You are on page 1of 80

NOVI DOKAZI O BLA[KI]U ISTINA O IVICI RAJI]U

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR


NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Bosna u pet regija


bez entiteta

Nova BiH

BANJA LUKA

TUZLA
ZENICA
SARAJEVO

MOSTAR

EVROPSKA
ISPRAVKA DAYTONA
EKSKLUZIVNO LUCIANO BENETTON

ZA[TO
VOLIM
BiH

BESPLATAN
TV PRILOG

Sadr`aj

435
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Adisa ^E^O

EVROPA REVIDIRA
DAYTON: Umjesto
dva entiteta, pet
ekonomsko-regionalnih cjelina

Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003


e-mail: sl.bos@bih.net.ba

14 ZLO^INAC
NA SLOBODI
Novi dokazi o
odgovornosti Tihomira
Bla{ki}a
SB je prije mjesec dana objavila do
sada nepoznate dokumente koji nedvosmisleno ukazuju na zapovjednu i svaku
drugu odgovornost TIHOMIRA
BLA[KI]A za zlo~ine koje su potrojbe
pod njegovom kontrolom po~inile u
AHMI]IMA, ali i drugim dijelovima
sredi{nje Bosne; na{ list do{ao je do
novih jo{ vjerodostojnijih i nepobitnijih
dokumenata koji dokazuju da je general
Bla{ki} u potpunosti kontrolirao postrojbe na ~ijem je ~elu bio

22 EKSKLUZIVNO
BiH za 21. stolje}e

Pro{le nedjelje je Evropska unija


putem nezavisne Venecijanske grupe
napokon ponudila vlastito rje{enje za
izlaz iz, ~inilo se, bezizlazne situacije
u kojoj se na{la Bosna i Hercegovina;
SB prva objavljuje BRISELSKU
viziju budu}nosti BiH kao alternativu
za DEJTONSKI koncept na{e zemlje

28 SLU^AJ POGORELICA
Pojedina~ni eksces ili
dr`avni terorizam

Po~etkom ovog mjeseca Federalno


tu`iteljstvo podiglo je optu`nicu protiv
petorice nekada{njih visokih policijskoobavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnika
umije{anih u slu~aj formiranja
(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici
koji su optu`eni za pripremanje atentata
na FIKRETA ABDI]A

36 UNITED COLORS
OF BENETTON
Luciano Benetton, modni
genije
LUCIANO BENETTON, vlasnik jedne
od vode}ih svjetskih modnih ku}a i
ko{arka{kog kluba Benetton, u
ekskluzivnom razgovoru za SLOBODNU
BOSNU govorio je o razlozima zbog
kojih je tokom rata otvorio svoju prodavnicu u opsjednutom Sarajevu i
ekonomskim perspektivama BiH,
poslovnoj saradnji sa ~uvenim fotografom
OLIVIEROM TOSCANIJEM i ameri~koj
intervenciji protiv diktatorskog re`ima
SADAMA HUSEINA, te o svom
interesovanju za azijsko privredno tr`i{te

No}as spaljujemo iluzije

ARMIJSKI ZLO^
Jesu li mud`ahedini i Sefer

Pi{e

Senad Avdi}

Prema pouzdanim
informacijama, do
okon~anja dokaznog
postupka u su|enju
Halilovi}u Tu`iteljstvo
}e izvesti 40-ak
svjedoka i svi su oni, od
prvog do zadnjeg,
Bo{njaci! Stoga je
uputno odmah odbaciti
tvrdnje kako se
su|enjem Halilovi}u
(i ostalim oficirima
Armije BiH,
naravno) `eli
izjedna~iti `rtva
s agresorom
i obratno
4

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

ve dok se u ha{koj pritvorskoj jedinici Scheveningen ne pojave


Ratko Mladi}, s jedne, i Ante
Gotovina, s neke druge strane, realno je govoriti kako je Carla del
Ponte svojim dosada{njim optu`nicama od
svih vojski koje su ratovale proteklu deceniju i najgrublje i najdublje zahvatila Armiju
BiH!? U Haagu se trenuta~no sudi generalu
Seferu Halilovi}u, bez sumnje osniva~u
bosanskohercegova~kog oru`anog otpora i
prvom ~ovjeku Armije BiH u periodu maj
1992. - juni 1993.
Prije 15-ak dana Halilovi}u se u ha{kom
zatvoru priklju~io i njegov nasljednik na
~elnoj armijskoj funkciji, ratni i poslijeratni
prvi ~ovjek Armije BiH Rasim Deli}.
Istodobno traje u Haagu su|enje i generalu
Enveru Had`ihasanovi}u, ~ija je posljednja
du`nost u Armiji BiH bila na~elnik General{taba, {to }e re}i drugi ~ovjek u vojnoj
hijerarhiji.
Dakako, besprizorno bi bilo minimizirati, odnosno pojeftiniti vojnu ulogu brigadira Amira Kubure i Nasera Ori}a, kojima se
tako|er sudi u Haagu, ali njihovo uklju~ivanje u ovu pri~u ne}e nam pomo}i oko
zaklju~ka od kojeg smo krenuli i do kojeg
}emo sasvim sigurno i do}i: zaklju~ka,
dakle, da je vrh bilo koje od ratuju}ih vojski
Tu`iteljstvo u Haagu uspjelo osigurati samo
na Armiji BiH.
Ta je ~injenica krajnje zahvalna materija za razli~ite vrste, uglavnom lukrativnih interpretacija i manipulacija. Nad
njom se mo`e do bola efektno lamentirati;
ona je sjajan predlo`ak kojim }e se
obja{njavati ukletost bo{nja{kog otpora u
{koli za pa~i}e male. Ruku na srce, od
tog {tofa, odnosno iz fakta da u Haagu nije
Ratko Mladi} a jeste Rasim Deli}, mo`e se
skrojiti puno razli~itih odijela! Od kojih je,
jasno, svako nacionalisti~kim dizajnom
osmi{ljeno.
Zamke za kolektivno raspirivanje svijesti, koja se na ovim premisama formira,
onomad je poku{ala demontirati glavna
tu`iteljica Carla del Ponte prispomenv{i
ovda{njim obna{ateljima vlasti: Svaki
zlo~in, ma iz koje pozicije dolazio, s agresorske ili odbrambene, predmet je na{eg
interesa! Zlo~in je zlo~in i ne `eli se prema
njemu uspostaviti diferenciran pristup; ne}e
biti privilegiranih zlo~inaca - svi su zlo~inci
u pravnoj proceduri ista govna.
Stoga svako onaj ko `eli biti odgovoran
treba, odnosno mora prestati sa generiranjem sumnji, produciranjem osuda i podgri-

javanjem pateti~nih fraza o tome kako je


Haag izjedna~io `rtvu i zlo~ince. Umjesto
toga, neuporedivo je produktivnije pljunuti
istinu u o~i i suo~iti se s onim {to se de{ava
unutar sudskog enterijera u Haagu.
@ele}i biti odgovorni, ignoriraju}i
formu koja }e nas kad-tad uvu}i u jalovu
privatnu optiku, zadr`at }emo se na
su|enju prvom komandantu Armije BiH
Seferu Halilovi}u. Su|enje nekada{njem
majoru JNA i generalu Armije BiH po~elo je prije dva mjeseca i iz dosada{njeg
toka su|enja mogu}e je i{~itati dvije-tri
krupne stvari. Prva je ta da se Halilovi}
tereti za zlo~ine koji su se uistinu desili
(vi{e od 60 mrtvih glava u Grabovici i
Uzdolu). Drugo, u dosada{njem toku
Tu`iteljstvo je izvelo desetak svjedoka
optu`be; svi dosada{nji svjedoci protiv
Halilovi}a su listom Bo{njaci - pripadnici
razli~itih vojski kojima je Halilovi}
zapovijedao dok mu je to bilo omogu}eno. Dakle, nije Haag taj koji izjedna~ava krivicu zara}enih strana; o Halilovi}evoj odgovornosti do sada su svjedo~ili isklju~ivo njegovi biv{i podre|eni
sa razli~itih razina vojne vlasti i oni mu
mahom na teret stavljaju grozne optu`be.

rema pouzdanim informacijama,


do okon~anja dokaznog postupka u
su|enju Halilovi}u Tu`iteljstvo }e
izvesti 40-ak svjedoka i svi su oni,
od prvog do zadnjeg, Bo{njaci!
Stoga je uputno odmah odbaciti tvrdnje kako
se su|enjem Halilovi}u (i ostalim oficirima
Armije BiH, naravno) `eli izjedna~iti `rtva
s agresorom i obratno.
Da bi se izbjegla ta vrsta stupice, a u
osnovi nacionalisti~ke simplifikacije, ponavljam, valja se baviti su{tinom, u
konkretnom slu~aju predmetom samim.
To, dodu{e, jeste (krajnje dobro pla}en)
posao Halilovi}evih odvjetnika, ali javnost
koja `eli arbitrirati u toj stvari tako|er mora
biti anga`irana da bi uop}e stekla legitimitet da o tome govori. Ipak se mora
pone{to znati o ne~em da bi se o tom
ne~em iznosili sudovi!
Ta ista javnost, koja brunda zbog
uravnilovke Carle del Ponte, propustila je
primiti k znanju jednu u`asnu la` koja je u
sudnici izre~ena na ra~un generala Halilovi}a: da je konce pobune u no}i 2/3. jula
1993., a koju su na ulicama Sarajeva kabadahijski demonstrirali odmetnuti komandanti Mu{an Topalovi} i Ramiz Delali}, iz
sjene povla~io Halilovi}; `eli se re}i, a to

INI
r jedini krivci?
je potvrdio i jedan svjedok u Haagu, kako je
pobuna pripremljena kako bi se sprije~io
dolazak Rasima Deli}a na ~elno mjesto u
Armiji.
Ka`imo odmah: posrijedi je bezo~na la`
i svako ko i{ta zna o zbivanjima u Sarajevu
iz tog perioda (ljeto 93.) obavezan je to re}i!
Topalovi} i Delali} su svoju vojsku poslali
na ulicu iz potpuno razli~itih razloga i motiva: pobuna je okon~ana u Domu Armije BiH
kada su im predsjednik dr`ave i komandant
Armije, Alija Izetbegovi} i Rasim Deli},
obe}ali da }e KOS-ovac Fikret Muslimovi}
biti smijenjen sa ~elnog mjesta u bezbjednosti Armije!
Kakve veze s tim ima Sefer Halilovi}?!

ikakve, naravno, ako cijeli proces


ne nastavimo dalje logi~ki i strukturalno pratiti. ^etrdesetak svjedoka optu`be, me|u kojima je i
ratni {ef bezbjednosti Jusuf Ja{arevi}, nastoji tokom su|enja Halilovi}u
dokazati da je Halilovi} u opkoljenom Sarajevu jedini imao kontrolu nad oku`enim, odmetnutim jedinicama (]elo-Caco)
pa ih je poslije svojim autoritetom poveo u
Hercegovinu gdje su pripadnici tih jedinica
napravili pokolj nad Hrvatima. Ergo,
Grabovica i Uzdol nisu eksces neko logi~an produkt Seferovog djelovanja i kontinuitet u njegovom dvostrukom zapovjednom lancu!
I tako bi se stvar krajnje pojednostavila: zlo~ine koje je po~inila Armija BiH
mogu}e je svrstati u dvije tematske
grupe: prva, zlo~ini u srednjoj Bosni koji
se plebiscitarno stavljaju na du{u virtualnim mud`ahedinima i, druga (Sarajevo,
Grabovica), zlo~ini {to su ih po~inile
odmetnute jedinice koje su samo Sefera
Halilovi}a dr`ale za autoritet.
To naprosto nije ta~no, to je, zapravo,
potpuna la`, ako ni zbog ~ega drugog onda
zato {to odmetnute jedinice nisu ni{ta manje
bile odmetnute od Halilovi}a nego {to su
bile od Alije Izetbegovi}a i njegovog porodi~no-strana~kog {taba!
Dakle, nije problem kakvu }e istinu
Haag napisati o Bo{njacima - kvaka je u
tome kakvu }e istinu Bo{njaci, kao optu`eni
ili kao svjedoci, sami o sebi ispisati. A njihovoj politi~ko-sigurnosnoj eliti uho bi
najvi{e voljelo kada bi se armijski zlo~ini
adresirali samo na mud`ahedine i odmetnute brigade koje su uva`avale autoritet
Sefera Halilovi}a.
Ne}e i}i! Zacijelo ne}e i}i!

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 10. MART
U listu godine, tamo neke godine, OSLOBO\ENJU, objavljen korektan izvje{taj o skupu NEOFA[ISTA U ZENICI. Samo je mali zajeb u tom
{to nije bio posrijedi skup neofa{ista nego antifa{ista. Neko ko je pisao
i redigirao ~lanak vodio se formalnom logikom prema kojoj su neofa{isti
oni koji su rekli ne fa{istima! A {ta je tu stra{no; mislim u tom neznanju?! Slu{ao sam jednu gospoju koja ka`e da joj je najvi{e `ao `rtava
iz sekundarnih masovnih grobnica. To su ti oni, sine moj, koji su
poubijani u sekundi, objasnila mi je.
PETAK, 11. MART
Kolega iz Beograda do{ao pa me poljubi tri puta, ne zato da bi
mi stavio do znanja da je Srbin (jer ja to znam), ve} eto tako, po inerciji. Pa se sjetih drevne ovda{nje mudrosti: Srbi se ljube tri puta,
Hrvati dva puta a Bo{njaci sve dok ne do`ive orgazam!
SUBOTA, 12. MART
Veli~anstveni srpski intelektualac IVAN ^OLOVI] davno nekad napisao
epohalnu knjigu Divlja knji`evnost. Tokom rata je taj svoj rad dopunjavao
novom gra|om, ali su duh i su{tina knjige ostali isti, samo malo osvje`eni.
^olovi} me prije dvije decenije pitao postoji li u BiH ogranak takozvane divlje
knji`evnosti s groblja a ja mu rekao da ne postoji. Danas na sahrani gledam
spomenik kojem je nakon rata izvjesnom Bo{njaku podigla o`alo{}ena porodica: Rahmetlija na spomeniku, ispred njega hastal, na hastalu malo meze i
vjedorodostojno ucrtana limenka La{kog piva!? Isto ve~e KK Bosna dobila u Sloveniji KK La{ko. Bolje divlja nego divlja~ka knji`evnost. Ili knji`evnost na divljaka!
NEDJELJA, 13. MARTA
TINKA MILINOVI] nije pobijedila na Evroviziji i to mi se ne ~ini dobrom
informacijom. Samo je gora informacija ta {to Tinkinu ljutnju koriste bo{nja~ki
fanatici da bi se obra~unali sa hrvatskom invazijom oli~enom u dvije-tri simpati~ne i drage curice iz ^apljine koje }e (FEMINNEM) predstavljati BiH na tom
smije{nom sajmu muzike u Ukrajini. Ima li iko dovoljno hrabrosti da ka`e: Djeco
draga, ^apljina je u BiH!
PONEDJELJAK, 14. MARTA
ADNAN TERZI], dr`avni premijer, primio jednog od najbogatijih ljudi
na svijetu, italijanskog modnog maga Benettona u Avazovim tornjevima.
Sad valja o~ekivati da Paravac primi gospodina Vartexa u zgradi
Nezavisnih novina, a Dragan ^ovi} uprili~i susret sa modnim revolucionarom Kluzom u Ve~ernjem listu.
UTORAK, 15 MARTA
FAHRUDIN \APO, glavni urednik Dnevnog avaza, ka`e na BHT1 da je jedan od
najte`ih udara na Avaz bio upad finansijske policije u tu firmu 1999. godine o
~emu se izjasnio i ameri~ki State Department. Kad se u \apin ko{mar la`i unese
malo ~injenica, vidjet }e se kako tu samo dvije stvari ne {timaju: nije ta~na godina
i nije finansijska nego poreska inspekcija u{la u Avaz. Kako se vi{e u medijima
pojavljuje \apo, tako njegov gazda Radon~i} izgleda sve simpati~niji i dra`i:
mogu}e da je Radon~i} ~itav `ivot tra`io upravo takav gromobran, bezobrazniji,
selja~kiji od sebe; a to se dugo vremena ~inilo nemogu}im!
SRIJEDA, 16. MARTA
RADOMIR ^A^I], nekada{nji ministar u Vladi Hrvatske zadu`en za cestovnu
revoluciji u susjednoj zemlji, u nekoliko re~enica odr`ao lekciju ovda{njim barabama koji se motaju oko izgradnje autoputa. Bez ijednog solidnog razloga u televizijskoj emisiji sudjelovao i poznati neimar Haris Silajd`i}. Ili se bar tako ~inilo - o
tome zbog ~ega je Haris negdje bio, saznajemo po pravilu sa desetak godina
zaka{njenja!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Ponosan sam {to sam bio optu`en


MARKO TOKI], biv{i potpredsjednik HDZ-a

BLAGO BLA@U ZA BLAMA@U

Sli{kovi} i Pa{ali} otkrili


tridesetogodi{njeg talenta Juri}a
Pred mo`da najva`niju utakmicu sezone za nogometnu
reprezentaciju BiH, onu koju igramo protiv Belgijanaca u Briselu,
selektor Bla` Sli{kovi} objavio je spisak reprezentativnih kandidata na kojem se, ni~im izazvano, na{lo i ime Marija Juri}a, tridesetogodi{njeg debitanta, koji nogometno znanje napla}uje u Rusiji.
Ovaj neuspje{ni biv{i igra~ zagreba~kog Dinama na{ao se na
reprezentativnom spisku kandidata kao alternacija za mjesto
bo~nog igra~a, {to je zvani~an stav stru~nog reprezentativnog
{taba. No, prije }e biti kako je Sli{kovi} Juri}a u reprezentaciju
doveo nastavljaju}i mra~nu tradiciju svog prijatelja, direktora
reprezentacija Ahmeda Pa{ali}a, koji je uvijek, u dogovoru sa
Sli{kovi}em, u reprezentaciju zvao igra~e koji trebaju prona}i novi ili
produ`iti ugovor sa aktuelnim klubom. Sli{kovi} je, kako saznajemo,
Juri}a u Rusiji iskopao zahvaljuju}i svom bliskom prijatelju, splitskom novinaru Zdravku Rei}u, koji se sli~nim poslovima kao i
Pa{ali} bavi ve} decenijama. /N.H./

LJILJAN, ZEL

Seoska varalica Brdar po tr


za koji je prije dvije godine
Ponovo je, po tre}i put zaredom, prolongirano odr`avanje
internacionalnog etno-festivala u Sarajevu! Kako smo doznali,
Mensur Brdar, direktor propalog magazina Ljiljan i idejni tvorac
ovog fantomskog festivala koji je iz federalnog bud`eta jo{ protekle godine podr`an sa 150.000 KM, opravdanje za ponovno
prolongiranje festivala prona{ao je u zetegnutoj politi~koj
situaciji u Libanu! Navodno, na festivalu se trebala pojaviti
jedna etno-grupa iz Libana a kako je zbog poznatih doga|aja
sprije~ena do}i u Sarajevo, Brdar je kao znak solidarnosti
otkazao odr`avanje festivala.
Etno-festival se trebao odr`ati u prolje}e 2004. godine ali
zbog organizacionih problema pomjeren je za jesen iste
godine. No kako ni jesen nije bila pogodna zbog ramazanskog
posta i dva bajrama (!), festival je pomjeren za prolje}e 2005.
godine, kada se navodno isprije~ila kriza u Libanu!
Upu}eni tvrde da Brdarovim obja{njenjima ne treba
vjerovati: sav novac dobiven iz federalnog prora~una Brdar je
navodno preusmjerio na pokrivanje silnih privatnih dugova i
nepla}enih ra~una! (A.M.)

TRANGE-FRANGE: Bla` Sli{kovi} i Admed Pa{ali}

DINO ZVORNIK

Rat civilnih i crkvenih


vlasti u Zvorniku
Op}inske vlasti u Zvorniku pro{le godine su, dok je funkciju
gradona~elnika obavljao Milorad \oki}, kao nikada ranije zao{trile
odnose sa Crkvenom op}inom Zvornik. Iako je \oki} ustvari, za
nekoliko mjeseci, koliko je bio prvi ~ovjek u Zvorniku, provodio
isklju~ivo politiku Had`i-Jovana Mitrovi}a iz DNS-a, koji je bio
mnogo vi{e naklonjen Pravoslavnoj crkvi od bilo kojega drugog
zvorni~kog politi~ara u posljednjoj deceniji, odnosi Op}ine i Crkve
zao{treni su bili do te mjere da su iz Crkve ~ak po~ele dolaziti prijetnje. Protojerej Vidoje Luki}, starje{ina Svetog hrama u Crkvenoj
op}ini, upozorio je op}inske vlasti da }e se javno oglasiti i {iru
javnost upoznati {ta nam se radi u dana{nje vrijeme, izgleda
kao u vrijeme komunista, pa i gore.
Protojerej Luki} zvorni~ke vlasti upozorava kako }e se oglasiti
preko radija, televizije i novina u crkvi ispred oltara a, Boga mi,
po~e}emo i da kunemo. Pravoslavna crkva zamjerila je Op}ini

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

KRAJ DECENIJSKOG VARANJA:


Mensur Brdar, direktor Ljiljana

Ne `elim od SDA napraviti familijarnu dinastiju


BAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA

LEN- KARAD@I]

e}i put odga|a etno-festival


e dobio 150 hiljada maraka

DA JE ALIJA @IVU GROBU BI SE OKRETAO

Stravi~ni gubici Ljiljana


prisilili Radon~i}a da
definitivno ugasi taj
u`asni list!
Po~etkom ove nedjelje vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} zamrznuo je svaku suradnju sa politi~kim sedmi~nikom Ljiljan, dakle
odlu~io je ugasiti ovaj nekada{nji bo{nja{ki nacionalni list.
Podsjetimo, samo prije pola godine, kada je Avaz preuzeo ure|iva~ku
kontrolu nad Ljiljanom, glavni urednik tog besmislenog nedjeljnika
Fadil Mandal najavio je kako Ljiljan `eli postati bosanski Times.
No nakon {to je Radon~i}ev ure|iva~ko-novinarski sto`er kojeg je
privremeno izmjestio u Ljiljan svake nedjelje svom gazdi pravio
desetak hiljada maraka gubitka (Ljiljan je i dalje ~italo
manje ljudi nego {to ga je
ure|ivalo i pisalo u
njemu) poslovni Radon~i}
je napokon odlu~io da
ugasi bosanski Times
a svoje novinare koje je
dobrovoljno unajmio
povukao na po~etne pozicije - u Dnevni avaz. Allah
Rahmetile!

{to se po~ela mije{ati u crkvene poslove. Prema Luki}evoj tvrdnji,


Crkva je dio svoga zemlji{ta u Karakaju oko crkve izdala pogrebnom
dru{tvu Ve~ni mir vlasnika Milana Raki}a, sklopiv{i tom prilikom
uredno ugovor prema kojem se pla}a zakupnina. Me|utim, op}inske
vlasti su od Crkve zahtijevale da se kao zakupodavac pojavi Op}ina
i da se s njom potpi{e ugovor, odnosno da se na ra~un Op}ine
pla}aju sredstva za zakup.
Nekoliko mjeseci nakon odlaska Milorada \oki}a, koji }e ostati
upam}en po ne ba{ {tedljivom tro{enju bud`etskih sredstava upravo u vrijeme izbora, na ~elo Op}ine Zvornik dolazi Budimir
A}imovi} za koga se tvrdi da je vrlo sposoban i vrijedan politi~ar,
koji uva`ava nacionalne interese. Umjesto poku{aja postizanja
dogovora sa Bo{njacima, koji imaju podjednak broj odbornika kao i
Srbi u op}inskoj Skup{tini, uz podr{ku srpskih odbornika na mjesto
predsjednika Skup{tine op}ine imenovan je Vehid Kadri} Keba,
tako da se uz njegov glas u ovom trenutku u Zvorniku mo`e donijeti
bilo koja odluka u korist ovda{njih Srba. Nedavno je u ovom gradu
usvojen Regulacioni plan, koji je odbijan posljednjih osam godina, a
koji podrazumijeva legaliziranje svega onoga {to je nelegalno
sagra|eno u Zvorniku. Odluka je naravno pro{la zahvaljuju}i
Kadri}evom glasu, a njome se treba legalizirati i dodjela 6.000
placeva na podru~ju Branjeva, u Karakaju, dodijeljenih raseljenim
Srbima na poljoprivrednom zemlji{tu, koje je u zemlji{nim knjigama
prije oduzimanja 1945. godine bilo u vlasni{tvu njema~kih industrijalaca. Iako su se bo{nja~ki odbornici usprotivili ovakvom razvoju
doga|aja, tvrde}i da je usvajanjem Regulacionog plana legalizirano
i ru{enje d`amija u Zvorniku, sve je ostalo onako kako je {esnaest
odbornika izglasalo. Na mjestima gdje su bile zvorni~ke d`amije
danas se nalaze stambene zgrade, koje }e tu i ostati. Islamska
zajednica Zvornik poku{at }e narednih dana da putem Me|ureligijskog vije}a isposluje izuzimanje iz Regulacionoga plana pitanje
izgradnje d`amija, jer one su u provedenom urbicidu 1992. godine
poru{ene mimo Regulacionoga plana. Naravno, mo`e se i pretpostaviti kako }e pro}i ovaj zahtjev. (M.P.)
DEGEN ES I PEDI VE

DGS i dalje {titi


regionalne kriminalce
Na rijeci Savi, u mjestu zvanom Donje Crnjele u bjeljinskoj
op}ini, godinama je nelegalno funkcionirala skela koja je povezivala
bosanskohercegova~ku sa granicom Srbije, odnosno Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore. Spomenuti rije~ni transport bio je u vlas-

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Ha{ki tribunal nije mogao da shvati da je moja pozicija


bila minorna i bazirana isklju~ivo na humanitarni rad

ni{tvu i u funkciji Vojske Republike Srpske (VRS)!? Drugim rije~ima,


godinama je na me|unarodnom plovnom putu funkcionisao skelski
transport na mjestu koje nikada nije utvr|eno, niti uvedeno kao
zvani~ni grani~ni prelaz. Kakvu vrstu roba, materijala i ljudi je
spomenuta skela VRS-a prevozila s jedne obale na drugu, odnosno
iz jedne u drugu dr`avu i obrnuto za sada je tajna, tek poznato je da
je skela prije mjesec dana razmontirana i odvezena u obli`nju kasarnu VRS-a.
Odmah nakon toga, o~ito koordiniranom akcijom, u
Ministarstvo sigurnosti BiH stigao je zahtjev izvjesnog Radenka iz
Bijeljine koji je tra`io da mu se odobri uspostava skelskog saobra}aja na istoj relaciji i sa istom skelom koju su prije mjesec dana
odvezli pripadnici VRS-a. Uprkos ~injenici da je iz Ministarstva sigurnosti BiH stigao odgovor kojim se striktno zabranjuje uspostava
skelskog saobra}aja na spomenutoj lokaciji zbog toga {to to mjesto
nije utvr|eno kao zvani~ni grani~ni prelaz, a u suprotnosti je i sa
propisima koji spomenuti tok rijeke Save karakteri{u kao me|unarodni plovni put, skela je dovezena i postavljena na isto mjesto.
Pripadnici Dr`avne grani~ne slu`be (DGS) koji su opazili postavljanje skele, a znaju}i za zabranu Ministarstva sigurnosti BiH, tra`ili su
obja{njenje od skelara me|u kojima je bio i Radenko koji im je rekao
da je sve sre|eno sa ~elnicima DGS-a. Policajci su nakon toga
kontaktirali svog {efa, a ovaj je zvao na~elnika DGS-a u Bjeljini koji
se za dalje instrukcije obratio Glavnoj kancelariji DGS-a u Sarajevu.
Re~eno mu je da su Mile Juri}, na~elnik slu`be DGS-a, i Enes
Ga~anin, {ef osoblja, uprkos striktnoj zabrani Ministarstva sigurnosti BiH koju je potpisao ministar Bari{a ^olak, spomenutom
Radenku ipak izdali odobrenje za uspostavu (i)legalnog skelskog
saobra}aja u Donjoj Crnjali. Ovo je samo jedan u nizu primjera koji
govore u prilog ~injenici da istinski vladari DGS-a, kakvi su Juri} i
Ga~anin, ne po{tuju ni odluke nadle`nog im ministarstva. (M. F.)

BILJANA PLAV[I], biv{a predsjednica RS-a

RAGU@ENJ

SB je istra`ila kako }e sukobljene frakcije


BiH postaviti vlastitog kandidata nakon {to
zatvor

Martin Ragu` i Bari{a ^


^ovi}evu fotelju u

Bari{a ^olak

KUMALI]U, IZGORI TI KESA

Unsko-sanski premijer Kumali} u


sukobu sa policijom
Rade}i predano protiv zakona, premijer Unsko-sanskog kantona
Ismet Kumali} uspio je ovih dana stvoriti sve uvjete za blokadu
Vladinog ra~una. Naime, premijer je u{ao o totalni rat sa policijom
kojoj Vlada duguje milionske iznose za neispa}ene tople obroke i
regres, kao i ljekarima, medicinskim sestrama op}e i kantonalne
bolnice, nastavnicima srednjih {kola... Kada je Sindikat zaposlenih
u MUP-u USK najavio op}i {trajk, prema informacijama iz
Kumali}evog kabineta, premijer je ministru policije Hasanu Kahri}u

VLADA PRED KOLAPSOM, I [IRE: Premijer Ismet


Kumali}

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Prema tvrdnjama njegovih bliskih suradnika, hrvatski ~lan


Predsjedni{tva BiH Dragan ^ovi} ne}e podnijeti ostavku, ni po
cijenu smjene i trajne zabrane politi~kog djelovanja, {to je kazna
koja mu neminovno slijedi od strane OHR-a! Premda mu je
optu`nica Suda BiH koja ga tereti za zlouporabu slu`benog
polo`aja ili ovlasti, nesavjestan rad u slu`bi i primanje mita,
uru~ena po~etkom ovog tjedna, ^ovi} se jo{ nije izjasnio o njezinom sadr`aju, niti o svojim narednim potezima. No, kako doznajemo, unato~ stalnom diplomatskom pritisku, hrvatski ~lan dr`avnog
Predsjedni{tva ne namjerava
napustiti politi~ku scenu, dakako,
sve dok ne bude poznata odluka
Ureda Visokog
predstavnika.
I dok je, kada je ^ovi}eva
smjena posrijedi, jedina
nedoumica ho}e li ona uslijediti do
konca ovog ili narednog tjedna,
me|u njegovim
strana~kim
kolegama
mjesecima
traje borba
za
nasljednika u
Dragan ^ovi}

Ako ne po`ure, ha{ki optu`enici }e kaznu slu`iti


u KP domu Zenica
PADDY ASHDOWN, visoki predstavnik BiH

JE ^OLAKA

unutar HDZ-a BiH poku{ati u Predsjedni{tvo


se Dragan ^ovi} povu~e iz Predsjedni{tva u
na Kuli

^olak jedini kandidati za


Predsjedni{tvu BiH
Predsjedni{tvu BiH, ali i u Predsjedni{tvu
HDZ-a. U tom je kontekstu vi{e nego
znakovito da je u ^ovi}evu obranu, za
sada, jedini stao predsjednik Federacije
BiH Niko Lozan~i}, koji ga je javno
pozvao da ne podnosi ostavku. S druge
strane, barem prema kuloarskim pri~ama
HDZ-ovih zastupnika u Dr`avnom parlamentu, ^ovi}eva najizglednija zamjena u
Predsjedni{tvu BiH Martin Ragu` ve} je
zapo~eo pripreme za selidbu.

slu`beno i kolegijalno rekao: Mar{ napolje i smijeni te organizatore {trajka.


Kako bi se odbranio od pora`avaju}eg haosa koji je stvorio svojim upornim radom, Kumali} je za blokadu ra~una okrivio predsjednicu Sindikata radnika Ministarstva unutra{njih poslova Almu
Mid`i}.
Premijer je javno rekao da }u li~no biti krivac za blokadu
Vladinog ra~una iako je to glupost. Sindikat je uputio pismene
upite biha}koj poslovnici zagreba~ke Unicredit banke, za{to
se ~eka sa izvr{enjem pravosna`nih sudskih presuda za neupla}eni beneficirani radni sta` policajaca od 1996. do 2002.
godine, deset godina neupla}enih toplih obroka i regresa
zapolenicima MUP-a? Od direktora banke dobila sam obavijest
da u banci postoji 909 rje{enja o izvr{enju Vladinih uposlenika prema ra~unu Vlade USK i da, {to se ti~e banke, nema
nikakvih prepreka za isplatu oko 2,5 miliona KM. Me|utim,
premijer je u ovom slu~aju nekoliko puta prekr{io zakon i sada
sve poku{ava stopirati, ka`e za na{ list Alma Mid`i}.
Premijer je pogazio zakon jo{ pro{le godine kada je Federalna
vlada stavila zabranu na isplatu zaostalih pla}a i izvr{enje sudskih
presuda do dono{enja Zakona o javnom dugu FBiH. Me|utim,
Kumali} je i pored ove zabrane dozvolio isplatu zaostalih pla}a radnicima uprave. Zatim je prekr{io zakon kada u bud`et za 2005. godinu nije unio dugovanja na osnovu pravosna`nih presuda radnicima
policije, zdravstva, obrazovanja...
Kraji{ki policajci }e, prema tvrdnjama Mid`i}eve, stupiti u generalni {trajk 28. marta, a nema izgleda da ra~un bude deblokiran,
pogotovo ako sud nastavi donositi sli~ne presude. (A.B.)

Martin Ragu`

MIRO AVLAZOVI]
SANADEROVI FAVORITI

I Hrvatska podr`ava
Ragu`a!
Navodno da izbor Martina Ragu`a na mjesto hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva BiH podr`ava ve}ina HDZ-ovih lokalnih organizacija u
srednjoj Bosni i Posavini, te dijelom u Mostaru, dok stav drugih
hercegova~kih strana~kih odbora jo{ uvijek nije do kraja jasan.
Tako|er, odranije je poznato da se Ragu` uspio pribli`iti HDZ-ovom
lideru u Hrvatskoj Ivi Sanaderu, te da mo`e ra~unati i na diskretnu
potporu iz Zagreba. No, Ragu`u koji je, izgleda, kona~no do~ekao
svojih pet minuta, najvi{e pogoduje {to, u ovom trenutku, osim
Ru`e Sopte, me|u HDZ-ovim zastupnicima u Parlamentu BiH, i
nema dostojnog protivnika. Odranije je, naime, poznato da Ivo Miro
Jovi} (zasupnik iz Kiseljaka) nema nikakvih {ansi, dok njegov kolega Filip Andri}, biv{i direktor
federalne Carinske uprave, i ne
pomi{lja da se kandidira,
budu}i da je protiv njega
podnesena kaznena prijava. Tre}i mogu}i Ragu`ev
protukandidat Vinko Zori}
od aktivnijeg politi~kog
anga`mana odustao je iz
zdravstvenih razloga. Pravi
politi~ki okr{aj u HDZ-u BiH
uslijedit }e, me|utim, tek
sredinom maja, kada bi se
trebao odr`ati sabor te
stranke i obra~un s ^ovi}evim
kadrovima. (S.Mijatovi}.)

SDU }e svog rotiraju}eg


predsjednika Toki}a izabrati u
rotiraju}oj Radon~i}evoj birtiji!
Vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} ne samo da lidere
Socijaldemokarstke unije Miru Lazovi}a, Sejfudina Toki}a i Ivu
Kom{i}a vrti oko malog prsta nego ih vrti i u svome nedavno
otvorenom rotiraju}em restoranu! Rukovodstvo Socijaldemokratske
unije zvani~no je povrdilo da }e svoj tre}i kongres odr`ati na vrhu
Avazovih tornjeva, u rotiraju}em restoranu!
Ve} vidimo tekst u Avazu posve}en kongresu SDU-a: Danas
je u u superatraktivnom rotiraju}em restoranu, smje{tenom
na vrhu novoizgra|enog Avazovog tornja - prema mnogim
mi{ljenjima najljep{e zgrade na Balkanu - odr`an Tre}i kongres SDU-a na kojem je
za predsjednika
jednoglasno
izabran jedini
kandidat Sejfudin
Toki}... (M.A.)

Sejfudin Toki}

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
OPORO OPOREZIVANJE

Carinik Po~u~a prije izbora na


tu du`nost prodavao ko{pice!
Otpu{teni radnici Carinske uprave Republike Srpske koji nisu
dobili zaposlenje u Uredu za indirektno oporezivanje tvrde da su bez
posla ostali samo zato {to nisu bili ~lanovi vladaju}e Srpske
demokratske stranke i {to nisu imali para da plate novo radno
mjesto. Prema tvrdnjama nekih od njih, prijem radnika vr{en je po
strana~kim, rodbinskim i prijateljskim kriterijima jer u vrijeme kada
je raspisan konkurs za prijem u Upravu za indirektno oporezivanje i
~etiri regionalna centra nije postojala bodovna lista koja je napravljena tek nakon prijema radnika.
U aplikaciji koju su morali popuniti izme|u ostalog je pisalo da
je potrebno i do dvije godine radnog iskustva zavisno od {kolske
spreme, polo`en stru~ni ispit, te da kandidat nije krivi~no gonjen, da
se on i njegova u`a rodbina ne bave spoljnotrgovinskim poslovima.
Me|utim, ve}ina primljenih je bez radnog iskustva, bez polo`enog
stru~nog ispita, ili su krivi~no i disciplinski ka`njavani. Kao jedan od
najupe~atljivijih primjera otpu{teni carinici naveli su ime Milenka
Po~u~e. Ina~e, Po~u~a je porijeklom iz Biha}a, a u Br~kom se nastanio 1996. godine. Dok nije po~eo raditi u Carinskoj upravi bavio se
prodajom kokica i sjemenki. Me|utim, 1998. godine po~inje njegov
uspon u carini, od pregleda~a robe, do {efa carina u regionalnom
centra Ureda za indirektno oporezivanje u Tuzli.
Po~u~in profesionalni uspon slijedila je i materijalna nadogradnja pa je od jednosobnog stan~i}a stekao ku}u u centru Br~kog,
ku}u u Novom Sadu i stan u Herceg Novom. Od pregleda~a robe
Po~u~a je krajem 1998. godine postao {ef grani~nog prelaza u
Br~kom, a u ljeto 1999. godine postao je {ef carinske ispostave
Br~ko. Kona~no, u ljeto 2002. godine imenovan je za {efa slu`be
Br~ko distrikta. Formiranjem carinske slu`be Br~ko distrikta Po~u~a
je pravio organizaciju po svojoj volji, a na rukovode}a mjesta
postavljao je svoje kadrove. Tako je, izme|u ostalog, izmislio radno
mjesto {ef pregleda roba, na koje je postavio Zorana Vi~anovi}a,
preko kojeg je tri godine, sve do ukidanja carinske slu`be distrikta
Br~ko, kontrolisao poslove uvoza goriva, kafe i tekstilne robe. Kolika
je bila Po~u~ina mo} u to vrijeme, najbolje ilustruje podatak da je
samovoljno du`nosti razrije{io {efa prelaza Br~ko Most i {efa
carinske ispostave Br~ko, a njihova gre{ka je bila u tome jer su upozoravali da se tone goriva carine sa umanjenim porezom i akcizama.
Imenovanjem na mjesto {efa carina u regionalnom centru u Tuzli
Milenko Po~u~a dobio je priliku da se rije{i svih nepodobnih kadrova, a posao su uspjeli zadr`ati ~lanovi SDS-a i kriminalci. Tako carinici koji su ostali bez posla tvrde da je aktuelni {ef prelaza Ra~a
krivi~no gonjen, dok je {ef prelaza Pavlovi}a Most provjereni kadrovik
SDS-a. Navodno, posao su zadr`ali i svi carinici, ~lanovi SDS-a, koji su
u~estvovali u aferi Orao. Ipak, najve}i haos Po~u~a je napravio u
Br~kom. Na poslu je zadr`ao 25 pripravnika koji nemaju ni polugodi{nje radno iskustvo, a kamoli polo`en stru~ni ispit. Radno mjesto
zadr`ala je i Tatjana Gavrani}, k}erka vlasnika robne ku}e Gastro
Komerc. Da bruka bude ve}a, Tatjana Gavrani} je prilikom izvoza
pustila {leper cigareta koji je prema deklaraciji izvozio smoki {to su
otkrili carinici na hrvatskoj strani. Spomenuta Tatjana zahvaljuju}i tati
i podmi}ivanju nije ~ak ni ukorena, a kamoli krivi~no gonjena.
Slobodanka @ivkovi}, supruga najve}eg gra|evinskog poduzetnika
vlasnika firme Astra Plan, tako|e je zadr`ala posao u carini kao i
Aleksandar Bogi~evi}, sin vlasnika benzinskih pumpi Bogi~evi}
Petrol. Po~u~a je na poslu zadr`ao i Danku Miji}, suprugu vlasnika
{pediterske firme u Br~kom.
(M.F)

10

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

U Vojsci Republike Srpske nema osoba koje {tite


Ratka Mladi}a
MILOVAN STANKOVI], ministar odbrane RS

SAMO JE ALLAH IZNAD A

Bazne stanice BH Telecom


Koliko se zahuktala tr`i{na borba izme|u postoje}ih bosanskohercegova~kih GSM operatera, svjedo~i i njihova spremnost da
mobiliziraju sve raspolo`ive nacionalno-vjersko-politi~ke
institucije! Tako je nedavno GSM BiH posegnuo za prili~no
nepopularnom, ali krajnje efikasnom praksom: da bi preduhitrila konkurenciju, sarajevska mre`a mobilne telefonije
svoje bazne stanice instalirala je gdje je god to bilo mogu}e. U
novije vrijeme su u modi vjerski objekti, odnosno minareti
ovda{njih d`amija!
Na{ fotograf snimio je ovih dana minaret novosagra|ene
d`amije u sarajevskom naselju Sedrenik na kojoj je, uz prate}i

TR@I[NO POSLOVANJE
BH TELECOMA I SAMOODR@IV
RAZVOJ ISLAMSKE ZAJEDNICE:
Bazna stanica na minaretu
d`amije u sarajevskom naselju
Sedrenik

Pozivam Dragana ^ovi}a da ne odstupi sa funkcije. Kome


}emo onda prepustiti u ruke svoju i sudbinu svoje djece?
NIKO LOZAN^I], predsjednik Federacije BiH

AVAZA I BH TELECOMA

ma na minaretima d`amija!
vjerski arhitektonski sadr`aj, instalirana i bazna GSM stanica BH
Telecoma!?
Vjerski slu`benici u Sarajevu ne kriju da se sli~na praksa
posljednjih mjeseci prakticira {irom Sarajevskog muftijstva i obrazla`u to spremno{}u na vlastiti samoodr`iv opstanak. Navodno,
BH Telecom mjese~no iznajmljivanje d`amijskih minareta za
svoju baznu stanicu pla}a oko deset hiljada KM. Za tu operaciju u
BH Telecomu je zadu`en jedan od tamo{njih ~elnih ljudi
Jasminko Ak{amija, zet Alije Izetbegovi}a, osniva~a SDA, BiH,
BH Telecoma, minareta, i svega u cjelini!
(S.A.)

IMA NEKA TAJNA MEZA

Javno okupljanje
tajnih policajaca
Kako smo i najavili u pro{lom broju Slobodne Bosne, ovog je
tjedna u Sarajevu odr`ana konstituiraju}a skup{tina Udru`enja
otpu{tenih radnika Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-e).
Za predsjednika novoosnovanog udru`enja izabran je Predrag
]erani}, dugogodi{nji obavje{tajac iz Republike Srpske a za njegovog zamjenika biv{i izvr{ni direktor federalne tajne slu`be Edhem
Be{i}. Tako|er su imenovani i ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora. Zanimljivo je da su, iako je iz fonda sindikalne organizacije djelatnika nekada{njeg FOSS-a, svega nekoliko dana prije odr`avanja
konstituiraju}e skup{tine, nimalo slu~ajno otpu{tenim djelatnicima
podijeljeno po 200 KM, samo rijetki nasjeli na tu podvalu, dok je
ve}ina podr`ala rad Udru`enja.
(S.M.)

Predrag ]erani}

NE PADA PILE DALEKO OD JAJCA

Sanjin Be}iragi}, umjesto da se


priprema za sud, napada SB koja
mu je uhvatila mu{tuluk da }e
biti saslu{an!
U pro{lom smo broju napisali kako je jedan od svjedoka u
su|enju koje se pred Sudom BiH vodi protiv biznismena iz Travnika
Abduladhima Maktoufa (kojem se sudi za ratni zlo~in) spomenuo
i ime urednika Federalne televizije Sanjina Be}iragi}a. Svjedok
Vjenceslav Topalovi}, Travni~anin koji je tokom rata bio zato~enik
u mud`ahedinskom zatvoru, tokom video-linkom omogu}enog
iskaza naveo je kako ga je u tom ilegalnom zatvoru, pored ostalih,
saslu{avao i inespektor vojne bezbjednosti Tre}eg korpusa Sanjin
Be}iragi}. Na upit sudije da li je rije~ o istoj osobi koja je danas urednik FTV-a, svjedok Topalovi} je odgovorio potvrdno.
No, dva-tri dana kasnije novinar Be}iragi} se oglasio
saop}enjem (objavljenim, dodu{e, samo u Dnevnom avazu) u
kojem je osuo drvlje i kamenje na Slobodnu Bosnu koja ga navode}i
neistine neopravdano denuncira.
Slobodna Bosna ne `eli polemizirati sa novinarskim ni{ticama kakav
je Be}iragi}: jedino {to mo`emo u~initi jeste obe}anje doti~nom da }e na{
list profesionalno pratiti tijek su|enja protiv Maktoufa, a pogotovo onaj dio
na koji je novinar-istra`iva~-bezbjednjak Be}iragi} pozvan da svjedo~i!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
MERIME, DERI ME

Za{ti}eni svjedok Galijatovi}


te{ko pretu~en u zeni~kom
zatvoru
Najpoznatiji za{ti}eni svjedok u BiH Merim Galijatovi} te{ko je
pretu~en u utorak (15. marta), oko 20 sati, u hodnicima Kaznenopopravnog zavoda u Zenici. Kako nezvani~no saznajemo,
Galijatovi}a je napao izvjesni Mevludin iz Travnika, nanijev{i mu
te{ke ozljede glave, zbog ~ega je istu ve~er upu}en u zeni~ku bolnicu. Galijatovi}u je, tako|er, slomljena lijeva ruka. Premda je istraga o napadu na za{ti}enog svjedoka na su|enju optu`enima za ubojstvo federalnog doministra policije Jozu Leutara tek zapo~ela,
me|u stanovnicima zeni~kog zatvora mogu se ~uti dvije verzije o
razlozima premla}ivanja Galijatovi}a. Prema prvoj, to mu je bila
poruka, nakon {to je najavio da }e u svojoj knjizi otkriti mnoge
mra~ne tajne vezano za ubojstvo Leutara i zapovjednika hercegova~kog HOS-a Bla`a Kraljevi}a. Prema drugoj verziji, napad na
Merima Galijatovi}a naru~io je @arko Andri} @uti iz Nove Bile,
mada nije poznato iz kojeg razloga. (S.M.)

Skromna sam, pa uglavnom sve svoje `elje


uspijem ostvariti
MELIHA ALI], predsjedavaju}a
Skup{tine KS

PRO ET
CONTRA

MISLITE LI DA VISOKI PR
TREBA SMIJENITI ^LANA

ANTE ^OLAK
potpredsjednik HSS-a BiH
Prije svega mislim da visoki predstavnik
Paddy Ashdown ne bi trebao nikoga smjenjivati. Svatko tko je odgovoran treba polagati ra~une na dr`avnim sudovima. Onda
dolazimo do, po meni najva`nije stvari, a to
su reforme za koje nas Ashdown uvjerava da
postoje, a o~ito da ne postoje, {to stvara
potrebu da visoki predstavnik nekoga
smjenjuje. Na kraju, kad on nekoga smijeni,
u biti ga amnestira od bilo kakve odgovornosti. Ne znam tko je i{ao na sudi{ta od
onih koji su smijenjeni, koji su pokrali novce, radili mimo zakona
ili upotrijebili slu`bene polo`aje i ovlasti i apsolutno sam protiv
toga da on sad smjenjuje ^ovi}a bez obzira koliko je to povoljno
ili nije. Ako je optu`nica istinita, Dragan ^ovi} bi trebao sam
odstupiti sa funkcije. Me|utim, ako nije, ne treba da odstupi s
funkcije bez obzira na sve pritiske.

NE

ADNAN TERZI]

predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH

NE

Ja li~no imam puno povjerenje u


gospodina Dragana ^ovi}a, tako da
smatram da }e on donijeti ispravnu
odluku. Mislim da }e krajnja odluka
ipak biti njegova, a ne visokog predstavnika Paddyja Ashdowna.

JOZO PAVKOVI]

glavni urednik bh. izdanja Ve~ernjeg lista

BATINE U ZATVORU:
Merim Galijatovi}

12

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

NE

Mislim da visoki predstavnik Paddy


Ashdown ne bi trebao smijeniti
hrvatskog ~lana Predsjedni{tva Bosne i
Hercegovine Dragana ^ovi}a. U na~elu
smatram da ovlasti Ashdowna treba
znatno smanjiti i da sve smjene koje se
de{avaju i odluke o tim smjenama trebaju biti donesene u demokratskoj proceduri. Visoki predstavnik ne treba
odlu~ivati o takvim stvarima, zna~i on
ne treba odlu~ivati o smjenama
funkcionera.

Nema zemlje u kojoj je Ustav vje~an


DRAGAN ^AVI], predsjednik Republike Srpske

REDSTAVNIK PADDY ASHDOWN


PREDSJEDNI[TVA DRAGANA ^OVI]A?
DU[KO TOMI]
advokat
Smatram da Dragan ^ovi} mora
podnijeti ostavku i to odmah. I ne
samo on, nego svi ljudi u dr`avnim
institucijama protiv kojih je podignuta optu`nica. To je njihova
moralna, ljudska, eti~ka i pravna
obaveza. Ukoliko to oni sami ne
urade, mora ih smijeniti visoki predstavnik Paddy Ashdown. Moje mi{ljenje je da je to neophodno.

DA

ANTE KRE[I]
potpredsjednik SDP-a u HNK-u

DA

AMERI^KI PSI(HO) RATA

I nakon odlaska iz OHR-a Hays


}e i tijelom i duhom ostati u BiH
Premda je posljednja dva mjeseca svog mandata u OHR-u
proveo organiziraju}i opro{tajne posjete {irom BiH (od njega se jedino du`e opra{tao biv{i {ef Misije UN-a, ameri~ki general Jacques
Paul Klein), prvi zamjenik visokog predstavnika Donald Hays,
ipak, ne odlazi trajno iz Sarajeva?! Kako je najavio u opro{tajnom
razgovoru za jedan ovda{nji dnevni list, taj }e ameri~ki diplomata na
zalasku karijere anga`man u BiH nastaviti rade}i na pitanjima
lokalne uprave (?), a sudjelovat }e i u aktivnostima oko promjene
dr`avnog Ustava. O~ito u nedostatku boljih poslovnih ponuda, Hays
je, prema vlastitim rije~ima, odlu~io prihvatiti poziv prijatelja iz
ameri~kog Instituta za mir u Washingtonu, tako da }e i u narednom
razdoblju vrlo ~esto posje}ivati BiH.
Donald Hays je za prvog zamjenika visokog predstavnika (u to
vrijeme tu je du`nost obavljao Wolfgang Petritsch) imenovan u julu
2001., a na istoj je du`nosti ostao i nakon dolaska Paddyja
Ashdowna. Iako je u protekle, gotovo pune ~etiri godine, u OHR-u
bio zadu`en uglavnom za ekonomska pitanja, ovaj se ameri~ki diplomata (Hays je, ina~e, diplomirao politi~ke nauke na Univerzitetu u
Santa Barbari i Californiji!), koliko je poznato, nikada u svojoj karijeri nije bavio ekonomskim poslovima.
No, Hays nakon pet godina manje-vi{e uzaludnog truda da profilira ovda{nju ekonomiju, odustao je i odlu~io se posvetiti lokalnoj
upravi. Na`alost - u BiH a ne u svojoj vlastitoj zemlji - SAD-u.
(S.M.)

Moje li~no mi{ljenje je da Paddyja


Ashdowna treba protjerati iz Bosne i
Hercegovine ~im smijeni Dragana
^ovi}a i sve ostale optu`ene za kriminalne radnje. Nakon toga treba napraviti red unutar svih naroda u Bosni i
Hercegovini. ^ovi} treba odmah biti
smijenjen, kao i ostali ~lanovi Predsjedni{tva BiH Sulejman Tihi} i Borislav Paravac.

ALEKSANDAR
SEKSAN
glumac
Mislim da ~lana Predsjedni{tva BiH
Dragana ^ovi}a treba odmah smijeniti.
Vrlo je ru`no kada zna{ da je jedan od
~lanova Predsjedni{tva BiH iskoristio
svoj polo`aj da bi krao ili pronevjerio
novac. U principu, smatram da treba
smijeniti svakoga protiv koga se optu`nica podnese. Ne mora to biti samo
neko od ~lanova Predsjedni{tva BiH.
Narod je tim ljudima ukazao povjerenje, a oni su ga obilato iskoristili za
vlastito boga}enje. Sve koji su to u~inili, naravno da treba smijeniti - u ime naroda!

DA

ODLAZI
DA BI SE
VRATIO:
Donald
Hays

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

ZLO^INAC NA SLOBODI

STRAVI^NI DOKUMENTI K
SB je prije mjesec
dana objavila do sada
nepoznate dokumente
koji nedvosmisleno
ukazuju na zapovjednu i
svaku drugu odgovornost
TIHOMIRA BLA[KI]A za
zlo~ine koje su potrojbe
pod njegovom kontrolom
po~inile u AHMI]IMA, ali
i drugim dijelovima
sredi{nje Bosne; na{ list
do{ao je do novih jo{
vjerodostojnijih i
nepobitnijih dokumenata
koji dokazuju da je
general Bla{ki} u
potpunosti kontrolirao
postrojbe na ~ijem je
~elu bio
Pi{e

Danka Savi}
Slobodna Bosna je prije mjesec dana
objavila desetak do sada javnosti nepoznatih vojnih dokumenata koji su ukazivali
na to da je general Tihomir Bla{ki}, nekada{nji ratni zapovjednik Operativne zone
Sredi{nja Bosna, imao potpunu kontrolu
nad postrojbama za posebne namjene,
vojnom policijom HVO-a i Vitezovima,
kojie su u aprilu 1993. godine po~inile
stravi~ne zlo~ine u selu Ahmi}i. Pisali
smo da spomenuti dokumenti nisu bili
dostupni Tu`iteljstvu i Sudu u vrijeme
Bla{ki}evog su|enja, koje je okon~ano
umanjenjem prvostupanjske presude i
njegovim pu{tanjem na slobodu. U reagiranju koje je nakon objavljivanja ovih
dokumenata Slobodnoj Bosni uputila
Bla{ki}eva obrana, odvjetnik Anto

MATE BOBAN: Vrhovni zapovjednik u grobu

[TA (NI)JE ZNAO HAAG: Tihomir


Bla{ki} osu|en je na samo
osam godina zatvora

BLA[KI]
U Ahmi}ima sam uradio sve

14

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a

KOJI OPTU@UJU BLA[KI]A

STJEPAN [IBER: Na udaru propagande


Herceg-Bosne

IZVIJE[]E VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU: Pukovnik Bla{ki}


informira Matu Bobana da je slu~aj Ahmi}i zavr{en

-{toBOBANU
ste od mene zahtijevali!

Nobilo je tvrdio da smo krivo protuma~ili


ve} poznate dokumente. Sve istaknute
~injenice bile su poznate `albenom vije}u
i uzete su u obzir prilikom dono{enja
osloba|aju}e presude za zlo~ine u
Ahmi}ima generalu Tihomiru Bla{ki}u,
stajalo je, izme|u ostalog, u ovom reagiranju.

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

ZLO^INAC NA SLOBODI

Prvobitna presuda protiv Bla{ki}a (u


prvostupanjskom procesu osu|en je na 45
godina) koncem ljeta pro{le godine, podsje}amo, umanjena je petostruko. Prije
nego {to je Bla{ki} oslobo|en (izre~enu
kaznu od devet godina on je ve} odle`ao u pritvorskoj jedinici Scheveningen) sudije Apelacionog vije}a prou~ile
su oko osam hiljada stranica novog
dokaznog materijala koje hrvatska vlast
(u vrijeme Tu|mana) nije `eljela predati
Tribunalu i obrani u vrijeme prvog su|enja Bla{ki}u.

NEDOSTATAK DOKAZA
Ovi dokumenti ukazivali su na to da je
oko Ahmi}a postojala dvojna linija
zapovijedanja, te kako je general Bla{ki} u
svemu tome bio samo ~ovjek koji se
igrom ratnog slu~aja, ali i voljom nekih
ratnih i politi~kih mo}nika iz Zagreba
na{ao u bezizlaznoj situaciji, dakle, da
odgovara za zlo~ine koje sam nije po~inio
i odobravao, niti ih je mogao sprije~iti. Iz
Sudu naknadno dostavljenih dokumenata
o djelovanju HVO-a u BiH od 1992. do
1994. (dokumente je nekoliko dana nakon
prve presude u Haag poslala Ra~anova
vlada) vidi se, primjerice, da je Bla{ki}
svojevremeno dao nalog da se pokrene
istraga o masakru u Ahmi}ima. Njegova
obrana (koju je vodio odvjetnik Ante
Nobilo) od prvog je dana insistirala na
tome da je Bla{ki} bio samo simbol u
zapovjednom lancu, da su odluke dolazile
s druge strane. @albeno vije}e Ha{kog
suda oslobodilo je Bla{ki}a svake
odgovornosti za zlo~in u Ahmi}ima jer
je, suprotno zaklju~ku Prvostupanjskog
vije}a, utvrdilo da Bla{ki} nije naredio

HAAG ZATE^EN OTKRI]IMA SLOBODNE BOSNE

Malo je, malo dana


Vojni dokumenti koji otkrivaju nove detalje o ulozi
Tihomira Bla{ki}a tokom hrvatsko-bo{nja~kog sukoba u srednjoj Bosni, a koje je u prethodnim brojevima objavila SB, ponovo su u prvi plan
nametnuli uvijek diskutabilno pitanje
stvarnog dometa Tu`iteljstva Tribunala u
Haagu kada je rije~ o skupljanju relevantnih dokaza protiv optu`enih pred ovim
Sudom, te mogu}ih propusta do kojih
zbog toga dolazi u sudskim procesima,
koji su ionako limitirani vremenskim,
finansijskim i drugim ograni~enjima.
Prema tvrdnjama na{ih sugovornika, predstavnici Tu`iteljstva su u neformalnim razgovorima pokazali veliku zainteresiranost
za ove dokumente. Za neke od njih navodno su saznali i ranije, ali tek uo~i izricanja
drugostupanjske presude, tako da ih nisu
bili u prilici koristiti tokom sudskog
procesa.

zlo~in niti je kontrolirao jedinice koje su


po~inile zlo~in. Vije}e je utvrdilo da
dokazi upu}uju da su po~initelji zlo~ina
4. bojna vojne policije HVO-a, kojom je
zapovijedao sada{nji ha{ki pritvorenik
Pa{ko Ljubi~i}, te posebna jedinica
Jokeri. Uz to, @albeno vije}e ocijenilo je
da Ahmi}i nisu bili civilni cilj ve} da je
u njima bilo snaga Armije BiH te su
stoga predstavljali legitimni vojni cilj i
general Bla{ki} imao je vojno opravdanje za izdavanje naredbe za napad.

@albeno vije}e uva`ilo je da je postojala dvostruka linija zapovijedanja te


da Bla{ki} nije nadzirao jedinice koje
su po~inile zlo~in. Novi dokazi utvr|uju da su drugi odgovorni za planiranje i zapovijedanje masakra, zaklju~ilo je tada @albeno vije}e. Obrana je u
`albenom dijelu postupka podastrla
dokaze po kojima su za Ahmi}e odgovorni biv{i potpredsjednik HercegBosne Dario Kordi} te njegovi suradnici. Dokazi, prema @albenom vije}u,

BLA[KI]-RAJI]

U zatvoru u Haagu
biv{i suborci se fizi~ki sukobili
Odnosi izme|u Tihomira Bla{ki}a i Ivice
Raji}a tokom zajedni~kog boravka u
pritvorskoj jedinici Tribunala u Haagu bili su
veoma lo{i. Posljednji okr{aj izme|u Bla{ki}a
i Raji}a dogodio se u junu pro{le godine na
ulazu u teretanu pritvora u Scheveningenu.
Do tu~e izme|u ove dvojice pritvorenika je
zamalo do{lo nakon {to je Raji} po~eo zbijati
neumjesne {ale na ra~un Bla{ki}eve supruge
Ratke. Prema tvrdnjama njihovih pritvorskih
kolega, Raji} je nerijetko znao biti vrlo neugodan i kada je bilo u pitanju lo{e Bla{ki}evo
zdravstveno stanje. Poslije incidenta na
ulazu u teretanu, Bla{ki} i Raji} su izbjegavali zajedni~ke susrete.
(S.M.)
SUKOB SA PODRE\ENIM: Geneza odnosa Bla{ki}a i Raji}a

16

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a

OD VITEZA DO HAAGA I NAZAD U ZAGREB

Hronologija slu~aja Bla{ki}


APRIL 1993. U selu Ahmi}i pobijeno je
vi{e od stotinu bo{nja~kih civila.
NOVEMBAR 1995. Potvr|ena ha{ka
optu`nica La{vanska dolina protiv
Tihomira Bla{ki}a koja ga je teretila za
zlo~in u Ahmi}ima. Bla{ki} je prvobitno bio optu`en zajedno s Darijem
Kordi}em, Marijem ^erkezom,
Zlatkom Aleksovskim, Ivanom
[anti}em i Perom Skopljakom.
APRIL 1996. Pod pritiskom tada{njeg
hrvatskog predsjednika Franje
Tu|mana Bla{ki} se dobrovoljno
predaje Tribunalu u Haagu.
APRIL 1997. U drugoj izmijenjenoj
optu`nici protiv Bla{ki}a (sa
ispravkama od 16.3. 1999.) navodi

se da su pripadnici oru`anih
snaga HVO-a od maja 1992. do
jula 1994. po~inili te{ka kr{enja
me|unarodnog humanitarnog
prava protiv bosanskih Muslimana
u BiH.
JUNI 1997. Po~inje su|enje protiv
Tihomira Bla{ki}a pred Tribunalom u
Haagu.
MART 2000. Tihomir Bla{ki} prvostupanjskom presudom osu|en na 45
godina zatvora.
JULI 2004. Presudom @albenog vije}a
Bla{ki} je osu|en na devet godina
zatvora.
AUGUST 2004. Bla{ki} je pu{ten na slobodu.

TRI LICA JEDNOG ZLO^INCA

IVICA RAJI] KAO VIKTOR


ANDRI]: Kiseljak, 1994. godine

PROMJENA IDENTITETA: Bla{ki}


smjenjuje Ivicu Raji}a i postavlja
Viktora Andri}a - la`no Raji}evo ime

IVICA RAJI] KAO VIKTOR


NOVAK: Mostar, 1996. godine

IVICA RAJI] KAO IVICA RAJI]:


Zagreb, 2003. godine pred
odlazak u Haag

ukazuju i na to da je Bla{ki} poduzeo


sve razumne mjere da sprije~i zlo~ine,
osudi masakr u Ahmi}ima i provede
istragu. @albeno vije}e zaklju~ilo je i
kako nije bilo ni dokaza da je Bla{ki}
znao da je zlo~in po~injen. @albeno
vije}e do{lo je do istih zaklju~aka i u
slu~aja zlo~ina po~injenih u napadima
na druga sela srednje Bosne te ga je i u
tim slu~ajevima oslobodilo svake
odgovornosti.

BLA[KI] I RAJI]
U tekstu `albe koju je pripremila
Bla{ki}eva obrana Bla{ki} se vrlo jasno
distancirao od Ivice Raji}a, prvog bosanskog Hrvata optu`enog za ratne zlo~ine, i
od toga da je on (Bla{ki}) osobno imao
bilo kakvog utjecaja u Kiseljaku. Ha{ka
optu`nica koja je protiv Ivice Raji}a
podignuta 23. augusta 1995. godine tereti
ga za te{ka kr{enja @enevske konvencije,
zakona i obi~aja ratovanja prilikom napada na vare{ko selo Stupni Dol. Prema
navodima iz optu`nice, sve postrojbe
HVO-a u Kiseljaku, Kre{evu i Vare{u potpale su u oktobru 93. pod izravno zapovjedni{tvo Ivice Raji}a kao zapovjednika
Druge operativne grupe HVO-a ~ija se
baza nalazila u Kiseljaku. U tom svojstvu
Raji} je 22. oktobra 1993. stigao u Vare{,
a dan kasnije postrojbe pod njegovim
zapovjedni{tvom napale su bo{nja~ko selo
Stupni Dol, usmrtiv{i najmanje {esnaest
civila, dok su ostali stanovnici protjerani a
njihova imovina zapaljena i uni{tena.
Bla{ki} se, dakle, na Sudu potpuno
odrekao Ivice Raji}a, ali dokument do
kojeg je do{la SB dovodi u pitanje ovakve
tvrdnje. Krajem 1992. godine (30.12.),
otprilike mjesec dana poslije zlo~ina u
Stupnom Dolu, Bla{ki} je smijenio Ivicu
Raji}a sa mjesta zapovjednika kiselja~ke
brigade. Istog dana na ovu du`nost je
imenovao Viktora Andri}a, {to je, prema
tvrdnjama na{ih sugovornika, samo jedan
od la`nih Raji}evih identiteta, po kojima
je bio poznat.
Jo{ jedan dokument tako|er govori o
Bla{ki}evoj ulozi u doga|ajima koji su
doveli do pokolja u Ahmi}ima. U dopisu
koji je Bla{ki} uputio Mati Bobanu,
tada{njem vrhovnom zapovjedniku HR
HB (dopis je upu}en 6.12.1993. godine),
izme|u ostalog stoji: Slu~aj Ahmi}, je
zavr{en prema Va{im uputama, a video
zapis je dostavljen Na~elniku VOS-aa G[
HVO HR HB gospodinu @arku Ke`i.
Nedostaju, dodu{e, u ovoj korespondenciji pismeni zahtjevi magistra Bobana
koji su prethodili ovom Bla{ki}evom
izvje{}u, ali, po svemu sude}i, zapovjednik
Bla{ki} je u Ahmi}ima obavio posao onako
kako ga je instruirao njegov civilni i vojni
zapovjednik iz Gruda - Mate Boban...
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

17

U ISTOM STROJU

SPAS U POSLJE

ZEMLJA POD SNIJEGOM:


Pogled iz zraka na jedno
od ugro`enih
bosanskohercegova~kih sela

Piloti Vojske Federacije


hiljade ljudi {irom BiH od
18

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Reporter SB u nemogu}oj misiji

EDNJI ^AS
Proteklih dana {irom BiH odvijala se
prava drama spa{avanja hiljada ljudi
koji su mjesecima ostali odsje~eni od
svijeta uslijed stravi~nih zimskih uvjeta;
reporter na{eg lista proveo je cijeli dan
u helikopteru Vojske Federacije koji je
nesretnike snabdijevao najneophodnijim
stvarima za pre`ivljavanje

Pi{e

Mirsad Fazli}

e} od ranih jutarnjih sati u bazi


Zra~nih snaga Vojske Federacije
BiH traje neuobi~ajena drama.
Upravo je stigao dnevni raspored za dostavu humanitarne
pomo}i naseljima koja su ve} sedmicama
odsje~ena od civilizacije snje`nim nanosima visokim i do deset metara. ^ekaju se
meteorolo{ki izvje{taji dok posade ameri~kih helikoptera UH-1 na svojim kartama lociraju izolovana sela u zale|u
Bjela{nice i klancu rje~ice Ljute. Danas
}emo dostaviti pedesetak paketa pomo}i
selima u konji~koj op}ini, ali moram vam
odmah re}i da piloti ne}e slijetati. Pomo}
}e biti dostavljena iz zraka, rekao nam je
na samom po~etku razgovora zapovjednik Zra~nih snaga Vojske Federacije BiH,
brigadir D`evad Brgulja, pretpostavljaju}i da je razgovor sa mje{tanima snijegom zametenih sela bio osnovni razlog
na{eg putovanja.

ZAHTJEVI ZA POMO]
STI@U SA SVIH STRANA
Iako razo~arani ~injenicom da ne}emo biti u mogu}nosti razgovarati sa ljudima koji mjesecima u svojim selima `ive
izolovani od ostatka svijeta, kre}emo u
misiju dostave humanitarne pomo}i iz
zraka. I dok ~ekamo na ukrcavanje i polijetanje, brigadir Brgulja obja{njava nam
proceduru aktiviranja Zra~nih snaga u
humanitarne svrhe. Zahtjevi za pomo}
sti`u iz ugro`enih podru~ja Federalnom
{tabu Civilne za{tite koji na osnovu tih
zahtjeva tra`i odobrenje za pomo} od
dr`avnog i federalnog ministarstva odbrane. Ova dva ministarstva izdaju naredbe
zajedni~koj komandi koja zatim aktivira
nas, odnosno Zra~ne snage, ka`e Brgulja
navode}i kako je njihov zadatak i obaveza kao profesionalnih pripadnika Vojske Federacije BiH pomo} civilnom
stanovni{tvu u slu~aju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa. Drugim
rije~ima, pilotske posade i mehani~ari
koji u~estvuju u dostavi humanitarne

tokom ove zime spasili


d sasvim izvjesne smrti!!!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

U ISTOM STROJU

pomo}i za to ne primaju nikakva dodatna


sredstva niti se Zra~nim snagama pla}a
u~e{}e u ovakvim misijama.
Dok razgovaramo s brigadirom Brguljom, pukovnik Izudin Male{ki}, kopilot na na{em letu, odlazi da provjeri opremu i pripremi helikopter za polijetanje.
Naime, u posljednjem trenutku odlu~eno
je da umjesto devetnaeskom letimo
dvadeset trojkom, {to su otprilike registarske oznake helikoptera koje koristi
Vojska Federacije BiH. Me|utim, kada
smo u pratnji prvog pilota, pukovnika
Zehra Mari}a stigli na heliodrom, Male{ki} je utvrdio da dvadeset trojka nije
spremna za let. Bezuspje{no nam je poku{avao objasniti u ~emu je problem dok
su se mehani~ari skupljali oko otvorenog
motora. Elem, iz ~itave pri~e zaklju~ili
smo da kad se motor zagrije, neki dio
po~ne da vibrira, a uslijed toga poludi
neki instrument u pilotskoj kabini. I nije
neko obja{njenje, ali nama, laicima, ipak
je bilo drago {to ne}emo letjeti helikopterom ~iji su instrumenti skloni ludilu. I
dok nam pilot Zehro Mari} daje upute
kako }emo se pona{ati tokom leta, {ta
smijemo a {ta ne smijemo raditi i kako
}emo komunicirati, u helikopter se ukrcava 25 paketa od kojih svaki te`i 15 kilograma. Islamska pomo} Kraljevine Saudijske Arabije naljepnica je koja govori
o donatorima ~ijom }e zaslugom paketi s
osnovnim `ivotnim namirnicama padati
po ledom i snijegom okovanim bosanskohercegova~kim selima. [ta se nalazi u
paketima, pitamo pilote koji zauzimaju
svoja mjesta u pilotskoj kabini. Nemam
pojma, vjerovatno hrana i ne{to lijekova,
odgovara Mari} dodav{i kako vojska
nema ni{ta s pakovanjem paketa humanitarne pomo}i i njihovim sadr`ajem. Pakete je osigurala Civilna za{tita. Oni ih
dostave u na{u bazu u Rajlovcu, ili ih
dopreme do hotela Mar{al na Bjela{nici ,
ka`e Mari}. Kona~no, tovar je ukrcan i uz
zaglu{uju}u buku motora di`emo se i
polije}emo put Bjela{nice.

DESANT NA
BJELA[NICU
Nadlije}emo biv{a olimpijska borili{ta, Malo i Veliko polje na Igmanu, te
strme bjela{ni~ke staze na kojima u`ivaju
ljubitelji alpskog skijanja. I dok posmatramo kako se ljudi pretvoreni u male crne
ta~ke spu{taju niz staze, pitamo se jesu li

HEROJI NEBA

@ivot drugih je,


tako|er, va`an

PUKOVNIK
ZEHRO MARI]:
Svakodnevna
pomo} ugro`enima

Helikopter Vojske Federacije UH-1


pokre}e motor od 1290 konjskih snaga i
mo`e prevesti 4,7 tona tereta. Tokom
humanitarne ekspedicije u spa{avanju
`ivota u odsje~enim dijelovima BiH
posadu ovog helikoptera ~inili su kapetan
posade, pukovnik po ~inu Zehro Mari},
zatim kopilot Izudin Male{ki}, tako|er
pukovnik, te tehni~ar Meho Ajanovi} ~iji
posao je bio izbacivanje paketa sa hrauop}e svjesni ~injenice da sa druge strane
planine, od njih udaljeni svega desetak
minuta leta, stanovnici bjela{ni~kih sela
vode ogor~enu bitku sa prirodom i
pre`ivljavaju zahvaljuju}i, izme|u ostalog, paketima koje im nosimo. Prvo
naseljeno mjesto koje nadlije}emo sa
druge strane civilizacije je selo
Lukomir. Ovdje smo dopremili najvi{e
pomo}i, ka`e kopilot Male{ki}, {to je i
logi~no s obzirom da je to jedno od
najve}ih naseljenih mjesta koja su ostala
odsje~ena od svijeta. Nakon toga ulazimo
u kanjon rje~ice Ljute na ~ijim strmim
liticama su ra{trkana sela kojima je namijenjena pomo} iz na{eg helikoptera.
Klanac Ljute, ome|en strmim stijenama i

nom. Na po~etku akcije znali smo napraviti i ~etiri ture za jedan dan, ka`e
Mari} te dodaje kako je intenzitet letova
malo opao posljednjih dana. Dvadesetak
helikopterskih posada obavilo je posljednjih dana vi{e od trideset misija dostave
humanitarne pomo}i helikopterima UH-1,
koje su Vojsci Federacije BiH darovale
Sjedinjene Dr`ave u sklopu programa
Opremi i obu~i.
debelim zimskim pokriva~em, obru{ava
se tristotinjak metara. Na tako nepristupa~na podru~ja helikopter ne bi mogao
sletjeti ni usred ljeta, po idealnim vremenskim uslovima, a kamoli zimi. Selo
Svijen~a prva je meta na{eg zra~nog
udara. Prelije}emo ga kako bi utvrdili sa
koje strane mu je najlak{e pri}i i gdje
izbaciti pakete sa hranom. Krovovi ku}a
jedva se naziru u op}oj bjelini. Da nije
stada ovaca ra{trkanih u uskom krugu
utabanog snijega, i plastova sijena koje se
ne skida, nego se vadi iz snijegom okovanih rupetina, ~ovjek bi pomislio da je
selo napu{teno. Pilot Mari} oprezno
spu{ta helikopter na desetak metara iznad
tla. Ovo spu{tanje prije izbacivanja

PILOT VOJSKE FEDERACIJE BiH: Ne znam koliko je pomo} koju dostavljamo


dovoljna ljudima odsje~enim od civilizacije. Ipak, smatram da je to jak
psiholo{ki efekat. Ljudi su sretni kad nas vide i osje}aju da nisu
zaboravljeni. Ti ljudi su naprosto podivljali. Mjesecima im niko nije
mogao do}i i mi smo bili prvi stranci koji su stigli u selo
20

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Reporter SB u nemogu}oj misiji

pribrali helikopter je ve} letio na drugu


destinaciju, selo Bostand`ije. Nadlije}u}i
spomenuto selo prvi put vidimo ljude.
Nakon {to je na{ helikopter izbacio
pomo} vidjeli smo starijeg ~ovjeka kako
se kroz snje`ne nanose poku{ava probiti
do mjesta gdje su pali paketi. U selima
koja su se na{la odsje~ena uslijed
snje`nih nanosa mahom `ive stariji ljudi
koji se bore da prehrane sebe i stoku koja
im je glavni izvor prihoda, ka`e
Male{ki} dok usmjerava helikopter ka
selima Donja i Gornja Ljubu~a. U Gornjoj Ljubu~i do~ekuju nas stanovnici koji
odu{evljeno pozdravljaju na{ dolazak.
Posljednje selo u koje smo iskrcali pakete
sa hranom su ^uhovi}i. Smje{teno u pristupa~noj dolini, sa kamenim ku}ama,
o~aralo nas je svojom ljepotom pa smo
pilote zamolili da naprave nekoliko krugova iznad ^uhovi}a. Iako je snijeg prekrio ve}inu ku}a, nije mogao sakriti njihovu jednostavnost i ljepotu, a kako smo
se malo du`e zadr`ali iznad ^uhovi}a,
primijetili smo u snijegu prokopane
kanale koji povezuju ku}e. Duboki su
preko dva metra, ka`e pilot Mari} koji je
imao priliku hodati snje`nim labirintima
kakve smo vidjeli u ^uhovi}ima.

SPAS S NEBA

ZAMETENA BJELA[NI^KA SELA: U posljednjih nekoliko nedjelja, sve do dolaska


na{eg spasila~kog tima, bili su bez hrane i lijekova i veze sa ostatkom svijeta
stanovnici bjela{ni~kih sela Gornja Ljubu~a i ^uhovi}i

paketa najrizi~niji je dio misije. Teren je


nepristupa~an, a sva sre}a {to danas nema
vjetra, ina~e zna da bude gusto, ka`e

pilot Mari} dok tehni~ar Meho Ajanovi}


otvara vrata i izbacuje pakete sa hranom.
Sve se de{ava jako brzo i dok smo se

CIVILNA ZA[TITA

Poslali smo sve


{to smo imali
Preko Federalnog {taba Civilne za{tite
do sada je snijegom ugro`enim podru~jima
upu}eno blizu sedam tona hrane. Od
nevladine humanitarne organizacije
Igasa dobili smo 200 paketa pomo}i od
kojih je svaki te`io 15 kilograma, a od
Crvenog kri`a Federacije dobili smo 150
paketa te`ine 25 kilograma po paketu,
ka`e Mirsad Teskered`i} iz Federalnog
{taba Civilne za{tite. Paketi sadr`e
osnovne `ivotne namirnice, bra{no, ulje,
{e}er, so, tjesteninu, a ima i sokova,
gotovih supa i jo{ nekih proizvoda. Pakete

takvog sadr`aja Federalni {tab Civilne


za{tite uputio je na podru~je Srebrenice, u
bjela{ni~ka sela, zatim u podru~ja oko
Gora`da i Fo~e, te na Kupres i Glamo~.
Tako|er, iz svojih sredstava izdvojili
smo 8 hiljada KM za ra{~i{}avanje snijega i osposobljavanje putnih komunikacija u okolini Vare{a, te na prostoru
Pra~a-Pale, ka`e Teskered`i} navode}i
da je ostvarena odli~na saradnja sa
Zra~nim snagama Vojske Federacije BiH
bez ~ijeg anga`mana ne bi bilo mogu}e
pomo}i najugro`enijim podru~jima.

Nakon {to smo iskrcali i posljednje


pakete sa hranom nastavili smo letjeti
kanjonom Ljute, sve do njenog spajanja
sa Neretvom. Preletjeli smo planinu
Viso~icu i njen najvi{i vrh D`amiju na
1967 metara nadmorske visine. Sat vremena poslije ponovo smo se na{li nadomak Sarajeva. Ne znam koliko je pomo}
koju dostavljamo dovoljna ljudima
odsje~enim od civilizacije. Ipak, smatram da je to jak psiholo{ki efekat. Ljudi
su sretni kad nas vide i osje}aju da nisu
zaboravljeni, ka`e pilot Mari}. Male{ki}
se nadovezuje na njegovu pri~u opisuju}i
nam susret sa mje{tanima jednog sela u
~ajni~koj op}ini. Ti ljudi su naprosto
podivljali. Mjesecima im niko nije
mogao do}i i mi smo bili prvi stranci
koji su stigli u selo, ka`e Male{ki}.
Sti`emo u bazu Zra~nih snaga u Rajlovcu. Opra{tamo se sa na{im doma}inima pilotima dok se u helkioper ukrcava
novih 25 paketa pomo}i koja }e biti
izba~ena iznad bjela{ni~kih sela. Odlazimo da se pozdravimo sa zapovjednikom Brguljom koji nam ka`e da }e narednih dana pomo} dostaviti u podru~je
Bosanskog Petrovca i na Kupres. Od
po~etka akcije pomo} smo dostavili na
podru~je op}ina Srebrenica, @epa,
Vi{egrad, Fo~a, ^ajni~e te Konjic, ka`e
Brgulja ~iji su piloti, profesionalci uvijek
spremni pomo}i ljudima u nevolji ma
koje vjere i nacije bili.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

21

EKSKLUZIVNO

EVROPSK
Pro{le nedjelje je
Evropska unija putem
nezavisne Venecijanske
grupe napokon ponudila
vlastito rje{enje za izlaz
iz, ~inilo se, bezizlazne
situacije u kojoj se na{la
Bosna i Hercegovina;
SB prva objavljuje
BRISELSKU viziju
budu}nosti BiH kao
alternativu za DEJTONSKI
koncept na{e zemlje
Pi{e

Asim Metiljevi}

osljednji (nedavni) sastanak ~elnika vladaju}ih bosanskohercegova~kih partija u Neumu jasno


je pokazao da unutar BiH ne
postoji politi~ki konsenzus o
potrebi ustavnog, a pogotovo teritorijalnog preustroja BiH. Srpski predstavnici su postavili ultimatum: progovori li
neko o ustavnim promjenama, napu{tamo
sastanak!
Nekoliko sedmica kasnije, Venecijanska komisija, respektabilna ekspertna

UKIDAJU
Evropsk
od pet e
22

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

BiH za 21. stolje}e

KI ODGOVOR NA DAYTON
nevladina organizacija, poslala je nedvosmislenu poruku koja na neizravan na~in
sublimira aktuelnu politi~ku volju evropskih diplomatskih krugova: postoje}i
Ustav BiH je anahron i s takvim ustavnim
ustrojem BiH ne mo`e ra~unati na prijem
u Evropsku uniju.

USPJE[NO TESTIRANJE
EKONOMSKIH REGIJA
No bez obzira na golemu provaliju
izme|u politi~kih volja pojedinih nacionalnih oligarhija u BiH i me|unarodnih diplomatskih krugova, prelazak BiH
iz dejtonske u briselsku fazu uveliko se realizira preko diskretno instaliranih ekonomskih regija koje zapravo
predstavljaju temelj za novi ustavni, ali
i teritorijalni preustroj BiH. Me|unarodna zajednica, pod ~ijim pokroviteljstvom su instalirane ekonomske regije,
ne osvr}e se previ{e na protivljenja
Srba, pou~ena iskustvom s primjenom

EVROPA REGIJA

Mostar u sredi{tu
evropske pa`nje
Evropsko poticanje regionalizacije
BiH uklapa se u {iru evropsku strategiju
poznatu pod nazivom Evropa regija
koja ima i svoj institucionalni izraz preko
Odbora regija (Committe of Regions) najmla|e ustanove Evropske unije utemeljene 1994. godine, koja aktivno u~estvuje u kreiranju razvojne politike

Evropske unije, posebno u oblasti poljoprivrede, saobra}aja, {kolstva, zdravstva i sl.


Skup{tina evropskih regija svaki put se
odr`ava u drugom gradu. Nimalo slu~ajno,
za sjedi{te ovogodi{nje skup{tine koja }e
se odr`ati 28. augusta me|u sedam kandidata izabran je Mostar!

PARADIGMA
ZA EVROPU:
Jedinstven Mostar

NAJNOVIJA REALNOST:
Pou~ena tim iskustvom,
me|unarodna zajednica
diskretno ali sna`no
podupire stvaranje
nove realnosti
u obliku pet definiranih
ekonomskih regija ~ije je
konstituiranje zapo~elo
jo{ prije nekoliko godina

U SE ENTITETI
ka BiH }e se sastojati
ekonomskih regija!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

EKSKLUZIVNO

ZAKLJU^CI VENECIJANSKE GRUPE

Krajnje je vrijeme za
radikalne ustavne
reforme u BiH
S obzirom da sada{nja ustavna rje{enja
nisu ni efikasna ni racionalna i nedostaje im
demokratski sadr`aj, Bosni i Hercegovini je
neophodna ustavna reforma, konstatira se
u nedavno objavljenom izvje{taju Venecijanske komisije. Bh. institucije, prema
sada{njem ustavnom rje{enju, isuvi{e su
slabe da bi osigurale zadovoljavaju}i
napredak u pregovorima o Sporazumu o
stabilizaciji i pridru`ivanju. Centralni element prve faze ustavne reforme trebao bi
biti prenos nadle`nosti sa entiteta na BiH
putem izmjena i dopuna Ustava BiH. Takav

korak je neophodan ako se `eli posti}i


napredak u procesu integracije u evropske
strukture, stoji u ovom izvje{taju. U
Izvje{taju se dalje konstatira da se svaka
takva promjena mo`e posti}i jedino na
osnovu konsenzusa.
Kori{tenje ovlasti visokog predstavnika
bilo je potrebno da bi postoje}i glomazni
ustavni sistem funkcionirao, ali u vremenu
koje je pred nama, zajedno sa ustavnim
promjenama, nametnut }e se potreba revizije ovlasti visokog predstavnika.
(D.S.)

SARAJEVSKA REGIJA
Veli~ina regije: 17 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 32 (13 iz RS i 17 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: Sarajevo
Op}ine: Breza, Olovo, Vare{, Visoko, Fo~a, Gora`de, Pra~a, Fojnica,
Kiseljak, Kre{evo, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Had`i}i, Ilija{,
Ilid`a, Trnovo, Vogo{}a, ^ajni~e, Fo~a, Gora`de, Kasindol, Kalinovik, Pale,
Rogatica, Rudo, Sokolac, Trnovo, Vi{egrad
Broj stanovnika: 701.270
Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 63 posto, Srbi 28 posto,
Hrvati 8 posto

24

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Dejtonskog mirovnog sporazuma: upravo


su Srbi, za samo nekoliko godina, pre{li
cijeli krug - od najve}ih protivnika do
najve}ih ~uvara dejtonskog ustroja
BiH!
Pou~ena tim iskustvom, me|unarodna
zajednica diskretno ali sna`no podupire
stvaranje nove realnosti u obliku pet
definiranih ekonomskih regija ~ije je konstituiranje zapo~elo jo{ prije nekoliko
godina. Sredinom decembra pro{le
godine {ef delegacije Evropske komisije
u BiH Irac Michael Humphreys i zamjenik dr`avnog ministra vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa Slobodan E}imovi}

BEZ GRANICA: Jedino


izgledno rje{enje ostaje
kantonizacija BiH koja
ne bi slijedila neprirodne
granice uspostavljene
tenkovskim gusjenicama
nego bi slijedila prirodne
granice regija
konstituiranih
povijesnim djelovanjem
ekonomskih,
saobra}ajnih, kulturnih,
nacionalnih i drugih
faktora
promovirali su razvojne strategije za
svaku od pet ekonomskih regija u BiH:
ARDA u sjeverozapadnoj BiH, NERDA u
sjeveroisto~noj BiH, REDAH u Hercegovini, REZ-RDA u centralnoj BiH i
SERDA u Sarajevskoj regiji. Prema informacijama Slobodne Bosne, izrada regionalnih razvojnih strategija, koja se odvijala po jedinstvenom metodolo{kom
obrascu, u cijelosti je finansirana nepovratnim sredstvima Evropske unije iz programa namijenjenog poticanju regionalnog razvoja - EU RED.
Stvarni zna~aj regionalnih razvojnih
strategija otkriva se iz nedvosmislenog
stava delegacije Evropske komisije u BiH
koja je istovremeno s prezentiranjem
dokumenata obe}ala i izda{nu finansijsku
podr{ku ali isklju~ivo za projekte definirane u razvojnim strategijama. Rije~ je o
nekoliko izda{nih evropskih predpristupnih fondova namijenjenih potencijalnim
~lanicama Evropske unije bez kojih ni
jedna od deset novoprimljenih ~lanica EU
ne bi uspjela ispuniti visoke prijemne
standarde.
Slobodna Bosna uspjela je doznati da
je stav Venecijanske komisije o neminovnosti ustavnog preustroja BiH zasnovan na ~vrstim argumentima o neodr-

BiH za 21. stolje}e

`ivosti sada{njeg politi~ko-teritorijalnog


ustroja BiH. Sa 124 ministarstva na dr`avnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te s glomaznom administracijom ~etiri puta ve}om od evropskog prosjeka
(jedan administrativni radnik na 500
gra|ana), BiH jednostavno ne mo`e
funkcionirati.
Ustavno-teritorijalni preustroj je nu`an - to nije sporno ili je sve manje sporno
- ali kako prona}i model koji bi pomirio
tako razli~ite nacionalne i regionalne
interese?

LJEKARI BEZ
ENTITETSKIH GRANICA
Eventualno formiranje tre}eg (hrvatskog) entiteta ne bi rije{ilo glavni problem, budu}i da ni Bo{njaci a Hrvati pogotovo ne `ive na kompaktnoj teritoriji. Hrvatima bi zapravo trebala tri entiteta: jedan u Hercegovini, jedan u srednjoj BiH
te jedan u Posavini!
Ukidanje kantona i organiziranje BiH
kao federacije dviju republika ne dolazi u
obzir jer bi svaki unitarni ustroj bo{nja~ko-hrvatske republike i{ao na {tetu
malobrojnijeg hrvatskog naroda.
Jedino izgledno rje{enje ostaje kantonizacija BiH koja ne bi slijedila
neprirodne granice uspostavljene tenkovskim gusjenicama nego bi slijedila prirodne granice regija konstituiranih povijesnim djelovanjem ekonomskih, saobra}ajnih, kulturnih, nacionalnih i drugih
faktora.
Na cijelom prostoru BiH identificirano je pet takvih povijesno konstituiranih
regija - mostarska, tuzlanska, sarajevska,

CENTRALNA REGIJA
Veli~ina regije: 10 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 16 (1 op}ina iz RS - Tesli} i 15 op}ina Ze-Do
kantona i Srednjobosanskog kantona)
Regionalno sjedi{te: Zenica
Op}ine: Tesli}, Travnik, Zenica, Zavidovi}i, G. Vakuf, Kakanj,
Bugojno, @ep~e, D. Vakuf, Maglaj, N. Travnik, Te{anj, Vitez, Busova~a, Usora,
Doboj Jug
Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 75 posto, Hrvati 19 posto,
Srbi 5 posto

SJEVEROISTO^NA REGIJA
Veli~ina regije: 14 posto BiH
Broj op}ina: 34 (17 op}ina iz RS, 16
op}ina FBiH i Distrikt Br~ko)
Regionalno sjedi{te: Tuzla
Op}ine: Od`ak, Ora{je, Domaljevac [amac,
Banovi}i, ^eli}, Doboj Istok, Gra~anica, Grada~ac,
Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik,
Teo~ak, Tuzla, @ivinice, Bijeljina, Bratunac, Lopare,
Mili}i, Modri~a, Osmaci, Pelagi}evo, Petrovo,
Srebrenica, B. Brod, [amac, Ora{je, [ekovi}i,
Ugljevik, Vlasenica, Vukosavlje, Zvornik
Struktura stanovni{tva:
Bo{njaci 55 posto, Srbi 40 posto, Hrvati 7 posto

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

25

EKSKLUZIVNO

REGIJA HERCEGOVINA
Veli~ina regije: 24 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 23 (7 iz RS i 16 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: Mostar
Op}ine: Livno, Tomislavgrad, Kupres,
Posu{je, Grude, [iroki Brijeg, Ljubu{ki, Mostar,
Konjic, Jablanica, Prozor, ^itluk, ^apljina, Stolac,
Neum, Ravno, Trebinje, Ljubinje, Bile}a, Gacko,
Nevesinje, Berkovi}i, Isto~ni Mostar
Broj stanovnika: 452.000
Struktura stanovni{tva: Hrvati
53 posto, Srbi 22 posto, Bo{njaci 19 posto

banjalu~ka i zeni~ka - koje ispunjavaju


evropske kriterije samoodr`ivosti. Prema
jednom od tih kriterija, recimo, uop}e nije
pitanje mogu li sva tri pre`ivjeti nego
kako }e pre`ivjeti samo jedan klini~ki
centar makar ga finansirala cijela Hercegovina - od Konjica do Trebinja?!
Gledano iz perspektive dejtonske
BiH, najve}a mana pet identificiranih
regija jeste njihov multietni~ki sastav stanovni{tva, odnosno brisanje unutra{njih
granica iscrtanih krvlju. Posmatrano iz
perspektive dejtonske BiH, za mnoge
gra|ane Trebinja, Cazina ili Kiseljaka jo{

PRIMJER ZDRAVSTVA:
Za rad i razvoj modernog
klini~kog centra potrebno
je minimum milion
stanovnika - korisnika
zdravstvenih usluga: na
dana{njem prostoru
Hercegovine, koju naseljava
oko 450 hiljada stanovnika,
postoje ~ak tri klini~ka centra

je uvijek traumati~na pomisao da bi


mogli oti}i na lije~enje u Mostar,
Banju Luku ili Sarajevo, ali alternativa je jo{ traumati~nija: mizerni
nivo zdravstvenih usluga bez ikakve {anse da se primaknu evropskim
standardima.
Istovremeno, regionalizacija
BiH predstavlja svojevrsni test za
gra|ane BiH jer ako tri naroda ne
mogu `ivjeti zajedno u BiH, kako
se onda mogu integrirati u civiliziranu porodicu pedesetak evropskih naroda!?

SJEVEROZAPADNA REGIJA
Veli~ina regije: 33 posto povr{ine BiH
Broj op}ina: 34 (21 iz RS i 12 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: Banja Luka
Op}ine: Velika Kladu{a, Cazin, Biha},
Klju~, Drvar, Petrovac, B. Grahovo, Glamo~, B.
Krupa, B. Petrovac, B. Novi /Novi Grad, Kostajnica,
K. Dubica, Gradi{ka, Srbac, Derventa, Doboj,
Lakta{i, Prnjavor, [ipovo, ^elinac, Ribnik, K. Varo{,
Kne`evo, Jajce, [ipovo, Banja Luka, Prijedor,
Mrkonji} Grad, Sanski Most
Broj stanovnika: 1.191.707
Struktura stanovni{tva: Srbi 62
posto, Bo{njaci 33 posto, Hrvati 4 posto

26

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja

Veliki umovi
nove generacije
Kako bi ljudi u svom domu `ivjeli {to udobnije, Gorenje je za njih
proizvelo i lansiralo novu generaciju ma{ina za pranje i
su{enje rublja i u tvornici aktiviralo potpuno novu proizvodnu
liniju na kojoj nastaje razvojno, tehnolo{ki i dizajnerski
obnovljen vrhunski program ma{ina za pranje i su{enje rublja
nove ere. S novom generacijom ma{ina za pranje i su{enje
rublja ispunjava se mno{tvo `elja, potreba i prostora.
Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja ima ugra|enu
inteligentnu tehnologiju sa senzorskim upravljanjem
(UseLogic). Bez obzira na najnoviju tehnologiju, nisu potrebna
posebna znanja ili vrijeme privikavanja kako bi se usvojilo znanje
za programiranje ma{ina budu}i da je upravlja~ka plo~a
potpuno jednostavna i pregledna za upravljanje. Ako `elite,
ma{inu za su{enje rublja mo`ete postaviti na ma{inu za pranje
rublja ili jednu pokraj druge a upravljati ih mo`ete samo s jednom
upravlja~kom plo~om. Maksimalni kapacitet pranja je do 6 kg
rublja. Novost je i 33 cm veliki otvor vrata koji omogu}ava
lak{e umetanje rublja. Oblik i ergonomija ma{ina za pranje i
su{enje rublja je pomno i bri`no dora|en i s njime `ele u Gorenju
ostvariti novi trend ljepote i njege rublja. Nova linija ma{ina za
pranje rublja nudi se u {irokom izboru samostoje}ih i podpultnih
varijanti koji nadopunjuje i paleta 44 cm dubokih modela.
Podpultne, 3 cm ni`e i pli}e, 44 cm duboke ma{ine za pranje
rublja su potpuna novost iz Gorenja. Novi modeli nadilaze
tradicionalni renome Gorenja kao ~uvara okoli{a, budu}i da
posti`u jo{ bolje rezultate od onih koji se tra`e za najvi{u
energetsku klasu. Osim niske potro{nje energije, najbolje ma{ine
za pranje rublja ostvaruju i izvrsne u~inke pranja i centrifugiranja.

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320


e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT
100.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 22. marta,
na FTV u 20 sati
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

SLU^AJ POGORELICA

Po~etkom ovog mjeseca Federalno tu`iteljstvo podiglo je optu`nicu protiv


petorice nekada{njih visokih policijsko-obavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnika
umije{anih u slu~aj formiranja (anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici koji su
optu`eni za pripremanje atentata na FIKRETA ABDI]A; na{a novinarka otkriva ko
je i kako organizirao atentat na nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH

NEUSPJELI ATENTAT
NA KRAJI[KOG BABU
Pi{e

Suzana Mijatovi}

udac za prethodno saslu{anje


Vrhovnog suda Federacije BiH
Tadija Bubalovi} trebao bi, u
narednih sedam dana, zakazati
novo ro~i{te na kojem }e se
rije{iti prigovori obrane Bakira Alispahi}a, Irfana Ljevakovi}a, Envera Mujezinovi}a, Edhema Velad`i}a i Ejuba Iki}a, optu`enih za podsticanje na ubojstvo
nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH a
dana{njeg zatvorenika u Hrvatskoj Fikreta Abdi}a.
Nakon {to su tijekom pro{lotjednog
izja{njavanja o krivnji odvjetnici petorice
neko} visokopozicioniranih policijskih i
obavje{tajnih du`nosnika zatra`ili uvid u
spis, te najavili prigovore na optu`nicu,
ovaj je sudski proces ponovno prolongiran. No, ne i zadugo, jer bi datum po~etka
su|enja, kona~no, trebao biti poznat do
konca ovog mjeseca. Budu}i da je Sud
odbacio optu`be koje se odnose na kazneno djelo podsticanja na terorizam (protiv ratnog ministra policije, a kasnije {efa
bo{nja~ke tajne slu`be AID-a Bakira
Alispahi}a, te njegovih pomo}nika Irfana
Ljevakovi}a i Envera Mujezinovi}a),
glavni federalni tu`itelj Zdravko Kne`evi} tako|er }e, u {to kra}em roku, morati

NESU\ENA @RTVA
ATENTATA: Fikret
Abdi} Babo

Likvidaciju FIKRETA ABDI]A


Organizatori tvrde da je naredbu za
28

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Pojedina~ni eksces ili dr`avni terorizam

izmijeniti prvu verziju optu`nice koja je


podignuta na temelju, skoro pune tri
godine, stare kaznene prijave MUP-a
Federacije. Svi na{i poku{aji da stupimo u
kontakt s Kne`evi}em (koji je sam sebe
ovlastio da jedini u Tu`iteljstvu mo`e razgovarati s novinarima) ostali su bez uspjeha jer je glavni federalni tu`itelj
posljednjih dana ili bio zauzet slu`benim
sastancima, ili je bio bolestan?!

MUJEZINOVI]EVE
PRIPREME U KRAJINI
Podsjetimo, u kaznenoj prijavi federalnih policajaca koja je naknadno, na
tra`enje Tu`iteljstva, u vi{e navrata dopunjavana novim dokazima, plan likvidacije ratnog predsjednika paradr`avice
Zapadna Bosna, uklju~uju}i imena nalogodavaca i izvr{itelja, rekonstruiran je
gotovo do posljednjeg detalja (nedostaje,
naime, politi~ka komponenta odnosno
politi~ki naredbodavci). Prema dostupnim dokumentima, atentat na Fikreta
Abdi}a, biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH,
koji se kasnije odmetnuo u samoprogla{enog kraji{kog lidera, isplaniran je u
sarajevskoj centrali Agencije za istra`ivanje i dokumentaciju (AID-u) koncem

SVJEDO^ENJE ATENTATORA

Ubistvo Abdi}a odobrio


Alija Izetbegovi}
Da su Hajrudin Halilagi} i Dervi{
Demirovi} godinama nakon izlaska iz
hrvatskog zatvora dr`ali u {aci svoje
ratne {efove, potvr|uje i podatak da su ta
dvojica bili aktivni pripadnici Policijske
uprave Biha} sve do novembra 2001.
godine, kada im tada{nji komesar IPTF-a
Vincent Coeurderoy oduzima certifikat. Za
razliku od Halilagi}a i Demirovi}a, tre}i ~lan
takozvane biha}ke grupe Jasmin Osmanki}
zvani Strikan, nakon izlaska iz zatvora, bio
je u Biha}u brutalno pretu~en. Prethodno je
Osmanki}, vjerojatno nezadovoljan statu1995. Pripreme za njegovu realizaciju
zapo~ele su u rano prolje}e sljede}e
godine, kada po nalogu Bakira Alispahi}a
i Irfana Ljevakovi}a u Veliku Kladu{u
odlaze Enver Mujezinovi}, u to vrijeme
na~elnik Sarajevskog sektora AID-a, i
na~elnik Uprave za analitiku Mirsad

ORGANIZATORI
OBUKE NA
POGORELICI:
Irfan Ljevakovi}
i Bakir Alispahi}

KAMP NA POGORELICI: Teroristi obu~avani samo za likvidaciju Abdi}a?!

som koji je imao po izlasku iz zatvora, u


dru{tvu prijatelja i poznanika otvoreno
pri~ao kako je, prije nego {to je izabran za
jednog od Abdi}evih nesu|enih atentatora,
pozvan u komandu Petog korpusa. Prema
njegovim (Osmanki}evim) tvrdnjama, tada
mu je re~eno da je odabran kao jedan od
najboljih boraca Petog korpusa, nakon ~ega
mu je pokazana depe{a s potpisom
tada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tva
BiH Alije Izetbegovi}a?! Navodno da je
Osmanki}u, uz batine, zaprije}eno da pazi
{ta pri~a...
Abazovi} (danas profesor na Fakultetu
kriminalisti~kih nauka u Sarajevu). Navodno da je, umjesto Mujezinovi}a, jo{
nekoliko posjeta Biha}u obavio njegov
tada{nji zamjenik u AID-u Edhem
Godinjak.
No, kako su tada u Velikoj Kladu{i
bile stacionirane mje{ovite bosanskohrvatsko-turske policijske snage, dolazak
dvojice tajnih agenata iz Sarajeva nije
mogao pro}i nezapa`eno, posebice
hrvatskim obavje{tajcima, koji su budno
pratili kretanje svakog prido{lice. Stoga
nije bilo slu~ajno {to su u povratku iz
Velike Kladu{e, odnosno Biha}a, u okolici Drvara (u to vrijeme, podsjetimo, policijski i vojni du`nosnici jo{ uvijek nisu
putovali kroz Republiku Srpsku, dakle
preko Mrkonji} Grada) hrvatski policajci
zaustavili automobil u kojem su bili
Mujezinovi} i Abazovi}. Nakon rutinske
kontrole prometne policije Mujezinovi} i
Abazovi} koji su, nedvojbeno, za vrijeme
putovanja imali i tajnu pratnju, nakratko su zadr`ani na informativnom razgovoru. Istodobno, hrvatski agenti iz Mostara oduzimaju svu dokumentaciju koju
su njihove bo{nja~ke kolege imali uz
sebe, izme|u ostalih, i naznake o planu
likvidacije Abdi}a. Kako se pretpostavlja,
ta su saznanja proslije|ena policijskim i
sigurnosnim slu`bama u Hrvatskoj, koje
odmah podi`u nivo pripravnosti i po-

u Hrvatskoj je pripremao AID


a atentat izdao ALIJA IZETBEGOVI]
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

SLU^AJ POGORELICA

ja~avaju mjere sigurnosti Fikreta Abdi}a i


njegove obitelji.
Premda je ve} tada bilo jasno da postoji velika vjerojatno}a da je tajna
operacija Abdi}evog smaknu}a provaljena, zbog ~ega je reagirao i Hazim Feli},
nekada{nji {ef AID-a u Unsko-sanskom
kantonu, bo{nja~ki obavje{tajni establi{ment u Sarajevu donosi odluku o nastavku akcija. U depe{i koju je Feli} koncem marta 1996. poslao u Sarajevo, a koja
predstavlja jedan od krucijalnih dokaza
optu`be protiv Alispahi}a, Ljevakovi}a,
Mujezinovi}a, Velad`i}a i Iki}a, navodi
se kako bi plan likvidacije Abdi}a trebalo
obustaviti, budu}i da je dekonspiriran.

KRAJI[KA PRAVNA DR@AVA

O zakonu }emo
razgovarati nakon rata!?
U vrijeme kada je Ejub Iki}, kao
kadar od velikog povjerenja kraji{kog
SDA, bio na~elnik tada{nje Stanice javne
bezbjednosti Biha}, njegovo geslo je bilo
rad, red, disciplina. U slu~ajevima
kada se dosljedna primjena na~elnikovih
uputa izravno kosila s zakonskim propisi-

KO JE PROVALIO
ATENTAT
Iz istog je dopisa posve jasno da je
Feli}, prije nego {to je odaslao upozorenje
svojim sarajevskim {efovima, o detaljima
pripremanog atentata na Abdi}a informirao i biv{eg predsjednika Unsko-sanskog
kantona Mirsada Velad`i}a, te da je obustavu svih aktivnosti u tom smjeru tra`io
od na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti
Edhema Velad`i}a i na~elnika biha}ke
policije Ejuba Iki}a. U Biha}u i ptice na
grani ve} znaju da se sprema atentat na
Abdi}a, `alio se, navodno, tih dana Feli}
svojim najbli`im suradnicima.
Depe{a Hazima Feli}a ~uvana je u
dosjeu Pogorelica za koji je u AID-u
bio zadu`en biv{i na~elnik Uprave za
obezbje|ivanje li~nosti i objekata Faik
[pago. Ranije smo pisali da je Enver Mujezinovi}, uz odobrenje Bakira Alispahi}a, za realizaciju akcije smaknu}a Fikreta Abdi}a, koja je u AID-u zavedena
pod kodnim nazivom Dover, iz specijalne
kase podigao 54 tisu}e maraka.
I doista, 4. aprila 1996., hrvatska policija kod Senja hapsi Senada Nuhanovi}a,
Dervi{a Demirovi}a, Jasmina Osmanki}a,
Hajrudina Halilagi}a i Zijada Zuli}a (u
slu`benom vozilu biha}ke policije) i pod

SLU@BENI IZVJE[TAJ AID-a: Ko je


osmislio, a ko provodio pripreme za
likvidaciju Fikreta Abdi}a

sumnjom da su planirali atentat na Fikreta


Abdi}a koji je trebao biti likvidiran raketom iz ru~nog baca~a, dok se vozio u

SARAJEVSKO-KRAJI[KA OPERACIJA:
Edhem Velad`i} (desno) dolazi na sud
u pratnji advokata Asima Crnali}a

30

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

ma, zbog ~ega su reagirale neke njegove


policijske kolege, Iki} je odgovarao, o
zakonima }emo razgovarati poslije
rata. Iako s gotovo deset godina
zaka{njenja, ~ini se da je napokon do{lo
vrijeme da se preispita i zakonitost njegovog rada.

svom automobilu, cestom Rijeka-Opatija,


sprovodi ih u rije~ki Istra`ni zatvor.
Su|enje petorici biha}kih policajaca i
ni`ih zapovjednika Petog korpusa Armije
BiH pred @upanijskim sudom u Rijeci
po~elo je mjesec i pol dana kasnije. Prvooptu`eni Dervi{ Demirovi} (ina~e, kriminalisti~ki inspektor u SJB Biha}) osu|en
je na dvogodi{nju zatvorsku kaznu, dok je
Zuli}u, Halilagi}u i Osmanki}u izre~ena
zatvorska kazna u trajanju od godinu i pol
dana.
Nekoliko mjeseci kasnije Bakir Alispahi}, koji je u me|uvremenu imenovan
za jednog od pomo}nika ministra vanjskih poslova BiH, na adrese vi{e dr`avnih institucija {alje pisma u kojima
tra`i aktivniji anga`man oko rje{avanja
statusa petorice biha}kih zatvorenika, koji
su u Hrvatskoj osu|eni zbog poku{aja
atentata na Fikreta Abdi}a. Zabrinut da bi
Dervi{ Demirovi} i Hajrudin Halilagi}
mogli progovoriti i hrvatskim policajcima ispri~ati pravu istinu od koga su dobili
zapovijed da likvidiraju Abdi}a, Alispahi}
se obra}a Jusufu Pu{ini, tada{njem predsjedniku Komisije za za{titu ljudskih
prava pri Predsjedni{tvu BiH, zamjeniku
ministra vanjskih poslova Hasanu Dervi{begovi}u, federalnom ministru policije
Avdi Hebibu i svom nasljedniku na mjestu {efa AID-a Kemi Ademovi}u. Okrivljeni Halilagi} je prilikom ovog razgovora (misli se na posjetu izaslanstva iz
Ambasade BiH u Zagrebu), prijetio da }e,
ukoliko do novembra 1996. ne bude oslobo|en, ili mu se ne obezbijedi izvr{enje
kazne u BiH, o tome obavijestiti organe
Republike Hrvatske. Istakao je da u vezi s
ovim slu~ajem sve razgovore koje je
vodio s osobama u Sarajevu i Biha}u a
koje su ga uputile da izvr{i ubistvo
Fikreta Abdi}a ima snimljene na diktafonu. Tako|er je istakao da je vidio
depe{u MUP-aa BiH u kojoj stoji nalog za
likvidaciju, navodi se, izme|u ostalog, u
Alispahi}evom pismu, ~iji primjerak posjeduje i Federalno tu`iteljstvo.

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

KANDIDAT ZA HAAG

Nakon u~estalih
medijskih {pekulacija
prema kojima je EDHEM
GODINJAK, ratni {ef
policije u Trnovu,
optu`en za zlo~ine nad
srpskim civilima, na{
novinar je u razgovoru sa
brojnim svjedocima
rasvijetlio ulogu ovog
manje-vi{e nepoznatog
policajca tokom rata u
Bosni i Hercegovini

SRPSKI SVJEDOCI T
ZA ZLO^INE KOJE J
POD ZAPOVJEDNI[T

Pi{e

Adnan Buturovi}

ako su po~etkom ovog mjeseca


spekulisale novinske agencije,
Me|unarodni krivi~ni sud za
biv{u Jugoslaviju podigao je optu`nicu za ratne zlo~ine protiv
Edhema Godinjaka, ratnog na~elnika
policije u mjestu Trnovo. Zvani~no,
ha{ko tu`iteljstvo nije podiglo optu`nicu
protiv Godinjaka niti `eli komentirati
agencijske spekulacije. Ni Godinjakov
sarajevski advokat Mustafa Karovi} za
Slobodnu Bosnu nije htio govoriti detaljno o sadr`aju mogu}e optu`nice:
Koliko imamo informacija, ha{ki
istra`itelji su se interesirali za navodne
zlo~ine po~injene protiv srpskog civilnog
stanovni{tva na {irem podru~ju op}ine
Trnovo i dijelom za zlo~ine koji su se
navodno dogodili u logoru Silos u
Tar~inu. [to se ti~e na{e advokatske
kancelarije, mi smo ha{kom Tribunalu
predali punomo} za gospodina Godinjaka,
ali nemamo povratnih informacija. Za
sada nikakve ha{ke optu`nice iz Tribunala
protiv Godinjaka nisu potvr|ene.
Odbijaju}i bilo kakvu povezanost sa
ratnim zlo~inima protiv srpskih civila,
Edhem Godinjak je u kratkom telefonskom razgovoru za na{ list rekao da su sve
optu`be najobi~nije izmi{ljotine: Jo{ su
`ivi ljudi, Srbi kojima sam spasio `ivote.

KRIVI^NA PRIJAVA
Istra`uju}i da li i kakvim dokazima
eventualno raspola`e ha{ko tu`iteljstvo
protiv predratnog inspektora Slu`be dr`avne bezbjednosti BiH i ratnog {efa
trnovske policije, na{ list je do{ao do
podataka da je glavna ha{ka tu`iteljica
Carla del Ponte dokaze o umije{anosti

32

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

ZLO^INA^KI TERET NA LE\IMA DR@AVNOG RUKOVODSTVA U SARAJEVU: Silos u Tar~


je ~etvorogodi{nji pakao za zarobljene Srbe

Za {ta je odgovoran Edhem Godinjak

TERETE EDHEMA GODINJAKA


JE NA IGMANU PO^INIO HOS
TVOM MATE [ARLIJE DAID@E!!

inu bio

Edhema Godinjaka u navodne zlo~ine na


podru~ju Trnova dobila od Centra javne
bezbjednosti Srpsko Sarajevo i predratnog inspektora SDB BiH i aktuelnog
predsjednika Udru`enja logora{a Republike Srpske Slavka Jovi~i}a Slavuja.
Prema krivi~noj prijavi CJB SS
KP/KU: 5/92, od 4. augusta 1992. godine,
za krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad civilnim stanovni{tvom tada{nje srpske vlasti
su optu`ile Edhema Godinjaka, Hajrudina
Ploski}a, Muniba Ademovi}a, Hajrudina
Glezovi}a, Ismeta Kolara. Srpske vlasti
su Godinjaka i ostale osumnji~ile da su 7.
jula 1992. godine zapalili pravoslavnu
crkvu i ubili sve{tenika, a zatim izvr{ili
ubistva civila iz sela Gornja Presjenica
(porodice Cvijeti}, [ehovac i Kravlja~a) i
zarobljenih srpskih civila u Trnovu
(porodice [ehovac, Cvijeti}, Samard`ija,
Kravlja~a).
Ova krivi~na prijava je dopunjena
(broj: 15-1/02-KU 8/94) 24. aprila
1994. godine protiv tridesetak pripadnika
TO i Policijske stanice Trnovo za navodno ubistvo jo{ 97 civila u Trnovu, selima
Kijevo, [kipov Gaj, Dej~i}i, Lisovi}i,
Vrbovik, Kiselica, Dobro Polje, Rogoj,
{uma Runjavica...
Pro{le godine u novembru prilikom
posjete ha{kom Tribunalu, Udru`enje
logora{a RS je Carli del Ponte predalo
dokazni materijal o zlo~inima po~injenim
u trnovskoj op}ini i logoru Silos u
Tar~inu. Edhema Godinjaka poznajem
kao kolegu iz SDB BiH prije rata. Kao
logora{ u Silosu mogu posvjedo~iti da je
Godinjak u vojnoj uniformi dolazio sa
{efom vojne bezbjednosti Prvog korpusa
brigadirom Ned`adom Ajnad`i}em 8. i
12. marta 1993. godine i izvr{io postrojavanje logora{a. Godinjak je bio pomo}nik
komandanta vojne bezbjednosti. Tom prilikom me prepoznao i dobacio a i ti si tu,
ptico. Iako mi je mogao pomo}i, barem
da nisam izlo`en u`asnom mu~enju,
Godinjak nije pomogao ni meni, ni bilo
kome od logora{a Srba, ka`e u razgovoru za SB Slavko Jovi~i}.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

33

KANDIDAT ZA HAAG

koji se nama predstavljao kao Nijaz


Batlak. Po{to je neka kijevska jedinica
zarobila artiljeriju na Straji{tu, nismo
imali odgovaraju}ih kalibara za ta oru|a.
Pod Daid`inom komandom je bila jedinica HOS-aa stacionirana na Bjela{nici,
ispod dana{njeg hotela Mar{al u objektu
poznatom kao Me|unarodni omladinski
olimpijski centar. Jedinicom je komandovao izvjesni Hakala i njegov brat. Ko ih
je poslao ne znam, ali je ta jedinica bila
polovicom jula u Presjenici, tvrdi jedan
od boraca jedinice sa Igmana.

Ha{ki istra`iteljski tim A-9 je tokom


posljednjih nekoliko mjeseci osigurao
tu`iteljstvu obiman materijal od svjedo~enja pre`ivjelih svjedoka, koji terete
Godinjaka za komandnu odgovornost nad
jedinicama koje su palile vjerske objekte i
privatne ku}e u vlasni{tvu Srba, nezakonito odvodile, pritvarale, zlostavljale i
ubijale civile, od marta do augusta 1992.
godine.

PRE@IVJELI SRPSKI
SVJEDOCI
Kako tvrdi biv{i logora{ Slavko
Jovi~i}, logor Silos je bio pod vojnom
upravom Devete brdske lake brigade iz
Pazari}a, kasnije preimenovane u 109. br.
brigadu Prvog korpusa ABiH, ~iji je
komandant bio general Vahid Karaveli}.
Tvrdnje navodnih svjedoka sa srpske
strane koji znaju da daju la`ne iskaze
ha{kim istra`iteljima, a {to }e potvrditi
upravo Srbi s kojima smo `ivjeli tada i
sada u ovim trnovskim selima, samo mogu pomo}i Godinjaku koji sa zlo~inima
nema veze. Ta~no je da je nad srpskim
civilima u selima Gornja i Donja Presjenica po~injen zlo~in, ali se to nije desilo
7. jula 1992. ve} sedam dana kasnije. Sa
tim zlo~inom nema veze ni Godinjak, niti
bilo ko sa podru~ja op}ine Trnovo, sla`u
se prilikom odvojenih razgovora za na{
list petorica svjedoka spomenutih doga|aja, oficira i vojnika Teritorijalne odbrane BiH Trnova i Kijeva.
Kako se vidi iz vojnih dokumenata
srpske i bo{nja~ke strane, 7. jula 1992.
nije se desio nikakav zlo~in, ve} su
jedinice TO Trnovo, Kijevo i TG 1 Igman izvr{ile napad na srpske artiljerijske
polo`aje Straji{te. Pet dana prije ovog
napada, srpske snage su granatirale bo{nja~ke izbjeglice iz sela sa podru~ja
Trnova, Fo~e i Miljevine kada su poginule tri `ene i te{ko ranjeno 12 ljudi, od
~ega sedmoro djece.
Sedmog jula, Straji{te su napali iz tri
pravca, odred Kijevo (40 vojnika), odred
Trnovo (60 vojnika) i jedinica Vahida
Ala|uza sa Igmana.
To je bio haos! Napad nije bio koordiniran. Niti smo znali da dolaze ovi iz
Trnova, niti ovi sa Igmana. ^etnici su nas
otkrili, ubijali i ranjavali tokom privla~enja i napada na Straji{te. Kada je moja
jedinica iz Kijeva zauzela Straji{te, na
kojem je bilo tridesetak Srba iz Vojkovi}a, sve su se ostale jedinice povukle. Mi
smo tu bili jo{ dva dana bez hrane i vode
i onda smo se povukli u Kijevo, ka`e za
na{ list jedan od komandanata kijevskog
odreda.
Zlo~in u Gornjoj Presjenici, prema
tvrdnjama na{ih sugovornika, de{avao se
izme|u 12. i 15. jula 1992. i s time poli-

34

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

GODINE
KOJE SU PREBILI
KO JE KOMANDOVAO HOS-u, A KO
DAID@I: Jedinice pod komandom
Mate [arlije Daid`e terete se za
zvjersko ubijanje srpskih civila

cajac Edhem Godinjak nije imao nikakve


veze. Naime, iz pravca Igmana su pod
opravdanjem ~i{}enja terena u ovo
podru~je do{li pripadnici HOS-a.
Mi smo pregovarali oko kupovine
municije sa Matom [arlijom Daid`om,

Odnosi Bo{njaka iz Trnova i Srba iz


Presjenice su i nakon zauzimanja Straji{ta
ostali korektni. ^ovjek koji je uspijevao
odr`ati dobre kom{ijske odnose bio je
tada{nji penzioner Du{an Cvijeti}, prijeratni
predsjednik Privredne komore BiH i Kluba
FK Sarajevo. Zajedno sa petnaestak srpskih
civila Du{an je ubijen u Presjenici 12. jula.
U tih deset dana Edhem Godinjak se, prema
tvrdnjama njegovih suradnika, nalazio u
svom {tabu u Godinjskim barama.
Drugi dio optu`be u kojem se tvrdi
da je Godinjak imao efektivnu vlast

KO JE KOMANDOVAO NA IGMANU

Civilne i vojne vlasti


U vrijeme zlo~ina nad srpskim civilima, predsjednik Ratnog predsjedni{tva
Trnovo bio je Mehmed Mulaosmanovi}.
Komandant TO Trnovo je bio Mudaris
[ari}. U to vrijeme je Edhem Godinjak bio
na~elnik Stanice javne bezbjednosti
Trnovo. Me|utim, po{to je [ari} tada bio
~esto bolestan, Godinjak je u tri navrata
bio vr{ilac du`nosti komandanta TO
Trnovo. Iako srpski izvori tvrde da je
Godinjak bio pomo}nik Ned`ada Ajnad`i}a
za Vojnu bezbjednost u Prvom korpusu,

U KONTAKTU SMO SA
HAAGOM: Mustafa Karovi},
advokat Edhema Godinjaka

istina je da general Ajnad`i} nikada nije


bio {ef bezbjednosti Prvog korpusa, niti je
Godinjak ikada bio visoki oficir korpusa
Armije BiH.
Istra`iteljski tim Ha{kog tribunala o
ovome je obavije{ten jo{ 2000. godine,
kada su iskaze o zlo~inima na {irem
podru~ju Trnova dali Edhem Godinjak, ratni
predsjednik Izvr{nog odbora Skup{tine
op}ine Trnovo Omer Vatri} i predsjednik
Ratnog predsjedni{tva Mehmed Mulaosmanovi}.

Za {ta je odgovoran Edhem Godinjak

OJ SILOSE, SILOSE, [TA SE ZBILO, ZBILO SE

[ta je Izetbegovi} znao


a {ta govorio o Silosu
Nekoliko dana nakon smrti Alije Izetbegovi}a, u jesen 2003. godine, ha{ko
tu`iteljstvo je obznanilo da je vodilo istragu i
sumnji~ilo Izetbegovi}a za ratne zlo~ine nad
srpskim stanovni{tvom. Ovih dana u intervjuu Nezavisnim novinama potpredsjednik
SDA Bakir Izetbegovi}, na pitanje da li je
njegov otac znao za zlo~ine na terenu i za
logore poput Silosa, odgovorio je:
Za neke je znao, za neke nije.
Zaista je ~inio koliko je mogao da ih
sprije~i i preduprijedi. Jednom, pri
povratku sa pregovora u @enevi,
do~ekale su ga vijesti o pokolju nad
Hrvatima. Bio je pora`en. Izjavio je da
se idu}i put ne}e vratiti u zemlju ako
bosanska vojska nastavi maltretirati
narod kao {to rade agresorske vojske.
Znao je za Silos i poku{avao da oslobodi Srbe zatvorene u njemu. Od na{e policije je dobivao odgovor da je u ku}ama
ovih Srba prona|eno oru`je, ali mislim
da je glavni problem bio u tome {to su
skoro svi Bo{njaci mu{karci iz Had`i}a
bili odvedeni od strane srpske vojske,
stotine njih, i njihove familije su se
nadale razmjeni. Na kraju krajeva, Srbi
iz Silosa su iza{li `ivi, Bo{njacima iz
Had`i}a nikada nije prona|en trag.
Kako svjedo~i sin Bakir, Alija fakti~ki
nije imao vlast nad svojom vojskom tokom
rata, pa se na njih ljutio (?) kad bi ~inili
kakve zlo~ine, ali im se nije mogao mije{ati
u posao. No, da je Alija znao za ratne
zlo~ine i logor Silos potvr|uju snimci i transkripti snimaka sa sjednice Predsjedni{tva
RBiH koje posjeduje ha{ko tu`iteljstvo.
Prilikom odr`avanja 247. sjednica 26. aprila
1994. godine, na kojoj se pod ta~kom 7. razgovaralo o logorima pod kontrolom Armije
BiH u Hrasnici i Tar~inu, Alija Izetbegovi} je
rekao: Oni {to se dr`e u Tar~inu, to jest
Srbi, prema mojim informacijama, ti
ljudi ni{ta nisu krivi, ali je to kontramjera za mjeru. Izetbegovi} je nastavio: Ti
se ljudi nalaze u konc-logoru...
Zapravo, oni se nalaze u sabirnom
logoru. Iz transkripta sjednice kojoj su
pored Izetbegovi}a prisustvovali ~lanovi
Predsjedni{tva Mirko Pejanovi},
Stjepan Kljuji}, Ejup Gani}, general
Jovan Divjak, predsjednik Komisije
za razmjenu BiH Amor Ma{ovi},
predsjednik Skup{tine BiH Miro
Lazovi}, sekretar skup{tine
Avdo ^ampara i Zdravko

\uri~i}, generalni sekretar Predsjedni{tva


RBiH o~ito je bilo da je vrh dr`ave bio
informiran o logoru Silos.
Dobro sam poznavao Aliju Izetbegovi}a. Po slu`benoj du`nosti sam nadgledao sudski proces 1983. Izetbegovi}u i
ostalim. Bio sam prvi ~ovjek koji je na
poziv njegove k}erke Sabine popio sa
Alijom kafu kada je izabran za predsjednika BiH, u vrijeme kada sam bio {ef obezbje|enja potpredsjednika Vlade BiH
Miodraga Simovi}a. Znam za sjednicu kad
Alija govori da smo mi zarobljeni u Silosu
kao mjera za kontramjeru. I tu nije pogrije{io. Mi smo bili protute`a za muslimane
zarobljene, mu~ene i ubijane u Had`i}ima,
i logora{e njegove i zlo~ina~ke politike
Radovana Karad`i}a. Alija je do{ao u
Tar~in u prolje}e 1994. na heliodrom,
odakle je putovao za Split. Tada su u }eliju
broj sedam, gdje sam bio zatvoren, do{le
moje predratne kolege Akif [i{i} i Fadil
Peki} (major Peki}, li~ni pratilac ministra
vanjskih poslova BiH Irfana Ljubijanki}a,
poginuo je u helikopteru koji su srpske
snage oborile nad Krajinom). Donijeli su
mi cigare i rekli da ih {alje Alija, i pita da
li mi {ta treba. Molio sam ih da mi sude
ako sam za ne{to kriv ili da me ubiju!
Ni{ta nije ura|eno. Tada su u Silosu bili
Srbi koji su imali oru`je i zato bili
zarobljeni, ali je bilo i Srba koji su
izdr`avali kaznu od godinu-dvije, ali su
sve do 27. januara 1996. kada je zvani~no
zatvoren logor Silos ostali u njemu.
Tako|er, Bakir la`e da su svi Srbi iz
Silosa iza{li `ivi jer su u logoru ubijena
24 logora{a ~ija su
imena tako|er
predo~ena
ha{kom
tu`iteljstvu,
ka`e za na{
list Slavko
Jovi~i}.

[TA JE ALIJA ZNAO, A [TA JE


URADIO: Bakir Izetbegovi} tvrdi
da je njegov otac bio u`asnut
zlo~inima Armije BiH

IZETBEGOVI]A SAM ZNAO


OD 1983.: Slavko Jovi~i},
logora{ iz Silosa u Tar~inu

nad vojnim logorom Silos u Tar~inu,


tako|er je sporan. Srpske snage su
mjesto Trnovo zauzimale tokom rata
dva puta. Prvi put 31. maja 1992. i
drugi put 11. jula 1993. godine. Nakon
drugog pada Trnova, Edhem Godinjak
je odveden u logor Silos krajem jula.
Kako tvrde na{i izvori, Silos je tada bio
pod komandom jedinice Zulfikar. Za to
vrijeme Godinjak je deset dana premla}ivan. Pod optu`bom da je kriv za
pad Trnova, Godinjaka je prebijao izvjesni Mesar, a `ivot mu je spa{en
umotavanjem u jare}e ko`e. Pored
Edhema, u logoru je premla}en i
tada{nji komandant TO Trnovo Selim
Hamzi}.
Nakon pu{tanja iz Silosa Godinjak je
postavljen za na~elnika Druge policijske
uprave u Tar~inu. Na ovu funkciju
Godinjak je navodno postavljen po zahtjevu predsjednika Ratnog predsjedni{tva
Had`i}i Mustafe D`elilovi}a, jednog od
najpovjerljivijih saradnika Alije Izetbegovi}a tokom rata. U penziju je Edhem Godinjak oti{ao poslije rata kao jedan od
funkcionera bo{nja~ke tajne slu`be AID.
Jedna od njegovih karakteristika, prema
analiti~arima slu`be, bila je da Godinjak
ima prenagla{en ego i da se zbog toga
poku{ava nametnuti osobama na klju~nim
javnim funkcijama i u zna~ajnim politi~kim situacijama.
Prema raspolo`ivim informacijama
Posebnog odjela za ratne zlo~ine Suda
BiH, ako bude optu`en, Edhemu Godinjaku }e se suditi u Sarajevu.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

UNITED COLORS OF BENETTON

LUCIANO BENETTON, vlasnik jedne od vode}ih


svjetskih modnih ku}a i ko{arka{kog kluba
Benetton, u ekskluzivnom razgovoru za
SLOBODNU BOSNU govorio je o razlozima
zbog kojih je tokom rata otvorio svoju
prodavnicu u opsjednutom Sarajevu
ekonomskim perspektivama BiH
poslovnoj saradnji sa ~uvenim
fotografom OLIVIEROM TOSCANIJEM
i ameri~koj intervenciji protiv
diktatorskog re`ima SADAMA
HUSEINA, te o svom
interesovanju za azijsko
privredno tr`i{te, razvo
ju Evropske unije
tragi~noj politi~koj
ekonomskoj slici svije
ta

VODE
MOD

EKSKL

Tokom rata moja moralna


Benetton u Sarajevu i t
36

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Luciano Benetton, modni genije

h
a
a
a
u
i
,
m
M
v
A
m
o
oi
i
ea

Razgovarao

Edin Avdi}
Gospodine Benetton, kako danas
promatrate Va{u rizi~nu poslovnu odluku
da 1994. u Sarajevu, prijestolnici Bosne i
Hercegovine koja je tada bila pod
~etni~kim granatama, otvorite prodavnicu
Benetton?
Bez obzira na to {to je to bio veoma
rizi~an poslovni potez, mislim da je to
bila moja moralna obaveza s obzirom da
je Sarajevo u to vrijeme bilo pod granatama. Tada zaista nisam razmi{ljao o ishodu
tog poslovanja, jedino mi je bilo va`no da
na takav na~in dam podr{ku prekrasnom
gradu koji je bio te{ko ranjen i koji se
borio za goli opstanak. Naravno, za tako
{to bila je neophodna podr{ka tada{nje
bosanske administracije, pri ~emu smo
odlu~ili da se radnja otvori bez mnogo
novca i ukra{avanja. Dakle, u centralnoj
sarajevskoj zoni otvorili smo prodavnicu
Benetton za vrijeme ratnog stradanja
Sarajeva, odnosno u vrijeme kada je to
bilo potrebno kao simboli~an znak podr{ke Bosancima i Hercegovcima.
POVRATAK U SARAJEVO
VELIKOG PRIJATELJA:
Luciano Benetton

NISU SVI SRETNI U


EVROPSKOJ UNIJI
Kakvi su poslovni rezultati prodavnice Benetton u Sarajevu i {to se desilo sa Va{om inicijativom da dio kapitala

E]I SVJETSKI
DNI KREATOR

LUZIVNO ZA SB

ulo`ite u BiH: prvenstveno mislim na


Va{u neostvarenu ideju da otkupite i
renovirate trgovinski centar u centralnoj
gradskoj zoni poznat pod imenom Robna
ku}a? Naime, u javnosti postoje opre~ne
informacije, ta~nije da ste u tom poslu
imali nepremostive prepreke nametnute
od strane sarajevske birokratske administracije?
Prvo, zadovoljan sam poslovanjem
prodavnice Benetton u Sarajevu i mislim
da }e Bosna i Hercegovina u budu}nosti
biti malo ali zanimljivo privredno tr`i{te.
Drugo, kada je rije~ o spomenutom
tr`nom centru Robna ku}a, moram ista}i
kako, zapravo, konkretnih problema nikada nije bilo, te da takav posao ipak nije
bio na{a u`a specijalnost. U svakom
slu~aju, radilo se o velikoj finansijskoj investiciji, ali i o na{em poku{aju da se ekonomski pomogne postratnoj BiH. U
me|uvremenu, neka zakonska pravila su
se promijenila i mi smo na kraju odlu~ili
da odustanemo od tog zna~ajnog privrednog projekta.
Kakvo je uop}e ekonomsko tr`i{te
BiH, te kako vidite ulogu me|unarodne
zajednice u politi~kom i ekonomskom
razvoju ove agresijom razorene dr`ave?
Dakle, kao {to rekoh, BiH je malo ali
zanimljivo privredno tr`i{te. Me|utim,
nisam mnogo u toku u vezi s razvojem
aktuelne politi~ke i ekonomske situacije u
BiH kada je rije~ o ulozi me|unarodne
zajednice, ali ipak moram naglasiti kako
sam o~ekivao vi{e pomo}i za BiH od
stranih investitora. Tako|er, ~ini mi se da
se danas u Evropi veoma malo govori o
BiH, pri ~emu u kontekstu Va{eg pitanja
moram ista}i jedan od neslavnih primjera:
recimo, ~injenica je da nema direktnog
avionskog leta izme|u Italije i BiH {to za
ekonomski razvoj balkanskog regiona
nije dobro. [to se pak ti~e javnih ustanova, uvijek smo imali dobru saradnju, pa i
kada smo nailazili na odre|ene probleme,
lako smo ih rje{avali.
Kakva je, po Va{em mi{ljenju,
politi~ka i ekonomska budu}nost biv{ih
jugoslovenskih prostora i smatrate li da }e
prije ili kasnije BiH, Srbija i Crna Gora,
Hrvatska i Makedonija ipak postati dio

a obaveza bila je da otvorim


ako podr`im opstanak BiH!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

UNITED COLORS OF BENETTON

Evropske unije, te kakvu }e im to


konkretnu ekonomsku korist donijeti?
To je kompleksno pitanje, ali poku{a}u dati kratak i precizan odgovor na
primjeru Italije. Kada je Italija me|u
prvim zemljama pristupila zajedni~kom
evropskom tr`i{tu, postojalo je mnogo
euforije i optimizma, no sada vidimo da je
cijena te odluke bila poprili~no visoka.
Naime, pove}ali su se tro{kovi `ivota italijanskih gra|ana i oni jo{ uvijek ne vide
pozitivne rezultate od evropske integracije. Rije~ju, italijanski gra|ani se vi{e ne
osje}aju bogatim kao nekada, vidno je da
im je opao ekonomski standard, a upravo
se to mo`e desiti i dr`avama sa prostora
biv{e Jugoslavije bez obzira na njihov
ionako slab ekonomski standard.
Kada ve} spominjete Italiju kao
primjer, moram Vas pitati i to kao biv{eg italijanskog senatora i biznismena

IZME\U DVA KO[ARKA[KA OBRU^A

Rad i ozbiljnost su pokreta~ka snaga Benettona


Poznati ste kao pasionirani ljubitelj sporta, pa me zanima kako promatrate ovosezonske rezultate u svjetskim
okvirima sna`ne italijanske ko{arka{ke
ekipe Benetton ~iji ste vlasnik?
Ta~no je da sam veliki poklonik sporta,
posebno ko{arke jer je to sport kojim sam
se uz veslanje prvo po~eo baviti. Ko{arka{kom klubu Benetton ove godine veoma
dobro ide (Benetton se bori za titulu prvaka
Italije; op. E.A.), iako smo u posljednje dvije
utakmice zabilje`ili poraze. Me|utim, smatram da je rije~ o ~vrstoj ekipi sa odli~nim
trenerom i upravom, svi su ozbiljni i ujedi-

njeni, te sam siguran da se tu krije na{a


pokreta~ka snaga. Pro{le godine uradili
smo hrabar potez jer smo promijenili pola
igra~a, pa sada imati ovako dobre rezultate
je doista veliki podvig.

POMO] SIROTINJI: Tako smo odlu~ili da 2.500 hektara zemlje poklonimo


argentinskoj dr`avi koja je mora upotrijebiti za tu obespravljenu populaciju
i koja joj na taj na~in mora pobolj{ati uvjete `ivota
ne mislite li da su aktuelne italijanske
vlasti sa premijerom Silvijem Berlusconijem na ~elu (in)direktno odgovorne za
ekonomsku krizu Italije?
Pazite, aktuelna italijanska vlada dolaskom na vlast stvorila je mnogo o~ekivanja i mislim da je relativno dobro obavila svoj posao, ali neka pravila igre vremenom su se promijenila. ^injenica je da
je ta vlast izabrana demokratskim putem,
da poku{ava u~initi najbolje {to mo`e, no
mnogo toga zavisi i zavisi}e od samih
italijanskih gra|ana. Nema sumnje da
odre|eni problemi postoje, ali smatram da
od ove vlade Italijani imaju koristi jer ona
traje ve} punih pet godina {to u Italiji nije
zabilje`eno u posljednjih pet decenija.
Dakle, vlada ima vremena da radi, da pravi reforme i da donosi prijedloge. Ipak,
te{ko je govoriti o italijanskoj politici jer
postoji mnogo stranaka i razlika ~ak i
unutar koalicionih partnera.

NISAM PREKINUO
KONTAKTE
SA TOSCANIJEM
Koje je tr`i{te na svijetu najprivla~nije za privrednog giganta kao {to je
kompanija Benetton, na koji na~in se na
globalnu ekonomsku sliku prenosi negativan odnos izme|u eura i dolara, te kakve
su perspektive azijskih prostora, posebice
mislim na mnogoljudne i obe}avaju}e
ekonomske divove Kinu i Indiju?
Mi tradicionalno prodajemo pedeset
posto na{e robe u Italiji, odnosno pedeset
posto izvozimo van granica Italije. Na{u

38

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

robu prodajemo u stotinu i dvadeset dr`ava na svim kontinentima a, iskreno govore}i, ako mislimo o daljnem rastu kompanije, onda to vi{e ne mo`e biti poslovanje sa Evropom. Tako|er, i sa Sjedinjenim Dr`avama imamo pote{ko}a jer je
veoma nepovoljan odnos, kao {to ste
kazali, izme|u eura i dolara. Dakle, kao
glavno tr`i{te ostaje nam Azija gdje je u
toku primjetan ekonomski rast, iako to jo{
uvijek nije potpuno spremno i sigurno
tr`i{te. No, azijska ekonomija se brzo
razvija i u perspektivi }e Azija posebno
Kina i Indija za nas biti iznimno interesantno podru~je, pri ~emu treba prona}i
proizvode koji njima odgovaraju i koji se
ne mogu na}i na njihovom tr`i{tu.
Pro{le godine u Argentini je Benettonova proizvodnja vune nai{la na
`estoke kritike, a argentinski nobelovac
Perez Esquivela javno Vas je upozorio
kako je zemlja koja je sada u Va{em vlasni{tvu, citiram, nekada davno pripadala
argentinskim seljacima i da im je nezakonito bila oduzeta. Kako ste rije{ili taj
spor koji je izazvao veliku pa`nju svjetskih medija?
Prije osam mjeseci dobili smo to
protestno pismo koje nas je iznenadilo i
mi smo, naravno, odlu~ili da odgovorimo
na njega. Taj fenomen je prisutan i u
drugim krajevima svijeta, rije~ je o
lokalnom stanovni{tvu kojem je nekada
davno oduzeta zemlja i koje sada `eli da
je povrati. To se ne de{ava samo u Argentini, nego i u Sjedinjenim Dr`avama,

Australiji, Kanadi, Ju`noafri~koj Republici... Situacija je takva da, recimo, u


argentinskoj oblasti Patagonija ima
mnogo posjednika zemlje sa Zapada,
posebice Engleza. Mi ne mislimo da
mo`emo rije{iti taj vi{edecenijski problem, ali `elimo da damo dobar primjer.
Tako smo odlu~ili da 2.500 hektara zemlje poklonimo argentinskoj dr`avi koja je
mora upotrijebiti za tu obespravljenu populaciju i koja joj na taj na~in mora
pobolj{ati uvjete `ivota.
Svjetski mediji nedavno su Vas
tako|er spominjali i zbog otvaranja prodavnice Benetton u Bagdadu, ta~nije, izvjestan broj novinara nije se slo`io sa tom
inicijativom jer u Iraku traje rat. Zanimljivo mi je ~uti o kakvoj je ideji rije~,
ali i kako gledate na ameri~ku intervenciju u Iraku?
U slu~aju otvaranja na{e prodavnice u
Bagdadu rije~ je o zahtjevu jednog
ameri~kog Ira~anina i na njega smo pozitivno odgovorili. Iz kojeg god ugla gledamo, pak, aktuelni ira~ki problem mislim
da su namjere saveznika bile dobre, ta~nije
oni su `eljeli uvesti demokratiju tamo gdje
je nije bilo jer je Sadam Husein decenijama diktatorski vladao Irakom i bio je stalna opasnost za cijeli bliskoisto~ni region.
Me|utim, ako izvoziti demokratiju zna~i
ujedno voditi rat, onda po~injem da imam
odre|ene dileme oko toga zato {to smatram da bi se taj problem morao poku{ati
rije{iti na sasvim druga~iji na~in, odnosno
bez razaranja, ranjavanja i smrti.

Luciano Benetton, modni genije

Dugi niz godina radili ste sa ~uvenim italijanskim fotografom Olivierom


Toscanijem, a va{i originalni i provokativni reklamni potezi postali su poznati
{irom svijeta. Zbog ~ega je do{lo do
prekida saradnje izme|u Vas i gospodina
Toscanija?
Mi smo zajedno radili punih osamnaest godina, dakle veoma dug vremenski
period. Zajedno smo ostvarili maestralne
rezultate, imali smo mnogo uspjeha u toj
poslovnoj filozofiji i taj pristup komunikacije Oliviera Toscanija je bio veoma
uspje{an. No, poslije osamnaest godina
do{lo je vrijeme da se neke stvari promijene {to je tako|er bilo i Toscanijevo
mi{ljenje. Naravno, nas dvojica smo i
dalje u kontaktu, a on je jo{ uvijek aktivan
i radi za druge firme.

BiH SE MORA [TO


BOLJE REKLAMIRATI

SAMO ZA SB: Jedini


veliki intervju tokom
boravka u Sarajevu
gospodin Benetton dao
je novinaru na{eg lista

PORTRET BIZNISMENA: LUCIANO BENETTON

Proizvodi Benetonna
prodaju se u 120 dr`ava
Luciano Benetton ro|en je 1935. u
italijanskom gradu Treviso, gdje se danas
nalazi njegova planetarno ~uvena modna
kompanija Benetton koju su 1965. osnovali
on, njegova bra}a Gilberto i Carlo, te njihova sestra Giuliana. Firma Benetton
prisutna je u stotinu i dvadeset dr`ava na
svim kontinentima, njihovi proizvodi (United
colors of Benetton) bez sumnje su obilje`ili
savremenu svjetsku modnu industriju, a
Luciano Benetton prema zvani~nim statistikama spada me|u najbogatije ljude na
svijetu njegov se bankovni saldo mjeri u
milijardama eura.
Skoro dvije decenije Luciano Benetton
radio je sa slavnim italijanskim fotografom
Olivierom Toscanijem, ~ije su fotografije u
reklamnim kampanjama Benettona bile, po
jednodu{noj ocjeni kriti~ara, me|u globalno najorginalnijim, najkreativnijim i

najprovokativnijim. Godine 1994. Luciano Benetton i Oliviero Toscani osnovali


su danas ve} kultni umjetni~ki centar
Fabrica u kojem se okupljaju mladi umjetnici iz cijeloga svijeta. Upravo je njihova
Fabrica pomogla u realizaciji filma Ni~ija
zemlja za koji je bosanski re`iser Danis
Tanovi} dobio Oscara.

PRVA RATNA
INVESTICIJA U BiH:
Benetton u Sarajevu

Od Va{ih poznanika i prijatelja saznao sam da ste veliki radnik koji na poslu
provodi petnaestak sati dnevno, te me
interesuje da li Vas je nakon decenija
napornog rada posao po~eo zamarati i da
li uop}e imate slobodnog vremena da se
posvetite porodici, hobijima, odmoru...?
Smatram se veoma sretnim zbog posla
koji obavljam jer mi dopu{ta da, recimo,
mnogo putujem {irom svijeta: naprimjer,
svoj dolazak u BiH, ta~nije u Sarajevo, ne
znam da li da smatram poslom ili putovanjem. U svakom slu~aju, svoj posao ne
osje}am kao fizi~ki napor, iako je ponekad
zahtjevno imati ulogu nekoga ko donosi
va`ne profesionalne odluke. Treba re}i da
je moja porodica prije nekoliko godina
napravila korak unazad, konkretnije da
smo se malo povukli. Naime, odlu~ivanje
o strate{kim odlukama raspodijelili smo
na grupu mladih, talentovanih i vrijednih
menad`era koji veoma dobro obavljaju
svoje profesionalne zadatke.
Dvije godine ste proveli u senatorskoj klupi u Italiji, pa }u Vas zamoliti
da mi na kraju razgovora ka`ete {to biste
u~inili da ste kojim slu~ajem predsjednik
BiH da zemlju izvu~ete iz te{ke ekonomske krize?
Moram naglasiti da ekonomska kriza
nije izra`ena samo u Bosni i Hercegovini,
nego da ona trenuta~no postoji na globalnom planu. Jedna zemlja kao {to je BiH,
dakle dr`ava koja tek sada izlazi na svjetsko tr`i{te sa namjerom da bude jedan od
globalnih ekonomskih protagonista, prvenstveno mora poku{ati upoznati svijet
sa sobom, odnosno treba se poku{ati {to
bolje prezentovati i reklamirati, {tavi{e
nametnuti Evropi i svijetu. To bi, dakle,
bio moj primaran zadatak da sam u vrhu
vlasti u BiH.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa, odmah

200.000 EURA
OPTU@ENIMA ZA
RATNE ZLO^INE I
NJIHOVIM OBITELJIMA
Dr`avna pomo} Srbije i Crne Gore optu`enicima za ratne zlo~ine i njihovim obiteljima u
2004. godini iznosila je oko 200.000 eura. SCG
trenutno poma`e obiteljima 27 optu`enika,
uklju~uju}i biv{eg srbijanskog predsjednika

Pitanje po~etka pregovora sa Hrvatskom dovelo je u s


njenih ~lanica. I dok su visoki zvani~nici EU upozorava
dovode u pitanje temeljne standarde na kojima po~iva
pregovora mogla ote`ati rje{avanje problema

SLOVENCI STRAHUJU DA ]E O
EU SA HRVATSKOM NARU[IT

Rasim Ljaji}

Milana Milutinovi}a i biv{eg potpredsjednika


jugoslavenske vlade Nikolu [ainovi}a, potvrdio
je u razgovoru za medije Rasim Ljaji}, ministar
SCG za ljudska prava i predsjednik Vije}a Dr`avne zajednice za saradnju s Tribunalom UN-a za
ratne zlo~ine.
DANI ODLUKE ZA HRVATSKU: Olli Rehn, povjerenik EU za pro{irenje

VLADAJU]A
MAKEDONSKA
KOALICIJA DOBILA
IZBORE, ALI
IZGUBILA SKOPLJE
Iako je u prednosti u mnogim izbornim trkama, vladaju}a koalicija Zajedno za Makedoniju
izgubila je izbore za gradona~elnika Skoplja,

40

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Pi{e

Danka Savi}

ekoliko dana uo~i dono{enja odluke o otpo~injanju


pregovora sa Hrvatskom
Olli Rehn, povjerenik EU
za pro{irenje, opisao je
suradnju ove zemlje sa Ha{kim tribunalom kao nepotpunu i najavio da
}e joj stoga biti dato vi{e vremena za
ispunjenje uvjeta za pokretanje razgovora o ~lanstvu u EU. U intervjuu
objavljenom u {vedskom listu
Svenska Dagbladet Rehn je priznao

Zagrebu da je ubrzao potragu za odbjeglim optu`enikom za ratne zlo~ine


Antom Gotovinom, ali se slo`io s kritikama glave tu`iteljice UN-a Carle
del Ponte u vezi s razinom suradnje
Zagreba. Glavna tu`iteljica Ha{kog
suda Carla del Ponte, podsjetimo,
izjavila je po~etkom sedmice i nakon
razgovora s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom da odluka Zagreba o zamrzavanju imovine
odbjeglog hrvatskog generala Ante
Gotovine sti`e prekasno. To je
vrlo dobro, ali je sada prekasno.
Trebali su to u~initi prije nekoliko
godina, ili pro{le godine, kada je

Evropa, odmah

sukob interese Unije kao cjeline i nacionalnih interesa


ali Hrvatsku da EU ne `eli pristati na kompromise koji
a Unija, istovremeno, Slovenija se pla{ila da bi odgoda
a koji optere}uju slovena~ko-hrvatske odnose

DGODA PO^ETKA PREGOVORA


TI I SLOVENA^KE INTERESE!
formirana nova hrvatska Vlada,
rekla je Del Ponte.
Zamrzavanje imovine, dodala je,
ne slu`i gotovo ni~emu, jer bjegunci
ne dr`e novac u {vicarskoj banci,
ve} `ive od onog {to im se svakodnevno prikuplja i daje na ruke.
[to se ti~e Francuske, Unija
mo`e preuzeti obvezu o po~etku pregovora ali kada Vije}e potvrdi punu
suradnju Hrvatske s Ha{kim sudom,
izjavio je glasnogovornik Jelisejske
pala~e Jerome Bonnafont, dodav{i da
Francuska ponovno izra`ava potporu
radu Suda, kao i naporima da se
uhvate odbjegli optu`enici.
Po~etak pregovora Evropske
unije s Hrvatskom, s druge strane,
podr`avale su Slova~ka i Slovenija.
Slova~ki premijer Mikula{ Dzurinda
izjavio je kako smatra da je politika
hrvatskog premijera Sanadera u vezi s
pitanjem generala Ante Gotovine
transparentna, uvjerljiva i vjerodostojna. Ministar inozemnih poslova Slovenije Dimitrij Rupel tvrdio je da bi
odgoda pregovora mogla destabilizirati stanje u Hrvatskoj te ote`ati
rje{avanje bilateralnih slovenskohrvatskih pitanja. Tokom slu`benog
posjeta Sloveniji po~etak pregovora
Hrvatske s Evropskom unijom podr`ao je i predsjednik austrijskog parlamenta Andreas Khol, ali u sto vrijeme
Finska je i slu`beno potvrdila kako se
zala`e za odgodu pregovora sa
Hrvatskom.
Podsjetimo, dovoljno je da je
samo jedna zemlja protiv po~etka
pregovora pa da se oni odgode, a vi{e
evropskih zemalja je smatralo da
Hrvatska jo{ nije zaslu`ila pozitivnu ocjenu o po~etku pregovora.
Slovenski analiti~ari upozoravaju
ovih dana da odgoda po~etka pregovora sa Hrvatskom nije dobra za slovenske interese.
Na`alost, ve} se mo`e naslutiti
scenarij poslije 17. o`ujka. Naizgled se
ne}e doga|ati ni{ta dramati~no. Vlada

}e ostati i dalje stabilna, a Hrvatska


ne}e destabilizirati Bosnu i Srbiju.
Ve} poznati modeli nacionalisti~kog
populizma u ekonomiji }e se zao{triti,
a odnos prema na~elu vladavine prava
}e se relativizirati. Veliki slovenski
gospodarski interesi u Hrvatskoj bit }e
jo{ ugro`eniji, ocjenjuje Davor
Gjenero u ljubljanskom Delu.
On tako|er upozorava da bi se
Slovenija mogla suo~iti i sa pograni~nim incidentima budu}i da ova
zemlja predstavlja jedini ventil za
nacionalizam koji Hrvatska ne smije
pokazivati prema drugim susjednim
dr`avama.
Borut Grgi~, direktor ljubljanskog
Instituta za strategijska istra`ivanja,
smatra da je slu~aj Gotovina va`an
me|unarodnoj zajednici kao politi~ki
presedan u vo|enju politike prema
Srbiji, Bosni i Kosovu, ali i kao pravni
presedan za budu}nost Me|unarodnog
kaznenog suda (ICC). Slu`beni Zagreb
je pred izborom: izru~iti generala
Gotovinu, kojega u Hrvatskoj smatraju
junakom, ili moliti Europsku uniju i
nadati se da }e je unato~ (tom zadnjem
nerije{enom slu~aju) privoljeti na
po~etak pristupnih pregovora. Prva bi
opcija bila odgovoran izbor. To bi
pomoglo ne samo tome da Hrvatska
postane ~lanica EU-aa, nego i integraciji srpske manjine. Druga je mogu}nost
balkanska lukav{tina kojom se ni{ta
ne}e mo}i posti}i. Evropska unija
nije klub u kojem je mogu} razgovor
o temeljnim standardima poput
progona ratnih zlo~inaca, navodi
Grgi~ koji kao model Hrvatskoj
predla`e postupak kosovskih vlasti i
me|unarodne zajednice u slu~aju
Ramusha Haradinaja, model, koji bi,
prema njegovim rije~ima, Zagreb
trebao iskoristiti da privoli Gotovinu da se sam preda. Ako bi Gotovina to odbacio, ka`e ovaj slovena~ki analiti~ar, onda bi Sanader
morao organizirati kampanju sa ciljem da se uni{ti njegov ugled.

pokazuju prvi preliminarni podaci. Nezavisni


kandidat Trifun Kostovski, koji je imao podr{ku
opozicionih stranaka, bit }e novi gradona~elnik
Skoplja. Glavna vladaju}a stranka, Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), saop}ila je da su njeni kandidati pobijedili na izborima za gradona~elnike u 14 op}ina.
Opoziciona stranka VMRO-DPMNE je u me|uvremenu proglasila pobjedu u prvom krugu u ~etiri
op}ine. Preliminarni rezultati tako|er pokazuju
da je lokalna albanska stranka i partner u vladi,
Demokratska unija za integraciju (DUI), u vodstvu u ve}ini op}ina u kojima je albansko
stanovni{tvo ve}insko. Na~elnici op}ina, bez
obzira bili Makedonci, Albanci, Turci ili Romi,
imat }e ve}e ovlasti.

IBRAHIM RUGOVA
PRE@IVIO
ATENTAT
Pripadnik pratnje kosovskog predsjednika
Ibrahima Rugove povrije|en je u eksploziji koja
se dogodila sredinom ove sedmice. Kolona vozila u kojoj je bio i kosovski predsjednik kretala se
prema zra~noj luci gdje je Rugova trebao
do~ekati visokog predstavnika EU za vanjsku
politiku i sigurnost Javiera Solanu. Eksplozivna
naprava je, po svemu sude}i, bila smje{tena u
kontejneru za sme}e u ulici Agima Ramadanija
u sredi{tu Pri{tine, a aktivirana je pomo}u
daljinskog upravlja~a. Glasnogovornik kosovske
policijske slu`be [aban Ta{oli potvrdio je da je
u eksploziji lak{e povrije|ena jedna osoba i
o{te}eno Rugovino vozilo.

INICIJATIVA ZA
PROGLA[AVANJE
EVROPSKOG
DANA ROMA
Viktorija Moha~, jedna od dvoje romskih
poslanika u Evropskom parlamentu, predlo`ila
je da 8. april bude progla{en za Evropski dan
Roma. Njena inicijativa je poku{aj da se uka`e
ve}a pa`nja na probleme s kojima se suo~ava
jedna od najve}ih i najsiroma{nijih zajednica u
Evropi. Procjenjuje se da u Evropi `ivi sedam do
devet miliona Roma, a od ovog broja {est miliona u centralnoj i isto~noj Evropi, a ~ak pet miliona njih dr`avljani su novih ~lanica EU.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Mostarski Aluminijski kombinat slavi osmi ro|e

IZVOZ ALUMINIJA 200 MILIONA DOLARA!


Sredinom sedmice u Mostaru je obilje`ena osma godina ponovnog pu{tanja u rad Aluminijskog kombinata
Mostar, jednog od najve}ih proizvodnih poduze}a u BiH.
Mostarski kombinat je osam godina zaredom na ~elu liste
bh. izvoznika a ovogodi{nji izvoz bit }e rekordan - preko
200 miliona dolara! Poduze}e je osnovano sredinom
pro{log vijeka kapitalom sarajevskog Energoinvesta od
pribli`no 1,4 milijarde KM s osnovnim motivom da se
racionalnije iskoristi elektroenergetski potencijal BiH,
odnosno da se umjesto izvoza elektri~ne energije izvozi
aluminij kao vi{i oblik prerade. U pravilu, aluminij
proizvode dr`ave koje imaju vi{ak elektri~ne energije
budu}i da je udio elektri~ne energije u vrijednosti alumini-

42

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

ja preko 30 posto - {to je vi{e nego i u jednoj drugoj industrijskoj proizvodnji.


Nakon {est godina dugog mirovanja, proizvodnja u
Aluminijskom kombinatu obnovljena je 15. marta 1998.
godine inicijalnim sredstvima TLM-a iz [ibenika koja su
plasirana modelom dokapitalizacije.
Ako se izuzme dvojbeni model privatizacije s nedopustivim primjesama aparthejda, mostarski kombinat po svemu
drugom spada u red najuspje{nijih poslijeratnih kompanija u
BiH. Prosje~ne pla}e uposlenih gotovo su na nivou
bankarskog sektora, ukupna neto dobit redovno je iznad 10
miliona KM a, {to je mo`da i najva`nije, glavnina proizvodnje plasira se na inostrano tr`i{te.

ndan Banke ostvarile rekordnu dobit Minorni efekti carinskih mjera Porazni rezultati UNDP-ove ankete

RAIFFEISEN
BANKA
U^VRSTILA
LIDERSTVO
Prema nalazima Federalne agencije za
bankarstvo, u 2004. godini bankarski sektor
se definitivno potvrdio kao najstabilniji i
najuspje{niji segment bh. ekonomije. Ukupna
neto dobit 24 banke prema{ila je 46 miliona
KM, odobreni krediti iznose 5,9 milijardi
KM, a ukupni depoziti dostigli su 5,5 milijardi KM! Mjereno visinom aktive, na prvom
mjestu je i dalje Raiffeisen banka - preko 2
milijarde KM - dok je me|u bankama u
ve}inskom doma}em vlasni{tvu na prvom
mjestu UPI banka s aktivom od preko 380
miliona KM. Isti je raspored i kod visine neto
dobiti: Raiffeisen banka je zaradila 21 milion,
a UPI banka 3,8 miliona KM.
Tokom protekle godine registriran je blagi
pad kamatnih stopa, osobito na dugoro~ne
kredite: prosje~na kamatna stopa u januaru
protekle godine bila je 8,7 a u decembru 8,2
posto.
Za posljednjih {est godina broj banaka se
osjetno smanjio (s 56 na 24) i taj }e proces
biti nastavljen i narednih nekoliko godina,
odnosno do okon~anja privatizacije preostalih {est banaka u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu.
Zanimljivo, BiH je u maloj grupi tranzicijskih dr`ava u kojima lokalni investitori kontroliraju zna~ajan dio bankarske industrije.
Aktiva dvije najve}e banke u doma}em vlasni{tvu, UPI i Tuzlanske banke, iznosi skoro
10 posto ukupne bankarske aktive a zajedno s
ostalim bankama u dr`avnom i doma}em privatnom vlasni{tvu udio se penje na skoro 30
posto.
S obzirom na ohrabruju}a iskustva UPI i
Tuzlanske banke, privatizaciju ostalih banaka
u dr`avnom vlasni{tvu svakako bi trebalo
podesiti interesima lokalnih investitora.

OBMANA POLJOPRIVREDNIH
PROIZVO\A^A
Jednostrana suspenzija dijela Ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom na
koju se odlu~ilo Vije}e ministara BiH pod pritiskom poljoprivrednika, izazvala je
tako `estoke reakcije u Hrvatskoj da se spominjao ~ak i trgovinski rat. No nekoliko dana kasnije reakcije su bile neuporedivo odmjerenije umjesto trgovinskog
rata najavljen je nastavak pregovora kako bi se prona{lo kompromisno rje{enje.
Promjena retorike nimalo nije slu~ajna: ve} nakon prvih analiza u Hrvatskoj
su shvatili da suspenzija dijela Ugovora o bescarinskoj trgovini ne}e izazvati
nikakve ozbiljnije ekonomske posljedice. Vije}e ministara BiH nije uvelo puni
iznos carinske stope na uvoz mlijeka i mesa iz Hrvatske, kako se mislilo u prvi
mah, nego umanjenu stopu koja se primjenjivala 2003. godine. Naime, BiH je s
Hrvatskom 2001. godine potpisala asimetri~ni trgovinski ugovor po kojem je bh.
izvoz bio odmah oslobo|en carina dok se na hrvatski uvoz u BiH tokom tri
posljednje godine primjenjivala umanjena stopa (70, 60, 40 posto) koja se 1. januara 2004. godine svela na nulu. U
najkra}em, ako carina na uvezeni litar
mlijeka iz neke dr`ave s kojom BiH
nema bescarinski re`im iznosi 10
feninga, na uvezeni litar mlijeka iz
Hrvatske zara~unavat }e se tri puta
manji iznos - pribli`no 3 feninga za litar!
Potpuno je jasno da ova mjera Vije}a
ministara BiH ne}e izazvati bilo kakve
ekonomske i trgovinske efekte.
Jedini efekat bit }e taj da }e
privremeno s vrata skinuti
poljoprivrednike koji svako
malo prijete demontracijama i blokadom grani~nih
Adnan Terzi}
prijelaza.

UMJESTO SMANJENJA,
SIROMA[TVO SE POVE]AVA

Prema istra`ivanju UNDP-a, preko 60 posto gra|ana BiH (iz sva tri naroda) smatra da je ekonomska situacija njihovih obitelji u protekloj godini ostala nepromijenjena, samo 12 posto smatra da je pobolj{ana, dok je ~ak 22 posto ustvrdilo da `ive lo{ije
nego godinu dana ranije. Nimalo optimisti~ni rezultati u godini u kojoj je zapo~ela
borba za smanjenje siroma{tva (PRSP).
70

63,8

63

59,8

60
50
40
28

30

27,5

22,8

20
10
0

11,9

12,6

9,1

MART

POBOLJ[ALA

JUNI

POGOR[ALA

SEPTEMBAR

OSTALA ISTA

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

DR@AVNA POLICIJA

Direktor stari a Novi}

Bo{njaci izabrali Novi}a,


Karad`i}evog ratnog savjetnika!
Pi{e

E. Hod`i}

jednom od prethodnih brojeva


Slobodne Bosne najavili smo
da }e vi{emjese~na predstava
za javnost, na {to se na kraju
svela demokratska i transparentna procedura izbora ~elnika Agencije
za istrage i za{titu BiH (SIPA), uskoro
biti zavr{ena (re)imenovanjem novogstarog direktora Sredoja Novi}a! Iako se
na ponovljeni konkurs Vije}a ministara
BiH prijavilo trinaest kandidata, od kojih
su svi, nakon obavljenih intervjua, dobili
prolazne ocjene, prvoplasirani kandidat, s
najve}im brojem osvojenih bodova je
aktuelni direktor Sredoje Novi}.

PROVIDNA
MANIPULACIJA:
Emir Bijedi},
zamjenik direktora
SIPA-e eliminiran je
zbog navodnih zlo~ina
koje je demantirao i
Tribunal u Haagu

KO JE OKLEVETAO
BIJEDI]A
Komisija za izbor direktora SIPA-e,
koju, kako smo ve} ranije pisali, ~ine
isklju~ivo dr`avni slu`benici krajnje
nekompetentni za izbor policijskog kadra
~ak je i pomjerila vrijeme testiranja kako bi
iza{la u susret Novi}u koji je prethodno
najavio svoj izostanak zbog neodlo`nih
poslova. Pored srpskih predstavnika u
Komisiji za izbor direktora SIPA-e,
Radenka Stani}a i Brane Pe}anca, visoke
ocjene (devetku) Novi}u su dala i dvojica
bo{nja~kih ~lanova, Bakir Dautba{i} i
Orhan Pa{ali}, koji su postupili po nalogu
svog {efa, dr`avnog premijera Adnana
Terzi}a koji je, opet samo postupio po

uputama me|unarodnih zvani~nika ~iji je


Novi}, od samog po~etka, apsolutni favorit.
Iz reda bo{nja~kog naroda, visoke ocjene
za imenovanje na jednu od rukovodnih
pozicija u SIPA-i, kako saznajemo, dobio je
Sead Lisak, ~iji kandidaturu podr`ava
SDA, a iz reda hrvatskog naroda Gordan
Bradvica za kojeg smo ranije naveli da ima
podr{ku HDZ-a. Me|u kandidatima koji su
na ovom testiranju dobili osrednje ocjene je
i Emir Bijedi}, nekada{nji Novi}ev zamjenik, kojem je ova funkcija dovedena u
pitanje jer nije imao podr{ku me|unarodnih zvani~nika, navodno, zbog interesiranja

KOFI ADNAN TERZI]

Presudio Terzi}ev
savjetnik, ratni Malezijac
Orhan Pa{ali}!
Prema tvrdnjama me|unarodnih zvani~nika, apsolutni pobjednik na testiranju
za izbor ~elnika SIPA-e bio je aktuelni policijski komesar Gora`danskog kantona
Samir D`ebo. Me|utim, bo{nja~ki ~lanovi
komisije, Bakir Dautba{i}, dugodi{nji prob-

lemati~ni SDA-ov dr`avni ~inovnik, te izvjesni Orhan Pa{ali}, savjetnik premijera


Adnana Terzi}a (s jedinom referencom da
je iz Mostara 1994. pobjegao u Maleziju)
dali su prednost Sredoju Novi}u, ratnom
savjetniku Radovana Karad`i}a!

Tribunala u Haagu za njegovu ulogu u


slu~aju Vranica u Mostaru. Me|utim,
OHR-u je, kako saznajemo, u me|uvremenu iz ha{kog Tribunala stigla potvrda da
protiv Bijedi}a ne postoje bilo kakvi relevantni dokazi koji ukazuju u njegovu
povezanost sa ratnim zlo~inima. Zapravo,
jedino ~ime je ovaj Sud raspolagao jeste
izjava jednog od zarobljenika u ^etvrtoj
osnovnoj {koli u Mostaru, u drugoj polovini 1992. i po~etkom 1993. godine, o tome
da je vidio Bijedi}a da navra}a u zatvorske
kancelarije, ali nikakva druga optu`ba (od
strane drugih svjedoka) koja bi se mogla
povezati sa Bijedi}evim imenom nije
dostavljena Haagu.

SAD ]U DA TE KARAN
Pored toga, kantonalna tu`iteljstva (u
Sarajevu i Mostaru), kao i Tu`iteljstvo
BiH, tako|er nemaju nikakve pokazatelje
da protiv Bijedi}a postoje bilo kakvi
kompromitiraju}i dokazi.
I pored toga, njegova funkcija u SIPAi je dovedena u pitanje, a istovremeno
OHR, ~iji je utjecaj u ovoj instituciji presudan, uop}e nije smatrao za shodno da,
zbog njegove ratne pro{losti sa funkcije
smijeni Sini{u Karana, kojeg je, podsjetimo, Novi} imenovao na mjesto pomo}nika direktora finansijsko-obavje{tajnog
odjela pri SIPA-i.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

45

DAJTE [ANSU MIRNESU

Pi{e

Mehmed Pargan

irnes Ajanovi}, poslanik u


Parlamentu Federacije BiH,
nakon {to je krenuo u rat
protiv Slobodne Bosne, Federalne televizije i lokalnog
tuzlanskog sedmi~nika Front slobode,
protiv kojih vodi ukupno trideset sudskih
procesa ({to je priznao u op{irnom intervjuu u posljednjem broju islamskog
~asopisa SAFF!!!), suo~en je od pro{le
sedmice sa nezapam}enom kampanjom
koju su protiv njega pokrenuli novinari u
Tuzli. U pismu koje je 27 uposlenika u
tuzlanskim medijima uputilo Op}inskom
vije}u Tuzla, od predsjednice Nade
Mladine zahtijeva se da se Vije}e hitno
ogradi od svih Ajanovi}evih pogroma{kih
istupa, jer }e se, u protivnom, pristupiti
potpunom bojkotu Vije}a od strane svih
medijskih ku}a.

NOVINARSKI VAPAJ
Podsjetimo, Ajanovi} je na dva posljednja zasjedanja Op}inskog vije}a
iskoristio skup{tinsku govornicu kako bi
vrije|ao i prozivao, prije svega Slobodnu
Bosnu i njene novinare, ali i druge medije. Iako su ovi napadi bili nezapam}eno
sirovi, primitivni, nepismeni, upravo

Tuzlanski novinari ove su nedjelje od tamo{njih op}inskih


predsjednika BOSSA-a MIRNESA AJANOVI]A, autora
u kojoj tra`i ukidanje

AJANOVI]EV UD
SLOBODN

U svom kapitalnom zlod


u svemu slo`io sa RADO
kr~mite na maratonskim zasjedanjima.
Ono {to se doga|a na sjednicama Op{tinskog vije}a odavno prelazi granice ljudskog dostojanstva, elementarne kulture
dijaloga, pa ~ak i politi~kih neistomi{ljenika. Gospodo, Vije}e ste pretvorili u
pljuvaonici ljudi, njihovih porodica,

POSRANIK AJANOVI]

Pustite vodu za
Mirnesom!
Mirnes Ajanovi}, sada kada je postao poslanik, nije se obogatio, niti je obogatio svoju porodicu, iako svjedoci tvrde da je kupio vi{e stotina kvadrata stana za
sebe i svoju porodicu. Ajanovi} nema bogate trpeze, jer istim tim svjedocima je tvrdio kako su njegova trpeza isklju~ivo makaroni; Ajanovi} nema ni {ofera, jer ga vozi
najbli`i ro|ak, koji nije na platnom spisku - bar za njega ne pla}a doprinose dr`avi
koja tom istom poslaniku daje pla}u. Ajanovi} ni{ta od toga ne}e, kao ni kabinet koji nema, iako mu ga je dala Op}ina Tuzla, koju je htio na posljednjem
zasjedanju Parlamenta Federacije ostaviti jo{ koju godinu ili deceniju bez
vode, protive}i se ugovoru o izgradnji Fabrike vode u Tuzli, kojom }e biti
rije{eno vodosnabdijevanje grada, nakon pola stolje}a. Iako jo{ uvijek
nije potvr|en njihov dolazak, na okrugli sto pozvani su iz Beograda i
~lanovi pokreta Otpor, koji trebaju pokazati Tuzlacima kako trebaju
da se bore protiv fa{izma.

onakvi kakav je i sam Ajanovi}, niko od


vije}nika nije reagirao. Stoga su tuzlanski
novinari pisali Nadi Mladini.
Va{a govornica je odavno postala
terapijsko sredstvo ~udnih patolo{kih
stanja pojedinaca, na `alost, bez ikakvih
rezultata za te pojedince, ali sa katastrofalnim i deprimiraju}im porukama gra|anima ~ije povjerenje neodgovorno

46

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Va{a govornica je postala mjesto


svakojake
vrste diskvalifikacije gra|anina, a onda ste
sve to, zlo-

upotrebljavaju}i svoj polo`aj, izvr{ili pritisak na Televiziju Tuzla ucijeniv{i je,


sredstvima gra|ana ovog grada, na
poslu{nu ulogu transmisije Va{e netolerancije, verbalnog siled`ijstva, primitivizma i neodgovornosti prema {iroj javnosti. Takav
mandat niste dobili od
gra|ana ovog grada, stoji u pismu
upu}enom predsjednici Vije}a Nadi Mladini i svim vije}nicima.
Tuzlanski omladinski parlament (TOP), koji
va`i za najja~u
omladinsku organizaciju u ovom gradu,
nakon {to je Ajanovi}
pro{le sedmice na press
konferenciji nekoliko novinara, sudija i advokata optu`io
da su pripadnici organizirane
zlo~ina~ke grupe, odlu~io je
PRIU^ENI POLITI^AR,
INTELEKTUALAC I
PRAVNIK: Mirnes
Ajanovi} nakon svega
uspio je samo
obogatiti svoj
vozni park
najluksuznijim
automobilima
- terencima

Politi~ar sa dna kase

vlasti zatra`ili da ih za{tite od ko~ija{ko-{oferskih uvreda


opskurne publikacije Manifest Bo{nja~ke Republike
e Bosne i Hercegovine

DAR NA BOSNU I
NU BOSNU

djelu Mirnes Ajanovi} se


OVANOM KARAD@I]EM!

Karad`i}evom, bilo je takvo da je pretpostavljalo takvu budu}u organizaciju


koja bi podrazumijevala da na cijeloj teritoriji BiH Bo{njaci budu ve}ina, {to
implicite zna~i da Bosna mora biti (samo)
bo{nja~ka.

BO[NJA^KA
D@AMAHIRIJA
Do toga cilja ne}e biti birana sredstva
jer Ajanovi} ka`e: To zna~i da bo{nja~ko-m
muslimanski narod, kao najbrojniji, mora imati adekvatnu teritoriju za
svoju Bo{nja~ku Republiku. Ako je ne
mogne ostvariti mirnim, politi~kim i
demokratskim putem, onda je njegovo
neotu|ivo pravo da je oslobodi vojnim
putem i da se zauvijek na|e na svojim
stoljetnim ognji{tima. Na{i sugovornici
iz TOP-a mi{ljenja su da je ovim pasusom
Ajanovi} profilirao svoju stranku kao
mogu}eg za~etnika teroristi~ke organizacije. Sa druge strane, ovo obja{njava
za{to je SDA ustvari posljednjih godina u
posebnoj milosti dr`ala Ajanovi}a, kao
{to to sada ~ini i SAFF. Sve ono {to je

ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA

Je li pravna glupost samo


Ajanovi}eva, ili je on dijeli
i sa Balijagi}em!?
Mirnes Ajanovi} je pro{le nedjelje
uputio tu`bu dr`avnom tu`itelju Johnu Mc
Nairu protiv organizovane zlo~ina~ke
grupe koja spre~ava promjenu zakona o
advokatski tarifama. Na ~elu te skupine,
uz nekoliko ovda{njih odvjetnmika i sudaca, stavljena je Slobodna Bosna. Na{ je
list apsolutno rekorder po broju tu`bi u
cijeloj regiji i samim tim po tro{kovima
koje izdvaja za advokatsko-odvjetni~ke
usluge. Interes SB, tvrdi Ajanovi}, jeste da
napraviti okrugli sto na temu Manifest
Bo{nja~ke Republike Mirnesa Ajanovi}a
uzroci i posljedice pogubne nacional{ovinisti~ke politike. Manifest Bo{nja~ke
Republike je Ajanovi}eva knjiga, objavljena tokom 1995. godine, u kojoj se
Ajanovi} ideolo{ki potpuno pridru`uje
Radovanu Karad`i}u i Mati Bobanu, koji

su zagovarali podjelu BiH i formiranje


srpske i hrvatske dr`ave, a samim tim i
bo{nja~ke. Ajanovi} je ovim pamfletom
prvi politi~ar u BiH Bo{njak, koji je
javno tra`io formiranje bo{nja~ke republike. Me|utim, Ajanovi}evo vi|enje
ovakve dr`ave, koja bi konfederativno
bila povezana sa Bobanovom i

{to vi{e novca tro{i pla}aju}i advokate koji


je brane!?
^ini se, me|utim, da u ovoj poprili~no
umobolnoj konstrukciji ima nekakvog zrnca
soli: unio ga je Ajanovi}ev pravni savjetnik i
strana~ki kolega Faruk Balijagi} koji je po
stupnju imaginacije neznanja i nekompetencije sasvim komplementaran svom strana~kom
{efu Ajanovi}u. [ta Ajanovi}-Balijagi} tandem
`eli dokazati tvrdnjoj da SB radi protiv sebe,
valjda }e se uskoro pokazati!

SDA `eljela kazati, a nije smjela ili nije


htjela, to je Ajanovi} govorio i ~inio.
Iako je Manifest Bo{nja~ke Republike
trebao predstavljati politi~ki program
Bosanske stranke, Ajanovi} je u ve}ini
svojih stavova odstupio. On na jednom
mjestu ka`e: Mi ne propovijedamo
{arene la`e kako bi zadobili povjerenje
naroda i uzeli vlast, kako bi naprasno
obogatili sebe i svoje porodice; mi smo taj
narod i sve {to ~inimo za njega mi ~inimo
za sebe, ako njega sa~uvamo, sa~uvali
smo sebe, ako njemu bude bolje, bi}e i
nama; mi nemamo ni{ta vi{e od tog naroda, nemamo kabinete, bogate trpeze,
nemamo {ofere, li~na obezbje|enja,
devize, to nemamo jer ne}emo!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

MOM^ILO PERI[I] U HAAGU

Pi{e

Mirha Dedi}

ra|ani Mostara, ~ijim je sistematskim uni{tavanjem nekoliko mjeseci rukovodio general


Mom~ilo Peri{i}, uvrije|eni su
i zaprepa{teni {to protiv ovog
ratnog zlo~inca, uz zlo~ine koje su on i
njegova vojska po~inili u Sarajevu,
Srebrenici i Zadru nije podignuta optu`nica i za razaranje njihovog grada.
Prilikom na{e posjete Mostaru mnogi od
njih su nam rekli da ne}e odustati sve dok
Tribunalu u Haagu ne pru`e dovoljno
dokaza za podizanje optu`nice protiv
Peri{i}a koji je u~estvovao u bestijalnom
granatiranju Mostara i ubijanju njegovih
gra|ana.
Za razliku od drugih optu`enika, koji
iza sebe nisu ostavljali tragove odgovornosti za zlo~ine, Peri{i} je zlo~ina~ki
naum izgovarao javno - direktno u program Radio Mostara. Tih dana krajem
marta i po~etkom aprila 1992. godine
Peri{i} je otvoreno grmio u etar kako }e
sru{iti Mostar!!! Njegove zapovijedi i ono
{to je nakon njih slijedilo Mostarci su
mogli ~uti i vidjeti. Zaglu{uju}e eksplozije i crni dim svaki put bi pratile Peri{i}evo
izravno javljanje u program Radio
Mostara. Tada{nji glavni i odgovorni
urednik ovog radija bio je Veselko
^erkez. Peri{i} je prilikom uklju~ivanja u
program isklju~ivo s njim razgovarao ili,
bolje re~eno, prijetio.

SVJEDO^ENJE
NOVINARA ^ERKEZA
^erkez, koji je i danas glavni i odgovorni urednik ovog radija, za na{ list ka`e
da su u sje}anjima Mostaraca ostali
doboko urezani ti razgovori u kojima je
Peri{i}, zapravo, do kraja razgolitio namjere tada{nje zlo~ina~ke JNA.
Ve} krajem rujna, kako se prisje}a
^erkez, bradati i neobuzdani dobrovoljci
stigli su iz Crne Gore i Hercegovine na
podru~je Mostara da bi navodno smirili
uzavrele nacionalne strasti. Me|utim, to
smirivanje se manifestovalo pucanjem,
{enlu~enjem i provociranjem Mostaraca.

PERI[I]EV ARTILJ
TEROR NAD M
Ratni {ef jugoslovenske
vojske general
MOM^ILO PERI[I]
pro{le se nedjelje
dobrovoljno predao u
Haag nakon {to je protiv njega podignuta
optu`nica za ratne
zlo~ine po~injene tokom
rata u BiH i Hrvatskoj;
gra|ani MOSTARA,
grada koji se sedmicama nalazio pod
razornom vatrom
Peri{i}eve artiljerije,
zaprepa{teni su ~injenicom da se ovog ratnog
zlo~inca ne tereti za
u`asne zlo~ine koje je
njegova vojska po~inila
u ovom gradu

Dragi moji Mostarci, da


iz patriotskih razloga u
48

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Za{to je zaobi|en Mostar

ERIJSKO-MEDIJSKI
MOSTARCIMA

SREBRENICA, ZADAR, SARAJEVO,


ALI BEZ MOSTARA: Ha{ka
optu`nica tereti Mom~ila Peri{i}a
za zlo~ine {irom biv{e Jugoslavije

Peri{i} je, prema rije~ima na{eg


sagovornika, bio pravi manipulator.
Pozvao bi radio i razgovore s ^erkezom
zapo~injao blago, takore}i prijateljski.
Govorio bi: Pa vidi ti, dru`e, {ta se de{ava okolo Mostara, kako se nagomilavaju te trupe crnoko{ulja{a.
Gospodine generale, koje crnoko{ulja{e vidite osim va{ih bradatih rezervista koji pucaju po gradu?
Me|utim, Peri{i} je bio neumoljiv:
Pa dajte, mi to ne mo`emo dopustiti. To
su iste one usta{ke armade koje su u
Drugom svetskom ratu nas zava|ale.
^erkez mu je govorio da prema
slu`benim izvje{tajima MUP-a jedini u
gradu koji imaju pu{ku i provociraju jesu
rezervisti JNA koji su prebijali nedu`ne
mladi}e i nasrtali na `ene.
Prema ^erkezovom sje}anju, na te
rije~i mu je general uzvratio: Slu{aj,
usta{o, dosta je, bre, bilo tebe. Ima da
plati{ za sve i ti i svi takvi kao ti. Pa vi ne
gledate o~ima kad ne vidite {ta nam rade
u Hrvatskoj.
Bio je sve `u~niji i `e{}i. Vidio sam
da imam posla sa lu|akom koji je od

mene tra`io da apeliram preko radija,


koji se jedini u gradu u to vrijeme ~uo,
da se ne uznemirava JNA gomilanjem
usta{kih ~eta oko grada. To je bilo suludo! Kada bi se Peri{i} javio u program,
trudio sam se da budem uljudan i kurtoazan, najavio bih ga po{tovani
slu{atelji, na drugoj liniji imamo izravno
generala Mom~ila Peri{i}a, ka`e

anas }u vas bombardovati


u pravilnim razmacima
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

MOM^ILO PERI[I] U HAAGU

^erkez i nastavlja prisje}anja na razgovora s Peri{i}em.


Dobar dan cenjeni Mostarci, dragi
ljudi, vi svi {to volite ovu zemlju, {to
volite JNA, zapo~injao bi Peri{i}, pozivam vas da se sna`no suprotstavite onim
snagama koje ovde unose nemir i koje
nameravaju da naprave ono {to su u~inili
u Hrvatskoj!
Kada bi ga ^erkez upitao koje su to
snage, Peri{i} bi odgovorio:
Kako, bre, koje su snage, pa vi ste
novinar, zar ne vidite okolo sebe. Sprema
se sa zapada armada od 20 hiljada usta{a
i njihovih pomaga~a. Za{to ne prihvatite
~injenice, mi imamo pouzdane informacije. Kako ne vidite kod o~iju? Pa i vi sigurno {urujete s njima!

^IJI SU BILI REZERVISTI


Puno gore od onog {to je govorio u
etar govorio mi je telefonom prije
uklju~enja u program, a u jednom trenutku granata pancirka pogodila je
Mostarku, zgradu u kojoj se nalazio
radio, prisje}a se ^erkez.
Peri{i} je htio ubiti i svoga sugovornika. Na sre}u, novinari i radijska oprema
dan prije su evakuisani u podrum Centra
za motrenje i obavje{tavanje. Na tu granatu ^erkez je Peri{i}u odgovorio: Ne,
generale, mi se tu ne nalazimo, mi smo u
podrumu. A vi ste pogodili zgradu u kojoj
su nedu`ni ljudi, izbjeglice iz isto~ne
Bosne koje ste protjerali.
Peri{i} je potom u{ao u drugu,
radikalniju fazu, uslijedile su prijetnje:
I ti si kao i oni, svi }ete platiti ako ne
ka`ete tim va{ima da se sve smiri.
^erkez je na to rekao generalu da on
sam to ka`e u program.
Ma, slu{ajte Vi mene, idite i vi i va{
radio u kurac, jebem vam mater..., izgovorio je Peri{i} i zalupio slu{alicu. Zvao je
ponovo nakon dvije-tri minute, a ^erkez
ga je zamolio da ne vrije|a i ne psuje.
Kako, bre, kad me izbacite iz takta...
Ako se ne prestane sa provokacijama, koje
ugro`avaju mir i bezbednost, ja }u granatirati Mostar, deo po deo... Recite tim svojim glavurdama u Kriznom {tabu odbrane
Mostara ako sve to ne ispo{tuje da }u u
10,10 granatirati Cim, u 10,20 Ili}e, u
10,40 Beli breg..., prijetio je Peri{i}.
U prvi mah niko u Mostaru nije
vjerovao da }e Peri{i} zaista po~eti granatirati grad. Ljudi su zvali i govorili mi,
pusti ga, Veso, budala }e po~eti da nas
ga|a, ka`e na{ sugovornik.
I zaista je tako i bilo. Peri{i} je ispunio sve u minutu kako je rekao. Po~eli
su napadi na porodili{te, hirurgiju, bolnicu, Bijeli brijeg, stambene ~etvrti. Sve
su to bila mjesta na kojima su se nalazili
isklju~ivo civili.

50

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

^erkez ka`e da je uvijek bilo u istom


stilu, Peri{i} bi prijetio a potom ga|ao.
Na`alost, tonski zapisi njegovih prijetnji i
najava {ta }e u gradu sru{iti ovaj radio ne
posjeduje. ^erkez tvrdi da je prvenstveni
razlog taj {to u to vrijeme u radiju koji je
bio izmje{ten iz svojih prostorija nije postojala tehni~ka mogu}nost, a u po~etku ni
vjerovanje da }e do granatiranja zaista
do}i. Me|utim, na{ sagovornik vjeruje da
}e njegovi apeli koje je ovih dana javno
uputio gra|anima Mostara imati rezultata.
On smatra da neko od Mostaraca posjeduje audio zapis tih telefonskih razgovora
koji u Ha{kom tribunalu mogu biti krunski dokaz za pro{irenje optu`nice protiv
Peri{i}a.
To je ^erkezu potvrdio i Goran Mihaljevi}, oficir za vezu iz reda hrvatskog
naroda u Ha{kom tribunalu. Trag naredbi
kojim je granatiran Mostar, kako ka`e na{
sagovornik, vjerovatno posjeduje tu`ila{tvo u Mostaru ili Sarajevu. Me|utim,
prema Mihaljevi}evoj tvrdnji, snimci razgovora i ^erkezovo svjedo~enje bili bi od
izuzetne vrijednosti i predstavljali krunski
dokaz protiv Peri{i}a.
Mihaljevi} mi je rekao da BiH ne}e
odustati i da }e insistirati na pro{irenju
optu`nice protiv Peri{i}a za Mostar. Tako|er je naglasio da sve nadle`ne slu`be
BiH, po~ev od pravosu|a, rade na tome

ZVAO JE I PRIJETIO UNI[TAVANJEM


MOSTARA: Veseljko ^erkez, ratni
urednik radio Mostara

da se protiv Peri{i}a pro{iri optu`nica i za


Mostar. Ali, mo`e se desiti da se Peri{i}u
za zlo~ine po~injene u Mostaru sudi u
Sarajevu, u Sudu BiH. To su mi potvrdili
i ljudi iz doma}eg tu`iteljstva kojima sam
do sada dao ~etiri-ppet iskaza, isti~e
^erkez.
On ka`e da ga je optu`nica protiv Peri{i}a prenerazila, kao i mnogobrojne
Mostarce.
Peri{i} je u Hrvatskoj osu|en u izo~nosti na dvadeset godina zatvora zbog
granatiranja Zadra, a mi koji smo deset
puta razoreniji nismo ni{ta poduzeli po
tom pitanju. Zbog toga se ja stavljam na

[TA ZNA TU@ITELJSTVO U HAAGU

Hiljade ~ahura u Bajinoj


Ba{ti nedvosmisleno
dokazuju da je Srebrenica
bombardovana iz Srbije!
Jedan od klju~nih dokaza da je VJ na
~elu sa Mom~ilom Peri{i}em neposredno
u~estvovala u napadu na Srebrenicu prona{li
su prije tri godine na isto~noj /srbijanskoj/
obali Drine istra`itelji Ha{kog tribunala.
Naime, tim stru~njaka je utvrdio da je nekoliko stotina metara du` rijeke Drine bila
ukopana te{ka artiljerija VJ ~ije su cijevi bile
okrenute u pravcu Srebrenice. Osim tragova
koji su ostali iza tenkovskih gusjenica,
istra`itelji su prona{li i oko dvije hiljade
~ahura raketa ispaljenih iz VBR-a i ostalih
artiljerijskih oru|a u pravcu Srebrenice. Na{
izvor blizak ha{kom Tu`ila{tvu tvrdi da su
nepobitni dokazi da je VJ djelovala po teritoriji BiH locirani pored aerodroma Ponikve
kod U`ica. Ova sna`na artiljerijska podr{ka
znatno je olak{ala Mladi}evim pje{adijskim
jedinicama da osvoje Srebrenicu.
Mom~ilo Peri{i} je ina~e bio zaljubljenik
u te{ku artiljeriju. Kolegama se hvalio da je

on li~no, dok je bio na~elnik Artiljerijskog


centra u Zadru, radio na usavr{avanju artiljerijskog dejstvovanja.
U vreme napada na Sloveniju ba{
je boravila jedna ekipa u Zadru na ~elu
sa zamenikom na~elnika General{taba, a kasnije i na~elnikom @ivotom Pani}em, kada sam ja prikazivao
najsavremeniji na~in otvaranja artiljerijske vatre, gde je proces uo~avanja cilja do efikasnog dejstva ka cilju
smanjen za stotinak puta. Bili su
odu{evljeni, ali u pauzama sam im
rekao da im nudim da idemo na more
da se okupamo, jer }e nam to biti zadnje kupanje na hrvatskom Jadranu. I
oni su hteli da idemo na gradske
pla`e. Ja sam rekao: Ne, ne dolazi u
obzir na gradske pla`e, nego }emo i}i
u kasarnu [ipurine, tamo }emo biti sto
odsto obezbe|eni.

Za{to je zaobi|en Mostar

MOM^ILO PERI[I] ZA SLOBODNU BOSNU

Nisam dozvolio da mi usta{e


nametnu tempo!
Ha{kim istra`iteljima mogao bi pomo}i i kao dokazni materijal
stanovni{tvo da se skloni. Postupao sam kao profesionalni vojnik,
poslu`iti i Peri{i}ev intervju dat za na{ list u kojem je on detaljno gonajhumanije {to se moglo u ratnim uslovima, {tite}i pre svega ljude
vorio o svom u~e{}u u napadu na Mostar.
koji su mi povereni. Sad da se na|em u sli~noj situaciji, isto bih posU januaru 1992. godine su me digli iz Sarajeva i poslali za
tupio kao onda jer je to bio uslov opstanka ljudi kojim sam ja komanna~elnika {taba Bile}kog korpusa, koji je kasnije prerastao u hercedovao. Ga|ali smo samo vojne ciljeve i veoma mi je `ao ako je neki
gova~ki korpus. Tu sam bio nekoliko meseci na~elnik. Na tom proscivil stradao. Po me|unarodnom ratnom pravu zara}ene strane kada
toru se nalazio U`i~ki korpus i ~ekao je da Bile}ki korpus oja~a i da
koriste bilo koji objekat za sme{taj vojske, vojne opreme ili dejstava,
mo`e da primi zonu odgovornosti. Taj Bile}ki korpus je nastao od
on vi{e nije objekat te namene u kojoj je funkciji bio nego je vojni
Rije~kog korpusa koji je izvukao general ^ad i dobio za to odlikovaobjekat. ^ak bilo koji religiozni objekat ili spomenik ako se iz njega
nje. Pitao sam hercegova~ke ~elnike {ta im treba, a oni su mi rekli dejstvuje on postaje na{ cilj.
dolina Neretve! I, normalno, mi zahvaljuju}i hercegova~kom narodu
Na pitanje da li je rat u Hercegovini bio fingiran sa osnovnim ciuspevamo od tog korpusa da napravimo pravi korpus i polako priljem podjele Hercegovine na srpsku - isto~nu stranu i zapadnu
mamo funkcije od 37. korpusa.
hrvatsku, Peri{i} je kazao:
Ovde je bitno da ka`em nekoliko stvari. U dolini Neretve mi, kao
To je glupost! Ponavljam, jo{ jednom obi~na protivre~nost na tlu
i u Zadru, nismo dali da budemo u inferiornom pola`aju, jer u dolini
BiH je podignuta na nivo sukoba. Gde god nije bilo te obi~ne ili
Neretve opet vodim borbu sa Hrvatima, a ne sa muslimanima jer HVO
ekonomske protivre~nosti igralo se na svim stranama na nacionalnu
iz Hrvatske uti~e da se organizuje hrvatski narod na prostoru Bosne
kartu. Na svim stranama su postavljene nacionalisti~ke vo|e i to je
i zauzme {to vi{e zna~ajnih strategijskih ta~aka. Jedna od tih ta~aka
bilo pogubno.
bila je Mostar i oni poku{avaju da nametnu tempo. Ja normalno, jer
Peri{i} je naro~ito bio iznerviran na{om konstatacijom da nije
sam ih znao ve} iz Zadra, neki iz Zadra su ~ak bili tu, nisam dozvolio
{tedio municiju u Mostaru i Zadru i upitan da li je povla~enje vojske
da bilo {ta urade {to bi njima stvorilo neku pozitivnu poziciju, a sa
mogao izvesti sa manje municije. Da sam znao da }e te mi takva
muslimanima uop{te nismo dolazili u sukob.
pitanja postavljati, nikada vas ne bi primio. [ta me to pitate da li sam
Bio sam komandant Bile}kog korpusa do 28. maja 1992. godine.
{tedio municiju. Kako bih opstao da nisam {tedio municiju? Da li
Imali smo tri enklave: Kulu Fazlagi}a, te veliku muslivama ovaj razgovor treba da poslu`i kao dokazni
mansku enklavu oko Stoca i Podvele`ja. Ni jedan jedimaterijal za ne{to?
ni musliman nije stradao dok sam ja bio komandant
Peri{i}ev, ali i Milo{evi}ev polo`aj dodatno je
korpusa, ~ak smo izuzetno dobro sara|ivali. Kad su
ote`alo to {to je Savjet ministara SiCG donio odluku
bili muslimanski praznici, narod je iznosio vojsci
o ustupanju zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta
baklavu, a vojska je muslimane snabdevala bra{nom
odbrane ha{kom Tribunalu. Milo{evi} ni do sada nije
i gorivom. Ni jedna dlaka ni jednom vojniku nije falila
krio da je SRJ pomagala RS, pravdaju}i to pomo}i
od njih, niti njima od nas, ali svejedno preduzeli smo
bra}i u nevolji, me|utim u zapisnicima koji su stigli
niz mera opreza tako da do iznena|enja nije moglo
u Hag stoji da su iz Jugoslavije preko Drine, na zahtdo}i.
jev Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, slati
Na na{e pitanje {ta je `elio da postigne najavama
specijalci VJ da pomognu u klju~nim trenucima.
na lokalnom radio {ta }e slijede}e sru{iti u Mostaru,
Peri{i} je ~esto koristio izreku Marka Tvena da
Peri{i} je kazao:
je ~ovjek mjesec koji uvijek svijetu okre}e svoju sviU Hrvatskoj i u BiH zloupotrebljavani su civilni
jetlu stranu, a tamnu krije. E, ja sam bio svestan da
objekti, ~ak i porodili{ta, iz njih se ogla{avao HVO
i ja imam poneku tamnu stranu, izjavio je jednom
^ASNI OFICIR ILI RATNI
dejstvuju}i po Vojsci. @eleo sam da se izbegnu `rtve,
prilikom. Me|utim, pitanje je da li je uop{te imao
ZLO^INAC: Mom~ilo Peri{i}
zbog toga sam preko radija upozoravao civilno
svijetlih strana.
raspolaganju i doma}em i ha{kom tu`iteljstvu. Rije~ je o nespornom zlo~incu
koji je odgovoran za stotine nevino ubijenih ljudi i za spaljeni grad. Zbog toga
mi je `ivotna `elja da u Haagu svjedo~im
protiv Peri{i}a, ka`e ^erkez.

STRAVI^NI SALDO
PERI[I]EVOG
OBRA^UNA S
USTA[AMA
Ina~e, u Mostaru je od srpskih udara
stradalo oko 700 gra|ana. Samo tokom
dva dana 117 Bo{njaka i Hrvata je mu~eno, ubijeno a potom ba~eno u jamu

Uborak. Mnogima su odsje~ena po dva


prsta da bi ostala na ruci tri srpska. Sve
se to de{avalo dok je Peri{i} bio komandant Bile}kog korpusa. Sam grad Mostar
je najvi{e stradao dok je Peri{i} vedrio i
obla~io u ovoj regiji. U to vrijeme na grad
je dnevno padalo izme|u dvije i dvije i po
hiljade granata. U razdoblju od samo tri
mjeseca sru{ena je i u cijelosti spaljena
stara gradska jezgra Mostara. Osam od
devet mostova u gradu sru{ile su srpske
snage, i to jedan za drugim. Od ~etrnaest
d`amija poru{eno je ~ak dvanaest.
Tako|er u potpunosti su sru{eni ili u znatnoj mjeri o{te}eni svi katoli~ki objekti,

spaljene su gotovo sve gra|evine iz austrougarskog razdoblja. U to vrijeme ovaj


beskompromisni general je u gradu na
Neretvi dobio nadimak Vitez od
Mostara.
Tonske zapise svojih nare|enja najvjerovatnije posjeduje i sam Peri{i}. On je
naime, sve svoje sagovornike snimao na
diktafon. Jednom je to i javno priznao:
Moje najve}e vrednosti s kojima sam
u{ao u rat jesu sat i diktafon.
Kasete i svjedo~enje brojnih Mostaraca
mogli bi itekako poslu`iti ha{kom tu`iteljstvu za podizanje optu`nice protiv Peri{i}a
za zlo~ine po~injene u Mostaru.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

SANDRO BLOUDEK

ZENI^ANIN U MI

Prije devetnaest godina u Zenici je ro|en SANDRO


BLOUDEK ~iji je otac MARIN bio u to vrijeme jedna od
najve}ih zvijezda u legendarnoj i evropski relevantnoj
ekipi nogometnog kluba ^ELIK; Bloudek mla|i, danas
jedna od najve}ih nada MILANA, najtrofejnijeg i najbogatijeg italijanskog kluba, govori ekskluzivno za SB
Razgovarao

Toni Skrbinac

egenda ka`e da je mladi Hasan


Salihamid`i}, danas najpoznatiji i najcjenjeniji bosanskohercegova~ki nogometa{, na
putu od rodne Jablanice prema
Njema~koj i zvijezdama zastao na
probi u tada{njem i dana{njem slovena~kom prvoliga{u Primorju iz
Ajdov{~ine. No, tamo{nji stru~njaci
ustanovili su da mali nije dorastao
zahtjevima njihovog kluba. Nesre}a za
Slovence, sre}a za Salihamid`i}a,
dana{njeg najboljeg igra~a najva`nijeg
njema~kog kluba Bayerna iz Minhena.
Donekle sli~na stvar dogodila se jednom drugom dje~aku, Sandru Bloudeku, ro|enom Zeni~aninu, koji je sa
svojom porodicom stigao u Maribor sa
nepune tri godine. Otac Marin, rado se
prisje}aju}i svog dugog fudbalskog i
kratkog trenerskog sta`a u zeni~kom
^eliku, izabrao je Maribor kao destinaciju u koju je pobjegao od razo~arenja koje je do`ivio u do tada svojoj
jedinoj pravoj fudbalskoj ljubavi,
prvoliga{u s Bilinog polja.
Kada mi se ~inilo da kao trener znam
i mogu puno, stigla je nepravedna kazna
koja me je naljutila toliko da sam izabrao

BUDU]NOST MILANA: Mlada ekipa Milanel

SAN SIRO: Od tog


trenutka narednih pet-{est
mjeseci Milanovi skauti i
menad`eri svako malo
gledali su svoju budu}u
akviziciju. I jednoga dana
prije nepunu godinu dana
sve~ano pozivaju Sandra u
sjedi{te Milanovog
fudbalskog carstva
Milanelo

Kad pored sebe na trening


[EV^ENKA... ~esto pomislim
52

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Bosanski Slovenac u Berlusconijevom carstvu

ILANU

SVE SE DESILO
IZNENADA:
Sandro Bloudek

o u kojoj je ponajbolji igra~ Sandro Bloudek

prvu ponudu a ona je stigla iz Maribora,


ka`e Marin Bloudek.

U CARSTVU MILANELA
No, kako je ovo pri~a o Marinovom
sinu Sandru, zanemarimo uspjehe trenera Bloudeka koji su ve} u{li u historiju
slovena~kog klupskog fudbala. Sandro
je imao sre}u da osim svojih trenera koji
su po~eli raditi s njim relativno kasno
(imao je punih deset godina kada je
jednoga dana kona~no rekao ono {to je
otac stalno pri`eljkivao: `elim da
po~nem trenirati) ima uz sebe de`urnog
savjetnika, vlastitog oca koji je, nar-

avno, i bio najvi{e zainteresiran za razvoj mladog talenta.


Po~eo je u mariborskom @eljezni~aru
a nakon dvije godine nastavio u N.K.
Maribor. I igrao je za mlade iz svog
mati~nog kluba, ~ekaju}i priliku da debituje i za prvi tim. U tom o~ekivanju,
Sandro je imao nepunih osamnaest godina, na utakmicu mladih ekipa Maribora i
Kopra stigli su skauti slavnog italijanskog
kluba Milana. ^uli su za neke mlade talente, Sandro nije bio me|u njima, kasnije su mu to i rekli, a nakon utakmice oti{li
su sa izvje{tajima u kojima je pisalo samo
jedno ime - Sandro Bloudek.

Od tog trenutka narednih pet-{est


mjeseci Milanovi skauti i menad`eri svako malo gledali su svoju budu}u akviziciju. I jednoga dana prije nepunu godinu
dana sve~ano pozivaju Sandra u sjedi{te
Milanovog fudbalskog carstva Milanelo. Do~ekuje ga i s njim potpisuje
petogodi{nji profesionalni ugovor jedna
od sivih eminencija talijanskog kluba
direktor Braida. U me|uvremenu, i tu
po~inje i zavr{ava paralela sa Salihamid`i}em s po~etka pri~e. Naime, niko iz
N.K. Maribor nije se sjetio da malom
ponudi nekakav ugovor, odnosno status
koji }e ga vezati uz ambicije i budu}nost

gu vidim MALDINIJA, KAKU,


da je sve to jedan veliki san!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

53

SANDRO BLOUDEK

UTISCI SA TRENINGA: Maldini je nepogre{iv, a Nesta i [ev~enko su neuni{tivi

ovog slovena~kog prvoliga{a. Sre}a za


mladog Bloudeka, ali nenadoknadiva
{teta za klub koji je na taj na~in sasvim
sigurno izgubio i veliki novac.
No,evo kona~no i Sandra Bloudeka.
Stigao prije neki dan u Maribor da u
krugu svojih roditelja i prijatelja proslavi
devetnaesti ro|endan. Za njim su mjeseci
rada i `ivota u Milanelu, poznanstva sa
velikim zvijezdama ~ija je slava planetarna. Prvi pravi du`i odmor ka`e da
`eli iskoristiti da sa svojim
tatom ode u Bosnu, tamo potra`i
Halida Be{li}a i zamoli ga da im na
fe{ti na koju }e pozvati o~eve prijatelje i svoju familiju pjeva.
A kako `ivi Sandro
Bloudek u Milanelu?
U Milanu je doslovno kao u bajci, odgovara uz osmijeh. Da
ta bajka nije samo komfor i u`ivanje, svjedo~i
opet pri~a o jednom
tipi~nom danu pripadnika ekipe Primavera za
koju igra Bloudek.
Ustajemo ujutro prije
osam, onda slijedi doru~ak,
zatim idemo na nastavu, svi
mi mladi moramo zavr{iti najprije
srednju {kolu, to je otprilike rang gimnazije, a poslije je pitanje vlastite odluke i
ambicija da li `elimo ne{to eventualno
studirati. Nakon nastave slijedi ru~ak, pa
onda priprema za trening... Treninzi koje
sam imao u Mariboru su dje~ija igra u
uporedbi s ovim milanskim: za po~etak
pravimo nekoliko stotina trbu{njaka,
zatim imamo vje`be za le|ne mi{i}e, pa

54

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

onda sklekovi... i, kona~no, rad sa loptom, vje`ba i uigravanja, o svojim


uobi~ajenim dnevnim aktivnostima u
Milanelu govori Bloudek.
A prave utakmice?
Naravno, igramo i utakmice, kup i
prvenstvo. U toj na{oj ligi koja je
druga~ije, regionalno, razdijeljena igramo
protiv mladih iz svih poznatijih talijanskih klubova Serie A.

MILANOV DRES JE
SVETINJA
Ko je trener Milanove Primavere?
Trenira nas jedna od najve}ih legendi
talijanskog i svjetskog fudbala,slavni
Franco Baressi. Tih, miran i jako
dobar ~ovjek.
Jeste li igrali koji put protiv
Milanove prve jedanaestorice?
Naravno, odigrali smo dos-

Moj tip igra~a koji je blizu perfekcije je kapiten Milana Paolo Maldini.
Uprkos godinama igra fenomenalno:
zrelo, korisno, jednom rije~ju nepogre{ivo.
Koga bi izdvojio od ostalih Milanovih zvijezda?
Vidjeli ste kako igra Milano i nema tu
ni{ta vi{e da se ka`e. Samo bih rekao da
je, recimo, [ev~enko jedan veli~anstven
igra~. Ne samo po znanju i rezultatima
koje posti`e. Nedavno se dogodilo da smo
se zajedno on i ja na{li na medicinskoj
terapiji. Bio je povrije|en i ljekari su mu
prognozirali najmanje dva-tri mjeseca
pauze. Ipak, on je zaigrao nakon tri
dana!? Nevjerovatna je njegova volja,
fizi~ka spremnost, `ilavost... A moram
vam i ovo re}i: svi mi koji nosimo dres
Milana poznajemo samo jedno geslo:
Bori se i gini za taj dres. Ja sam,
naprimjer, kada sam tek do{ao poku{ao i
~ak prodao neku foru, recimo da proturim
loptu kroz noge suparnika, trener me nije
za to pohvalio, ali kada sam uklizao,
dobio sam kompliment. Ho}u re}i, nema
umiranja u ljepoti, ima samo borba i {to
jednostavnija rje{enja. U Italiji ima fudbalskih genijalaca, ali to nije podneblje za
solisti~ke genijalce.
Uzmite Rivalda, jeste da je ve} bio
prili~no istro{en, ali nije uspio u Milanu
i nakon tavorenja na klupi napustio je
Italiju. Nema stajanja, zadr`avanja igre,
sve je u furioznom tempu...
Dobro, a kako proti~e tvoje slobodno
vrijeme? Ima li nostalgije, depresije?
Kada sam potpisivao ugovor, direktor
Braida mi je rekao: Do{ao si na fudbalski krov svijeta, u slavni, Milano u kojem
ti ni{ta ne smije faliti. I tako ustvari i
jeste, imam sve {to po`elim. Jedino mi
ponekad nedostaju moji mariborski prijatelji s kojima sam odrastao, ali s njima
se ~ujem, dopisujem...
Kada bi se mogao dogoditi tvoj fudbalski debi u Seriji A?

KROV SVIJETA: Kada sam potpisivao ugovor,


direktor Braida mi je rekao: Do{ao si na
fudbalski krov svijeta, u slavni, Milano u
kojem ti ni{ta ne smije faliti
ta utakmica protiv prvog tima.
Koji si zadatak ti imao?
Trener Baressi mi je povjerio da,
izme|u ostalog, ~uvam Brazilca Kaku.
I, kako je to izgledalo?
Pa, Kaka jeste pravi ~arobnjak na
terenu ali njega biste morali pitati kako
sam ga ~uvao. Ja sam bio jako zadovoljan
a zadovoljan je bio i trener.
Ko te ina~e i ~ime najvi{e fascinira u
Milanu?

To je stvar trenera. Moja je `elja


da debitiram u Milanovom dresu, ali
ako bude odlu~eno da idem negdje na
posudbu - naravno da }u i}i. No, bez
obzira kako se stvari budu odvijale,
ukoliko sve bude najbolje {to se
zamisliti mo`e, ja ne bih nigdje i
nikada i{ao: ni u Real, ni u Manchester ni bilo gdje. Ovdje su moji
snovi ostvareni i ja ne `elim ni{ta i
nigdje bolje. 

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

55

ESEJ O JURKI]U

UMJETNI^KI I MORALNI G

Retrospektivna izlo`ba vjerovatno najve}eg bosanskog slikara i op}enito


umjetnika GABRIJELA JURKI]A, koja je ovih dana otvorena u Zagrebu, ve} je
perogla{ena jednim od najva`nijih kulturnih doga|aja u susjednoj Hrvatskoj;
na{ suradnik, ugledni filolog koji `ivi na relaciji SAD-BiH napisao je ekskluzivno
za SB impresionisti~ki esej o velikom umjetniku, ali i povijesnom
i duhovnom ozra~ju u kojem je stvarao
Pi{e

Nenad Filipovi}

Zagrebu je ovih dana, u prostorijama nekada{njeg


gornjogradskog Jezuitskog kolegija, tog najblistavijeg spomenika ranog baroka me|u Ju`nim Slovenima
{to je potkraj 70-ih upropa{ten neukom, arogantnom
restauracijom da bi u njemu danas bio izvanredan
izlo`beni paviljon-muzejski prostor sa karakteristi~nim neonacionalnim i pomalo restoranskim nazivom Klovi}evi dvori,
otvorena retrospektivna izlo`ba velikog bosanskog slikara
Gabrijela Jurki}a (Livno 1886 - Livno 1974).
Iako je Sarajevo 2004. godine vidjelo u Umjetni~koj galeriji
BiH Jurki}evu sa`etu retrospektivu, odr`anu pod egidom
ovda{njeg ogranka Matice Hrvatske, te{ko da }emo zagreba~ku
izlo`bu-retrospektivu u pravom smislu te rije~i vidjeti u
Sarajevu.
To pokazuje koliko je dana{njim demokratama i spasiteljima
naroda stalo do kulture. Jer da bi neko finansijski podr`ao prenos
slikareve izlo`be iz Zagreba u Sarajevo prvo treba znati ko je,
uop}e, bio Gabrijel Jurki}. Mi koji smo dovoljno stari i sretni da
se sje}amo retrospektive koju su Umjetni~ka galerija BiH i njen
tada{nji kustos Milo{ Radi} priredili Jurki}u po~etkom 1978.
godine, mo`da i najvi{e tu`imo nad Jurki}evim nedolaskom u
dana{nje Sarajevo.
Sje}am se tih januarskih i februarskih dana 1978. godine
kada su dvorane Umjetni~ke galerije BiH bile dupke pune.
Izgledalo je to kao da smo u Washingtonu D.C. a ne u Sarajevu,
i kao da je pred nama Vermeerova retrospektiva, a ne izlo`ba
nekog slikara koji je do ju~er bio bagateliziran i optu`ivan kao
jugendstilovac - u to vrijeme jo{ uvijek lo{a rije~ - usta{a, bogomoljac, pasatist!!!

@IVOT SA JURKI]EM
Me|utim, to nije bio moj prvi susret sa Jurki}evim
slikarstvom te sa Jurki}evim imenom. Zapravo, ja sam, dobrim
dijelom, odrastao ispod Jurki}evih ~arobnih slika. Bivao sam
~esto u ku}i moga druga Bore Kova~evi}a. Boru smo na{ zajedni~ki drug Vlatko [imi} i moja malenkost radije zvali Bori{a.
Valjda zato {to smo znali da je narodni heroj Bori{a Kova~evi}
bio njegov stric. U to vrijeme narodni heroji su se jo{ uvijek

IMPRESIVNA LI^NOST: Gabrijel Jurki}, Autoportret

po{tovali. Borini roditelji, teta Arzija-Seka i ~ika Vlajko, bili su


neobi~no dobri ljudi, ono {to bi se reklo su{ta blagost.
Igrali smo se tako u njihovom stanu ~iji su zidovi bili puni
umjetni~kih slika. Bili su to ve}inom pejza`i. Prisje}am se planina obasutih snijegom, neobi~nog zelenila {umskih prizora, sitnih figura pastirica akcentuiranih crvenom bojom, ov~jih stada.
Slike sam tada primje}ivao i pamtio prema prizorima na njima.
Kasnije }u saznati da se autor tih slika zove Gabrijel Jurki}.
Jedanput je Bori{a pripovijedao Vlatku i meni kako je i{ao sa
roditeljima u Livno, na Goricu u franjeva~ki manastir, da posjeti
Jurki}a. Radilo se o sau~e{}u povodom smrti Gabrijelove `ene
[tefe. U katalogu zagreba~ke retrospektive zapisano je da je g|a
[tefa Jurki} umrla potkraj 1971. godine. Onoliko koliko se ja
sje}am, Bori{a i njegovi roditelji su redovno, naj~e{}e ljetom,
posje}ivali Jurki}a. Na{ bi nam drug pri~ao kako je manastir Gorica
~arobna zgrada na brdu, sa {irokim hodnicima po kojima odjekuju
koraci, i kako je Gabrijel Jurki} jedan simpati~an a distingviran
stariji gospodin, gotovo sasvim slijep ali otmjeno odjeven, sa
velikom leptir-ma{nom. Obnevidio, nije vi{e slikao, ali je njegov
{tafelaj bio tu negdje blizu, da svakom posjetiocu upadne u oko.

Katoli~ki mistik u potra


56

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Zaboravljena abeceda bosanske duhovnosti

GENIJ GABRIJELA JURKI]A


Od malih sam nogu znao da }u biti histori~ar i filolog, i
nekako sam intuitivno nado{ao na to da su i umjetnine historijski
izvori {to je danas, moglo bi se re}i, pomodna teza na Zapadu. Ali
i pomodne misli znaju ~esto ubosti u sridu. Historija ljudi, zajednica i dru{tava dobiva na svojoj puno}i tek kad se umjetni~ka
ba{tina shvati ne samo kao predmet historije umjetnosti kao
nauke, nego i kada se iskoristi kao punovrijedan historijski izvor.
Kad sam po~eo pomalo shvatati svijet oko sebe i po prvi put ga
tuma~iti sebi, po~ela me je kopkati veza izme|u Vlajka
Kova~evi}a, okorjelog komuniste i visokog partijskog
funkcionera, i Gabrijela Jurki}a, slikara koji je zaklon na{ao
me|u zidovima livanjskog manastira male bra}e na Gorici.
Nisam mogao izdr`ati od znati`elje pa sam, negdje oko tog
doba, pitao Vlajka da mi razjasni prirodu njegove veze sa
Jurki}em. Umjesto direktnog odgovora dobio sam niz vinjeta o
Jurki}u kao ~ovjeku, umjetniku, filozofu.
I pored beskrajnog ideolo{kog jaza koji je mogao stajati
izme|u njih, ta su dva ~ovjeka, Vlajko i Gabrijel, dijelila kulturu
i zavi~aj. Obojica su bili djeca varo{ica kojima se di~ilo svako od
kra{kih polja Zapadne Bosne. Vlajko Kova~evi} je bio rodom iz
Duvna ili @upanjca (Tomislavgrad je ime koje je nadjenuto
Duvnu tek 1925. godine i to ne u ~ast hrvatskom kralju
Tomislavu, nego povodom ro|enja princa Tomislava
Kara|or|evi}a, kasnijeg arhi-~etnika!), dok je Gabrijel Jurki} bio
Livnjak. Kova~evi} je poticao iz stare duvanjske srpske trgova~ke ku}e, a Jurki} je bio potomak hrvatske trgova~ko-zanatlijske porodice. Vasilj Popovi}, jedan od pet-{est najve}ih histori~ara koje je Bosna dala, prona{ao je, po~etkom XX vijeka, u

USUD ZAVI^AJA: I pored beskrajnog


ideolo{kog jaza koji je mogao stajati
izme|u njih, ta su dva ~ovjeka, Vlajko i
Gabrijel, dijelila kulturu i zavi~aj. Obojica
su bili djeca varo{ica kojima se di~ilo
svako od kra{kih polja Zapadne Bosne

ku}i duvanjskih Kova~evi}a izuzetno vrijedan arhiv. Prenio ga je


u glavni odbor srpskog dru{tva Prosvjeta u Sarajevo, da bi s fondovima gdje je taj arhiv postao dio specijalnih zbirki Narodne i
univerzitetske biblioteke BiH. Ne znam je li taj arhiv predurao
rata, ali ako jeste, jednom }u sjesti i napisati rad o duvanjskim
Kova~evi}ima kao prilog poznavanju postanka bosanske
bur`oazije.

KRATKA POVIJEST SU@IVOTA


Kova~evi}i su bili tranzitni trgovci, dok su Jurki}i bili potrgov~ene zanatlije, janj~etari, ljudi koji su trgovali predmetima
izra|enim od vune i ov~je ko`e. Posao je Jurki}ima dobro i{ao,
kao i Kova~evi}ima. U memoarima Konji~anina Mehmeda Faika
Alagi}a spominje se Hlivnjak Mato Jurki} koji je, zajedno sa
Alagi}em, oko 1860. godine, kao nao~it mladi} iz dobre ku}e
odabran i poslan u Istanbul da slu`i u gardi sultana Abdul-Aziza.
Re~eni Mato Jurki} bio je Gabrijelov stric. I Jurki}e i
Kova~evi}e, pored niza drugih bosanskih trgova~kih porodica,
prona{li smo, jo{ oko 1990. godine, osmanistkinja Snje`ana
Buzov i moja malenkost kada smo i{~itavali i pripremali za
{tampu veliki defter splitske carine koji je u prvoj polovini XIX
JURKI] I LIKOVNA KRITIKA

Jedan od najve}ih i
najautenti~nijih na
planeti
Na{a historiografija trebala bi izu~avati dva Jurki}a. Jedno je
Jurki}-umjetnik. Slikar koga je Josef Strzygowski, histori~ar
umjetnosti sa najmonumentalnijom vizualnom memorijom u XX
stolje}u, jo{ 1934. godine, prema pokojnom profesoru Gamulinu,
uvrstio u red najve}ih majstora. Slikar ~iju su Visoravan u cvatu
(1914), prema Melihi Hused`inovi} i Azri Begi}, kriti~arski capi
di tutti capi, nedavno preminuli Harold Szeemann i Alfred
Pacquement prozvali ~udom od slike. Slikar onih nadrealnih
Divljih makova koji su uz rat nestali iz Sarajeva put Hercegovine a
koji su u mom imaginarnom muzeju bosanske moderne umjetnosti visili pored Visoravni, su~elice onom veli~anstvenom portretu
brata i sestre Kuzmi} {to ga je stvorio kist Karla Miji}a. Itd., itd.,
itdDrugo je Jurki}-~ovjek. Izuzetno kompleksna li~nost.
Posljednji tra~ak starobosanskog katoli~kog gra|anstva - da je to
tako treba samo pogledati onaj portret Katarine Jurki} ro|. Balji}
iz 1909. godine koji je mo`da najbriljantniji dokument o bosanskoj
katoli~koj varo{koj no{nji. Pa zatim hrvatski bosanski intelektualac, umjetnik, kulturni i javni radnik. Pobo`an ~ovjek.
Srednjoevropski gospodin. Samotnjak i poklonik prirode.

azi za misterijom Bosne


17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

ESEJ O JURKI]U

stolje}a vodio Travni~anin had`i Ali-bbeg Hasanpa{i}, zakupnik


svih carina na bosansko-dalmatinskoj granici u to doba. Kako su
se susreli u defteru, Jurki}i i Kova~evi}i su se, nesumnjivo, susretali i u privrednom i dru{tvenom `ivotu onda{nje Bosne.
Duvanjski Kova~evi}i su bili u srodstvu sa najuglednijom
hlivanjskom srpskom trgova~kom porodicom, Kujund`i}ima. A
Kujund`i}i su pripadali samoj vrhu{ki srpskog trgova~kog patricijata u Bosni, {to se ogledalo i u ~injenici da su bili oro|eni sa
sarajevskim Despi}ima, Jeftanovi}ima, Had`iristi}ima,
te{anjskim Tanasi}ima, travni~kim Fufi}ima, banjalu~kim
Pi{telji}ima, itd. Ukratko, niti su Kova~evi}i bili stranci za
Jurki}a niti su Jurki}i bili stranci za Kova~evi}a.
@ivot je Duvnjaka Vlajka Kova~evi}a, prvoborca i brata narodnog heroja, doveo u Livno. Bio je ili sekretar partijskog
komiteta ili predsjednik op{tine, tokom 50-ih i po~etkom 60-ih
godina. Tu se i o`enio, i to Bo{njakinjom, Arzijom Goru{anin,
teta Sekom kako smo je zvali. To je jedna od najstarijih livanjskih
porodica i ~itaoci Isto~nog Blaga Mehmed-bbega Kapetanovi}aLjubu{aka mogu se prisjetiti jedne izuzetno interesantne pjesme
koju je Kapetanovi} objavio u tom djelu, a koju je spjevao Ibro
Goru{anin 1883. godine. Ta je pjesma prvorazredni izvor za
dru{tvenu historiju te historiju obi~nog ~ovjeka, ukoliko je
istra`iva~ zna pro~itati, a govori o jednoj porodi~noj nasljednoj
parnici.

SLIJEPAC PJEVA
SVOJOJ ZEMLJI
Kova~evi} kao komunista iz ubje|enja i intelektualac, a
zaista se radilo o rijetko na~itanom ~ovjeku koji me je prvi
zarazio Flamancem de Costerom i Szienkiewiczem, nije
mogao biti osobito sretan u provinciji. Bile su to godine kada
su umirali bosanski gradovi i varo{ice, zahvaljuju}i iseljavanju njihovog stanovni{tva te priseljavanju planin{taka i
oslobodioca raznih fela. Drugi glogov kolac tradicionalnim
bosanskim varo{icama bila su postrojenja prljave i

GABRIJEL JURKI]: Stari most u Mostaru

nerentabilne industrije {to su bujala po njima. Kulturne i


dru{tvene ustanove kao radni~ki univerziteti, narodne biblioteke, domovi kulture, lokalni muzeji i arhivi bi sjajno
zapo~ele svoj `ivot, ali bi brzinom svjetlosti po~ele da odumiru. Vrlo je malo izbora bilo pred intelektualcem u takvoj
situaciji. On bi se ili propio ili politi~ki zglajzao ili odumro
kao intelektualac. Prema svjedo~enju Slavka Gotovca, i
jednog od najboljih reportera koje je Bosna imala, Vlajko
Kova~evi} je mogao voditi konverzaciju doli~nu svom
~itala~kom nervu jedino sa Gabrijelom Jurki}em te
Abdurahman-bb egom Firdusom, najstarijim sinom prvog
predsjednika Bosanskog sabora Ali-bbega Firdusa, dvostrukim
doktorom nauka, biv{im komunistom, posjednikom jedinog
autenti~nog Stradivarija u Bosni. No, Abdurahman-beg je
ubrzo odselio u Sarajevo i u ekonomsku propast. Slovo je
spalo samo na Jurki}eve, g|u [tefu i Gabrijela.

KOMUNISTI^KE OPTU@BE: Jednoga je dana telefon zazvonio u


Kova~evi}evom kabinetu. Jedan tada vrlo uticajni drug, ina~e Livnjak
rodom no perfektan ekavac, dobio je materijal, odnosno denuncijantske
izvje{taje, u kojima se Jurki} ozna~avao kao duhovni vo|a jake usta{kokri`arske }elije koja je uspjela oban|ijati ~ak i druga Vlajka Kova~evi}a

DIO VELI^ANSTVENOG OPUSA UMJETNIKA IZ LIVNA: Jurki}eve

58

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Zaboravljena abeceda bosanske duhovnosti

JURKI] I KOMUNIZAM

Slikarstvo jedina
ideologija
Gabrijel Jurki}u, jedan od najve}ih bosanskih umjetnika uop{te,
na{ao se na udaru komunisti~kog totalitarizma po~etkom 50-ih
godina pro{log vijeka. Da Jurki}, pobo`an ~ovjek i djelatnik dru{tva
Napredak , nije imao oraha u d`epu {to se ti~e usta{tva te saradnje
sa neprijateljom, a to su bile dvije glavne formule kada je trebalo
urnisati nekoga ko je bio Hrvat, dokazuje ~injenica da je Jurki}
neometano djelovao u Sarajevu do 1953. godine. No 1953. godine
Jurki}u je oduzet atelje koji mu je Zemaljska vlada Bosne i
Hercegovine dodijelila jo{ 1912. godine. Ne mislim da za Jurki}evu
tragediju treba okrivljavati \uru Pucara, druga Starog, ili neke
druge tada{nje komunisti~ke satrape. Prije }e biti da su za to kriva
dvojica naprednih slikara {to su bili svrha i razvrha bosanske
likovnosti od 6. aprila 1945. godine do osnivanja Likovne akademije u Sarajevu. To je ina~e bio standardan fenomen jugoslavenskog
titoisti~kog dru{tva. Vode}i denuncijanti i egzekutori nisu bili drmatori, nego srednji sloj ambitiosusa. Neki od tih ambitiosusa bili su ili
nedovoljno talentovani ili posve netalentovani. Dvojica naprednih
slikara bili su, na`alost, neosporno talentovani ljudi {to je najbolji
dokaz da Bog mo`e ~ovjeku dati mnogo na daru, ali gotovo ni{ta na
moralu. Jurki} je `ivotario u Sarajevu jo{ tri godine. Njegova `ena,
g|a [tefa, dugogodi{nja prefektkinja Gajretovog `enskog |a~kog
doma u Sarajevu, i on napustili su Sarajevo i nastanili se u manastiru Gorica 1956. godine. Ironijom sudbine, koja Jurki}a nije mazila
u starosti, Jurki} je obnevidio one godine kada su bosanski Hrvati
progledali. Bilo je to 1966. godine. One godine kada je Aleksandar
Rankovi}, drug Marko, oti{ao u mir svoje lapadske vile.

Jednoga je dana telefon zazvonio u Kova~evi}evom kabinetu. Jedan tada vrlo uticajni drug, ina~e Livnjak rodom no perfektan ekavac, dobio je materijal, odnosno denuncijantske izvje{taje,
u kojima se Jurki} ozna~avao kao duhovni vo|a jake usta{ko-

kri`arske }elije koja je uspjela oban|ijati ~ak i druga Vlajka


Kova~evi}a. Ali drug Vlajko jo{ uvijek ima {ansu da poka`e
kakav je on vojnik partije, da ispita slu~aj, onemogu}i neprijateljsku djelatnost usredoto~enu oko Jurki}a, a partija }e znati
cijeniti napore druga Vlajka. Vlajko je sve te optu`be, pametno i
smireno, pokazao ni{tavnim, da je i sam uva`eni drug morao
priznati da se radi o najni`em {piclovskom boflu i cijela stvar je
potonula u bezdan onako brzo kako se i pojavila na povr{ini.
Jurki}u je glava jo{ jedanput bila spasena. Vlajko je odlu~io da
napusti Livno. Izburgijao je postavljenje u komisiji za `albe
bosanskog CKCKBIH u Sarajevu, nekoj vrsti sarajevskog
Mar{alata, gdje je godinama rje{avao molbe i vapaje za pomo}
onih ljudi koji su bili vjerni partiji, ali koje je partija iznevjerila.
Osobito se dao na pomaganje starim radni~kim vo|ama i njihovim porodicama, zaboravljenim i poni`enim. Pomaganje ljudima bio je ~ika Vlajkov `ivot, a ne trka za sinekurama. Ono {to
sam posebno po{tovao kod toga ~ovjeka bila je njegova
nepokolebljiva odluka da nikada ne unov~i krv svoga brata, narodnog heroja.
Vlajko Kova~evi} koji je pomogao i valjao nebrojenim
ljudima umro je u Sarajevu, mislim 1993. godine, star, oja|en,
razo~aran pred neofa{izmom koji je kuljao u Bosni na sve
strane. Od moga oca i mene tra`io je uslugu koja mu je mnogo
zna~ila. Obi{li smo sva mogu}a vrata, od Deda Alijinih preko
Gani}evih i Nijaza Durakovi}a, do Sefera Halilovi}a i
Mustafe Hajrulahovi}a Talijana. Na svakoj od tih mo}ni~kih
kapija obe}ano nam je brzo izvr{enje na{e molbe. I na svejednoj od njih smo bili izigrani. Nova, multikulturna Bosna nije
se osje}ala pozvanom da na bilo koji na~in olak{a posljednje
dane tom ~ovjeku. Na sli~an na~in ta ista nova Bosna, oli~ena
u Aliji Izetbegovi}u te kliki oko njega kao i ljudima koji su se
oblizivali na njegovom sahanu, poput izvjesna dva marksisti~ka mislioca od kojih jedan danas figurira kao zna~ajan
posjednik Jurki}evih slika. Izetbegovi}eva Bosna je potonula
u talog historije upravo zato {to je njen stvoritelj bio uvjeren
da historija po~inje s njegovim izlaskom na bosansku politi~ku scenu. On vjerovatno nikad nije ni ~uo za Marxovu
misao da samo primitivci smatraju da historija po~inje sa
danom njihovog ro|enja. Zato su Dedu Aliju iznevjerili i Bog
i Priroda i Historija.

slike prenapu~ene su motivima rodnog kraja, domovine, zemlje


17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

Defence

TUZLANSKI REGGAE

Sarajevsku publiku okupljenu 11. marta u klubu CDA, na koncertu beogradske


grupe Eyesburn, ipak je najvi{e odu{evio tuzlanski reggae band Defence;
gitarista ove grupe Sa{a Kova~evi} za Slobodnu Bosnu govori o po~ecima rada
Defencea, saradnji sa Edom Maajkom i bosanskohercegova~koj muzi~koj sceni

MEDIJI MU^E NA[E IZVO\A^E!


Pi{e

Dino Bajramovi}

ao predgrupa beogradskom
bandu Eyesburn, na koncertu
koji je odr`an u klubu CDA u
petak, 11. marta, nastupio je
tuzlanski Defence. Ovaj reggae band ve} je nekoliko puta svirao u
Sarajevu, a njihova svirka u petak samo
je jo{ jedan dokaz da Defence spada u
red najboljih, a mo`e se slobodno re}i, i
najva`nijih bosanskohercegova~kih muzi~kih sastava u ovom trenutku.

VOLIMO MIJE[ATI
Defence je osnovan 1998. godine,
ali od tada je pretrpio mnogo promjena,
a ovakav kakav je sada postoji posljednje tri godine, govori za Slobodnu
Bosnu Sa{a Kova~evi}, gitarista Defencea: Na{ band trenutno broji {est
~lanova. Pored mene tu su i pjeva~
Mire, bas-ggitarista Kurta, Nino je na
klavijaturama, Gula svira konge i
perkusije, a Oka bubanj. A tu je i stalna
prate}a ekipa sa kojom se dru`imo nonstop i koja nas prati na koncertima, tako
da i njih smatramo punopravnim ~lanovima Defencea. Kao {to se i da naslutiti iz uvoda teksta, reggae je
muzi~ki pravac koji preferiraju ~lanovi
ove tuzlanske grupe. Da li je reggae
muzi~ki pravac oko kojeg su se okupili
u samom po~etku ili je u igri bila i neka
druga~ija muzi~ka forma, bilo je na{e
sljede}e pitanje upu}eno Sa{i Kova~evi}u: Te 1998. godine smo po~eli u
totalno druga~ijem formatu, koji se tada
najvi{e zasnivao na hard-ccoreu. Kasnije, u saradnji sa Edom Maajkom, mije{amo i hip-hhop, a onda se postepeno zaljubljujemo u reggae, u kojem smo
prete`no posljednjih nekoliko godina.
Ipak, ne mo`emo re}i da sviramo reggae, ali ni neki drugi muzi~ki pravac u
nekoj ~istoj formi, jer mi ipak volimo
mije{ati, mije{ati i mije{ati. U nastavku na{eg razgovora gitarista Defencea ka`e i da su svoj prvi studijski
album trebali objaviti pro{le godine,
samo da je sve teklo po planu. Ali nije,

60

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

ZALJUBLJENI U REGGAE: Tuzlanska grupa Defence

pa je sada pod moranjem da album


objavimo u ovoj godini, mada nikada
ne vrijedi kalkulisati.

ARMIJA NAM JE
SVE JA^A I JA^A
Na{i nastupi, da tako ka`em, osciliraju, a najvi{e sviramo ljeti, po raznim
festivalima, i to najvi{e volimo. Ali,
eto, sad smo nastupali u Sarajevu, 26.
marta smo Travniku na Tavanu, a za
april smo dogovorili nekoliko koncerata u Sloveniji i jedan u Splitu, veli
Sa{a Kova~evi}. O saradnji s najve}om

TREBA NAM MNOGO VI[E PROSTORA:


Sa{a Kova~evi}

bosanskohercegova~kom i hrvatskom
muzi~kom zvijezdom Edom Maajkom,
na{ sagovornik samo ka`e da su zajedno po~eli svirati 1998. godine, a sve
ostalo je istorija. O Defenceu, ali i o
jo{ dva hvale vrijedna tuzlanska banda
Disciplinska komisija i No Rules, u
Sarajevu se ne zna ba{ mnogo, pa nam
je Sa{a Kova~evi} govorio i o tuzlanskoj muzi~koj sceni, ali i o ~injenici da
su muzi~ke grupe iz Sarajeva ipak u
medijskoj prednosti u odnosu na
ostale bh. centre: Poslije jednog kriznog perioda, sad nam je armija sve ja~a
i ja~a. U Tuzli se sve vi{e svira i ne{to
poku{ava, a po mom ukusu je, i to bih
posebno izdvojio, band No Rules. A, {to
se ti~e tvog drugog pitanja, prije svega
mislim da se susjedski bandovi i izvo|a~i previ{e eksponiraju u odnosu na
na{e i to je, po mom mi{ljenju, najve}i
problem. Mo`da su Sarajlije u maloj
prednosti u odnosu na ostale, ali znam
mnoge bandove iz Sarajeva, pa iz njihovog iskustva znam da ni oni nisu
previ{e eksponirani. Zato mislim da
nam svima treba mnogo vi{e prostora.
Jer, generalno, na{a scena bi mogla biti
dobra kada bi nam se dala bilo kakva
prilika, ali ovakvim na~inom postupanja prema doma}im izvo|a~ima samo
nas mu~e. Izgleda da se ovako vi{e ne
mo`e i da sve mora jednom puknuti i
zato ka`em, bez obzira na sve - armija
nam je sve ja~a i ja~a tvrdi na kraju
na{eg razgovora Sa{a Kova~evi}.

PRVI PUT U BiH

U ~etvrtak, 17. marta, u


prodaji }e se na}i ~etvrti
po redu DVD porodi~ni
paket iz kolekcije
Slobodne Bosne;
u ~etvrtom paketu,
uz dugometra`ni
animirani film Gospodar
brzine, te akcijski triler
Izgubljeni identitet sa
Alecom Baldwinom u
glavnoj ulozi, nalazi se i
western McLintock
legendarnog Johna
Waynea

Priredio

Nedim Hasi}

arry Willis, profesor historije


sa ~ika{kog univerziteta Northwestern, autor je brojnih knjiga, od kojih je veliki broj
posve}en `ivotima ameri~kih
predsjednika. Godine 1993. Willis je
dobio Pulitzerovu nagradu za svoje
djelo Lincoln u Gettysburgu. Jedna od
njegovih knjiga naslovljena je John
Waynes America: Politics of Celebrity odnosno Amerika Johna Waynea Politika slave. Za{to ba{ John Wayne?
John Wayne je, ipak, bio samo glumac,
ka`e Willis i dodaje da je to vrlo uska
definicija politike koja Johnu Wayneu
nije~e svaku politi~ku va`nost. Prema
mi{ljenju autora, John Wayne je ipak
u`ivao odre|eni politi~ki uticaj. Dokaz
u prilog toj tvrdnji jeste i Nixonovo
pozivanje na Wayneov film Chisolm,
kada je govorio o svojim stavovima po
pitanju reda i zakona. Nixon je provodio
svoju politiku, ali se ona zasnivala na
vrijednostima ~iji je primjer bio John
Wayne. Sve te vrijednosti stvorene su na
ekranu.

62

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Istra`ivanje provedeno prije tri godine


pokazalo je da je John Wayne i danas
najpopularniji ameri~ki glumac. Kako
vrijeme prolazi, lik Johna Waynea dobiva
na va`nosti.

HEROJ KOJI SE BOLJE


OSJE]AO U ODIJELU
Me|utim, pravi John Wayne prili~no
se razlikovao od junaka ~ije je uloge
tuma~io. Neustra{ivi ratnik i kauboj nije
volio konje, bolje se osje}ao u odijelu
nego u farmerkama, a u Drugom svjetskom ratu je uspio izbje}i vojnu slu`bu.
Prema mi{ljenju Garyja Willisa, John
Wayne izgradio je svoj politi~ki zna~aj
prvo kao mladi junak westerna, zatim u
srednjoj dobi kao o~inski lik i, kona~no,
kao nepokolebljivi domoljub u jeku
hladnog rata. On je odraz ameri~kog
dru{tva iz kojeg je crpio svoj {arm i svoju
sliku junaka, tvrdi Willis. Njegov lik
istovremeno je privla~an i zastra{uju}i,
pun nerazrije{enih konflikata. Upravo je
taj i takav John Wayne, ~ovjek koji je
imao presudan uticaj na ameri~ku psihu i
to ne zbog svoje glume, ve} zbog politi~kih vrijednosti ~iji je simbol postao,
centralna li~nost ~etvrtog porodi~nog
DVD paketa Slobodne Bosne, koji ovaj

put donosi western McLintock sa Wayneom u glavnoj roli. Western je klasi~ni


ameri~ki filmski `anr koji je nastao iz
ideje Divljeg zapada, a ona se protezala i kroz knji`evnost, naprimjer u
djelima Karla Maya. Radnja je uvijek
jednostavna i mo`e se svesti na nekoliko glavnih crtica. Mjesto i vrijeme gotovo su uvijek odre|eni ruralnim podru~jima sredinom 19. stolje}a u kojima
nema mjesta za moderna tehni~ka dostignu}a. Ono {to likovi imaju to su
odje}a, pi{tolj i konj. Ti elementi uzimaju se kao okosnica za jednostavne,
moralne pri~e u kojima pozitivci uvijek
nose bijele, a negativci crne {e{ire. Likovi su plo{ni, okarakterizirani elementarnim ljudskim osje}ajima, motivira ih
uglavnom osveta, a naj~e{}e su individualci. Rijetki od njih su vezani uz
porodicu, glavni likovi se uglavnom ne
upu{taju u duboke veze, zato i javne
ku}e imaju veliku ulogu. U okviru tako
odre|enog `anra popularan je postao
John Wayne. Ro|en 26. 5. 1907. kao
Marion Robert Morrison u Wintersetu,
Iowa, srednje ime je promijenio u
Michael ili Mitchell (postoje razli~iti
podaci) kad su roditelji sljede}eg sina
odlu~ili nazvati Robert. Kad se porodi-

DVD kolekcija Slobodne Bosne

JOHN WAYNE:
Nikada nije vjerovao
ljudima koji ne piju
IZGUBLJENI IDENTITET

Najbolji od bra}e Baldwin


Sniman u Londonu prije dva ljeta, Izgubljeni identitet
(Second nature) sa Alecom Baldwinom u glavnoj roli, najuspje{nijim glumcem od bra}e Baldwin, klasi~ni je triler o ~ovjeku
koji je obu~avan da bude ubica, a sada je on sam postao meta.
Ni{ta nije onako kako se ~ini Paulu Kaneu (Baldwin) koji se oporavlja od avionske nesre}e u kojoj mu je poginula porodica. Nakon
plasti~ne operacije i oporavka, njegov biv{i {ef Kelton Reed
(Powers Boothe) vra}a ga u vatru, {alju}i ga da ubije politi~kog
lidera, no kada shvati da nije vi{e u stanju povu}i obara~, Kane i
sam postaje meta.
ca 1911. preselila u Glendale, kom{ije
su mu dali nadimak koji }e mu ostati za
~itav `ivot Duke (vojvoda), jer nikamo nije i{ao bez svog psa koji se tako
zvao. U {koli i na Univerzitetu postao je
popularan igra~ ameri~kog nogometa,
ali se zbog ozljede morao povu}i. Tad
mu je Tom Mix, zvijezda westerna,
na{ao ljetni posao u filmskom studiju u
zamjenu za karte za utakmice, gdje se
sprijateljio s rediteljem Johnom Fordom s kojim }e kasnije sara|ivati.

^OVJEK ZVANI
HRABROST
Prva uloga donijela mu je ime po
kojem }e ostati zapam}en. Reditelj filma The Big Trail, u kojem je debitirao
Raoul Walsh, nazvao ga je John Wayne,
po generalu Mad Anthonyju Wayneu.
John Wayne pojavio se u vi{e od 200
filmova, od kojih je vi{e od dvadeset
re`irao John Ford. Uprkos svojoj popularnosti i omiljenosti kod publike dobio
je samo jednog Oscara u karijeri, za
glavnu ulogu u filmu ^ovjek zvani
Hrabrost, dok je za ulogu u filmu Pijesak Iwo Jime bio samo nominiran.
Glavnu mu{ku ulogu odigrao je u 142
filma, {to je i dan-danas vrlo uvjerljiv

rekord. Uprkos tome {to je bezbroj puta


igrao odva`nog i nepokolebljivog ratnika i uprkos svojim nacionalisti~kim
stavovima i patriotskim osje}ajima
zbog kojih je ~esto nazivan ameri~kim
herojem, nikad nije slu`io u ameri~koj
vojsci. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata ostao je u Hollywoodu i snimio 21
film. S druge strane, imao je o{tre komentare u vezi sa Indijancima: Ne
smatram da smo u~inili krivo {to smo
im oteli ovu divnu zemlju. Bilo je toliko
ljudi kojima je zemlja trebala, a Indijanci su je sebi~no htjeli zadr`ati za
sebe. Jedna od poznatih osoba s kojima se nikad nije slo`io bio je Frank
Sinatra. Jednom se prilikom, no} prije
snimanja, Wayne poku{avao odmoriti u
hotelu u Las Vegasu, ali sprat ispod je
Frankie prire|ivao zabavu. Nakon nekoliko uljudnih i nedjelotvornih upozorenja da se sti{aju, John se odlu~io
spustiti te s vrata viknuo Sinatri da sti{a
muziku. Najednom se pred njim na{ao
tjelohranitelj obja{njavaju}i mu da
niko tako ne razgovara s gospodinom
Sinatrom. Wayne ga je prvo nokautirao, a zatim mu na le|ima razbio stolicu. Muzika se navodno sti{ala. John

Wayne je uprkos odbijanju da se


pridru`i vojsci bio politi~ki aktivan.
^ak su ga 1968. republikanci poku{ali
nagovoriti da se kandidira za predsjednika Amerike, ali je ovaj to odbio
obja{njavaju}i da ljudi nikad ne bi
ozbiljno shvatili glumca. Kasnije je
ipak podr`ao kandidaturu Ronalda Reagana za guvernera Kalifornije. Nikad
nije previ{e pazio na to {to govori, pa
}emo izdvojiti izjavu iz intervjua koji je
u maju 1971. dao Playboyu o rasnoj
jednakosti kada je rekao da je vjerovao
u nadmo} bijelaca, dok se i crnci nisu
po~eli obrazovati dovoljno da preuzmu
va`nije uloge u ameri~kom dru{tvu.
Ipak, jedna od izjava po kojima je ostao
upam}en bila je: Nikada ne vjeruj
~ovjeku koji ne pije. Nakon nekoliko
operacija umro je od raka `eluca 11. 6.
1979. u Newport Beachu, u Kaliforniji.
Neki to pripisuju posljedicama snimanja filma The Conqueror jer je ekipa
bila smje{tena oko 150 kilometara od
podru~ja na kojem su izvedeni eksperimenti s nuklearnim oru`jem u Nevadi.
@enio se tri puta i ima sedmero djece,
od kojih nijedno nije pretjerano uspje{no u Hollywoodu.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

ISTRA@IVANJA JAVNOG MNIJENJA


Demokratski dokaz i alibi za na{ nacizam

este li i vi, poput mene, vremenom razvili


strast prema takozvanim istra`ivanjima
javnog mnenja? To je moje najdra`e par~e
demokratije, ti anonimni odgovori koji po
pravilu o stvarima daju sliku suprotnu od
one u koju nas ubje|uju vlasti. Ako pa`ljivo
pratimo rezultate tih istra`ivanja, shvatamo
koliko smo daleko od bilo kakvog napretka,
evropskih integracija i ostalih tranzicionih
bajki. Svojevremeno je novinar podgori~ke
televizije Montena Marko Novakovi} postavio
gledaocima pitanje, koje je, otprilike, glasilo:
da li su Amerikanci zaslu`ili 11. septembar?
Ubjedljiva ve}ina gledalaca odgovorila je da
jesu. Drvlje i kamenje osuto je na Novakovi}a.
Problem je, ispalo je, bilo to {to je ~ovjek
postavio pitanje koje poga|a sentiment gledateljstva, a ne nesposobnost ovda{nje javnosti
da saosje}a sa `rtvama, ne sna`ni ovda{nji antiamerikanizam.
Posljednja istra`ivanja javnog mnenja
pokazuju da se ve}ina gra|ana Crne Gore i
dalje protivi izru~enju doma}ih gra|ana
ha{kom Tribunalu. Taj dio informacije te{ko da
mo`e biti iznena|enje. Kontinuitet hipokrizije
udru`ene sa glupo{}u, kao u celofan umotane u
neosjetljivost za ljudsku patnju i napokon
ukra{eno ma{nicom od apsolutne neodgovornosti, buket je koji gra|ani Crne Gore
redovno isporu~uju anketarima. Po tome se
Crna Gora ne razlikuje od okru`enja Srbije i
Hrvatske, na primjer. ^ak bi se moglo re}i i da
je broj onih koji podr`avaju izru~enja u Crnoj
Gori ve}i nego u tim dr`avama. Ono {to iznena|uje jeste podatak da je najve}i broj onih koji
se izru~enjima u Haag protive me|u ljudima
mla|im od 25 godina.
I dalje postoje stvari koje me ~ude, pred
kojima stojim zbunjen kao dijete to me na
neki na~in tje{i, jer mi govori da sam i sam, kao
i svi sposobni da pred gadostima svijeta osjete
~u|enje, jo{ uvijek neodrastao. Momci i djevojke od 20 godina koji nemaju pametnija posla
nego da brane tekovine srebreni~kih krvnika su
jedna od tih stvari. Koliko lo{e stoje stvari kada
tako mladi ljudi umjesto sigurnog seksa brinu o
sigurnosti ratnih zlo~inaca? Nekada su, u zlatnim vremenima, djeca razmi{ljala kako da od
roditelja i policije sakriju drogu, sada su tako
temeljno drogirani nacionalizmom da im je na
umu samo skrivanje Ratka Mladi}a.
Mogu ja tako u nedogled, jer nema te stvari
koja se ne mo`e primiti s humorom. Ali
humor, pi{e Uelbek, ionako ne slu`i ni~emu,

64

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Po tome se Crna
Gora ne razlikuje
od okru`enja
Srbije i Hrvatske,
na primjer. ^ak bi
se moglo re}i i da
je broj onih koji
podr`avaju
izru~enja u Crnoj
Gori ve}i nego u
tim dr`avama.
Ono {to
iznena|uje jeste
podatak da je
najve}i broj
onih koji se
izru~enjima u
Haag protive
me|u ljudima
mla|im od
25 godina

jer ~itav `ivot mo`emo stvari primati s


humorom, a `ivot }e nam na kraju ipak slomiti srce. Ne treba ~ekati kraj: dovoljni su rezultati istra`ivanja javnog mnenja, koji ka`u da
su djeca gora od o~eva koji su po~eli rat,
spalili zemlju i u grob otjerali ljude. Jer konsekvence nacionalizma nikada nisu duhovite
one su, zapravo, uvijek tragi~ne. Nacionalizam se na Balkanu podmla|uje. Djeca
koja i ne pamte posljednji rat, ve} se pripremaju za neki naredni.
Ovdje valja napraviti rez i vratiti se dvadesetak godina u pro{lost... Majke su nas vodile
u prodavnice konfekcije koju je izra|ivala
modna industrija socijalisti~ke Jugoslavije, a
mi smo u tim trenucima `eljeli samo jedno:
Levis 501. Kad god bi me majka povela u
Yumko ili neku od tada{njih dr`avnih prodavnica odje}e, osje}ao sam se kao da me vodi
u Had. Mnogo prije nego se saznalo za njegovu sklonost ka homoseksualnim odnosima u
javnim WC-ima, na MTV-u smo gledali
George Michaela, sa guzicom utegnutom u
izblijedjele leviske. Gledali smo rokere sa
pozom opakih momaka koji su obu~eni samo u
leviske le`erno pu{ili svoje cigare i svirali
rifove Sweet Child Of Mine. Vidjeli smo
d`epove leviski ispred ameri~ke zastave na
omotu Springsteenovog Born In The USA.
Nismo znali {to zna~i gay, nismo ~uli za termin seksualne slobode, tek poneko pro~itao je
ne{to o AIDS-u. Nismo znali ni{ta o ideologiji
- jedino smo htjeli biti isti kao oni.

Pi{e

Andrej Nikolaidis

mjesto toga, majke bi nas vukle kroz


obavje{tenjima sni`enje oblijepljena vrata, kraj umornih i bezvoljnih
prodava~ica koje bi za svojim pultovima pile kafu ili jele sardine i luk,
uvla~ile bi nas u garderobe i odijevale u ravno
krojeni tamnoplavi jeans jugoslovenske tekstilne industrije na izdahu.
Levis 501 su najprije prodavali {aneri.
Naj~e{}e su to bile kopije iz Turske. U rukama
nesretnika koji bi ih kupio, one bi se raspadale
ve} nakon prvog pranja. Kada je Varteks
napokon po~eo prodavati leviske, upoznali
smo se sa svim prednostima ameri~kog d`insa.
No najbolje leviske kupio sam u Italiji. Za njih
sam u Veneciji platio nerazumnu cijenu ~itavih 150 maraka, ~ini mi se. K tome, bile su
mi barem broj manje, tako da sam jedva disao,
ali ipak bio zadovoljan, jer sam vjerovao da
izgledam kao Sle{ iz Guns and Roses. Tako

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

sam shvatio da ljepote nema bez


`rtve. Po ~itav dan sam hodao u
farmericama koje su me sprje~avale
da normalno di{em, pa sam vazda
bio nervozan kao d`anki u potrazi za
schutom. Pa ipak, nagrada je opravdavala podne{enu muku. Obukao
bih se kao lutka u zami{ljenom
muzeju trademarkova. Bijela T-shirt
kakvu su nosili Bruce Springsteen i
Brian Adams, za ~iju ogavnu
muziku sam u tinejd`erskim danima
jo{ imao razumijevanja. I jo{: izblijedjele, uske leviske i crvene duboke
All Star patike. Onda bih se sa
dru{tvom provrtio gradom. Popili bi
po kafu i coca-colu, porazgovarali o
tome {ta sve tamo na zapadu ima da
se kupi, dok kod nas seljaka nema
ni~ega. Zatim bismo oti{li do parka
preko puta Ciglana gdje bi pili vino
iz litarskih boca, ili u plasti~ne ~a{e
to~ili Zve~evo konjak i vekiju. S
vremena na vrijeme neko bi se
pojavio sa d`ointom, ili ne~im za {to
je tvrdio da je trava. Pri~alo se o
ljubavnim podvizima i seksu u
kojem su svi navodno bili vje{ti, ali
mi se nekako ~inilo da u parku sjedimo i pijemo izme|u ostalog i zato
{to nemamo djevojke. Kasnije bi
pijani oti{li na hamburgere. To je
bilo to: na{ ameri~ki `ivot. Kad god
bi majka oprala leviske, blijedilo je
uvjerenje da je provod u parku autenti~no ameri~ki. Kao {to su na{i
o~evi idealizovali komunizam, tako
smo mi idealizovali liberalni kapitalizam. Njihovi ideali pali su sa
Berlinskim zidom, dronjci na{ih
vuku se svijetom, od Palestine i
Iraka do Ju`ne Amerike.

MY GENERATION

Kako smo od kosmopolita


postali nacionalisti
Kako lo{a budu}nost nas ~eka kada
momci koji bi ve} danas da za{tite ratne
zlo~ince preuzmu vlast, kada se oni o
ne~emu budu pitali? Moja generacija bila je
kosmopolitska, bezuslovno prozapadna,

potpuno ~ista od nacionazlizma, a ipak smo


do~ekali rat u Bosni. Na{i vr{njaci danas
vjeruju samo u naciju, raduju su sru{enim
tornjevima Svjetskog trgovinskog centra. I
napokon, ne nose leviske i starke.

na Balkanu, novi ovda{nji


nacionalizam opasniji je
od onog koji je izazvao
ratove devedesetih. [to se
Crne Gore i Srbije ti~e, on
se, kao svojevremeno i nacizam u
Njema~koj, javlja nakon vojnog
poraza i ultimativnog poni`enja
Srbije, gubitkom vlasti nad Kosovom. Potom, ideolozi i nosioci nacionalizma uspjeli su da neo{te}eni i neka`njeni pre`ive krah svog prethodnog
velikodr`avnog projekta. Sada se ponovo uspravljaju, {to im, vezav{i Crnu
Goru i Kosovo za nereformisanu, konstantno nacionalisti~ku Srbiju, najdirektnije omogu}ava Evropska unija.
Na Kosovu je srpska istorija; u Crnoj
Gori je njihova mitologija, tvrde nacionalisti. I jedno i drugo neophodno je
za odr`anje srpskog nacionalizma, u
formi koju poznajemo.
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
BJANKA ALAJBEGOVI]
Izme|u dvoje

Osvje`avaju}e liri~na a nepateti~na,


prva zbirka poezije mlade Sarajke Bjanke
Alajbegovi} Izme|u dvoje (Naklada ZORO,
Sarajevo/Zagreb, 2005.) najava je novog,
zanimljivog pjesni~kog glasa. Cijena je 12
KM.
MILE STOJI]
Rje~nik za
petak i subotu

Izbor iz Stoji}evih kolumni koje su


sedam godina objavljivane u listovima
Tjednik, Fokus i Dani, zagreba~ka izdava~ka ku}a V.B.Z. objavila je kao knjigu
pod nazivom Rje~nik za petak i subotu.
Ovi kratki eseji nad`ivjeli su sedmi~nu
aktuelnost novina, i danas ~ine zbornik
promi{ljanja o vremenu tranzicije dru{tva iz jednog agregatnog
stanja u drugo. Cijena je 46 KM.
LAURA WOLF
Dnevnik luckaste
budu}e mame

Bestseler Laure Wolf Dnevnik luckaste


budu}e mame (Naklada Oceanmore,
Zagreb, 2005.) na duhovit na~in govori o
neda}ama s kojima se trudnica susre}e,
~ak i ako ima veliki entuzijazam, divnog
mu`a i najbolje priru~nike. Ova knjiga, sla`u
se kriti~ari, zanimljiva je i budu}im roditeljima, i onima koji o tome tek razmi{ljaju, ali
i onima koje trudno}a ne interesuje. Cijena je 29 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)


z J. K. Rowling: Harry Potter and the Half-Blood Prince (Book 6)
z Jan Cullinane: The New Retirement: The Ultimate Guide to the
Rest of Your Life
z Suze Orman: The Money Book for the Young, Fabulous and Broke
z Khaled Hosseini: The Kite Runner
z Catherine Crier: A Deadly Game: The Untold Story of the Scott
Peterson Investigation

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (online knji`ara


Interliber):
z Aleksandar Hemon: ^ovjek bez pro{losti (V.B.Z.)
z Nenad Veli~kovi}: Kona~ari (Omnibus)
z Faruk [ehi}: Pod pritiskom (Naklada ZORO)
z Aleksandar Hemon: Hemonwood (Naklada ZORO)
z Grupa autora: Historijski mitovi na Balkanu (Istorijski institut)

66

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Ne smeta mi {to me vide kao `enskog ^kalju


JELISAVETA SEKA SABLI], glumica

Roman Zorana Lazi}a Ljeto u gradu,


AGM, Zagreb, 2004.

URBANI ZAVI^AJNI
ROMAN
Pi{e: Adisa ^e~o

Romanom Ljeto u gradu, dvadesetdevetogodi{nji Zoran Lazi}


iz Slavonskog Broda svrstava se me|u najtalentovanije pripovjeda~e na balkanskoj knji`evnoj sceni! Gotovo tri stotine stranica
najlu|ih i najma{tovitijih zapleta i likova nesvakida{nji su
knji`evni do`ivljaj, a ovaj roman u deset koraka o ljubavi, ratu i
sudbini govori na apsolutno originalan i duhovit na~in.
Lazi} u svom romanu ima {ezdesetak likova me|u kojima
nema uobi~ajene hijerarhije: gotovo svi su jednako va`ni i impresivni, svejedno da li ih pripovjeda~ spomene u nekoj uzgrednoj
crtici, ili im posveti ne{to ve}i prostor. Veliki broj likova ujedno su
i pripovjeda~i {to doprinosi sveobuhvatnoj slici doga|anja: tema
romana naj{ire shva}ena je `ivot u mirnoj provinciji koji biva
prekinut ratom.
Za Lazi}a i njegove likove je rat, me|utim, tek jedna od neda}a
sa kojom se treba izboriti, poput ne`eljene trudno}e, konzervativne
sredine, siroma{tva, ukradenog
bicikla... On je, u stanju da
izma{ta toliko zapleta, da na
momente ostaje bez daha u silnoj `elji da ispri~a sve {to mu se
u svijetu koji ga okru`uje ~ini
zanimljivim, bizarnim, ili degutantnim. Ton pripovijedanja
varira od {eretskog, preko gotovo pateti~nog, do dokumentaristi~kog, a njegovi likovi su i
mu{karci i `ene razli~itih godina, zanimanja ili interesa. Zadivljuju}a je sposobnost s kojom
se Lazi} prebacuje iz jedne
ko`e u druge, ne prave}i ni u
jednom trenutku neuvjerljive,

Kako se bli`i kraju, roman postaje


kao ravni~arska rijeka sa sve {irim
i razgranatijim tokom
knji{ke niti pseudofilozofske vizije `ivota. Njegovi likovi su i sitni
lopovi, i srednjo{kolski profesori koji odlu~e da postanu superjunaci, i upla{ene adolescentkinje, a za svakog od njih autor nalazi
razumijevanje, ljubav i opravdanje. Naj~udnije je, svakako,
pripovijedanje iz perspektive kala{njikova!
Kako se bli`i kraju, roman postaje kao ravni~arska rijeka sa
sve {irim i razgranatijim tokom, i ~ini se gotovo nemogu}im da }e
autor uspjeti sabrati na jedno mjesto sve krajeve i dovr{iti sve pri~e
koje je po~eo. Dobrim dijelom, njegove pri~e zaista ostanu
nedovr{ene, ali ne zbog nedostatka ma{te ili pripovjeda~ke strasti:
on takvim krajem oslikava fenomen rata koji ~ini upravo to isto:
prekida `ivotne tokove zauvijek, vodi ih u ponore, ili skre}e u
sasvim neo~ekivanim pravcima.
Ljeto u gradu, roman o predzi|u Bosne, o `ivotu na rijeci i
mostovima koji preko no}i postaju granice, univerzalna je pri~a o
ljepotama `ivota u provinciji i strahotama tog istog `ivota kada u
njega umar{ira kruta vojni~ka ~izma smrti.

Navikli smo se da se navikavamo. Bez razloga i bez


velike potrebe
SULEJMAN KUPUSOVI], reditelj

U novom filmu reditelja Alexandera


Paynea pod nazivom Stranputica (SAD;
2004.) uloge su ostvarili Paul Giamatti,
Thomas Haden Church, Virginia Madsen,
Sandra Oh, Marylouise Burke, Jessica
Hecht

KU]NO KINO
BEEBAN KIDRON
Bridget Jones:
Na rubu pameti

SVE JE TO OD
DOBROG VINA

Drugi nastavak pri~e o simpati~noj debelju{kastoj Britanki nije


kvalitetom oti{ao iznad prvog filma.
Iako je zaradio pribli`no novca koliko
i Dnevnik Bridget Jones, Na rubu
pameti se fokusirao samo na ponavljanje radnje iz prvog dijela i vr}enje
jedne te iste pri~e. Nedovoljno za
pohvalu ali, vjerovatno, dovoljno za
tre}i nastavak.

Pi{e: Mirsad Kli~i}

Lijepo je pogledati film u kojem nema klasi~nog junaka-spasioca. Isto tako, lijepo je pogledati film u kojem se jedina naznaka
agresivnosti de{ava izme|u dvoje ljubavnika. Takvi filmovi su
prava rijetkost, stoga ih ne treba propustiti. Drama Stranputica reditelja Alexandera Paynea jedan je od najsjajnijih dragulja koje
nam je ameri~ka kinematografija podarila u posljednjih dvanaest
mjeseci. Sa svojom neobi~nom
road-movie strukturom, Stranputica nam, kroz putovanje dvojice
prijatelja, govori o odrastanju,
nekoj drugoj, stvarnijoj Americi,
te o prijateljstvu i vinu. Miles i
Jack kre}u na put ka kalifornijskim vinogradima kako bi ku{ali
tamo{nja vina. Miles je razvedeni
{kolski u~itelj i propali pisac, dok
je Jack istro{eni glumac koji se
`eni za sedam dana. Kroz u`ivanje u vinu i upoznavanjem dvije
djevojke, Miles i Jack dolaze do
velikih `ivotnih istina. Ono {to
posebno odu{evljava kod Payneovih filmova jeste da je u njima

TERRY ZWIGOFF
Zlo~esti Djed Mraz

Kada se u filmu o Djedu Mrazu


psuje vi{e nego u crna~kom akcionom thrilleru i kada taj isti Djed
Mraz vi{e u`iva u alkoholu i `enama
{ire pozadine nego u usre}ivanju
dje~ice, onda ste se susreli sa
Zlo~estim Djed Mrazom. Reditelj Terry Zwigoff i glumac Billy Bob
Thornton su idealan tandem u ovoj
odli~noj komediji.
MAREK KANIEVSKA
Druga odanost

Pri~a o ameri~koj novinarki koja


otkriva da je njen mu` tajni agent koji
je prebjegao u Rusiju. Dok ona traga
za njim, za petama joj je i CIA, koja
tako|er `eli uhvatiti njenog mu`a.
Iako pomalo zbrkana, pri~a filma i nije
toliko lo{a, a Sharon Stone i Rupert
Everet su glavni stubovi ovoga filma.

Payneov film se mo`e shvatiti i kao


vodi~ kroz birana vina, sa posebnom
pa`njom posve}enoj Pinotu
uvijek rije~ o obi~nim stvarima. Nikada njegovi glavni likovi nisu
ni po ~emu posebni niti se po bilo ~emu mogu izdvojiti iz mase.
Tako je i u Stranputici. Imamo obi~ne prijatelje na obi~nom putovanju. Stvarnost Payneovih likova u dana{njem izvje{ta~enom
Hollywoodu je za svaku pohvalu. Tako je Miles, glavni lik, obi~ni
neuspjeli pisac koji ima problem sa prihvatanjem ~injenice da ga
je `ena napustila. Sve do kraja filma Miles }e se uz ogromne
koli~ine vina boriti s tim. S druge strane Jack je izlizani TV glumac
koji ne razmi{lja previ{e o `ivotu i kojemu je cilj da na putu
povali {to vi{e `ena. Dopuna svim stvarima koje se de{avaju u
Stranputici jeste vinska karta. Jer, Payneov film se mo`e shvatiti i
kao vodi~ kroz birana vina, sa posebnom pa`njom posve}enoj
Pinotu. Ka`u da je sam reditelj, kao veliki poznavalac, pravio listu
vina koja }e se ku{ati u njegovom filmu. Izuzetan scenarij i te~na
re`ija Stranputice sjajno su dopunjene gluma~kim izvedbama.
Paul Giamatti je idealan za ulogu neuroti~nog, nezadovoljnog,
propalog pisca, dok je Thomas Haden Church savr{en kao propali
glumac - `enskaro{. Kada tu dodamo jo{ Virginiu Madsen i Sandru
Oh, dolazimo do savr{ene kombinacije: odli~ni glumci bez zvijezda me|u njima. Zbog toga je i te{ko povjerovati da }ete uskoro
prona}i film sa vi{e `ivota, stvarnosti i emocija od Stranputice.
Barem dok Payne ne snimi novi film.

WORLD BOX OFFICE


z Robots (Chris Wedge, Carlos Saldanha)
z The Pacifier (Adam Shankman)
z Be Cool (F. Gary Gray)
z Hostage (Florent Emilio Siri)
z Hitch (Andy Tennant)

TOP VIDEO U BiH


z Collateral (Michael Mann; VTI)
z U nezgodnom trenutku (Jevon ONeill; Tropik)
z Posljednji znak (Douglas Law; UCD)
z Ameri~ka pita na Haroldov i Kumarov na~in (Danny Leiner;
UCD)
z Kad govorimo o seksu (John McNaughton; Tropik)
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
Pi{e: Dino Bajramovi}
Ne sti{ava se bura nakon
izbora bosanskohercegova~kog
predstavnika za Eurosong 2005

Glupost je neuni{tiva!
Pazite samo ~ime se bosanskohercegova~ka javnost bavi u
posljednjih dvadesetak dana: najdosadnijom muzi~kom manifestacijom u Evropi i najdosadnijim politi~kim magazinom na svijetu. Da, Eurosongom, te Faktima, autora Zekerijaha Smaji}a. Pa
smo onda nekako odahnuli kada je Zeku udomio OBN, ali {ta }emo
sa Eurosongom. Na{e kompjutersko po{tansko sandu~e naprosto je
zatrpano porukama, koje se mogu svesti pod najmanji zajedni~ki
nazivnik Ne}emo pla}ati pretplatu, ako }e nas u Kijevu predstavljati Hrvatice. Kakva glupost! Niko, ama ba{ niko, nije se osvrnuo na

Voditelje koji psuju treba poslati u Haag na


su|enje za kulturni genocid
@ELJKO OPALI], voditelj RTRS-a

NA ZAPADU NE[TO NOVO: U ~etvrtak, 10. m


dugometra`nog igranog filma Ahmeda Ima
Moreau boravila u Sarajevu i snim

BOSANSKA OFAN
REDITELJ
GENIJALNOG
FILMA:
Ahmed
Imamovi}

Pi{e: Dino Bajramovi}

ZOVI, SAMO ZOVI: Trio Feminnem

~injenicu da na izboru bh. predstavnika za Eurosong u posljednjih


nekoliko godina nije otpjevan nijedan iole suvisliji pjesmuljak. Pa je
sada kao va`no ko }e nas predstavljati u Ukrajini: Tinka, Igor ili
Feminnem. Koliko je novinarima Slobodne Bosne sa malo boljim
pam}enjem poznato, nikada i niko nije reagovao kada je BiH na
Eurosongu u Izraelu 1999. predstavljala izvjesna Francuskinja
Beatrice, u duetu sa Dinom Merlinom. Mada Beatrice sa ovom
dr`avom ima veze tako {to je jednom u Parizu sasvim slu~ajno
ugledala zgradu Ambasade BiH u Francuskoj. A samo {est godina
kasnije, pojave se dvije djevojke iz Hercegovine, koje usput povedu
i jaranicu iz Plo~a, kojoj je pritom majka dr`avljanka BiH, po{teno
pobijede i preko no}i budu progla{ene, zamislite, Hrvaticama, koje
su se ~ak usudile takmi~iti u Hrvatskom idolu. Ni|e veze, kazalo bi
se u krajevima odakle potje~u na{e predstavnice na ovogodi{njem
Eurosongu.
Dani Kamernog teatra 55 u Tuzli

Teatar u gostima
U okviru obilje`avanja pedesetogodi{njice postojanja, sarajevski
Kamerni teatar 55 }e od 21. do 23. marta gostovati u Tuzli. Dani
Kamernog teatra 55 u Tuzli po~inju u ponedjeljak, 21. marta, izvedbom predstave Catherine Filloux Lemkinova ku}a, u re`iji Jima
Mirrionea, u kojoj igraju Emir Had`ihafizbegovi}, Sad`ida [eti},

68

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

U ~etvrtak, 10. marta, kona~no je zavr{eno snimanje prvog


dugometra`nog igranog filma Ahmeda Imamovi}a pod nazivom
Go West; ovaj film je sniman u junu i julu pro{le godine u
Sarajevu i na lokacijama u okolini Kaknja, te u septembru u
Zagrebu. Go West je nedavno smontiran, a jedini fragment koji je
nedostajao kako bi i kona~no bio sklopljen filmski mozaik bilo je
nekoliko kadrova u kojima je centralno mjesto rezervisano za
slavnu francusku glumicu Jeanne Moreau.
Snimanje je trebalo biti obavljeno u novembru, ali je nekoliko
puta odga|ano; prvo zbog bolesti, a onda i zbog poslovnih obaveza
Jeanne Moreau, kada joj po ugovoru sa tamo{njim producentima,
a zbog osiguranja, nije bilo dozvoljeno da napu{ta Francusku do
zavr{etka snimanja. Kona~no, filmska diva je u srijedu, 9. marta,
doputovala u Sarajevo, a narednog dana je snimila kadrove zajedno sa glavnim junakom Go Westa Marijom Drma}em. Snimanje je
trajalo sedam sati, nakon ~ega su smontirane jo{ ~etiri minute
samog zavr{etka filma, kada se i pojavljuje Jeanne Moreau. Ve}
10. marta, kopija filma se na{la u filmskoj laboratoriji u Be~u, gdje
}e biti ura|ena finalna obrada prvijenca Ahmeda Imamovi}a, dakle

GLAVNI JUNAK
JEDNE PRI^E:
Mario Drma}

Mislim da mi potcjenjujemo finansijsku i svaku drugu


mo} bh. dijaspore
EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI], glumac

arta, zavr{eno je snimanje Go Westa, prvog


movi}a, a tog dana je i filmska diva Jeanne
mila nekoliko kadrova u ovom filmu

NZIVA NA CANNES
zavr{na obrada slike, miks tona, specijalni efekti... Kompletna
postprodukcija Go Westa }e biti zavr{ena do kraja aprila. Ne{to
ranije bi}e poznato da li je Go West uvr{ten u neku od selekcija
Filmskog festivala u Cannesu. Radna kopija filma ve} je proslije|ena selektorima najzna~ajnijeg filmskog festivala na svijetu.
Podsje}amo, scenarij za Go West napisali su Ahmed Imamovi}
i Enver Pu{ka, direktor fotografije bio je Mustafa Mustafi},
scenograf Kemal Hrustanovi}, monta`er Andrija Zafranovi}, a
uloge u filmu ostvarili su: Mario Drma}, Tarik Filipovi}, Mirjana
Karanovi}, Rade [erbed`ija, Nermin Tuli}, Haris Burina, Milan
Pavlovi}, Almir Kurt, Oriana Kun~i}... Go West }e biti prikazan i
na predstoje}em 11. Sarajevo film festivalu.
PORTRET UMJETNICE

Mademoiselle Jeanne
Na zvani~noj internet stranici Jeanne Moreau pi{e da je ova
slavna francuska glumica do sada snimila 119 dugometra`nih igranih
i TV filmova, te da su jo{ ~etiri u fazi pred ili postprodukcije. Me|u
ova ~etiri filma nije uvr{ten Go West reditelja Ahmeda Imamovi}a,
u kojem Jeanne Moreau igra jednu kra}u epizodnu ulogu, ali to vi{e
nije ni va`no. Jeanne Moreau je ve} odavno u Go Westu i bi}e glavna pokreta~ka snaga tima koji }e lobirati kako bi film Ahmeda
Imamovi}a bio uvr{ten u jednu od selekcija predstoje}eg Filmskog
festivala u Cannesu.
Jeanne Moreau ro|ena je 23. januara 1928. godine u Parizu. Prvi
film pod nazivom Dernier amour snimila je 1949. godine, a sve ostalo je, kako se to ka`e, istorija. Cijeli novinski prostor koji smo u ovom
broju namijenili Ahmedu Imamovi}u i zavr{etku snimanja njegovog
prvijenca bio BI nam potreban kada bismo nabrajali sve filmske
uloge Jeanne Moreau, tako da }emo ovaj put samo spomenuti da je
sara|ivala sa velikanima svjetske kinematografije poput Luca
Bessona, Francoisa Truffauta, Jean-Luca Godarda, Luisa Bunuela, Fassbindera, Orsona Wellesa, Jeana Renoira, Michelangela Antonionija, Petera Brooka...

GOSTOVANJE U TUZLI: Scena iz predstave Lenkinova


ku}a

Alija Aljovi}, Mehmed Por~a, Ravijojla Jovan~i}-Le{i} i Nancy


Abdel Sakhi. ^lan gluma~kog ansambla Lemkinove ku}e Mehmed
Por~a u utorak, 22. marta, igra}e i u predstavi Stanislava Ignacija
Vitkijevi}a Obu}ari, koju je re`irao Ale{ Kurt. Pored Por~e, uloge u
Obu}arima su ostvarili i Mirsad Tuka, Senad Alihod`i}, Gordana
Boban, @an Marolt, Rade ^olovi}, Bojan Tri{i} i Vanesa Glo|o.
Dani Kamernog teatra 55 u Tuzli zavr{avaju u srijedu, 23. marta,
izvedbom predstave Ingmara Vilkvista Helverova no}, koju rediteljski potpisuje Dino Mustafi}; u predstavi igraju Mirjana
Karanovi} i Ermin Bravo. Ovo je prilika da i Tuzlaci odgledaju predstavu koja je nagra|ena na nekoliko festivala, izme|u ostalih na
MESS-u, kao i na Internacionalnom teatarskom festivalu u Kairu.
Sve predstave bi}e odigrane u velikoj sali Narodnog pozori{ta Tuzla.
Objavljene nominacije za hrvatsku
diskografsku nagradu Porin

Edo na pravom putu


Sve~ana dodjela najzna~ajnije hrvatske diskografske nagrade
Porin, bi}e odr`ana u Zagrebu, 9. aprila. Dodjela Porina prvi put je
odr`ana 1994. godine i tada je protekla u znaku Olivera

FILMSKA DIVA
U SARAJEVU:
Jeanne Moreau

NO SIKIRIKI: Edo Maajka

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
Dragojevi}a i Gibonnija. Ove godine Porin je za Bosance i
Hercegovce posebno zna~ajan, jer je br~anski hip-hoper Edo
Maajka nominovan u ~etiri kategorije. Me|u kojima su i one
najpresti`nije: za Album godine i Pjesmu godine. Album je, naravno,
No sikiriki, a za tu nagradu bori}e se Arsen Dedi} (Na zlu putu) i
splitski band The Beat Fleet (Maxon Universal). Spomenuti izvo|a~i
su konkurenti Edi Maajki i u kategoriji Pjesma godine: Edina pjesma
je No sikiriki, a u konkurenciji su jo{ i pjesme Odgojile su me gore
Arsena Dedi}a, te Nostalgi~na, The Beat Fleeta. Edo Maajka je
najve}i favorit i za osvajanje Porina za Najbolji album urbane
klupske glazbe, a nominovani su jo{ i bandovi Elemental i Yammat.
I napokon, za Porina u kategoriji Najbolji video broj nominovan je
spot za pjesmu Pr`iii sa albuma No sikiriki. Nominacije u ~etrdeset
i tri kategorije objavljene su u ~etvrtak, 10. marta, a najvi{e nominacija osvojio je The Beat Fleet, a kada su u pitanju diskografske
ku}e, najvi{e je profitirala Croatia Records.

Fakultet }u zavr{iti, jer ne `elim biti


nepismena i ne{kolovana
NEDA PARMA], ~lanica grupe
Feminnem

PJESMA EVROPE: Po~eci revolucija, prijetnje


iz opkoljenog grada, sve se to de{aval

IGRE BEZ

11. Sarajevo film festival 19.-27.


august 2005.

Posve}eno Payneu
Naredne informacije vezane su za predstoje}i, 11. Sarajevo film
festival, koji }e ove godine biti odr`an od 19. do 27. augusta, a
saop{tene su na prvoj press konferenciji najzna~ajnije filmske
smotre u regionu, koja je odr`ana 10. marta. Nagradu Human Rights
Award Ministarstvo vanjskih poslova [vicarske po prvi put je dodijelilo pro{le godine, a nov~ani iznos u visini od 5.000 eura za najbolji
dokumentarni film iz Regionalnog programa koji obra|uje tematiku
ljudskih prava spomenuto }e ministarstvo poklanjati i u naredne tri
godine. Ekskluzivni sponzor Festivala }e i ove godine biti kompanija Coca-Cola HBC za BiH; saradnja SFF-a i Coca-Cole zapo~ela je na

@IVOT JE LIJEP: Potpisivanje ugovora izme|u SFF-a i


Coca-Cole

tre}em Festivalu koji je odr`an 1997. godine. Redovni program SFF-a


Tribute To... ove godine }e biti posve}en Alexanderu Payneu.
Njegovo posljednje filmsko ostvarenje Sideways, ~ija je projekcija
uprili~ena u ~etvrtak u kinu Obala Meeting Point, ove je godine bilo
nominovano u pet kategorija za Oscara. Jedan pozla}eni kipi}
Ameri~ka filmska akademija dodijelila je Sidewaysu za Najbolji
adaptirani scenarij.

70

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

PODR[KA JU[^ENKU: Grupa Greenjolly }e predstavljati


Ukrajinu na ovogodi{njem Eurosongu
Pi{e: Adisa ^e~o

Iako su organizatori ovogodi{njeg Eurosonga, Ukrajinci,


izabrali pjesmu koja }e ih predstavljati, prinu|eni su da prerade
tekst koji je progla{en previ{e politikantskim.
Spomenuta pjesma me|u Ukrajincima je postala poznata krajem pro{le godine, za vrijeme narand`aste revolucije, odnosno
izbornog skandala u kojem je do{lo do manipulacije bira~kim
listi}ima. Bez krivotvorenja, bez la`i... Ju{~enko da, Ju{~enko
da, on je na{ predsjednik, da, da, rije~i su podr{ke aktuelnom
ukrajinskom predsjedniku, nastale u `aru politi~kih previranja,
koje se organizatorima Eurosonga danas ~ine pretjeranima i koje
}e se do majskog takmi~enja u Kijevu morati promijeniti. Svante
Stockselius, izvr{ni producent Eurosonga, tvrdi da politi~kim pjesmama nema mjesta na ovakvom apoliti~nom takmi~enju.
I dok se ukrajinski stihoklepci bave prepravljanjem teksta
pjesme Razom Nas Bagato! (Mnogo nas je kad smo skupa), novinari BBC-ja prisjetili su se brojnih politi~kih skandala iz pedesetogodi{nje tradicije ovog ~udnog revijalno-zabavnog takmi~enja,
dokazuju}i da je ukrajinska epizoda tek jedna od mnogobrojnih.
Po~eci revolucija, prijetnje smr}u, pjevanje u panciru, bje`anje
pjeva~a iz opkoljenog grada, sve se to de{avalo na naizgled bezazlenoj Evroviziji.
Takmi~enje je nastalo davne 1955. u silnoj `elji da se ratom
razjedinjena Evropa spoji barem pjesmom. Ve} 1961. bilo je
mogu}e, ka`e novinar Jose Miguel Galvan Deniz, da se na sceni
na|u i predstavnici fa{isti~ke [panije i komunisti~ke Jugoslavije.
^etiri godine kasnije prvi put su takmi~enje mogli gledati
stanovnici isto~nog bloka, ali pravo u~e{}a nisu imali sve do pada
Berlinskog zida. [ezdesetih godina, dok je Angola jo{ uvijek bila
kolonija Portugala, lokalni pjeva~ Eduardo Nascimento na
Evroviziji je otpjevao pjesmu Vjetar se mijenja. Nekoliko godina
kasnije, {panska pjesma La, la, la postala je jo{ drasti~nija protest-

Svim medicinarkama }u dati autogram, pa i krv ako treba


TO[E PROESKI, pjeva~

e smr}u, pjevanje u panciru, bje`anje pjeva~a


o na naizgled bezazlenom Eurosongu

GRANICA
na pjesma jer je prvobitno izvedena na
katalonskom koji je u to vrijeme bio
zabranjen. Prije samog takmi~enja katalonski pjeva~ je zamijenjen, pjesma je
otpjevana na {panskom, pobijedila (~ak
nadma{ila i britanskog slavnog predstavnika te godine Cliffa
Richardsa) i, da ironija bude ve}a, tu pobjedu Frankov re`im maksimalno je iskoristio za svoju propagandu. Godine 1974., koja je
zapam}ena po pobjedi Abbae, portugalska pjesma imala je tako|er
duboko politi~ki smisao. Njeno emitiranje na radiju Renascenca je
~ak, prema dogovoru generala koji su organizovali pobunu protiv
diktatorskog re`ima, ozna~ilo po~etak revolucije! Dok je 25. aprila Paulo de Carvalho pjevao Nakon rastanka, narod Portugala
istovremeno je iza{ao na ulice.
Takmi~enja za pjesmu Evrovizije nisu prolazila ni bez teroristi~kih prijetnji i straha od napada. Nakon palestinskog masakra
na Olimpijskim igrama u Mnchenu, na takmi~enju za pjesmu
Evrovizije u Luksemburgu izraelski predstavnik pjevao je u panciru. [panskom su pak predstavniku (porijeklom sa Kanarskih
otoka) 1978. nacionalisti, zagovornici otcjepljenja od mati~ne
dr`ave, prijetili smr}u ako nastupi pod {panskom zastavom.
Osamdesete su u politi~kom smislu bile relativno mirne, ali su zato
ve} 1990. ~ak tri pjesme, njema~ka, austrijska i norve{ka, govorile
o padu Berlinskog zida. Prva politi~ka pjesma koja je pobijedila na
takmi~enju za pjesmu Evrovizije bila je italijanska Zajedno iz
1992. godine, koja je uo~i Maastrichtskog sporazuma, kad }e i nastati Evropska unija, govorila o ujedinjenoj Evropi.
Godine 2003. Poljaci su, odu{evljeni svojim tada ve} izvjesnim ulaskom u EU, otpjevali pjesmu Bez granica. Tekst pjesme bio
je na poljskom i njema~kom, a pjeva~ je crveno ofarbane kose i u
bijelom odijelu zapravo nosio boje poljske zastave. Najpoliti~nija
gesta svih vremena na Evroviziji je, me|utim, bila ona iz 2000.
godine kada je izraelski predstavnik, pjevaju}i pjesmu Budi sretan,
odmotao sirijsku zastavu i pozvao na mir, {okiraju}i time svoje
brojne sunarodnjake.
POLITI^KI STAV

NEKAD I SAD
ADEMIR KENOVI]
reditelj i producent

Godina 1989. i {esnaest godina poslije

Ademir Kenovi} ro|en je 1950. godine u Sarajevu. Devetnaest


godina kasnije upisuje se na Filozofski fakultet, na kojem 1974.
diplomira na Odsjeku za engleski jezik i knji`evnost na temu
Shakespeare i film. U me|uvremenu je, 1972./1973., studirao na
Odsjeku za film, englesku knji`evnost i umjetnost na Dennison
Universityju u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Po osnivanju
Odsjeka za re`iju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu
1989., radi i kao profesor u ovoj visoko{kolskoj ustanovi.
Prvi dugometra`ni igrani film Ovo malo du{e snimio je 1986., a
premijera je odr`ana na Filmskom festivalu u Cannesu. I njegov
naredni igrani film Kuduz, koji je snimljen tri godine kasnije,
prikazan je na nekim od najva`nijih svjetskih filmskih festivala, ba{
kao i Ovo malo du{e. Kuduz je nominovan za nagradu Evropske
filmske akademije u tri kategorije, a osvojio je Specijalnu nagradu
`irija za novi duh filmova koji dolaze iz Sarajeva. Zajedno sa
Mirzom Idrizovi}em, Ismetom Nunom Arnautali}em i Pjerom
@alicom, Ademir Kenovi} je autor dokumentarnog filma MGM
Sarajevo, koji je 1994. osvojio nagradu Evropske filmske akademije
- Felix. Nakon rata snimio je jo{ dva dugometra`na igrana filma:
Savr{eni krug (1996.) i Tajni prolaz (2002.).
Vlasnik je i osniva~ producentske ku}e ReFresh koja je, izme|u
ostalih, producirala filmove Gori vatra i Kod amid`e Idriza reditelja
Pjera @alice i prvijenac Sr|ana Vuleti}a pod nazivom Ljeto u zlatnoj dolini. Ademir Kenovi} `ivi i radi u Sarajevu.

Sva bol svijeta je


no}as u Bosni
Me|u svim nastupima koji su u posljednjih pedeset godina imali
jak politi~ki naboj, novinari BBC-ja izdvajaju ratno pojavljivanje predstavnika na{e zemlje. Godine 1993. po prvi put su na ovom
takmi~enju nastupili predstavnici nezavisne Bosne i Hercegovine,
koji su uz veliki rizik iza{li iz, u to vrijeme, opkoljenog grada. Publika
je njihovu izvedbu pjesme Sva bol svijeta je no}as u Bosni nagradila
nezapam}enim aplauzom, izraziv{i time najprije svoj politi~ki stav i
podr{ku Bosancima i Hercegovcima.

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
ALEN MURATOVI], glumac

BEOGRA\ANE JE
ODU[EVILA
KATARINA KOSA^A
Na Me|unarodnom teatarskom festivalu u Beogradu,
u ponedjeljak, 14. marta, odigrana je predstava Katarina
Kosa~a, u kojoj tuma~i{ jednu od uloga. Kakve su bile reakcije Beogra|ana nakon predstave?
Prije svega, re}i }u da je {a~ica entuzijasta prije pet godina
pokrenula taj festival, koji je zna~ajan zbog toga {to su gosti
Beograda svake godine renomirane pozori{ne ku}e sa podru~ja
biv{e Jugoslavije. Festival je izuzetno posje}en, a za na{u predstavu tra`ila se karta vi{e. Dakle, Beogra|ani stvarno `ele da
vide {ta se, kako i na koji na~in radi u pozori{nim ku}ama van
granica Srbije. Imam osje}aj da je publika u pozori{tu Slavija s
maksimalnom koncentracijom pratila Katarinu Kosa~u, a reakcije nakon predstave bile su vrlo pozitivne.
Krajem marta putuje{ i u Skoplje, na Studentski
pozori{ni festival, koji }e se odr`ati od 27. marta do 3. aprila.
Taj festival postoji dugi niz godina, a okuplja sve gluma~ke
akademije sa podru~ja biv{e Jugoslavije, pa ~ak i iz Rumunije,
Bugarske i Ma|arske. Na tom festivalu sam bio prije tri godine, a
ove godine }e se u Skoplju odigrati diplomska predstava Laku
no}, Othello Zane Marjanovi}, Mone Muratovi}, Moamera
Kasumovi}a i Anastazije Bala`, koji su apsolventi na Odsjeku
za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Admira Glamo~aka. S obzirom da na ASU radim kao asistent profesoru Glamo~aku, ovaj }u put u Skoplju boraviti u tom
svojstvu, ali je to i jedinstvena prilika da se upoznam sa radom
gluma~kih akademija iz regije.
Katarina Kosa~a u produkciji SARTR-a nije jedina
predstava u kojoj si trenutno anga`ovan?
Jo{ igram i u predstavama Pobuna u Narodnom pozori{tu
Harisa Pa{ovi}a, u Kamernom
teatru 55 to je Pukovnik ptica Dine
Mustafi}a, zatim u Bosanskom
narodnom pozori{tu u Zenici
igram u predstavi Buba u uhu u
re`iji Admira Glamo~aka, a
trenutno u Narodnom pozori{tu
Sarajevo odr`avaju se probe za
dramski komad Kraljevo
Miroslava Krle`e, u re`iji
Gradimira Gojera. A na repertoaru je i predstava Dame biraju,
~ije }e se reprize odr`ati 18. i
19. marta u Domu policije.

72

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Razgovarao

Dino Bajramovi}

SANI TERZI], rap muzi~ar


iz Zenice

NAROD ]E DATI SUD


O MOM ALBUMU
Kada }e biti objavljen Tvoj prvi studijski album?
U nedavno obavljenim pregovorima sa predstavnicima diskografske ku}e FM Jam Records iz Tuzle dogovoreno je izdavanje albuma pod nazivom Hendikep za 15. april 2005. Album je snimljen u
sarajevskom studiju Big Brothers, a produkciju materijala potpisuje
Arel ^e{ljar. Album Hendikep je moj prvi studijski materijal koji }e
biti objavljen za na{e tr`i{te. Na albumu se nalazi dvanaest pjesama,
a osnovna idejna rje{enja muzi~kih aran`mana sam uradio sam,
me|utim, na nekoliko pjesama aran`mani su ura|eni u saradnji sa
mojim prijateljima i muzi~kim kolegama, a to su: Eric Bajramovi},
Amar ^e{ljar i Arel ^e{ljar. Naravno da sam tekstove na ovom materijalu napisao ja, jer u na{em muzi~kom fahu ne priznajemo ljude koji
ne pi{u sami svoje tekstove. Na albumu se nalaze i tri konkretne
saradnje sa drugim hip-hop stvaraocima iz BiH, a to su: Sove,
Frenkie, Edo Maajka i Reflex.
Tvoj prvi singl je pjesma Chimburland, me|utim Edo
Maajka mi je rekao da }e Tvoj naredni singl Uuu, kako je volim,
biti svenarodni hit.
Ja ne bih bio objektivan kada bih izjavio da }e ta pjesma biti
toliko jaka, kao {to to ka`e moj prijatelj i uva`eni kolega Edo Maajka,
pa }u to prepustiti na{em narodu da osjeti. Jedna od strofa glasi:
Danas Mikrofonski, sutra na{oj bebi tata, ovakvu sre}u nisam
vidio od zavr{etka rata, uuu sad shvatam ili shva}am, za sva
dobra djela {to u~inih, meni Bog sad vra}a, slatka ljubav kao
pita ispod sa~a, presladak smo par, pa smo tema svakog
tra~a...
Koliko Ti je u karijeri pomogla ~injenica da si sudjelovao
u takmi~enju OBN SuperNova Music Talents?
^injenica jeste da je medijski prostor TV ku}e OBN zaista bio od
koristi, jer sam za vrijeme
takmi~enja bio u
mogu}nosti prikazati
neke od svojih ideja,
{to je veliki broj ljudi
{irom na{e zemlje i
svijeta mogao primijetiti.

NA TELEFONSKOJ LINIJI
ADNAN [ARAN, frontman grupe Skroz

Na{ naredni koncert u Sarajevu odr`a}emo 1. aprila u klubu CDA.

MILJENKO JERGOVI], knji`evnik i novinar

U BANJOJ LUCI SE
OSJE]AM KAO KOD KU]E
Organizator festivala Sarajevo-Sarajevska zima za ponedjeljak, 21. marta,
najavio je kulturni doga|aj pod nazivom Miljenko Jergovi} Vs. Vlado Kreslin, koji
}e se odr`ati u CDA. Je li u pitanju svojevrsni knji`evno-muzi~ki performans?
Pa, otprilike, jeste, a sve je krenulo od jedne na{e zajedni~ke poluzajebancije.
Vlado Kreslin i ja na{li smo se pro{le godine u Crikvenici, gdje smo imali zajedni~ki
nastup. Ja sam ~itao, a on je svirao i pjevao. I to je super pro{lo, pa smo isti performans ponovili i u ^akovcu. Nama se svidjelo, publici je bilo dobro i, kako bi se reklo,
odlu~ili smo da to postane tradicionalno. Mo`e se re}i i da smo krenuli na sporovoznu
turneju, tipa, dva i po nastupa godi{nje.
Zbog ~ega si tek prije petnaestak dana promovisao svoj roman Dvori od
oraha u Banjoj Luci?
Ranije me nisu zvali, a kada su me pozvali, ja sam to sa zadovoljstvom prihvatio.
Na promociji se okupio, da tako ka`em, fini i normalni svijet. Tu`na je strana svega toga
{to taj fini i normalni svijet nije reprezentacija tog grada. Ipak, meni je na neku foru
va`nije promociju imati u Banjoj Luci ili sli~nom gradu, gdje to radim za tzv. manjinski,
gra|anski svijet. Kada to ka`em, naravno, nije u nacionalnom smislu, ve} jednostavno,
tamo gdje se manje-vi{e osje}am kao kod ku}e.

NENO BELAN, muzi~ar

NA EUROSONG PROLAZE SAMO DERIVACIJE


Nedavno si najavio objavljivanje novog
CD-a i DVD-a.
Ove godine slavim dvadeset godina profesionalnog bavljenja glazbom, pa mo`da do kraja godine
odr`im prigodan koncert sa gostima, a kasnije planiram objaviti live CD i eventualno DVD. A, u Sarajevu ponovo sviramo 26. marta, u Clubu Coloseum.
Na{ dolazak u Sarajevo je redovan, svake godine
odr`imo jedan klupski nastup, pa }e tako biti i ove
godine. Mislim da tu nema nikakvog zasi}enja, jer
prostori su mali, a mi se radujemo ponovnom nastupu pred zahvalnom sarajevskom publikom.
Zbog ~ega si nastupio na ovogodi{njoj
Dori, {to je izbor hrvatskog predstavnika za
Eurosong?
Nastup na Dori je bespotreban, pokazalo se da
nama tamo nije mjesto, jer o~ito tamo samo prolaze
derivacije pjesme lane moje, a svaka druga forma
je osu|ena na propast. [ta je - tu je, ne}emo vi{e
nikad tamo, i ovim putem se ispri~avamo na{oj publici {to smo tamo uop}e bili. Idemo dalje, Dora se ve}
zaboravlja, a novi projekti su pred nama, nove
pjesme se rade, a sudjelovat }emo i na dodjeli
nagrade Porin za `ivotno djelo Dragi Mlinarecu, te na
spomen koncertu Zdenku Runji}u. Tako|er, opet me
o~ekuje nastup na {ibenskom Festivalu dalmatinske
{ansone, gdje sam zajedno sa svojim bandom u zadnje dvije godine polu~io odli~ne rezultate.

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA


LAIBACH
^lanovi slovena~ke skupine
Laibach tu`ili su dr`avu
(Sloveniju) zbog `anrovskog
rasizma i kulturnog
hegemonizma jer im je
uskra}en dr`avni novac za
sufinansiranje muzi~kog
programa. Biv{e slovena~ke
vlasti su za Laibach odobrile 20.000 eura godi{nje pomo}i, ali
je aktuelna politi~ka elita lajbahovski bud`et svela na 4.000
eura. Pravni znalci prognoziraju da }e Laibach iz sudnice na
kraju iza}i kao pobjednik.

Priredio

Edin Avdi}

50 CENT
Ameri~ki reper 50 Cent nalazi se u
centru medijskog interesovanja jer
je novim albumom prevazi{ao ~ak i
prognoze najve}ih optimista. Za
samo tri sedmice prodao je milion i
po kopija novog nosa~a zvuka The
Massacre i suvereno zavladao
Billboardovom listom. O kakvom je
trijumfu rije~ pokazuje slijede}i
podatak: druga na listi je Jennifer
Lopez ~iji je album Rebirth prodan
u 450.000 primjeraka.

BONO

PUNK

Frontmen benda U2 Bono


postao je vlasnik odjevne
kompanije Edun. Dizajn
garderobe radi se u Tunisu i
Peruu, a proizvodna
ma{inerija smje{tena je u
Lesotu, Ju`noafri~koj
Republici, Tanzaniji i isto~noj
Africi. Bono nagla{ava da
ne}e iskori{tavati jeftinu
radnu snagu, nego da }e
omogu}iti stalno zaposlenje,
stabilan komercijalni odnos i
da }e 51 posto profita poklanjati stanovnicima Tre}eg
svijeta.

Ameri~ki novinari s tugom konstatuju da }e u ljeto biti


zatvoren legendarni klub CBGB u New Yorku, mjesto koje je
obilje`ilo punk pokret: u ovome klubu koncertnim svirkama
karijeru su zapo~eli The Ramones, Patti Smith, Blondie,
Television... Ameri~ki muzi~ari pokrenuli su kampanju
skupljanja novca za spas fabrike talenata, no ako to ne
bude dovoljno, nadaju se da }e njujor{ke vlasti odlu~iti da
CBGB pretvore
u muzej.

GWEN
STEFANI
Ve}inom glasova ~italaca magazina In
Touch najbolje noge
na globalnoj estradnoj
sceni ima pjeva~ica
Gwen Stefani koja je
ostvarila zapa`enu
ulogu u aktuelnom
kino hitu The Aviator
Martina Scorsesea.
Na drugoj poziciji je
gitaristkinja i glumica
Uma Thurman, a iza
nje slijede Jennifer
Lopez, Cameron
Diaz, Tina Turner,
Britney Spears...

74

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Kada bih se ponovo rodila, opet bih izabrala `ivot


kojim `ivim. Samo vi{e ne bih bila stidljiva i svoje
golo tijelo s ponosom bih pokazivala i na ulici

ORNELLA
MUTI,
filmska
zvijezda

ADIDAS
Povodom obilje`avanja
trideset i petog
ro|endana tenisica
Adidas ~elnici ove firme
na tr`i{te su plasirali
novu kolekciju ukra{enu
slikama poznatih likova
iz svijeta filma, muzike,
sporta... Radi se o
ukupno trideset i pet
slavnih osoba koje }e
tokom ove godine krenuti
na zajedni~ku reklamnu
turneju Superstar Torur
Adidas 2005.

NICOLE KIDMAN
Ovogodi{nji Tribeca film festival u New Yorku sve~ano }e biti
otvoren filmom The Interpreter u kojem glavne uloge tuma~e
Nicole Kidman i Sean
Penn. Nicole Kidman ka`e
kako je rije~ o trileru
vezanom za rad UN-a,
te isti~e da je u`ivala
rade}i sa Sean Pennom
koji je ne samo izvrstan
drugar i inteligentna
osoba, ve} i maestralan
glumac.

PORNO
Po~etkom 2006. u Los Angelesu bi}e otvoren prvi u
svijetu Porno filmski muzej u kojem }e posjetioci
mo}i u`ivati u porno nostalgiji. Bi}e im
dostupno desetine hiljada porno filmova
i fotografija sa snimanja, zatim
originalni scenariji, seksualna
pomagala porno zvijezda,
njihova garderoba i obu}a...
Vlasnici muzeja pozivaju sve
zainteresovane da im
prodaju ili poklone
zanimljive stare
zapise.

QUENTIN TARANTINO
Re`iser Quentin
Tarantino najavio je da je
po~eo pripreme za
snimanje novog filma
Inglorious Bastards ~ija je
radnja smje{tena u Drugi
svjetski rat. Novinarima je
kazao kako se nada da
}e re`irati jo{ petnaestak
filmova, a da }e se potom
povu}i negdje u
ameri~ku provinciju
gdje bi volio raditi kao
direktor malog kina u
kojem }e ga svi zvati
ludi stari filma{.

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

PJEVA^I BEZ SLUHA


Pi{e

Sead Fetahagi}

a{i politi~ari se satra{e da ispune uvjete za


Evropu, u ~iji bi zagrljaj mogli u}i 2010. ili
2015. Mnogo }e napora potro{iti da se dodvore Evropskoj uniji, eno se napeli kao dijete na tuti,
umjesto da zapjevaju neku pjesmicu, pa su dok
rukom o ruku na Starom kontinentu, ve} osijedili
koliko u njemu ~u~e. Nek se ugledaju kako u Evropu
odo{e one tri cure, zapjevale Zovi, samo zovi, a
namah im se smije evropski tron. Istina, nije ba{
Ukrajina glavna evropska fora, ali ima godina, ima
drugih dr`ava za megdana.
Ba{ bi bilo plaho da ova na{a tri predsjednika,
koji stalno jedan drugog smjenjuju, pa ne zna{ koga
}e{ opsovati kada ti do|e gu{t, uzmu mikrofone u
ruku, navuku mini suknjice, ispod toga ~iste ga}e i
zapjevaju Eto naske do vaske, tamokance.
Odmah bi Evropa ra{irila ruke, jer takvih pjeva~a i
zabavlja~a nikada nisu vidjeli. Zamislite kakva bi to
pojava bila da Borislav Paravac skaku}e po evropskoj pozornici i pjeva svoje ~etni~ke pjesme. Ma
nagrnuo bi evropski narod da gleda to ~udo, pla}ao
ulaznice koliko zine{. Jo{ kad bi se reklamiralo
kako predsjednik jedne dr`ave sve najgore govori o
toj dr`avi, onda bi Bosna i Hercegovina stekla imid`
zajebantske dr`ave. A toga nema ni u svijetu puno.

Potpuno mi je
razumljivo {to
pjeva~ice pjevaju, ali
ne razumijem {to
dr`e govore. Valjda
svi shvatili da }e
uskoro politi~ari
propjevati, po{to im
ne ide od ruke
govorancija jer,
pri~ali ili ne pri~ali,
raji isto, pa se
ugledali na one
sisate pjeva~ice
76

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

a bi se danas uspjelo s pjesmom, pjeva~i


moraju i vri{tati, skakati, kotur naprijed i
kotur nazad. To ni{ta ne bi bilo te{ko
Sulejmanu Tihi}u, nau~io se on koturati. Kod
njega je veoma vidljivo da je na}ulio u{i da slu{a
evropske upute i ameri~ke `elje. Zato je bolje da
Suljo zapjeva koju ho}e i da dubi na glavi, nego da
nas {alje u Irak, jer mo`emo svi do}i na red da vidimo mine. Za njega je bolje da pjeva nego da radi, jer
kad se pjeva ni{ta se ne misli.
Evropljani bi s pika prihvatili muzi~ki talenat
Dragana ^ovi}a, jer takav glas se ~uje na daleko.
Jo{ kad Dragan~e zapjeva pjesmu Grije{an sam
bio, gre{kom sam pio, nema ko se ne}e rasplakati.
U ime me|unarodne zajednice Paddy Ashdown }e
Dragana tap{ati po ramenu neka samo nastavi tim
putem, jer takav nevi|eni talenat treba {to vi{e
razvijati.
U svim zemljama koje su do`ivjele dru{tvene
promjene narod voli da pjeva, ubi se pjevaju}i. Tako
je u Srbiji i Crnoj Gori sve ru`i~asto, pink-erstvo je
na velikoj cijeni, sve go pjeva~ do gole pjeva~ice zavija, a narodu drago, ne treba ni da jede. Tako je i
kod nas, koju god televiziju okrene{ a ono pjevanija
do zore, po{to je na{ narod sit svega, samo se jo{
nije naslu{ao Deenovog ski~anja. Zato i zvani~ni
Hrvati ho}e da imaju svoj tre}i kanal na dr`avnoj
televiziji, jer ho}e svoje pjesme, svog Thompsona.

Potpuno mi je razumljivo {to pjeva~ice pjevaju,


ali ne razumijem {to dr`e govore. Valjda svi shvatili
da }e uskoro politi~ari propjevati, po{to im ne ide od
ruke govorancija jer, pri~ali ili ne pri~ali, raji isto, pa
se ugledali na one sisate pjeva~ice. Kad one mogu
biti popularne, {to i Ahmed Had`ipa{i} ne bi ne{to
svoje pokazao, ne mora sisu, nego pjevanje pod
narkozom. On samo otvara usta, a iz njega glas
Stranke demokratske akcije izbija, ne mora se ni{ta
naprezati. Ako treba potpuno sru{iti Agrokomerc,
Had`ija samo otvori usta, a tamo padaju direktori
jedan po jedan, a radnici u stanju nirvane, opio ih
glas iz centra Federacije.
[lager zimske sezone na razini Sarajevskog kantona je pjesma Turci }e po`eljeti Srba, ali Srba
ne}e biti, {to pjevaju SDA i Stranka za BiH. Ne
mogu u svojim redovima na}i Srbina za Skup{tinu
grada Sarajeva da ga svije}om tra`e. SDA potro{io
Desnicu Radivojevi}a za Federaciju, pa nema vi{e
ni jednog. SBiH utrapila Gavrila Grahovca za ministra, gdje }e{ na}i drugog? D`abe kukaju pjevaju}i za Srbima, nego ode konstitutivnost! Kako
}emo Bo{njacima u Banjoj Luci iza}i pred o~i?
Prekabulili bi oni Bo{njake u Republici Srpskoj, ali
propade tolika gradnja d`amija u tom entitetu!

jesma je blagotvorna protiv svake depresije,


birilad`. Tako kad Muhamedu Alaimu, golmanu Sarajeva, lopta pro|e u go kroz noge ili
kroz u{i, svejedno, najbolje mu je da zapjeva ilahiju.
A kad na Skup{tini op{tine Centar kao predsjedavaju}i ne umije donijeti zaklju~ak, najbolje mu je zapjevati kasidu. Te }e pjesme na svakom koraku
svakog muslimana spasiti od neuspjeha i krivog
kontanja.
Ako se narod `ali da nema zaposlenja, a penzioneri da su im mala primanja, treba im dati {to
vi{e pjesama i kola~a. ^ini mi se da je to rekao
Adnan Terzi} ili neko drugi. Helem, samo neka se
pjeva, jer u pjevaniji nema {trajkova i buna, mo`e se
samo igrati kolo do zore. [to se ovdje spominju
kola~i nemam pojma, valjda da se obmanu radni~ki
sindikati na ~elu s Edhemom Biberom, koji niti
pjeva niti pla~e, zauzet honorarnom saradnjom sa
Dnevnim avazom.
Srpski oficiri pjevaju}i odo{e u Haag, a i ja bih
oti{ao gdje bilo da me ho}e pozvati kao musafira.
Jedino ne bih i{ao u Visoko, tamo ne smije{ misliti svojom glavom, a naro~ito ne smije{ svirati svoju pjesmu.
Uglavnom, svi treba da se okrenemo pjevanju, horskom
naro~ito. Solo pjevanje je prihvatljivo jedino kada ima
pratnju, jer pojedinac lako mo`e da za|e u neprikladne
note. Bolje ti je pjevati nego zlo misliti, jer }e zlo ionako
do}i s pjesmom ovih {to nemaju sluha.

Reagiranja
Nermin Mrkaljevi}
Uredni{tvu

Pustite me da
radim svoj posao!
(Slavi{a, Radi{a,
Neradi{a, SB br. 434)

Znam da volite da se dopisujete, ali


vam ka`em da je ovo posljednj put da
vam prigovaram na objavljene ~lanke i
molim vas da moje ime i prezime ne
stavljate u ~lanke uz koje stavljate slike
gospodina Slavi{e Vukovi}a ili ga spominjete jer on nije zaslu`io da moje ime
bude blizu njega i njegovih slika.
Borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i pomaga~a ha{kih
optu`enika nije tako jednostavna kako je
vi zami{ljate. Nekada se borimo protiv
onih koji aktivnom radnjom vr{e ova
krivi~na djela, ali se moramo boriti i protiv onih koji su u na{im redovima a koji
ne poduzimaju ni{ta da nas kadrovski
popune i da nam obezbijede potrebnu
tehni~ku opremu s kojom bismo kvalitetnije i bolje kontrolisali dr`avnu granicu
Bosne i Hercegovine. Isti ti svakodnevno
kritikuju na{ rad kako nismo sposobni da
nadziremo i kontroli{emo dr`avnu
granicu a ne znaju ni gdje je dr`avna
granica na terenu i kako je kompleksna
njena kontrola i nadzor. Ja sam se u
svome pismu po`alio na to da nemamo
dovoljno policijskih slu`benika jer po
sistematizaciji nam nedostaje 40%
zaposlenih i da zbog toga nismo u
mogu}nosti da jo{ kvalitetnije i potpunije
nadziremo i kontroli{emo dr`avnu
granicu, a tra`io sam da se poduzmu
koraci da se na odgovorne pozicije u
ovoj slu`bi dovedu mladi perspektivni
kadrovi sa kojima bi ova slu`ba dobila
na kvalitetu rukovo|enja. Ne znam da li
je Mugdim Vranac, koji je predsjednik
disciplinske komisije, bio kod Slavi{e
Vukovi}a, da li je sa njima bio i Rade
Dostani}, a njih sva trojica se spominju u
navedenom spornom pismu za koje sam
ja ka`njen.
I kod mene postoji sumnja da je
kazna diktirana i isiljena od komisije pod
pritiskom, ali smatram da }e drugostepeni organ policijski odbor, ili Sud
Bosne i Hercegovine donijeti
osloba|aju}u presudu a tada }u protiv
svih onih koji su sudjelovali u ovom procesu poduzeti meni zakonom dozvoljene
radnje. Kada se izre~ena disciplinska
kazna pretvori u novac, ona ta~no iznosi
2.040 konvertibilnih maraka. Dostavljam
Vam i ~lan 148. Krivi~nog zakona BiH u

kojem se navode obilje`ja krivi~nog


djela povreda prava na podno{enje `albi
i molbi, a moje pismo sam napisao kao
gra|anin i dao mu naslov Pismo prigovor, a ka`njen sam navodno zbog
nepropisnog komuniciranja sa javno{}u.
Dostavljam Vam i ~lan 119. Zakona
o policijskim slu`benicima Bosne i
Hercegovine iz kojeg se vidi na koji
na~in prestaje radni odnos policijskim
slu`benicima nakon stupanja na snagu
ovog zakona (onima kojima istekne mandat, kako se ide u penziju, zbog povrede
radne du`nosti itd.) I Vama }u ponoviti
jednu re~enicu koju sam rekao i svojim
nadre|enima ja sam onaj isti Nermin
Mrkaljevi}, koji je bio komandir DGS-a
u Velikoj Kladu{i i kojeg ste hvalili zbog
rezultata koje je tamo postizao. Ja kao
na~elnik TU-a isto tako imam rezultate
koji su plod moga rukovo|enja i mojih
saradnika i svih policijskih slu`benika i
uposlenika kojima ja rukovodim, a oni
su sada ostvareni na granici Bosne i
Hercegovine u op{tinama Fo~a, ^ajni~e,
Rudo, Vi{egrad, Srebrenica, Bratunac i
Zvornik, a ne Cazina, Velike Kladu{e i
Bu`ima.

MINI MARKET
TOPI]EM ]U TE
GA\AT, MOJA MALA

Lidija Topi} odre|uje hrvatske


diplomate u BiH
Lidija Topi}, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH i HDZ-ov
kadrovnik u spomenutom ministarstvu, sprema se svoju prijateljicu
Snje`anu [u{njar poslati u bh. ambasadu u Washington na mjesto
savjetnika. Ta je funkcija, prema ranije uvt|enom me|ustra~kom
rasporedu (Tihi}-Paravac-^ovi}), prethodno bila dodijeljena Goranu
Pranji}u. Pranji}u su ve} bili pla}eni tro{kovi putovanja u SAD,
me|utim, cijeli je aran`man otpao u posljednji trenutak jer je njegov
otac u me|uvremenu napustio HDZ! Snje`ana [u{njar ina~e je
uposlenica Federalnog ministarstva odbrane, preko Agencije za
dr`avnu slu`bu namjerava se zaposliti u Ministarstvu vanjskih
poslova, a cijelu operaciju, saznajemo, obavit }e njena prijateljica
Lidija Topi} koja u ministarstvu ima i svog privatnog ra~unovo|u
Ivicu Merkoa!? Za brojne usluge Merkou je zamjenica Mladena
Ivani}a obe}ala mjesto savjetnika u Ambasadi BiH u Be~u. (M.F.)

Nije trebalo ukinuti Herceg-Bosnu


IVAN TOMLJENOVI], potpredsjednik RS-a

IMA NEKA TA

Za{to SDA-ovac ^au{


svog pomo}nika SDS

Kemal ^au{evi}

Lidija Topi}

SLAVI[A, RADI[A, NERADI[A

Penzionisani Slavi{a Vukovi}


i dalje vodi DGS preko svoga
UDB-a{kog poslu{nika Juri}a!
Zbog toga {to je o kriminalu, korupciji i pomaganju
osumnji~enima za ratne zlo~ine u Dr`avnoj grani~noj slu`bi (DGS)

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal


^au{evi}, unato~ brojnim upozorenjima, ve} mjesecima uporno
odbija smijeniti jednog od svojih prvih pomo}nika Bogdana
Novakovi}a, rukovoditelja Sektora za carine, koji je na tu
du`nost postavljen suprotno svim va`e}im propisima. Premda
je, u tom smislu, Agencija za dr`avnu slu`bu BiH reagirala ve}
dva puta (dopisi upu}eni 30. septembra i 23. decembra pro{le
godine) i poni{tila postupak imenovanja rukovoditelja Sektora
za carine, ^au{evi} ne samo da je ignorirao njihovo rje{enje, ve}
je Novakovi}a, nakon {to je zaposlen na nelegalan na~in, kasnije promovirao u predsjednika Komisije za prijem novih-starih
djelatnika biv{ih entitetskih carinskih uprava?! No, kako je
Novakovi}evo imenovanje obavljeno nezakonski (i tu je stav
Agencije za dr`avnu slu`bu BiH posve jasan), sada otpu{teni
carinski slu`benici od direktora ^au{evi}a tra`e suspenziju svih
Novakovi}evih odluka koje se odnose na zapo{ljavanje djelatnika u Upravi za carine. Samo je u Banjoj Luci, do sredine februara, taj zahtjev upu}en direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, potpisalo pedeset doskora{njih carinika.

KO JE SMIJENJEN
U rje{enju koje je Agencija za dr`avnu slu`bu donijela 30.
septembra 2004., a nakon `albi koje su podnijeli biv{i direktor
Carinske uprave Federacije BiH @elimir Rebac, njegov kolega

SLOBODNA BOSNA 10. 3. 2005.

Bosna i Hercegovina je 2000. godine


dobila prvu policijsku agenciju na nivou
dr`ave a to je DGS BiH i meni je ~ast
{to sam od prvih po~etaka u ovoj slu`bi i
da svijetla obraza stojim iza novaca i
beneficija koje sam dobio za svoj rad, a
oni koji su kroz putovanja, dnevnice,
odvojeni `ivot, pla}ene stanove, telefone,
vozila i druge beneficije voljeli i sada
vole DGS i BiH neka ih je sramota, a
svemu do|e kraj.
Jo{ jednom Vas molim, pustite me na
miru da radim svoj posao.
Vi{egrad,
Nermin Mrkaljevi}

Rasema ^amd`i}
Uredni{tvu

Na Eurosongu
nas trebaju
predstavljati
Bosanci
(Eurosong: nove muzi~ke
zvijezde u BiH, SB br. 434)

Povod mog javljanja je BH


Eurosong, odr`an prije nekoliko dana.
Javljam vam se stra{no revoltirana svim
{to se desilo, a posebno na~inom na koji
se JS BiH odnosi prema bh. gra|anima
koji redovno pla}aju RTV taksu.
Osje}am se u`asno prevarenom. RTV
pretplatu, ili kako se odnedavno ka`e
taksu, suprug i ja redovno pla}amo jo{
od decembra 1976, od trenutka kad smo
se vjen~ali i kad smo doselili u stan gdje
`ivimo. Poti~emo iz ugledne zeni~ke
porodice. Godi{nje zbog posla i po nekoliko mjeseci provedemo u inostranstvu,
ali ni jedan jedini mjesec nismo propustili ispuniti svoju gra|ansku du`nost.
Zbog toga nas posebno poga|a ~injenica
da se i od na{eg novca finansiraju pobjednici projekta Javnog servisa, koji nisu
dr`avljani BiH niti RTV pretplatnici.
Di`em svoj glas protiv ideje da svojim
novcem finansiram put ljudima koji
nemaju veze sa mojom zemljom, a
odabrani su da je predstavljaju jednim
vrlo sumnjivim i sramnim glasanjem.
Ogor~ena sam i `elim vam re}i da ovako
vi{e ne ide. Gra|ani se za ne{to kona~no
moraju pitati. Mi smo se i pitali, ali
umjesto da nas u Ukrajini zastupa pravi
predstavnik kojemu je narod dao glasove
putem televotinga, PRINU\ENI smo
silom pla}ati put ljudima koje ste vi
odabrali. ^estitam gospodinu Had`ifejzovi}u {to je kona~no progovorio o toj
sramoti za na{u dr`avu, a onima sa JS
BiH preporu~ujem da ubudu}e svoje
mutne poslove ne rade preko na{ih le|a i
s na{im novcem.
Jedan savjet, dobronamjerni...
Gledala sam sino} program posve}en
`rtvama tsunamija i na pamet mi pade da
biste mogli dogodine odustati od u~e{}a
na Eurosongu i sav novac koji biste
potro{ili na mnogobrojnu bh. delegaciju jednostavno uplatite na ra~un `rtava
tsunamija. Barem biste jednu dobru stvar
uradili, a mi bismo znali gdje nam je
novac oti{ao. Barem ne bi oti{ao u sus17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

jednu zemlju, nego ljudima u nevolji.


Hvala na strpljenju!
Rasema ^amd`i}
****

Sramota je da na
Eurosong ide
hrvatska grupa
(Eurosong: nove muzi~ke
zvijezde u BiH, SB br. 434)

Mimo na{e volje na Evroviziju u


na{e ime i pod na{om zastavom se {alju
djevoj~ice koje u emisiji Red Carpet
hrvatskom novinaru nijednom ne
spomenu{e BiH. [aljemo grupu za koju
svi hrvatski mediji ka`u s pravom da je
hrvatska, dok voditeljica @ivota u`ivo
Ana Jelini} nikako ne mo`e do}i sebi da
BiH na Eurosong {alje hrvatsku grupu i

Iako je na muzi~koj
manifestaciji IZBOR
PREDSTAVNIKA BiH ZA
EUROSONG `enski trio
FEMINNEM bio
autsajder, njihova pjesma
ZOVI, po mi{ljenju
stru~nog `irija i
televizijskih glasa~a, bila
je najbolja pa }e na{u
dr`avu predstavljati
na najzna~ajnijem
evropskom pop {lageru
EUROSONG koji }e ove
godine biti odr`an u
Ukrajini; za SLOBODNU
BOSNU ove tri mlade i
perspektivne pjeva~ice
(NEDA PARMA],
PAMELA RAMLJAK i
IVANA MARI]) govorile
su o po~ecima svoje
muzi~ke karijere,
privatnom `ivotu i svojoj
vjeri u bolju budu}nost
Bosne i Hercegovine

HERCEGOVKE
E U POHODU
NA EVROP
PSKI TRON
Foto: Dejan Veki}

Grupa gra|ana
Uredni{tvu

Eurosong: nove muzi~ke zvijezde u BiH

SVE JE LAKO KAD SI MLAD

Pi{e

Edin Avdi}

ro{le sedmice u Sarajevo su do{le


sa kofer~i}em u rukama ne nadaju}i se da }e ostati du`e od dvadeset i ~etiri sata, no ovih dana
postale su medijska atrakcija
zbog ~ega su produ`ile svoj boravak u prijestolnici Bosne i Hercegovine. Rije~ je o
~lanicama skupine Feminnem koja je
mimo svih o~ekivanja osvojila prvo mjesto
na muzi~koj manifestaciji Izbor predstavnika BiH za Eurosong, odnosno o tro~lanom
`enskom bendu koji }e s pjesmom Zovi
predstavljati na{u dr`avu na predstoje}em
me|unarodnom takmi~enju Eurosong koji

Feminnem
}e biti odr`an u maju ove godine u glavnom
gradu Ukrajine Kijevu.

OD HRVATSKOG DO
BOSANSKOG IDOLA
No, ko su, zapravo, ove tri mlade djevojke koje su neo~ekivano (po mi{ljenju
ve}ine muzi~kih znalaca zaslu`eno) dobile

HERCEGOVA^KI TRIO ZA
POBJEDU: Budu}nost nas
mladih mora i mo`e biti u
Bosni i Hercegovini

priliku da Bosnu i Hercegovinu predstavljaju


na najzna~ajnijem evropskom pop
{lageru? Idemo redom: Neda Parma}:
devetnaest godina, ro|ena u Plo~ama:
Zavr{ila sam srednju {kolu, a sada
poha|am muzi~ku {kolu. Sviram i pjevam,
nastupala sam na mnogim festivalima, te
sam sudjelovala i na takmi~enju Hrvatski

idol, gdje sam osvojila tre}e mjesto. Sada


sam ~lanica skupine Feminnem i ponosna
sam {to }emo Bosnu i Hercegovinu predstavljati na Eurosongu, obja{njava euro
trijumfom vidno zadovoljna Neda Parma}.
Njen smijeh prekida Pamela Ramljak,
dvadesetpetogodi{nja ^apljinka, {aljivo
govore}i ajde, daj da i ja dobijem priliku

da kona~no ne{to ka`em: ro|ena sam u


^apljini, ali sam Muzi~ku akademiju
zavr{ila u Zagrebu. Glazbom se ve} dugo
aktivno bavim, a publika u Bosni i Hercegovini mo`da je ~ula za mene jer sam pjevala bek vokale na zadnjem albumu sarajevske pjeva~ice Amile Glamo~ak. Tako|er,
nastupala sam i sa brojnim izvo|a~ima u
Hrvatskoj i {ta drugo re}i nego to je moja
osobna karta, veli Pamela Ramljak
ljubazno predstavljaju}i tre}u ~lanicu
Feminnema Ivanu Mari}. I ja sam rodom iz
^apljine, konkretnije iz malog mjesta pored
^apljine koje se zove Trebi`at, a za koje
volim kazati selo moje malo. Imam dvadeset i dvije godine, a od prije nekoliko godina
`ivim u Zagrebu, gdje studiram modni dizajn. Pjevam od, {to na{ narod ka`e, malih
nogu, a ja se volim na{aliti na osobni ra~un
te re}i kako sam u mladosti imala, zapravo,
male noge. I ja sam pro{le godine u~estvovala na Hrvatskom idolu, ka`e Ivana Mari}
isti~u}i kako ona i njene prijateljice iz benda
vole sve {to vole mladi.
Me|utim, Neda Parma}, Pamela
Ramljak i Ivana Mari} kada po~inju govoriti o svojim radnim obavezama, ta~nije
bendu Feminnem, poprimaju ozbiljan
izraz lica i u stilu muzi~kih profesionalaca ka`u: Za nas muzika nikada nije bila
samo hobi. Vjerovale smo u ono {to radimo, a prvi nas je zapazio Sarajlija sa
zagreba~kom adresom stanovanja \or|e
Novkovi}. On nas je, naime, povezao i
napravio na{ bend. Za nas je super {to je
u Hrvatskoj za pjesmu za Eurosong pobijedio njegov sin, ro|eni Sarajlija, Boris
Novkovi}, to jeste {to }emo se skupa na}i
u Ukrajini na Eurosongu. Novkovi} }e
predstavljati, dakle, Hrvatsku, a nas tri
Bosnu i Hercegovinu, s ponosom nagla{avaju ~lanice Feminnema, na trenutak

POBJEDNI^KA
PJESMA
FEMINNEMA

ZOVI
Mislila sam da }u mo}i sama
sve dok sama nisam ostala
a tad glavu skroz sam izgubila.
Mislila sam da mi nije stalo
da ni{ta tvoga sa mnom nije ostalo
a sve vrijeme to si ti mi falio.
Mislila sam mogu ja bez tebe
Al u srcu jo{ me ne{to grebe
jo{ u glavi zvuk mi tvoga glasa
mira ne da.
Vjerovala sam da }e biti lako
sad vidim to ne mo`e svako
srce razum skoro nikada ne slu{a.
(REFREN)
Zovi, kad na srcu rana boli
ja sam ona {to te voli
za tebe {to postoji ve} godinama
zovi, samo zovi u bilo koje doba no}i
istog trena ja }u do}i
da prije no zatvori{ o~i usne tvoje poljubim...

prekidaju}i razgovor refrenom svoje pobjedni~ke pjesme: Zovi, kad na srcu rana
boli, ja sam ona {to te voli, za tebe {to
postoji ve} godinama, samo zovi...

BiH JE NAJBOLJA
ZEMLJA NA SVIJETU
Autor teksta pjesme Zovi je Andrej
Babi}, dok aran`man potpisuje Aleksandar
Valen~i}. Pri~a o njihovom anga`manu sa

Ponosne smo {to }emo na Eurosongu


E
predstavljati BiH!
56

SLOBODNA BOSNA 10. 3. 2005.

10. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

to u finale, direktno. S pravom nas ismijavaju. ^ak 82 posto gra|ana pokazalo je


da je protiv tog izbora, ali ko jo{ danas
pita gra|ane. Imali smo i televoting i
jasno rekli za koga smo, ali to je
smi{ljeno samo da bi i telekom imao
neke koristi, ionako se sve izgleda

57

unaprijed dogovara, a gra|ani se i dalje


ignoriraju. @alosno je {to izgleda nikada
ne}emo do~ekati da se i gra|ani za ne{to
pitaju.
Pozdrav od grupe gra|ana

Raiffeisen bank
Danijela Ozme 3
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 44 02 72,
44 29 64, 21 49 00
Fax: +387 33 21 38 51
E-mail: RBBHINFO@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
www.raiffeisenbank.ba

Po{tovani ~itaoci,
Pozivamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12
mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3,
Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE RZBABA2S, s
naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da
po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o.
Slobodna Bosna
^ekalu{a ~ikma 6
71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 140 EUR
Polugodi{nja: 70 EUR

78

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 240 USD


(avio po{ta)
Polugodi{nja: 120 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja 360 USD
(avio po{ta)
Polugodi{nja: 180 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

POSEBNA CIJENA PRETPLATE


ZA NJEMA^KU!
Godi{nja pretplata za ~itaoce u
Njema~koj iznosi 100 EUR!
Informacije: Tel. ++6152 / 977-516
Fax ++ 6152/ 177-980
Post fah 1770, 64507 GROSS GERAU
Deutschland