.
Vidite kako se blate na{i milioneri. A oni su
{iroke ruke pomagali na{u kulturu, samo neka je
muslimanska. To {to je biv{i partizan izdao svoje
drugove i utekao preko granice, to se nikoga ne ti~e.
I da nisam vi{e nikada ~uo da neko postavlja primjedbu na djelo i `ivot na{eg Adil-bega, eno vam politi~ara, posebno onih iz multietni~kih stranaka, pa
se na njih istresajte! Ne dirajte na{e bogata{e!
Mo`da nekome i udijele koju paru ako nas strefi
zemljotres!

SB NA IZBORIMA U PALESTINI
Nastavak s 47. stranice

Mahmud Abas jo{ ju~er. Ju~er ga je


nazvao i izraleski premijer Ariel Sharon
kako bi mu ~estitao na pobjedi. Ovo je
bio prvi kontakt na najvi{em nivou
izme|u dvije strane u posljednjih nekoliko godina. Gospodin Abas i gospodin
Sharon su razgovarali o tome kako
ponovo pokrenuti mirovne pregovore i
organizovati sastanak izme|u njih dvojice, koji bi trebao da se dogodi u narednih nekoliko dana, rekao je novinarima
glasnogovornik Mahmuda Abasa Maher
Shalabi. Iz [aronovog ureda su rekli da
je on pozvao Abasa kako bi mu ~estitao
i da mu po`eli uspjeh. Potvrdili su
mogu}nost skorog susreta. No danas se
situacija malo promijenila.
Osnovno pitanje je sastanak dvojice lidera, ka`e nam Abu Nasar. To
se mora desiti. Palestinskoj strani je
jako bitno da se dobro pripremi taj susret jer to ne smije biti samo prilika za
slikanje nego po~etak jednog procesa.
Da bi se proces pokrenuo, Izraelci
o~ekuju okon~anje napada sa palestinske strane. Abu Mazen je obe}ao da
}e u~initi sve da stavi pod kontrolu sve
naoru`ane snage, ali niko ne zna koliko
ih zapravo ima. Posljednji kontakt
izme|u dvije strane bio je nekoliko
mjeseci nakon po~etka druge intifade u
septembru 2000. godine. Sharon se sa
Abu Mazenom nakratko sreo i 2003.
dok je ovaj obavljao funkciju palestinskog premijera.
Sa Arafatom Sharon nije htio razgovarati smatraju}i ga glavnom preprekom
za mir. Taj prvi sastanak je jako
va`an, rekao je izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom. On mora
biti dobro pripremljen i rezultat mora
biti pozitivan Palestinci sada o~ekuju
od Izraela da im obezbijedi ve}u slobodu kretanja, skinu kontrolne ta~ke, oslobode zatvorenike i daju garancije za
prekid vojnih operacija. Abu Mazen }e
u~initi sve {to je obe}ao. Po~et }e pregovore sa frakcijama unutar palestinskih
snaga o prekidu nasilja. Ali samo ako
Izrael da garancije da }e obustaviti
napade i ispuniti na{e uslove. Bez toga
on ne}e ulaziti u sukobe sa
Palestincima, ka`e nam Abu Nasar. Za
razliku od Levija on jeste optimisti~an.
Sa Abu Mazenom mislim da mo`e
krenuti nabolje. On je po{ten, ozbiljan i
pametan ~ovjek i ne pla{im se njegovih
poteza. Mene pla{i Sharon. Ne vjerujem
mu. Sada ima problema sa podr{kom u
svojoj vladi i parlamentu i to mu mo`e
biti opravdanje da ne{to ne uradi. Ali,
ako on to `eli, on mo`e sve uraditi,
smatra Wabi Abu Nasar. Abu Mazen je

~ovjek kojeg podr`avaju Izraelci,


Amerikanci, Evropska unija i Fatah, {to
je u ovom slu~aju i najva`nije. ^estitam mu na pobjedi i nadam se da }emo
se uskoro sresti, poru~io je dan nakon
izbora ameri~ki predsjednik George W.
Bush. Amerika je spremna da pomogne palestinskom narodu da ostvare
svoje ciljeve. Novi palestinski predsjednik i njegov kabinet suo~eni su sa
te{kim zadacima uklju~uju}i borbu protiv terorizma, korupcije, zatim pokretanje reformi i o`ivljavanje demokratskih institucija koje }e pomo}i
obnovi palestinske ekonomije, kazao
je ameri~ki predsjednik.
Za sada je javnu podr{ku Abu Mazenu izrazio i Hamas, koji je bojkotovao izbore jer oni vjeruju da samo oru`ana borba mo`e dovesti do ostvaranje
kona~nog cilja, palestinske dr`ave.
^estitamo Abu Mazenu. Po{tujemo
volju palestinskog naroda, poru~io je
{eik Hasan Jusuf iz Hamasa.
No, ono {to se de{ava nakon okon~anja izbora stavlja u sumnju ove njegove rije~i. Mnogi se pla{e da bi zbog
dana{njeg ubistva dvojice lidera Hamasa i verbalna podr{ka Abu Mazenu
mogla prestati.

I POSLIJE ARAFATA ARAFAT


Abu Mazen je obe}ao i da ne}e
skretati sa puta koji je zacrtao Jasar
Arafat. Jako je zanimljivo da je Abu
Mazen u svojoj kampanji koristio lik i
djelo Jasera Arafata kao najja~i adut.
Na skoro svim predizbornim posterima
je on fotografisan sa Arafatom. Tokom
predizborne kampanje stalno je nosio,
istina tek oko vrata, crno-bijelu maramu koja je bila za{titni znak Jasera
Arafata godinama, a na skupovima je
obavezno spominjao njegovo ime kao
zvijezdu vodilju u politi~koj karijeri. To
mu je donijelo glasove, ali nije to sve
{to mu je potrebno. Iako mnogi ovdje
vjeruju da je ozbiljan kada najavljuje da
}e se anga`ovati na uspostavi mira,
ipak puno je onih koji }e re}i da se
pla{e da to ne}e trajati dugo. S jedne
strane predvi|aju mu brzi kraj, ili ~ak
likvidaciju. S druge strane predvi|aju
da }e ga Izrael brzo proglasiti preprekom na putu za mir {to je bio i
Arafat. Inauguracija novog predsjednika ve} tri puta ove sedmice je pomjerana uz razli~ita obrazlo`enja Novi
sukobi mogu jo{ jednom pomjeriti
inauguraciju koja je najavljena za ovu
subotu. Kada }e biti susret izme|u
Sharona i Abu Mazena jo{ je neizvjesno kao {to su neizvjesne i sve druge
najva`nije stvari na Bliskom istoku.

Reagiranja
Mirjana Filk Uredni{tvu

Predivna i
potresna pri~a o
konjima sa Cincara
(Jedinstvena ergela koja
nestaje u kobasicama,
SB br. 425)

Toliko sam odu{evljena va{om reporta`om o poludivljim konjima sa planine


Cincar da vam se moram zahvaliti na jednom ovakvom nesvakida{njem lijepom
ugo|aju koji ste nam priu{tili. Moram
priznati da ste mi natjerali suze na o~i.
Zahvaljujem i na prekrasnim, majstorskim
fotografijama Marija Ili~i}a. Pa taj konjpredvodnik, na prvoj strani reporta`e, je
ukras koji nam je samo Svevi{nji mogao
podariti. Ima li ljep{e `ivotinje na svijetu?
Nema! Pa zar ima jo{ neko ko ga mo`e
ubiti iz bilo kakvog koristoljublja?!
Gospodinu Bo{ku Mihaljevi}u, kojeg
nazivate {apta~ konjima, `elim dobro
zdravlje i dug `ivot, da im tako plemenito
i sa puno ljubavi pru`a smrznuti komad
kruha i sa~uva nam taj dar Bo`iji.
Mirjana Filk,
Sarajevo
*

Samira LindovKerleta Uredni{tvu

I ja sam otjerana
na ulicu
*[pijuni na ulici, SB br. 425)

Ovim putem demantujem navode iz


teksta koji se odnosi na mene, objavljeni u
va{oj reviji 06.01.2005. na strani 20 gdje,
izme|u ostalog navodite, da sam zajedno
sa suprugom Kerleta Mi{om, anga`ovana u
OSA BiH Sektor Sarajevo kao neta~ne
navode. Naime, ja sam dana 31.12.2004.g.
nakon dvadeset godina efektivnog radnog
sta`a provedenog u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH (ranije SDB, AID i
FOSS), Rje{enjem broj 01.5776/216 od
29.12.2004. godine dobila otkaz. Otkaz mi
je uru~en iako sam zadovoljavala sve
uslove ostanka na pojedinim radnim mjestima u Agenciji predvi|enim Zakonom o
OSA BiH, Zakonom o radu u institucijama
BiH i Kriterijima provjere donesene od
strane Vije}a ministara, kao i Pravilnikom
o unutra{njem ustrojstvu Agencije.
Samira Lindov-K
Kerleta , Sarajevo
13. 1. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

Raiffeisen bank
Danijela Ozme 3
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 44 02 72,
44 29 64, 21 49 00
Fax: +387 33 21 38 51
E-mail: RBBHINFO@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
www.raiffeisenbank.ba

Po{tovani ~itaoci,
Pozivamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12
mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3,
Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE RZBABA2S, s
naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da
po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o.
Slobodna Bosna
^ekalu{a ~ikma 6
71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 140 EUR
Polugodi{nja: 70 EUR

78

SLOBODNA BOSNA 13. 1. 2005.

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 240 USD


(avio po{ta)
Polugodi{nja: 120 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja 360 USD
(avio po{ta)
Polugodi{nja: 180 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

POSEBNA CIJENA PRETPLATE


ZA NJEMA^KU!
Godi{nja pretplata za ~itaoce u
Njema~koj iznosi 100 EUR!
Informacije: Tel. ++6152 / 977-516
Fax ++ 6152/ 177-980
Post fah 1770, 64507 GROSS GERAU
Deutschland