You are on page 1of 80

BITKA ZA SARAJEVO KAKO JE OKUPIRANA BA[^AR[IJA

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR


NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Najve}a tajna

USTA[KE

[panski `ivot Ilije Stani}a i Maksa Luburi}a

ILIJA STANI], Hrvat


osumnji~en
za likvidaciju Luburi}a

VJEKOSLAV MAKS LUBURI], najve}i krvnik u NDH

EMIGRACIJE
HRVATSKI KRI@NI PUT PRED SUDOM BiH

JELAVI], ^OVI],
LIJANOVI]I,
TADI]...

BESPLATAN
TV PRILOG

Sadr`aj

436
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Adisa ^E^O
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003


e-mail: sl.bos@bih.net.ba

UVOD U NOVI GRA\ANSKI RAT: Reporter SB


iz Bejruta izvje{tava o narastanju tenzija unutar
konfrontiranih tamo{njih politi~kih i vojnih
struktura koje su posljednjih nedjelja ozbiljno
zabrinule cjelokupnu me|unarodnu zajednicu

14 PANDUREVI] U
HAAGU
Trgovina Moskva Beograd - Haag
VINKO PANDUREVI], penzionisani
general Vojske RS, jedno vrijeme ~ak i
komandant tamo{nje vojske, po~etkom
ove nedjelje je nakon vi{egodi{njeg
bje`anja i skrivanja odlu~io oti}i u Haag;
na{ novinar otkriva pozadinu mu~ne
trgovine koju su sa Pandurevi}em
posljednjih godina vodili istra`itelji iz
Haaga, s jedne, te vlasti iz Banje Luke i
Beograda, s druge strane

20 SLU^AJ MATO
TADI]
Ustavni Sud BiH protiv
Tu`ila{tva BiH
Dok je javnost zaokupljena pitanjem
ho}e li DRAGAN ^OVI], ~lan
Predsjedni{tva BiH, pod pritiskom
Tu`ila{tva BiH i cjelokupne me|unarodne diplomatije podnijeti ostavku, potpuno je promakla ~injenica da je Ustavni
sud BiH odbio smijeniti svoga predsjednika MATU TADI]A koji se nalazi na
istoj optu`nici sa ^ovi}em; na{a novinarka otkriva za{to su doma}e i strane sudije stali uz Tadi}a

28 SENZACIONALNI
FELJTON
Ubistvo Maksa Luburi}a
- najve}a misterija
hrvatske emigracije
Prije 35 godina u [paniji je ubijen
VJEKOSLAV MAKS LUBURI], jedan
od najbli`ih suradnika poglavnika NDH-a
ANTE PAVELI]A i vjerovatno najbestijalniji fa{isti~ki egzekutor na Balkanu
tokom Drugog svjetskog rata; Hrvatska
emigracija decenijama kao Luburi}evog
ubicu proziva Sarajliju ILIJU STANI]A,
tako|er nekada{njeg hrvatskog emigranta, koji posljednjih decenija `ivi u
glavnom gradu BiH; na{ novinar prvi je
detaljno istra`io Stani}evu biografiju

46 EKSKLUZIVNO IZ
BEJRUTA
Na{ saradnik izvje{tava
iz uzavrelog Libana
Prilike u Libanu naglo su se dramatizirale
nakon {to je prije nekoliko nedjelja u
surovom atentatu ubijen najve}i politi~ki
autoritet u toj zemlji, biv{i premijer REFIK
Al-Hariri; na{ suradnik koji ve} nedjeljama
boravi u Libanu, pred ostalog, istra`uje ko
je stajao iza ovog atentata nakon kojeg je
ova zemlja u{la u najte`i period svoje historije u posljednjih desetak godina

No}as spaljujemo iluzije

NA[I VISOKI PREDST


Samo je Bildta i Petritscha
Pi{e

Senad Avdi}

Jadnik Ashdown je ovih


dana na turneji po
Sjedinjenim Ameri~kim
Dr`avama gdje
dokazuje, pored
ostalog, da je tokom
svog trogodi{njeg
vr{ljanja po zakonima i
brdsko-planinskim
podru~jima postigao
strahovite rezultate i
reforme. Popio
Bo{njaku u Srebrenici
bocu Stocka
4

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

arla Bildta, prvog visokog predstavnika me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon rata vjerovatno se niko u
ovoj zemlji ne sje}a ni po dobru
ni po lo{emu! Bildta se danas vjerovatno
i u njegovoj [vedskoj, gdje je jedno vrijeme, prije nego {to }e se anga`irati na
mirovnom procesu u BiH, bio premijer
dr`ave, sje}a isti procenat ljudi kojima je
ostao u trajnom pam}enju u BiH. Delikatna uloga {to je ovaj nadolaze}i {vedski politi~ar i diplomata imao u prvim
godinama mira u BiH nije mu nimalo
pomogla u osna`ivanju autoriteta u vlastitoj zemlji u kojoj je nakon isteka mandata u BiH poku{avao obnoviti nekada{nji
politi~ki rejting. Jednostavno obja{njenje:
u [vedskoj se politi~ki rejting ne gradi na
tome ko je koliko izbjeglica vratio iz
Tuzle u Bratunac nego {ta si i koliko efikasno uradio za funkcioniranje bojlera u
izbjegli~kim stanovima u Goeteborgu ili
Malmeu!
U Bosni i Hercegovini (koju su u vrijeme Carla Bildta tim imenom javno
smjeli nazvati ili neinformirani patrioti ili
neodgovorni komedijanti) prvi visoki
predstavnik, [ve|anin Bildt je do~ekan sa
neskrivenim nepovjerenjem, s jedne, i sa
vidnim gnu{anjem i mrgo|enjem, s druge
(entiteske) strane. Generalno gledano,
posao skandinavskih diplomata uop}e
nije da budu simpati~ni bilo kome: sve
kad bi oni to iskreno htjeli, za to doktrinarno nisu pripremani niti uvje`bani.
Njihova je diplomatska platforma definirana nezamjeranjem s jedne i neintimiziranjem, s druge strane. Gadan izazov za balkanski mozak navikao da mu se
odmah ka`e ili si na{ ili si protiv nas!
Skratimo pri~u i zaklju~imo kako je
malo vjerovatno da je kraj mandata Carla
Bildta i njegov odlazak iz BiH (u [vedsku) bilo koga ozbiljnog u ovoj zemlji
dirnuo a pogotovo rastu`io.
Bildta je na mjestu prvog ~ovjeka
me|unarodne zajednice u BiH naslijedio
navodno iskusni {panjolski diplomata
bogate i uspje{ne karijere Carlos
Westendop. I Westendorp se po BiH
provrtio dvije godine i utekao ~im mu se
mandat pribli`avao kraju. [panjolac je,

prema op}em dojmu, svoje dvije godine


u Sarajevu odrapio rutinerski (otprilike
kao tro{ni nogometni perfekcionist Pepe
Guardiola zadnje dvije sezone u Barceloni, koje je odigrao na ugled i rutinu nakon ~ega je godinama tra`io
adekvatan klub kojeg, jasno, nikad
nije na{ao).
Carlos Westendorp nakon {to je pokupio svoje 24 plate tokom dvogodi{njeg
izleta u Sarajevu (rije~ je o preko milion
maraka, ako vas neko upita!) utekao je iz
zemlje u kojoj je, navodno, otpo~eo a nije
do kraja zavr{io su{tinske reforme.

estendorp, ako je jo{ kojim


slu~ajem `iv, nakon demisioniranja iz Sarajeva nikad
se nije ni u jednom javnom
istupu osvrnuo na svoje
dvije bosanske godine tokom kojih je, ako
ni{ta drugo (a bilo je i drugog u izobilju),
postao milioner. S druge strane, Carl Bildt
(za kojeg rekosmo da je malo kome bio
simpati~an) svako malo ~im mu se namjesti osjeti potrebu da mo`da nedovoljno
analiti~no, ali uvijek dobronamjerno i anga`irano, progovori o neuspjesima me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Voljeli ili ne voljeli Bildta, i njegovu
vo{tanu fizionomiju, du`nost nam je priznati, barem sedam godina poslije njegovog odlaska iz BiH, kako je {vedski diplomata zadr`ao aktivan odnos prema bosanskoj krizi i nakon {to je napustio ovu
zemlju u kojoj je tako|er zaradio vi{e
nego fine novce!
Medijskim nastupima u posljednjih
nekoliko mjeseci u kojima sa vrlo autoritativnih me|unarodnih foruma i diplomatskih sesija Bildt radikalno dovodi u
pitanje daljnji o(p)stanak Ureda Visokog
predstavnika (OHR) i smisao njegovog
daljnjeg egzistiranja u na{oj zemlji diplomata Bildt ne dijeli lekcije svojim
nasljednicima. On kao ~ovjek koji je ve}
deset godina (od pregovora Richard
Holbrooke - Slobodan Milo{evi} o uspostavi mira) aktivan sudionik u rje{avanju bosanske kataklizme `eli biti odgovoran do kraja, prije svega prema sebi i
diplomatskoj ulozi (poslu) koju je obavljao. Ono {to Bildtovoj bosanskohercego-

TAVNICI
a zanimala BiH
va~koj (operativnoj) misiji daje ozbiljan
eti~ki potencijal jeste {to ovaj {vedski
diplomata ne zaboravlja poslove koje je
po~eo, ili koje je krivo vodio - on prema
BiH ima anga`iran i aktivan odnos i
nakon {to je prestao primati pla}u da bi to
radio. Carlos Westendorp se o zemlji koja
je bila vrhunac njegove diplomatske karijere, dakle BiH, od 2000. godine jo{ nije
javno izjasnio.

re}i visoki predstavnik u BiH


Austrijanac Wolfgang Petritsch
je imao samo jedan problem:
bio je prvi me|unarodni autoritet u posljednjih 15 godina koji
je Bosnu i Hercegovinu volio! I koji ju je
modelirao u skladu sa svojom ljubavlju,
pa mo`e biti i stra{}u (u startu neprincipijelno i nediplomatski) i svojim faraonskim bonskim ovlastima.
I sad bi logi~no bilo zavr{iti sa dugogodi{njim britanskim besposli~arem,
~etvrtim visokim predstavnikom u
Bosni i Hercegovini, lordom Paddyjem
Ashdownom i njegovim doprinosom
transformacijskim reformama. Jadnik
Ashdown je ovih dana na turneji po
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama gdje
dokazuje, pored ostalog, da je tokom
svog trogodi{njeg vr{ljanja po zakonima i brdsko-planinskim podru~jima
postigao strahovite rezultate i reforme.
Popio Bo{njaku u Srebrenici bocu
Stocka. Mnoge koji su trebali oti}i u
Haag zaposlio u dr`avne slu`be. Kupio
ku}u na Jablani~kom jezeru, ~ime je
zorno pokazao da se samo Bo{njaci ne
vra}aju u taj dio BiH. Napio se na autobuskoj stanici u Bile}i ~ekaju}i Radovana Karad`i}a. Zaradio za 36 mjeseci vi{e od 700 hiljada eura, dakle vi{e
od milion dolara...
Trebalo bi sad sve ispo~etka, ali ve} je
kasno. Da nakon nekoliko stotina miliona
potro{enih maraka u OHR-u, ako ve}
moramo imati me|unarodnog tutora,
mo`emo birati (a ne mo`emo), izabrali
bismo najprije nekog ko zna (Bildt) koji
bi ubrzo doveo nekog ko voli (Petritsch);
tada bi mrcina koja niti zna niti voli samovoljno napustila Bosnu i Hercegovinu
(Ashdown)!

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 17. MART

SR\AN DRAGOJEVI], jedan neobi~no temeljiti beogradski filmski


bezveznjakovi}, o~arao je filmski svijet hrabrom natuknicom u svom postratnom, neo~etni~kom filmu Lepa sela lepo gore kako su njegovi zemljaci
Srbijanci borave}i u BiH po~inili ne{to malo zlo~in~i}a. E taj genije veli kako
je Danis Tanovi} jedna bosanska protuha koja je svojim filmom-pamfletom
dobila Oscara. Dragojevi} (`ali Bo`e prezimena koje nose bar dva ozbiljna
umjetnika, pjeva~ Oliver i pjesnik Danijel) je to rekao u Zagrebu a, ~ujem, nekoliko dana prije toga i u
Sarajevu. Veli i da ne}e da govori o Kusturici budu}i da su dr`avljani iste zemlje. Zato mi `ao {to Kuste
nema u Sarajevu: razbio bi mu nju{ku da ne bi mogao progovoriti danima - kad ve} nema ni{ta ni pametno ni nepametno re}i!
PETAK, 18. MART

HASAN ^ENGI] Sudu BiH predao dva paso{a kao garanciju da }e ostati u zemlji do sudskog postupka koji }e uskoro krenuti protiv njega. Oba su
paso{a bosanskohercegova~ka, jedan normalni a drugi diplomatski. To je
ohrabruju}e: Hasan je kona~no sveden na ovda{nje legalne papire: nema
tome dvije godine kako je po Sarajevu i {ire vozio automobil sa `utim diplomatskim iranskim tablicama!
SUBOTA, 19. MART

Premijer ADNAN TERZI] veli kako je siguran da se u BiH ne nalazi ni


jedan ratni zlo~inac. Terzi} je, ako ste zaboravili ({to bi bilo razumljivo i
opravdano), premijer Bosne i Hercegovine. Ali ne zna da je barem 10 rasnih
ratnih zlo~inaca u zadnje dvije i po godine vi{e vremena provelo u BiH od
premijera Terzi}a!
NEDJELJA, 20. MART

[ta ROBIJA[E, navija~e ^elika, pumpa da ve} deset godina na utakmicama


protiv sarajevskih klubova na Bilinom polju uzvikuju Srbija, Srbija! i Jebemo vam
Markale. Zar nema me|u njima niko ma{tovit da promijeni plo~u i da, recimo, kad
igra Sloboda iz Tuzle isture transparent No`, `ica, Srebrenica, a kad do|e u goste
mostarski Vele` da se smisli ne{to tipa Udri gostu po Starom mostu. Vrhunac bi,
ipak, bilo gostovanje Borca iz Banje Luke gdje bi ma{toviti zeni~ki um ve} smislio
ne{to: ili Jebemo vam Manja~u ili Dinamit-hedija-Ferhadija! To ipak sarajevske
navija~e ne bi ostavilo netu`nim, ako je to osnovni cilj objektivne zeni~ke publike.
PONEDJELJAK, 21. MART

KEMAL ^AU[EVI], direktor Direkcije za indirektno oporezivanje, jedna je


od najve}ih akvizicija reformiranog SDA. Kakav primitivac, kakva neznalica,
kakav bezo~ni provincijski drznik! Neka nam SDA vrati Muhameda ^engi}a,
Omera Behmena, Ismeta Kasumagi}a, Osmana Brku, Salima [abi}a, Avdu
Konjiciju: sa ovim reformisanim mladim lavovima se naprosto ne mo`e ni `ivjeti
ni umrijeti. A, naravno, ni razgovarati!
UTORAK, 22. MART

Godi{njica od smrti SLOBODANA BODE KOVA^EVI]A, gitariste Indexa,


tihog, zlatnog tvorca sarajevskog muzi~kog ~uda koje je trajalo skoro 40 godina. ^uo sam jednom od Bode: Ne kontam ove gitariste koji ne znaju
svirati, {to to malo bolje ne savladaju u osnovi tro{e isto energije ko
i mi koji to umijemo raditi.
SRIJEDA, 23. MART

MERSAD BERBER, veliki bosanski slikar, naravno, sjajno primljen tokom


izlo`be u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Pa mi doleti pri~a jednog njegovog
kom{ije iz Sarajeva kojeg je Mersad 1994. u Zagrebu pitao {ta je ostalo od ateljea velikog slikara u Sarajevu. Atelje ti je razvaljen a slike su ukradene,
veli mu kom{ija. A kako se slike prodaju?, pita Berber. Fino, Boga mi, isto
ko Drina sa filterom - tri za deset (maraka)!.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Zlatko Lagumd`ija je najve}i za{titnik uvoznih


lobija
RANKO BAKI], lider poljoprivrednika BiH

GDJE ZEKO PIJE VO\U

Kako je potvrdio Interpol Republike Hrvatske, u Jedinici Dr`avne


grani~ne slu`be (DGS) u Dobrnji kod Bosanske Gradi{ke radi policajac koji je pravomo}no osu|en za ratne zlo~ine nad hrvatskim
civilnim stanovni{tvom. BH Interpol obavijestio je ministra pravde
Slobodana Kova~a da je policajac Milovan Zec osu|en u odsustvu
za ratni zlo~in pred Op}inskim sudom u Zagrebu 2001. godine. Iako
bi Zec po zakonu morao biti automatski suspendiran, on jo{ uvijek
uredno radi i, naravno, dobija pla}u. Kako je ministra Kova~a izvijestio direktor DGS-a Nijaz Spahi}, njegov stav je da Zec ne mora
trpiti bilo kakve sankcije jer je presuda izre~ena u inostranstvu!?
No stvar je vi{e nego logi~na: kad je ve} na visokoj poziciji u
dr`avnoj obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji (OSA-i) koja se treba baviti hvatanjem ratnih zlo~inaca zaposlen Goran Novi}, isljednik iz
srpskih konc-logora u Krajini tokom rata 1992.-1995 godine, {to
ratni zlo~inci ne bi radili u DGS-u?
(A.B.)
BUD@ETSKE BUD@E

^olakovo Ministarstvo
sigurnosti BiH ovih dana
potro{ilo 150 hiljada KM
za nabavku automobila!
^elni ljudi Ministarstva sigurnosti BiH od po~etka
svog mandata protestiraju zbog nedovoljno
novca za iznajmljivanje prostorija gdje bi se
pored uposlenika Ministarstva smjestili i
agenti SIPA-e i OSA-e. Ali dok vrh
Ministarstva sigurnosti mo`e bez prostora, bez auta se izgleda ne mo`e. Tako je
Ministarstvo od bud`etskih para kupilo
pet novih turbo-dizel Oktavija koje su
pla}ene ne{to vi{e od 150 hiljada KM.
Automobili koji }e biti na raspolaganju 24
sata kupljeni su pomo}nicima ministra
Bari{e ^olaka: Bakiru Dautba{i}u,
Vjekoslavu Vukovi}u, Samiru Rizvi, Ljiljani
Tri{i}, Radenku Stani}u i glavnom inspektoru
Sretenu Peki}u. Sada bi ovi reformirani obavje{tajci mogli da svoje kompjutere i
dokumentaciju umjesto u kancelariju prenesu u prostrana
auta iz kojih ne bi trebali izlaziti osam radnih sati. Osim kad
idu urinirati u kakvo
Bari{a ^olak
obli`nje grmlje. (E.H.)

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Ugledni institut IFIMES tra`i


otjera iz BiH kako ne bi dalj
Najve}u odgovornost za ukupnu situaciju u BiH u posljednje dvije godine snosi visoki predstavnik lord Ashdown, koji je
izuzetno zakomplikovao politi~ku scenu u BiH. Prihvataju}i
nacionalne stranke u BiH kao svoje partnere, Ashdown je zadao
najve}i udarac do sada razvoju demokratske alternative u BiH za
koju je svojevremeno me|unarodna zajednica bila zainteresovana, zaklju~uje Me|unarodni institut za bliskoisto~ne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u svom posljednjem
izvje{taju pod nazivom Kraj politi~ke karijere Paddyja
Ashdowna. Uo~i najavljenog odlaska Ashdowna sa funkcije
visokog predstavnika, IFIMES je analizirao u~inke njegovog
rada u BiH i u izvje{taju ga optu`io {to je nacionalisti~ke stranke
iz ~ijih redova su do sada skoro svi osumnji~eni u Haa{kom
sudu za ratne zlo~ine proglasio reformistima.

REFORMISANJE NACIONALISTA
Nacionalne stranke nisu dio reformske strukture BiH te im
predstavnici me|unarodne zajednice ne smiju pru`ati ruku partnerstva i podr{ke. Aktuelni visoki predstavnik lord Ashdown od
samog po~etka svog mandata daje podr{ku destruktivnim politi~kim snagama u BiH, samoinicijativno ili ne. Ukoliko je to,
ipak, stav EU i SAD, onda je to zabrinjavaju}a ~injenica nad
kojom se razuman civilizovan svijet mora ozbiljno zabrinuti?!
^injenica je da su gra|ani BiH na izborima glasali za nacionalne
stranke, ali se ne smije zanemariti ~injenica da je samo 50%

Ilustracija: BRANCAGLIONI

Milovan Zec, policajac DGS-a,


osu|en u Hrvatskoj zbog
ratnih zlo~ina!

INVENTURA ASHDOWNOV

Izmjena Ustava ko~i razvoj zemlje


BORISLAV PARAVAC, predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH

VOG DIVLJANJA PO BiH

od EU da {to prije Ashdowna


je ugro`avao njen opstanak!
gra|ana iza{lo na posljednje parlamentarne i lokalne izbore
(2002, 2004), a pri tome treba imati u vidu ~injenicu da je ve}ina
bira~kog tijela, a posebno u RS, na posljednjim lokalnim izborima iskazala ve}u podr{ku nenacionalnim strankama (strankama
politi~ke ljevice SNSD-uu i SP-uu) {to dovodi u pitanje legitimnost spomenutog politi~kog pristupa i recepture visokog predstavnika lorda Ashdowna, koju primjenjuje u BiH, navodi se
dalje u ovom izvje{taju.
Glavni razlog nezadovoljstva u BiH je, smatra IFIMES,
izuzetno te{ko ekonomsko-socijalno stanje, visok procenat nezaposlenosti i mali izgledi da se stepen zaposlenosti mo`e pove}ati
u bli`oj budu}nosti, a to su upravo problemi od ~ijeg rje{avanja
bje`e nacionalne stranke i visoki predstavnik.
Na osnovu provedenih istra`ivanja, IFIMES dolazi do
zaklju~ka da je jedina nada za BiH neutralisanje svih oblika politi~kog organizovanja na nacionalnoj osnovi.

ASHDOWN JE UNI[TIO LJEVICU


Time bi Evropa i me|unarodna zajednica u cjelini trebali da
odgovore da li `ele budu}nost BiH kao integrisane zajednice po
modelu evropskih i svjetskih vrijednosti ili izrazito nacionalno
podijeljenu BiH ~ija blizina EU predstavlja stalnu prijetnju i
izvor nestabilnosti...
Me|unarodni institut IFIMES smatra, na osnovu obavljenih
dvogodi{njih redovnih analiza i istra`ivanja stanja u BiH, da
me|unarodna zajednica treba da napravi politi~ki zaokret u BiH
i zapo~ne saradnju sa naprednim politi~kim strankama u BiH
kao {to su: SDP - Socijaldemokratska partija, SNSD,
Socijalisti~ka partija, politi~ke stranke Hrvata u BiH politi~kog
centra i ljevice kao {to su HSS - Hrvatska selja~ka stranka, NHI
- Nova hrvatska inicijativa.
Visoki predstavnik je, dalje konstatira IFIMES, svojim
djelovanjem podsticao razvoj autokratske svijesti koja je na
prostorima BiH uvijek imala obilje`je totalitarnog re`ima {to
Ashdowna diskvalifikuje kao demokratu ~ime mu uskra}uje
mogu}nost da poslije okon~anja mandata u BiH obavlja bilo
kakvu odgovornu funkciju u Velikoj Britaniji ili institucijama
EU i me|unarodne zajednice uop}e.
( D. Savi})
NOVI VISOKI PREDSTAVNIK

Za{to ne Slovenac
ili Makedonac?!
IFIMES predla`e da se Ashdownov mandat okon~a prije njegovog najavljenog isteka u novembru, te da se na njegovu poziciju
imenuje umjereni politi~ar, a ne profesionalni vojnik ili policajac. U
aktuelnom njema~ko-francuskom nadmetanju za izbor novog
visokog predstavnika u BiH kompromisno rje{enje mogao bi
predstavljati izbor novog visokog predstavnika u BiH iz
Slovenije ili Makedonije po{to te dr`ave nisu susjedi BiH o
~emu se ve} razgovara u nekim krugovima u Briselu. (D.S)

BO[NJA^KI DE GOL

Ombudsmeni Federacije
predlo`ili da se iz politike
golman Alaim vrati me|u stative
Sarajeva!
Ombudsmeni Federacije BiH nalo`ili su Op}inskom vije}u
Centar Sarajevo da najkasnije u roku od trideset dana poni{ti izbor
Muhameda Alaima koji je za predsjedavaju}eg Vije}e izabran iz
reda ostalih. Prema mi{ljenju Ombudsmena Federacije BiH, izbor
Alaima predstavlja grubu povredu ustavnog principa o konstitutivnosti tri naroda u BiH jer je njegovo nacionalno svrstavanje u
grupu ostali o~igledno bilo u funkciji izigravanja, pa ~ak i ismijavanja tog ustavnog principa.
Sude}i po prvim reakcijama, SDA }e se najvjerovatnije oglu{iti
na preporuke Ombudsmena: Alaimu je naime iz strana~kog vrha
strogo nare|eno da pismo Ombudsmena ignorira i da jednostavno
kao predsjedavaju}i Op}inskog vije}a ne dopusti otvaranje rasprave
o ovom pitanju! (A.M.)

Muhamed Alaim

P^ELA, OSA, TRUTOVI MOZGOVA

Obavje{tajci koje su njihovi


nacionalisti~ki {efovi D`uvo i
Zari} ostavili bez posla
otpremnine }e dobiti
iz sredstava sukcesije!?
Iako je 1. marta istekao zakonski rok od dva mjeseca, do kada
je rukovodstvo Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH trebalo osigurati isplatu otpremnina, nikome s popisa vi{e od tri stotine
otpu{tenih djelatnika te slu`be jo{ uvijek nije ispla}ena nijedna konvertibilna marka! Suprotno ranijoj odluci prema kojoj su svi

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
uposlenici koji imaju do 15 godina radnog sta`a trebali dobiti
nov~ane otpremnine u prosje~nom iznosu {est mjese~nih pla}a u
posljednjih pola godine, a njihove kolege s vi{e od 15 godina radnog
sta`a dvanaest otpremnina, sve su prilike kako ta stavka, u ovogodi{njem dr`avnom prora~unu, uop}e nije planirana?! Kako je
otpu{tenim obavje{tajcima nedavno nezvani~no re~eno, problem
isplata otpremnina bit }e rije{en prema dogovoru ~elnika OSA-e
Almira D`uve i Riste Zari}a s predsjedavaju}im Vije}a ministara
BiH Adnanom Terzi}em, koji je obe}ao kako }e realizaciju tog
posla povjeriti dr`avnoj ministrici financija Ljerki Mari}. Ministrica
Mari} je, opet, navodno kazala da novca trenuta~no nema, i da }e
otpremnine biti ispla}ene iz sredstava sukcesije, dakle, tko zna
kada?!
Nisu, me|utim, otpu{teni dr`avni obavje{tajci izigrani samo
kada je posrijedi nov~ana nadoknada koja im pripada. Naime, i sam
postupak njihovog otpusta iz OSA-e obavljen je suprotno Zakonu o
radu u institucijama BiH. Premda je, prema odredbama ovog
Zakona, predvi|eno da svi dr`avni slu`benici, ukoliko su progla{eni
vi{kom radne snage, ostaju na raspolaganju u periodu od tri do
{est mjeseci (ovisno o godinama radnog sta`a), djelatnicima OSA-e
su rje{enja o prestanku radnog odnosa podijeljena 31. decembra
pro{le godine, ~ak i bez otkaznog roka. Tako je vi{e od 300 obavje{tajaca, doslovce, poslano na ulicu, iako su neki me|u njima,
sasvim sigurno, mogli biti preraspore|eni na nova radna mjesta.
Primjerice, u Dr`avnu agenciju za istrage i za{titu (SIPA-u) ili neku
drugu dr`avnu slu`bu gdje postoji potreba za kadrovima takvog profesionalnog profila.
Da stvari budu jo{ gore po otpu{tene obavje{tajce, kako za one
koji ispunjavaju uvjete za mirovinu tako i za njihove mla|e kolege koji
su ra~unali na pomo} za nezaposlene, ispostavilo se da im ni takve
mogu}nosti nisu ostavljene. Osim {to dugogodi{njim uposlenicima
nije upla}en beneficirani radni sta` (~ime bi ostvarili pravo na mirovinu), rukovodstvo OSA-e nije, za dva mjeseca tijekom 2004. godine,
djelatnicima dr`avne tajne slu`be uplatilo doprinos za mirovinsko
osiguranje. Pored mirovinskog osiguranja, u istom vremenskom periodu nisu izvr{ene ni uplate Zavodu
za zapo{ljavanje (po osnovu
izdvajanja za nezaposlene), {to je otpu{tene
obavje{tajce ostavilo
bez ikakvih prihoda. Istodobno nije
jasno gdje su ova
sredstva, za koje
se kasnije pokazalo
kako nikada nisu ni
upla}ena, u
me|uvremenu
nestala?!
(S. Mijatovi})

Almir D`uvo

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Kada bih se vratila petnaest godina unazad, imam


osje}aj da bih opet i{la istim putem
BILJANA PLAV[I], ha{ka osu|enica
za ratne zlo~ine

KO VISOKO LETI, BESP

Ljudima koji su do{li da naplat


AS-a biznismen Radon~i} p
Pi{e: Mirsad Fazli}

Dok se na stranicama Dnevnog avaza promoviraju plave ljepotice Business centra, te rotiraju}i restoran i {est liftova koji,
zamislite, besplatno!? voze posjetioce na visinu od 70 metara, njihov ponosni vlasnik Fahrudin Radon~i} ve} danima bjesni zbog
slu~aja NIP Revije Pres, izdava~a uga{enog tabloida AS koji je
svojevremno (zlo)upotrijebio za medijsku kampanju i diskreditaciju svojih neistomi{ljenika.

OKRE]E SE, AL U GLAVI


Naime, Radon~i}ev NIK Avaz d.o.o. polovinom jula 2002.
godine dokapitalizirao je NIP Reviju Pres da bi nekoliko mjeseci
tabloid koristio za jednokratno, ali svirepo uni{tavanje svojih protivnika nakon ~ega je projekat uga{en kao propala investicija.
Me|utim, u tih nekoliko mjeseci NIP Reviju Pres zbog la`i objavljenih u AS-u tu`ilo je vi{e ljudi od kojih je troje pravomo}nim
sudskim presudama dobilo sporove i poku{ali naplatiti svoja
potra`ivanja. Ovdje treba ista}i da je Radon~i}, prema ugovoru
sklopljenom sa Kantonalnom agencijom za privatizaciju Sarajevo,
u dokapitalizaciju AS-a, odnosno Revije Pres, ulo`io 78 hiljada
KM, {to je otprilike cifra ravna potra`ivanju ljudi oklevetanih u
AS-u. Me|utim, kako na ra~unu NIP Revije Pres nikad nije bilo
para, ra~un je zauvijek ostao blokiran. No Radon~i} je, da bi zadovoljio zakonom propisane forme finansijskog poslovanja NIP
Revije Pres, preko svog prijatelja Senada [ahinpa{i}a [aje otvorio
(i)legalni ra~un te firme u Credit profit banci pod brojem
1731061000308107, {to je krivi~no djelo. Naravno, ni na tom
ra~unu nije bilo dovoljno para da se isplate obe{te}enja za klevetni~ke natpise AS-a pa su zastupnici o{te}enih odlu~ili preduzeti
pravne lijekove. Ja sam u svojstvu pravnog zastupnika podnio
krivi~nu prijavu protiv odgovornih lica NIP Revije Pres zbog
otvaranja ilegalnog ra~una, a pored toga sudskim putem tra`it }u
da se reguli{e pitanje dokapitalizacije NIP Revije Pres. S obzirom
da kupac nije ispunio obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom,
od KPA-aa }u zahtijevati poni{tenje istog i pravne sankcije za
kupca, ka`e Suad Sultani}, advokat Muhameda Ajanovi}a, koji
pravomo}nom sudskom presudom od NIP Revije Pres potra`uje 8
hiljada KM, uklju~uju}i zatezne kamate.

PRIJETNJE SMR]U
Kako Radon~i}, kao ve}inski vlasnik NIP Revije Pres, nije bio
voljan isplatiti taj novac, Ajanovi} je od Op}inskog suda Sarajevo
zahtijevao zapljenu i prodaju imovine NIP Revije Pres {to mu je na
kraju i odobreno. Tako se krajem marta 2005. godine Ajanovi} u
pratnji svog advokata Sultani}a i sa sudskim vje{takom Fevzijom
Hajdaragi}em pojavio u suterenu Avazovog Business centra kako
bi ustanovili vrijednost prostorija koje pripadaju NIP Reviji Pres.
Rije~ je o dva kancelarijska prostora veli~ine 90 kvadratnih
metara, te zemlji{tu od tristotinjak kvadratnih metara. Do~ekali su
ih Almina Pilav, Radon~i}ev pravni savjetnik, te advokat Asim
Crnali}.
Znali su o ~emu se radi, ali su nas poku{ali prevariti jer su
nam umjesto kancelarija, odnosno poslovnog prostora NIP Revije
Pres ponudili ne{to sasvim drugo, ka`e Ajanovi}. Radon~i}evi
pravnici su poku{ali podvaliti prostorije koje zapravo i nisu vlasni{tvo NIP Revije Pres. Problem je, ka`e Ajanovi}, {to je u

Politika u BiH treba se pona{ati prema Draganu


^ovi}u kao Evropa prema Berlusconiju
VINKO PULJI], kardinal

PLATNIM LIFTOM PADA

te sudske od{tete od njegovog


rijetio da }e ih poubijati!?

NE DAJ IM, NIVES

Kantonalna tu`iteljica Nives


Kanav~ev zaklju~ila da je FOSS
prislu{kivao ljude nezakonito,
ali uz po{tovanje procedure!?
Tu`iteljica Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu Nives
Kanav~ev, koja ve} mjesecima vodi istraga u slu~aju dr`avni
udar, nedavno je odustala od inkriminacija u kaznenoj prijavi koje
se odnose na nezakonito prislu{kivanje?! Kako nezvani~no doznajemo, nakon {to je utvrdila da nezakonitog prislu{kivanja i {pijuniranja nikada nije ni bilo(?), tu`iteljica Kanav~ev je nastavila istra`ne
radnje po optu`bama protiv ranijeg rukovodstva federalne tajne
slu`be za zlouporabu slu`benog polo`aja ili ovlasti. Budu}i da se u
prijavi koju su biv{i ~elnici FOSS-a podnijeli protiv svojih
nekada{njih kolega spominje ~ak 19 aktera tog nezapam}enog
obavje{tajnog skandala, ~ini se kako je namjera tu`iteljice da se
fokusira samo na nalogodavce. Slu~ajno ili ne, radi se uglavnom o
neko} visokopozicioniranim du`nosnicima federalne tajne slu`be
koji su, pod pritiskom drugih sudskih sporova, ve} okon~ali svoje
obavje{tajne karijere. (S.M.)
VISO^KI PREDSTAVNIK

poslovnom prostoru koji je predmet pljenidbe bio i jo{ uvijek je


smje{ten agregat koji strujom napaja {tampariju u kojoj se pored
Dnevnog avaza {tampaju sva Radon~i}eva izdanja. Nakon neuspjele varke advokatskog tima, Sultani} je nazvao Radon~i}a i
posljednji put ponudio mu mirno rje{enje nastalih obaveza i
potra`ivanja. Me|utim, Sultani}u i Ajanovi}u Radon~i} je tolerantno poru~io da `ivi ne}e napustiti njegov privatni posjed. Na
molbu Sultani}a da i pismeno konstatuje kako je rije~ o privatnom posjedu, Radon~i} je prekinuo razgovor.

Carl Bildt energi~no tra`i


da OHR i njegovi ~inovnici
napuste BiH!
Carl Bildt, prvi visoki predstavnika u BiH, predlo`io je da se
najkasnije do kraja novembra ove godine, kada se navr{ava deset
godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpuno
zatvori kancelarija OHR-a u BiH! Bildt predla`e da umjesto Visokog
predstavnika Evropska unija delegira svoga izaslanika koji bi samo
nadgledao provedbu Mirovnog sporazuma bez bilo kakvog aktivnog
uplitanja i nametanja kona~nih rje{enja. Ovu ideju Bildt je poku{ao
ugraditi u finalnu verziju dokumenta Komsije za Balkan, no ve}ina

HAJVAN DEDINA PE]INA


Radon~i} nije bio bijesan bez razloga: spornih 90 kvadratnih
metara u temeljima je njegovih plavih nebodera koje namjerava
prodati dobrom kupcu. Me|utim, Radon~i} ima velikih problema
oko uknji`be svojih nebodera u zvani~nu op}insku dokumentaciju.
Naime, suteren kao i podrumske prostorije sporno su vlasni{tvo, a
uz sudske presude i prodaju prostora u vlasni{tvu NIP Revije Pres
taj komplikovani pravno-imovinski spor postaje nerazrje{iv.
Prema navodima dobro upu}enih izvora, Radon~i}eva namjera
bila je da se pojavi kao kupac spomenutih poslovnih prostora NIP
Revije Pres i tako osigura sigurne temelje svojim neboderima.
Me|utim, kako je predmet uzeo maha, tako su se za poslovne prostore zainteresovale i neke druge ozbiljne firme poput Sarajevske
pivare, Klasa, FDS-a itd. U tim Avazovim neboderima ima
jako puno gladnih i `ednih ljudi i za{to ne bi, recimo, Sarajevska
pivara ulo`ila malo para, pa na ekskluzivnoj lokaciji otvorila sopstveni objekat, rije~i su jednog od rukovode}ih ljudi Sarajevske
pivare koji je `elio ostati anoniman.

Carl Bildt

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Ne prihvatam da kada veliki pas zalaje i svi ostali psi laju. @elim
imati mi{ljenje, pa makar se ne slagalo sa programom SDP-a

ostalih ~lanova tome se usprotivila smatraju}i da bi bilo pogre{no s


prljavom vodom (Ashdownom) iz korita izbaciti i dijete (OHR).
Drugim rije~ima, sud o zna~aju i ulozi OHR-a treba strogo odvojiti od
suda o aktuelnom ~elniku OHR-a! (A.M.)
TERZI] NA ZADNJIM NOGAMA

Ashdown pobrkao privatizacijske


planove premijera Terzi}a
Eto i to se desilo: prvi put od kako je 2002. godine izabran za
predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, Adnan Terzi} se usprotivio
nekoj odluci visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Terzi} je
trpio `estoke kritike unutar strana~kog vrha SDA koji mu je predbacivao slijepu poslu{nost Visokom predstavniku, ali Terzi} je ostao
istrajan na Ashdownovom putu. Sve do prije nekoliko dana kada je
podigao glas protiv Ashdownove odluke kojom je privremeno
zabranjeno raspolaganje dr`avnom svojinom - ~itaj prodaja
dr`avnog zemlji{ta..
Upu}eni tvrde da je Terzi} imao jak razlog za pobunu: navodno
ga je Ashdownova odluka zatekla usred kr~mljenja zemlji{ta u nekada{njoj kasarni JNA u Travniku! (M.A.)

Paddy Ashdown

RAZ, DVA, TRI: MALJUTKE

Ruski ambasador Gri{~enko


na odlasku iz BiH ismijao
Ashdowna!
Ruski ambasador Aleksandar Gri{~enko, koji ovih dana
napu{ta BiH, potpuno je uvjeren da iza nedavnih napisa o tome da
Rusija skriva neke od optu`enih za ratne zlo~ine stoji visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Ve} dulje vremena izme|u Ashdowna i ambasadora Gri{~enka
tinja prikriveno neprijateljstvo. Jedan diplomatski izvor povjerio nam
je da ambasador Gri{~enko va`i ne samo za najstro`eg kriti~ara
Paddyja Ashdowna nego i za najotvorenijeg kriti~ara koji se ne libi
otvoreno izre}i svoje zamjerke na ra~un Ashdowna. Tako je
Gri{~enko nedavno ukorio Ashdowna zbog njegove izjave da je

10

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

IVAN TOMLJENOVI], potpredsjednik RS

SUDSKI EPILOG SLU^AJA S

Na Vrhovnom sudu Asima Kanli}a


{efovi s Kantonalnog suda pr
Pi{e: Adnan Buturovi}

Nakon {to je Vrhovni sud FBiH ove sedmice oslobodio biv{eg


sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu Asima Kanli}a (osu|en na 4,5
godina zatvora od strane prvostepenog suda u Zenici), doti~ni se
odmah u Dnevnom avazu ispri~ao kako je bio osu|en zbog
orkestrirane kampanje magazina Slobodna Bosna i emisije 60
minuta. Kako tvrdi Kanli}, do ~asne odluke suda je do{ao tako
{to se nije borio prljavim metodama, ve} ~injenicama, dokazima
i legalnim postupkom. Pa da se podsjetimo koje su to ~injenice.

TRIJUMF NEZAVISNOG BUBALOVI]A


Kako je poznato, Kanli} je bio optu`en za zloupotrebu
polo`aja jer je u januaru 1996. godine kao sudija Vi{eg suda u
Sarajevu izvr{io promjene upisa SAB Banke u sudskom registru.
O kakvim legalnim promjenama je bila rije~i utvrdila je 21.
oktobra 2002. godine tada{nja zamjenica sarajevskog kantonalnog
tu`ioca Jasmina Gafi} (sada tu`ilac Suda BiH). Rje{avaju}i po
krivi~noj prijavi Kaba{a Krasni}ija, koju je ovaj podnio protiv
sudija Asima Kanli}a, Muhameda Podruga, Asima Sijer~i}a,
Mustafe Duri}a, Jusufa Alajbegovi}a i Murisa Kumbari}a, fiktivnog vlasnika SAB Banke od kojeg je Krasni}i kupio banku,
tu`iteljica Gafi} je utvrdila:
U spisu nema dokaza o postojanju novca na ra~unu SAB
banke. U spisu ne postoji ni druga dokumentacija koja prati ovaj
upis, a posebno ne postoji dozvola za rad izdata od strane Narodne
banke BiH. Zbog navedenog se mo`e izvu}i zaklju~ak da u vrijeme registracije ovi osniva~i nisu imali zakonom propisani minimum osniva~kog uloga u novcu, a time i da je ova registracija protuzakonito izvr{ena.
I na osnovu ~ega je, dakle, sudija Kanli} 30. januara 1996.
godine izvr{io promjene upisa u sudskom registru SAB Banke? Na
osnovu magle, jer je kapital SAB Banke od samog osnivanja 1993.
godine imao vrijednost nula! Da li je Kanli} namjerno propustio
utvrditi stanje u toj firmi ili je radio po ne~ijim uputama, to je te{ko
dokazati, jer su se za to pobrinuli oni koji su ga vjerovatno i oslobodili.

SKRIVANJE PRESUDE
Naime, Kanli}eva protuzakonita radnja se nije mogla utvrditi
bez su|enja Kumbari}u, Podrugu, Sijer~i}u i ostalima. Kada je
biv{a kantonalna tu`iteljica Jelisaveta Plasto 6. februara 2004.
godine u Zenici napisala optu`nicu sudiji Kanli}u, njen kolega
Red`o Deli} je nekoliko mjeseci kasnije izmijenio ~injeni~no stanje u optu`nici protiv sudije Kanli}a, olak{av{i time posao sudiji
Vrhovnog suda FBiH Tadiji Bubalovi}u da ove sedmice donese
osloba|aju}u presudu. (Bubalovi} je onaj neovisni sudac za kojeg
je ovih dana otkriveno da je primao redovnu potporu HDZ-a BiH
od novca koji je Hrvatska upu}ivala HVO-u BiH!?)
Napadaju}i Krasni}ija i na{ magazin, Kanli} je ustvrdio da je
Krasni}i jedan od ve}ih du`nika SAB Banke. Vjerovatno,
Kanli} nije znao da je u tu`bi Krasni}ija i njegove firme KH
BAUTRAGER GmbH protiv SAB Banke upravo Vrhovni sud
FBiH, pod predsjedavanjem Hajrudina Hajdarevi}a, napisao presudu kojom je SAB Banka du`na isplatiti 1,2 miliona KM
Krasni}iju i njegovoj firmi. Me|utim, ovu presudu je stopirao
neko iz vrha Vrhovnog suda, pa je sudija Hajdarevi} morao
donijeti protuzakonito rje{enje kojim je uva`ena `alba SAB

SAD su u posljednje vrijeme nekoliko puta iskoristile


silu u korist muslimana koji su se na{li u nevolji
CONDOLEEZZA RICE,

dr`avni sekretar SAD-a

SAB BANDA, PARDON BANKA

a oslobodili njegovi dugogodi{nji


edvo|eni Amirom Jaganjcem!
Banke. Presudu Vrhovnog
suda je 27. decembra
pro{le godine sasvim
slu~ajno u spisu Vrhovnog
suda na{ao advokat Ragib
Had`i} nakon ~ega je na
Op}inskom sudu u
Sarajevu sastavljen zapisnik kojim je utvr|eno
postojanje presude
Vrhovnog suda koju je
neko od sudija Vrhovnog
suda jednostavno sakrio i
donio suprotno rje{enje.
Sasvim osnovano
zabrinut za sudski kadar u
bh. pravosu|u, biv{i sudija Asim Kanli} je ustvrdio
da je osloba|aju}a presuda najpravednije rje{enje
jer sudija Bubalovi} nije
mogao utvrditi da je
promjenama u sudskom
registru neko ostvario
imovinsku korist. Kako
je onda bilo mogu}e da,
recimo, privatnik
Alemko Nuhanovi} u
SAB Banci dobije milionske kredite koje
nikada nije vratio, zbog
kojih je, izme|u ostalog, SAB Banka
postala nesolventna i
zbog ~ega je
Nuhanovi} pravomo}no osu|en?
Upu}eniji u ovaj
slu~aj tvrde da niko
ne}e biti osu|en za
SAB Banku jer je
to bila dobro
osmi{ljena i organizirana plja~ka
stanovni{tva od
strane vrha
dr`ave?!
Spomenimo i
to da je Kanli}ev
{ef u
Kantonalnom
OPTU@BE BEZ KAZNE:
sudu bio Amir
Dio tu`ila~kih spisa iz Zenice protiv
biv{eg sudije Asima Kanli}a
Jaganjac,
danas predsjednik
Vrhovnog suda BiH, koji je upravo i oslobodio Kanli}a
krivi~ne odgovornosti!?

kona~no prevladana kriza u Vije}u ministara BiH i u Vladi Republike


Srpske. Gri{~enko je ironi~no primijetio da ga ~udi Ashdownova
ocjena kako je kriza prevladana. SDS je danas ja~i nego ikad jer
je preuzeo svu vlast u Republici Srpskoj. Malo je ~udno da ja
kao ruski ambasador zazirem od ja~anja SDS-a a ti u tome ne
vidi{ nikakav razlog za zabrinutost, rekao je ambasador
Gri{~enko Ashdownu u dru{tvu nekolicine evropskih ambasadora.
Na{ izvor veli da je Ashdown ostao zbunjen ovom primjedbom, zbog
~ega je izostao njegov jasan odgovor.
Odgovor je me|utim uslijedio nekoliko dana kasnije - u vidu
novinskih tekstova o ruskoj za{titi ratnih zlo~inaca... (A.M.)
VEHID [EGI]

Prijateljstvo [ehi}a i Toki}a


kobno se odrazilo na vlast u
Sarajevu!
Predsjednik Izborne komisije BiH Vehid [ehi} ne spori da je
izbor vije}nika u Gradsko vije}e Sarajeva obavljen u suprotnosti sa
Izbornim zakonom BiH, ali tvrdi da neregularne izbore ne mo`e
poni{titi jer nema mandat da to u~ini! U SDP-u BiH tvrde suprotno:
[ehi} se namjerno pogla{ava nenadle`nim kako se ne bi zamjerio
svome dugodi{njem pajta{u Sejfudinu Toki}u s kojim je zajedno
prokrstario svijetom uzdu` i poprijeko {ire}i istinu o multietni~koj
BiH. Sada kada je ta multietni~nost drasti~no poga`ena, [ehi} se
progla{ava nenadle`nim!
[ehi}evom pajta{u Toki}u rezultati izbora za Gradsko vije}e
Sarajeva itekako se svi|aju: iako je njegova partija SDU osvojila
samo ~etiri mandata u ~etiri gradske op}ine, u Gradskom vije}u
Sarajeva zastupljena je s dva vije}nika. Istovremeno, SDP je s osvojenih 39 mandata u ~etiri gradske op}ine u Gradskom vije}u
Sarajeva zastupljen sa samo pet vije}nika! Dakle, SDU je na svaka
dva vije}nika dobio jedno mjesto dok je SDP na svakih osam
vije}nika dobio jedno mjesto u Gradskom vije}u! Rije~ je o o~iglednoj izbornoj kra|i i prekrajanju izborne volje gra|ana Sarajeva koju
[ehi} jednostavno ignorira. (M.A.)

Sejfudin Toki}

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
KULA OD 24 KARATA

Aleksandar Mandi} napu{ta


zatvor nakon pogodbe
njegovog oca Mome sa Haagom!
Aleksandar Mandi}, sin kontroverznog bosansko-srbijanskog
biznismena Mom~ila Mandi}a, koji je zajedno sa svojim ro|akom
Dra`enkom Mandi}em i ranijim direktorom Privredne banke
Srpsko Sarajevo Dragoslavom Popovi}em uhap{en po~etkom jula
2004., mogao bi uskoro biti slobodan. Nakon {to su njih trojica, krajem decembra pro{le godine, s kanadskim tu`iocem Jonathanom
Ratelom potpisali nagodbu prema kojoj su osu|eni na zatvorske
kazne u trajanju od 14 i 15 mjeseci, odnosno 20 mjeseci za
Popovi}a, Mandi} je ulo`io molbu za pomilovanje. Ova je molba,
kako se i dalo o~ekivati poznavaju}i politi~ke veze i uticaj njegovog
oca, odmah rije{ena, tako da bi Aleksandar zatvor Kula trebao
napustiti najkasnije za mjesec i po dana. Podsjetimo da su ro|aci
Mandi} i direktor propale Privredne banke Srpsko Sarajevo svojevremeno uhap{eni kao pripadnici zlo~ina~ke organizacije.
Naknadno, kada su im ponu|ene simboli~ne zatvorske kazne,
tu`ilac Ratel je obja{njavao da su oni predstavljali samo posredne
mete na putu do njihovog krajnjeg cilja, odnosno, Mom~ila
Mandi}a. No, Mandi}-stariji, za kojim je Tu`ila{tvo BiH davno
raspisalo potjernicu, mo`e biti sasvim spokojan u Beogradu, budu}i
da uz bosansko ima i dr`avljanstvo Srbije i Crne Gore, te ~vrste
garancije da ne}e biti isporu~en pravosu|u u BiH. Jo{ samo da
do~eka sina, i da se cijela porodica Mandi} ponovo okupi na jednom
mjestu.
(S.B.)

Vlada vi{e li~i na lova~ko dru{tvo nego na ozbiljnu


instituciju, jer podr`ava kriminal
NIKOLA [PIRI], zamjenik predsjedavaju}eg
Predstavni~kog doma Parlamenta BiH

PRO ET MISLITE LI DA TRE


CONTRA PROTIV HULIGANST
MEDINA [EHI]
sportski novinar
Mislim da bi se trebao donijeti zakon,
odnosno sistem na osnovu kojeg bi se
mogli ka`njavati izgrednici na stadionima.
Ako bi se ustanovila pravila po kojima bi
se publika trebala pona{ati ne samo na stadionima nego na svim sportskim manifestacijama, mislim da bi svima bilo
mnogo lak{e. Svi bi trebali znati koje su to
norme pona{anja na sportskim terenima.
Kada bismo uputili omladinu na to da se
treba navijati za svoju ekipu i da je to
zapravo svrha posjete jednom sportskom doga|aju, da se u`iva u
spektaklu, onda bi naravno jedan takav zakon bio dobrodo{ao, ako
bi on pomogao u svemu tome, a to je cilj.

DA

ALMIR BA[OVI]
dramaturg
Ja sam apsolutno za takav zakon. To je u
principu samo jedan zakon takve vrste koji
treba da se donese. Mislim da na utakmicama mo`emo vidjeti najvi{e politi~kih transparenata, nacionalizma, uvreda. Stadion je
jedno od mjesta na kojem je najvidljivije
ovo ludilo u kojem `ivimo i gdje dolazi do
izra`aja na{a u`asna socijalna i kulturolo{ka
situacija. Ne mislim da }e se stvari rije{iti
samo dono{enjem zakona, jer se pojedini
zakoni koji i sada postoje ne primjenjuju. Ne
znam ta~no kakva je situacija, ali mislim da postoji zakon koji
zabranjuje no{enje transparenata koji su se do sada pojavljivali,
koji zabranjuje napade kako igra~a, tako i policije. Iskreno se
nadam da }e nam se i fudbal popraviti, pa }e se ljudi malo vi{e
baviti fudbalom, a ne huliganstvom.

DA

MILAN PAVLOVI]
glumac

Mom~ilo Mandi}

12

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

DA

Mislim da svakako treba donijeti


jedan takav zakon. Svi dobro znamo i
vidimo {ta se de{ava na stadionima, pa
mislim da je potrebno da se usvoji jedan
ovakav zakon. Samo ne znam ko bi
mogao da ga donese, s obzirom da,
koliko sam ja upu}en, a mislim da jesam,
u Bosni i Hercegovini ne postoji ni
zakon o sportu, a kamoli da imamo
zakon o huliganstvu.

Toliko je la`i o meni izneseno zbog ~ega se ja ponekad


upitam postoji li drugi Dragan ^ovi}
DRAGAN ^OVI], ~lan Predsjedni{tva BiH

EBA DONIJETI ZAKON


TVA NA STADIONIMA U BiH?
BELMIN
KARAMEHMEDOVI]
urednik redakcije Sportskog programa
na BHT 1
Definitivno sam za dono{enje takvog zakona. To je jedini na~in da se
stane u kraj divljanjima, kakvim smo
svjedoci na stadionima {irom dr`ave.
To je recept koji se odli~no pokazao na
primjeru Engleske, koja je osamdesetih
godina bila na stubu srama kada su u
pitanju fudbalski navija~i, koji su pravili u`asne incidente i {tete. Dono{enje Zakona i represija, izme|u
ostalog i zatvorske kazne za navija~e koji su pravili nerede i
zabrane prisustvovanja utakmicama, ~ak i po nekoliko godina,
donijeli su odli~ne rezultate u veoma kratkom roku. Kod nas su
poslije rata utakmice pra}ene nacionalisti~kim ispadima i
vrije|anjima protivni~kih ekipa na nacionalnoj osnovi. Ovakav
zakon je kod nas prijeko potreban. Trebamo slijediti uspje{ne
primjere zemalja koje su u svemu, a posebno u sportu, na mnogo
vi{em nivou nego BiH.

DA

KOM[I]EVE HABULOZE

Profesora Ivu Kom{i}a


asistentica Zlatka Lagumd`ije
pobijedila rezultatom 22:1!!
Na zalasku svoje duge politi~ke karijere ispunjene ~estim
padovima i rijetkim uzletima, potpredsjednik Socijaldemokratske
unije Ivo Kom{i} do`ivio je te`ak i, ruku na srce, ipak nezaslu`en
debakl. Kom{i} se naime kandidirao za predsjednika Gradskog
vije}a Sarajeva, ali od 23 mogu}a glasa dobio je samo jedan jedini!
No, to nije kraj njegovoj blama`i: upu}eni naime tvrde da je i onaj
jedini glas Kom{i} dobio zahvaljuju}i sretnoj okolnosti {to je i sam
bio me|u ona 23 vije}nika s pravom glasa! Dakle, glasao je za sebe
i to jedini on!?
Da ironija bude potpuna, Kom{i}a je nadmo}no, s 22 glasa u
svoju korist, pobijedila anonimna vije}nica Aida Habul, koju je kandidirala Stranka za BiH, stranka sa kojom je Kom{i}eva Socijaldemokratska unija potajno krojila planove o preuzimanju Gradske
uprave Sarajeva. Nije nam poznato ko je poremetio me|ustrana~ki
dogovor Stranke za BiH i Socijaldemokratske unije, no {pekulira se
da je konce iz pozadine u ovom slu~aju vukao Zlatko Lagumd`ija.
Naime, Aida Habul, Kom{i}eva protivkandidatkinja, radi na sarajevskom Ekonomskom fakultetu kao asistentica lideru SDP-a
Lagumd`iji!!!
(A. M.)

DINO KONAKOVI]
direktor Ko{arka{kog kluba Bosna

DA

Apsolutno podr`avam takav zakon,


s tim {to bi njegovu provedbu trebalo
pomno pratiti. Mislim da sli~an zakon
postoji u susjednoj Hrvatskoj, ali nisam
ba{ siguran da ga oni provode na
najbolji mogu}i na~in. Zakon o huliganstvu postoji u nekim civilizovanim
evropskim zemljama. Recimo, u Engleskoj je dao velike rezultate u sprje~avanju nasilja na stadionima. Takav
zakon je nama neophodan.

MIRZA MUZUROVI]
direktor Rukometnog kluba Bosna

NE

Mislim da kod nas nema huliganstva


u tolikoj mjeri da bi se trebao donositi
neki poseban zakon. Mi u svakom
slu~aju moramo pratiti neke evropske
trendove, ali mislim da u ovom momentu to nije toliko kriti~no i neophodno.
Ovaj zakon nije primaran. Ima puno prioritetnijih zakona u ovom trenutku, kao
{to je na primjer Zakon o sportu. Kada bi
se donio takav zakon, bilo bi rije{eno i
pitanje huliganstva na stadionima.

JEDAN ALI VRIJEDAN GLAS: Ivo Kom{i}

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

PANDUREVI] U HAAGU

SEZONSKA RASPRODA
VINKO PANDUREVI], penzionisani general Vojske RS, jedno vrijeme ~ak i
komandant tamo{nje vojske, po~etkom ove nedjelje je nakon vi{egodi{njeg
bje`anja i skrivanja odlu~io oti}i u Haag; na{ novinar otkriva pozadinu mu~ne
trgovine koju su sa Pandurevi}em posljednjih godina vodili istra`itelji iz Haaga,
s jedne, te vlasti iz Banje Luke i Beograda, s druge strane

POLAGANJE RA^UNA ZA
ZLO^INE U PODRINJU:
General Vinko Pandurevi}

ONI SU ODGOVORNI ZA POKOL


proslavi uprili~enoj nakon etni~k

Haag je godinama nudi


dolara za izru~enje Pand
njegovu predaju Banja Lu
14

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Trgovina Moskva - Beograd - Haag

AJA RATNIH ZLO^INACA


Pi{e

Mehmed Pargan

ste no}i kada su beogradski mediji


objavili informaciju da je penzionirani general Vojske Republike Srpske Vinko Pandurevi}, optu`en za
ratne zlo~ine po~injene u Srebrenici,
donio odluku o dobrovoljnoj predaji
Tribunalu u Haagu, posredstvom vlada
Republike Srbije i Republike Srpske, u
nekoliko zvorni~kih i kalesijskih naselja
osvanuli su plakati s fotografijama
Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, te
porukama da srpski narod ne}e odustati

LJ U ZVORNIKU: Vojni i civilni vrh Zvornika na


kog ~i{}enja ove op}ine

OBRA^UN U HAAGU

Pandurevi} }e dokazivati
da je pokajnik
Obrenovi} lagao!
U zlo~inima u Zvorniku pored Vinka
Pandurevi}a isticao se i Dragan Obrenovi},
koji je komandovao tenkovskom jedinicom i
koji je pro{le godine u Haagu postigao sporazumno priznanje krivice, nakon ~ega je
osu|en na samo 17 godina zatvora.
Slobodna Bosna je iz izvora bliskih odbrani
Vinka Pandurevi}a doznala kako }e se u
Haagu pokrenuti nevi|ena borba za srpsku
istinu, jer }e Pandurevi} ukazati na la`i
kojima se poslu`io Obrenovi} kako bi sav
teret zlo~ina, navodno, prebacio na Pandurevi}a. Prema istom izvoru, Obrenovi} je
kazao da je u vrijeme dok su masovno ubijani civili u La`etama u naselju Orahovac on
bio u Srebrenici, a Pandurevi}eva odbrana
navodno ima dokaze da je Obrenovi} bio na
licu mjesta a da je Pandurevi} bio u Srebrenici. Jedinice Armije BiH upravo su spornoga dana na lokalitetu Baljkovice, na potezu izme|u Zvornika i Kalesije, zaplijenile
vojni d`ip u kojem je stajao putni nalog na
ime Dragana Obrenovi}a. D`ip je imao registarske oznake Vojske Jugoslavije, a voza~
d`ipa, kako je stajalo u dokumentima, bio je
izvjesni Dragan Maksimovi}, voza~ Dragana Obrenovi}a.

[TA ]E ODGOVORITI PANDUREVI] U HAAGU: Dragan Obrenovi}


tokom su|enja prebacio je svu
krivicu na svog komandanta
Vinka Pandurevi}a

io Vladi RS pet miliona


durevi}a; Na kraju je za
ka platila 50 hiljada KM!?
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

PANDUREVI] U HAAGU

od pru`anja podr{ke najve}im srpskim


sinovima. Pandurevi}, nekada{nji komandant Zvorni~ke brigade Vojske Republike Srpske, optu`en je za zlo~ine
po~injene u Srebrenici i to po komandnoj
i individualnoj odgovornosti, te za genocid, a optu`nica je protiv njega otpe~a}ena 2001. godine. Pandurevi}eva
odluka da se preda prvobitno je kao probni balon, u vidu medijske {pekulacije,
objavljena jo{ sredinom decembra pro{le
godine, ali Pandurevi}, kao jedan od najtra`enijih ratnih zlo~inaca, sa~ekao je
ipak da se Tribunalu predaju njegov
pot~injeni Drago Nikoli}, na~elnik bezbjednosti Zvorni~ke brigade, te nekoliko
visokih oficira predvo|enih generalom
Mom~ilom Peri{i}em i Karad`i}evim
ministrom policije Mi}om Stani{i}em,
kako bi nakon njih dobrovoljno oti{ao u
Haag.

NASTAVAK HAAGA U BIH

Hiljade zlo~inaca bit }e


su|eno u Tuzli i Sarajevu!
Na{ izvor tvrdi da je vrlo mogu}e da
se prilikom su|enja Ljubi{i Beari,
na~elniku bezbjednosti u General{tabu
Vojske Republike Srpske, jednom od
najve}ih zlo~ina~kih genija, otvori i drugi
front u dokazivanju istine, jer se navodno
Momir Nikoli} zvani Penzijica koristio
la`ima kako bi umanjio svoju kaznu, a svu
odgovornost prebacio na Ljubi{u Bearu,
koji je bio klju~ni igra~ u svim egzekucijama. Odlaskom u Haag Vinka Pandurevi}a

okon~ava se jedna a po~inje druga faza u


procesuiranju ratnih zlo~inaca u Podrinju.
Izuzev Radovana Karad`i}a, Ratka
Mladi}a i Zdravka Tolimira, te pukovnika
Vujadina Popovi}a i Ljubomira Borov~anina, o~igledno Tribunal ne}e vi{e
nikog optu`iti za zlo~ine na potezu
Srebrenica Zvornik; sada se prostor
otvara za lokalne sudove koji }e morati
procesuirati hiljade zlo~inaca odgovornih
za zlo~ine u Podrinju!

BEZ OPTU@NICE ZA
POKOLJ U ZVORNIKU!?
Prema informacijama do kojih je
do{la Slobodna Bosna, Pandurevi}evu
odluku o brzom odlasku u Haag
pataknula je iznenadna kontrola koju su
provele policijske jedinice MUP-a RS uz
pomo} EUFOR-a, pretresaju}i nedavno
ku}u njegovog brata Petra Pandurevi}a u
centru Bijeljine. Jake porodi~ne veze
izme|u ~etvorice bra}e Pandurevi} bile
su presudne, iako su Vinka jo{ prilikom
njegovih decembarskih pregovora sa
vlastima u Beogradu ubje|ivali da se
preda, kako bi dobio nagradu od 50.000
maraka, {to mu je obe}ala Vlada
Republike Srpske. S obzirom da je u to
vrijeme Pandurevi} odbijao da se preda,
a Vlada Srbije nije imala zakonske
mogu}nosti da Pandurevi}a izru~i
Haagu, poku{alo se dogovoriti sa
Vladom Republike Srpske da mu obezbijedi iznos predvi|en kao i za sve one koji
se dobrovoljno predaju. Pandurevi} je,
me|utim, to odbio tvrde}i da je on
dr`avljanin Srbije i da ga ne mogu
isporu~iti BiH. Prema ovim informacijama, Pandurevi} uop}e ne bi trebao biti
uvr{ten u spisak Dragana ^avi}a i Darka
Matija{evi}a, jer se radi o srbijanskom
dr`avljaninu.
^ak i u slu~aju da dobije ovaj novac
od Vlade u Banjoj Luci, na pet miliona
dolara ucijenjeni Vinko Pandurevi}
kona~no }e zavr{iti u Scheveningenu za
bijednih 50.000 maraka, na {ta se svelo
dugogodi{nje naga|anje da }e on posti}i
dogovore sa (ha{kim) lovcima na glave,
da na dva jednaka, dvoipomilionska
dijela, podijele iznos koji je raspisala
ameri~ka vlada. Poklanjanjem po 50.000
maraka svim optu`enima Vlada Republike Srpske mudro je vru}i krompir iz

16

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

POHVALE SA VRHA ZLO^INA^KE PIRAMIDE: Brano Gruji}, civilni {ef ratnog


Zvornika, sa zlo~incima Radovanom Karad`i}em i Mom~ilom Kraji{nikom

ruku koji im je dala me|unarodna zajednica prebacila optu`enima, smatraju}i da


politi~ki nije mudro hapsiti najzaslu`nije
osobe za stvaranje Republike Srpske, a
ekonomski gledano, svako hap{enje i
kada bi postojala politi~ka volja, ko{talo
bi najmanje toliko novca. Tako }e se ipak
desiti da }e Vlada Republike Srpske, pristaju}i da bude pokrovitelj dobrovoljnih
odlazaka u Haag, nastaviti da ba{tini ratni
zlo~in kao temelj postignute dr`avnosti i
niko ne mo`e kazati da su hapsili svoje
junake. Naprotiv ministri su ih pratili
~ak do Haaga, mole}i ih za prihvatanje
datih garancija.

U Zvorniku je pristanak Pandurevi}a


da ode u Haag do~ekan sa `aljenjem,
prvenstveno zbog toga {to je on uz generala Svetozara Andri}a bio najomiljeniji
ovda{nji srpski oficir. S druge strane, njegov pristanak da proda du{u za 50.000
iznenadio je sve one koji su u ime srpstva
uporno odbijali da i sami njegovim
izru~enjem zarade pet miliona dolara.
Iako se vjerovalo da }e u ovom podrinjskom gradu informacija iz Haaga da ni
jedna optu`nica za ratne zlo~ine vi{e ne}e
biti podignuta biti do~ekana s olak{anjem,
u Zvorniku je tek sada zavladao strah.
U~esnici rata, pogotovo oni koji su poten-

Moskva - Beograd - Haag

cijalni ratni zlo~inci, sada o~ekuju


podizanje optu`nica pred Kantonalnim
sudom u Tuzli i pred Dr`avnim sudom u
Sarajevu, gdje }e prema njihovom mi{ljenju biti puno stro`iji i okrutniji nego su
bili u Haagu.

ZVORNIK ZAVIJEN
U CRNO
[ta }e nam balije raditi na sudovima
i u zatvorima, Haag je bio banja, kazao
je jedan od na{ih sugovornika u Zvorniku,
~ije ime jo{ uvijek nije stavljeno na listu
optu`enih za ratne zlo~ine, ali se o toj
mogu}nostri govori godinama. U Tuzli
se posljednje dvije godine pripremalo
podizanje optu`nica protiv desetak osoba
koje su sudjelovale ili organizirale etni~ko ~i{}enje Zvornika, me|u kojima su
bili Brano Gruji}, Stevo Radi}, Jovan
Mitrovi}, Jovo Ivanovi}, Jovo Mijatovi},
Marko Pavlovi}, Branko Studen...
Nekada{nji gradona~elnik Zvornika i
predsjednik Kriznoga {taba SDS-a Brano
Gruji} nedavno je uhap{en u Loznici,
zajedno sa bokserom Miloradom Gogi}em, vo|om paravojne formacije Gogi}evi ~etnici, a prema podignutoj optu`nici
iz Beograda.
S obzirom da je Zvornik bio jedan od
prvih okupiranih gradova, jo{ u vrijeme
dok je JNA legalno bila prisutna u BiH,
vjeruje se da je zvorni~ka grupa uhap{ena
po nalogu srpskih obavje{tajnih slu`bi
kako bi se vi{ak informacija interesantnih
Haagu u slu~aju tu`be BiH protiv SiCG
zadr`ao u Beogradu. Interesantno je da
BiH jo{ uvijek nije podnijela Srbiji
zvani~ni zahtjev za izru~enje svojih
dr`avljana i svih onih koji su po~inili
zlo~ine u BiH. Pred Kantonalnim sudom
u Tuzli tako|er je provedena istraga i,
prema na{im informacijama, uskoro }e
biti podignuta optu`nica protiv dvadeset i
sedam osoba za po~injene zlo~ine u
naselju Drinja~a kod Zvornika. U ovim
zlo~inima se pored izvjesnog Miladina
Mijatovi}a, Dragana Ignjatovi}a i drugih
kao najodgovornija osoba spominje i
ime Vinka Pandurevi}a, me|utim
optu`nica Tribunala u Haagu, kao ni
optu`nica Tu`ila{tva u Tuzli, nisu obuhvatile period 1992. godine kada je u
Zvorniku provedeno etni~ko ~i{}enje
odnosno masovni zlo~ini nad Bo{njacima. Pandurevi} je bio uklju~en u operacije Vihor 1 i Vihor 2, u kojima je etni~ki
o~i{}eno naselje Drinja~a, gdje je ubijeno
oko stotinu civila. Ova operacija ostala je
upam}ena i po tome da su zvorni~ka preduze}a i donatori obezbijedili 800.000
maraka koje su, navodno, date na ruke
Pandurevi}u da ih raspodijeli svojim
vojnicima. Da li je on to u~inio i kako,
nikada nije objelodanjeno.

VLAST PRED RE[ETKAMA

PRAVOSUDNI KO[MAR DR@AVNOG


MINISTRA BRANKA DOKI]A
BRANKO DOKI], dr`avni ministar prometa i komunikacija, trebao se u
ponedjeljak, 21. marta, pojaviti pred Kantonalnim sudom u Sarajevu povodom
tu`be koju je prije vi{e mjeseci podnio protiv Slobodne Bosne, Na njegovu
`alost, bio je sprije~en do}i u Sarajevo: istog dana je Okru`no tu`ila{tvo
u Banjoj Luci protiv Doki}a podiglo optu`nicu
Pi{e

Suzana Mijatovi}

remda je glavna rasprava po


tu`bi za klevetu koju je prije
vi{e od pola godine dr`avni
ministar prometa i komunikacija Branko Doki} podnio protiv
Slobodne Bosne po~etkom ovog tjedna
odgo|ena, navodno zbog ministrovog
neodlo`nog putovanja, ~ini se kako se
Doki} na Kantonalnom sudu u Sarajevu
nije pojavio iz posve drugih razloga. Istog
dana (u ponedjeljak, 21. marta) kada je
Doki} na Sudu u Sarajevu trebao dokazati kako je serijom tekstova objavljenih u
SB njegovom ugledu nanesena nenadoknadiva {teta (kasnije }e se ispostaviti
da je {teta, ipak, nadoknadiva, te da
prema Doki}evoj pau{alnoj procjeni ona
iznosi to~no 30.000 KM?!), banjalu~ko
Okru`no tu`iteljstvo podiglo je protiv
njega optu`nicu koja ga tereti za zlouporabu slu`benog polo`aja ili ovlasti!?
Po svoj prilici, ministar Doki} je vijest o
podizanju optu`nice i{~ekivao ve} danima (budu}i da je istraga trajala mjesecima) i njegov nedolazak u Sarajevo na
sudsko ro~i{te protiv na{eg lista, u situaciji kada su mu ugled i ~ast poljuljani i u Banjoj Luci, stoga je sasvim razumljiv. Da li je, pritome, izostanak
opravdao slu`benim razlozima ili nije,
nebitna je ~injenica.

BRANKO GOTOVINA
Istraga protiv Branka Doki}a pokrenuta je na temelju anonimne prijave koja
je Okru`nom tu`iteljstvu u Banjoj Luci
dostavljena jo{ u prolje}e pro{le godine.

LOVI A ULOVLJEN: Branko Doki}, dr`avni


ministar prometa i komunikacija

Kako nezvani~no doznajemo, prijava se


odnosila na period od po~etka 2001. do
konca 2002. godine, kada je Doki} bio na
funkciji ministra saobra}aja i veza u Vladi
Republike Srpske. Prema izvorima bliskim Tu`iteljstvu u Banjoj Luci, Doki} je
prijavljen da je, zajedno s nekolicinom
bli`ih suradnika, u razdoblju 2001.2002., podijelio oko milijun KM, koliko
su Ministarstvu saobra}aja i veza uplatili
vlasnici teretnih vozila po osnovu izda-

vanja dozvola za inozemstvo.


Kako se pretpostavlja, prijavu su
predali privatni autoprijevoznici koji su
izdavanje transportnih dozvola gotovim
novcem pla}ali u prostorijama Ministarstva, ili inspektorima na terenu (ukoliko
se radilo o mandatnim kaznama). Me|utim, iako su za svaku pla}enu dozvolu
autoprijevoznici iz Republike Srpske
uredno dobijali potvrdu, ta sredstva nikada nisu usmjerena u entitetski prora~un,
nego ih je ministar Doki}, kako se navodi
u prijavi, dijelio sa svojim suradnicima.
Uz tvrdnje kako su na taj na~in Branko
Doki}, blagajnica u Ministarstvu saobra}aja i veza, te nekolicina njegovih
pomo}nika o{tetili prora~un Republike
Srpske za vi{e od milijun maraka, podnositelj(i) prijave su napomenuli da je
ovakav na~in pla}anja obustavljen tek
po~etkom 2003., odnosno dolaskom
novog ministra, Doki}evog nasljednika.
Od tada se, naime, pla}anje dozvola za
inozemstvo vr{i na po{tanskim {alterima.
No, sude}i prema navodima iz
optu`nice koja je iz Okru`nog tu`iteljstva
dostavljena Osnovnom sudu u Banjoj
Luci na potvr|ivanje, istraga protiv
Branka Doki}a u me|uvremenu je dopunjena novim dokazima, ali i novim imenima. Pored Doki}a, na popisu optu`enih se
na{ao i njegov prethodnik na funkciji
ministra saobra}aja i veza Marko Pavi}
(bio ministar u Vladi Milorada Dodika),
trenuta~no predsjednik DNS-a i na~elnik
op}ine Prijedor. Doki}, Pavi} i osoba s
inicijalima V. J. terete se da su entitetski
prora~un o{tetili za blizu 200.000 KM,
dok je {teta nastala u dr`avnom Ministarstvu prometa i komunikacija procijenjena na ne{to vi{e od 707 tisu}a maraka.

Ministar Doki} tu`i Slobodnu Bosnu a nje


18

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Slu~aj dr`avnog ministra Branka Doki}a

U policijskom izvje{}u koje je dostavljeno Tu`iteljstvu stoji da Branko Doki}


od po~etka 2001. do sredine oktobra
2002. nije evidentirao gotovo pola milijuna KM (naknada za me|unarodne transportne dozvole i sredstva prikupljena
naplatom mandatnih kazni), da bi kasnije
odobrio njihovo nenamjensko tro{enje.

POLITI^KI PROGON
PLJA^KE
Na taj je na~in, prema nalazima policijske istrage, ostvario protupravnu korist
ve}u od 415 tisu}a KM. Ukupna neevidentirana sredstva u vrijeme Pavi}evog
mandata iznose, tako|er, oko 500.000
maraka, s tim da se nenamjenski utro{ak
procjenjuje na blizu tristo tisu}a KM. Komentiraju}i vijest o podizanju optu`nice,
biv{i ministar Marko Pavi} je kratko
kazao da smatra kako za njegovo procesuiranje nema osnova, te da sporna nov~ana sredstva nisu zlouporabljena, ve} su
ispla}ena slu`benicima. Sli~no je reagirao
i Branko Doki}, napomenuv{i kako se u
pozadini cijelog postupka kriju politi~ki
razlozi, s ciljem njegove diskreditacije.
Ovo je samo jedna epizoda u
dugogodi{njem kriminalnom radu ministra Branka Doki}a, izjavio je za
Slobodnu Bosnu predsjednik nevladine
organizacije Narodni front iz Banje Luke
Dragomir Babi}, koji je, svojedobno, prvi
javno upozorio na kriminalne poslove
Branka Doki}a i njegovog strana~kog lidera Mladena Ivani}a. Babi} nam je,
tako|er, pojasnio da je on, kao predsjednik Narodnog fronta, protiv Doki}a podnio ~etiri kaznene prijave, smatraju}i ga
odgovornim za brojne kriminalne poslove
jo{ iz ratnog perioda kada je bio ~lan
Upravnog odbora Medicinske elektronike
i, zajedno s Ivani}em kao predsjednikom
uprave, {vercovao medicinsku opremu i
humanitarnu pomo} na relaciji SrbijaRepublika Srpska.
Istra`uju}i dugogodi{nje poslovne
veze aktualnog PDP-ovog dvojca u
Vije}u ministara BiH, ministra vanjskih
poslova Mladena Ivani}a i ministra prometa i komunikacija Branka Doki}a, na{
list je u vi{e navrata pisao o financijskim
aferama gdje se kao glavni akteri pojavljuju Ivani} i Doki}. Podsjetimo, ranije smo objavljivali kako je u vrijeme dok
je Mladen Ivani} bio premijer Republike
Srpske a Branko Doki} entitetski ministar saobra}aja i veza, uz pomo}
tada{njeg direktora @eljka Jungi}a

FAMILIJA NA VJETROMETINI

Doki}eva k}erka opslu`ivala


Karad`i}a, a zeta iz zatvora
oslobodio ^avi}!?
Iako je Branko Doki} u sudskoj tu`bi
protiv Slobodne Bosne negirao da je njegova k}erka Sanela Doki} bila ~lan Tajfuna,
tajne obavje{tajne slu`be Radovana
Karad`i}a, istina je da je ona, kao pripadnica te organizacije, uhap{ena 1994., u
akciji MUP-a Republike Srpske. Podeblji
policijski dosje u Banjoj Luci ima i Doki}ev
zet Sa{a Savi~evi} koji je jo{ 2002., u banjolu~kom Osnovnom sudu, osu|en na godinu i pet mjeseci zatvora zbog ugro`avanja
sigurnosti i vi{e te{kih kra|a. Kako je navedeno u presudi, Sa{a Savi~evi} i izvjesni
Zlatko Plav{i} zajedno su tijekom 1994. u
Banjoj Luci oplja~kali vi{e vozila (uglavnom
u vlasni{tvu raznih me|unarodnih organizacija), te prostorije poduze}a Niskogradnja, kradu}i radio-stanice, alarmne ure|aje
(tako|er njihov kadar), od Telekoma
Srpske napravljen trezor za financiranje
PDP-a i Vlade RS-a. Brojne nezakonitosti u poslovanju tog profitabilnog
dr`avnog poduze}a kasnije su dokumentirane u izvje{}u specijalnih me|unarodnih revizora. Pored toga, nikada nisu ispitane okolnosti pod kojima je Doki}, kao
ministar saobra}aja i veza, nalo`io
nabavku trideset teretnih `eljezni~kih
kola za potrebe @eljeznice Republike
Srpske (iako je ovo poduze}e, u to vrijeme, raspolagalo s 3000 teretnih
`eljezni~kih kola), za {to je pla}eno oko
osam milijuna KM. I, na koncu, valja se
prisjetiti Doki}eve i Ivani}eve uloge u
privatizaciji banjalu~ke Kristal banke
koja je, {to je nepobitno utvr|eno, 2002.
godine prodata Hypo Alpe Adria banci za
jedan euro, a da prethodno nije izvr{ena
procjena njezine vrijednosti, iako je to
bila zakonska obveza Vlade RS. Upravo
je sumnjiva privatizacija Kristal banke
bila povod zbog kojeg je Odbor za
privredu i financije Skup{tine Republike
Srpske, prije ravno godinu dana, saslu{ao
ministra Ivani}a koji se branio da procjena vrijednosti nije izvr{ena jer je u
izvje{}u Svjetske banke i eksternoj reviziji poslovanja preporu~ena likvidacija

ega Tu`ila{tvo u Banjoj Luci !?

i drugu tehni~ku robu. Iste godine su


Doki}ev zet (suprug njegove k}erke Sanele)
i Plav{i} oplja~kali i jedan terenac Me|unarodnog komiteta Crvenog kri`a, koji su kasnije minirali, tako da je d`ip potpuno uni{ten. Iako mu je sudska presuda izre~ena
prije gotovo tri godine, Savi~evi} je na
izdr`avanje zatvorske kazne upu}en tek
nedavno. Navodno da je u banjalu~kom zatvoru Tunjice proveo svega nekoliko dana,
da bi se, zahvaljuju}i intervenciji svog utjecajnog punca, na{ao na popisu osu|enika
koje je predsjednik Republike Srpske
Dragan ^avi} pomilovao 10. januara ove
godine. Ostatak zatvorske kazne, prema
odluci predsjednika ^avi}a, Savi~evi}u je
zamijenjen uvjetnom osudom u trajanju od
dvije godine?!
banke. No, Ivani} je istodobno propustio
kazati da je Kristal banka dovedena do
propasti jer je njezino rukovodstvo (a
jedna od direktorica bila je i Zora Doki},
supruga ministra Branka Doki}a), odobravalo golema kreditna sredstva povjeriocima koji pozajmljeni novac nisu uredno vra}ali.

TANDEM SMRTI
ILI SU@IVOTA:
IVANI]&DOKI]
Zbog svega {to je Slobodna Bosna o
njima napisala, ministri Ivani} i Doki}
tu`ili su na{ list koncem maja pro{le
godine, tra`e}i da im se nanesena du{evna
bol kompenzira sa, sve skupa, 70.000
KM! Glavna rasprava po tu`bi ministra
vanjskih poslova BiH na Kantonalnom
sudu u Sarajevu odr`ana je 4. januara, kada
se kao jedan od klju~nih Ivani}evih svjedoka pojavio Branko Doki}, te cijela svita
PDP-ovaca. Iako smo reprizu njihove predstave o~ekivali i po~etkom ovog tjedna
(pretpostavljali smo, naime, da }e, ovoga
puta, kao svog svjedoka Doki} pozvati
Ivani}a), do toga nije do{lo, iz ve} poznatih
razloga - istog dana podignuta je optu`nica
protiv Doki}a u Banjoj Luci!?. Optu`nicu
protiv Branka Doki}a banjalu~ki sud bi,
kako se predvi|a, trebao potvrditi do konca
ovog tjedna. No, ako je vjerovati tvrdnjama
nekih njihovih strana~kih kolega, vijest o
sasvim izglednom sudskom procesuiranju
potresla je Mladena Ivani}a jednako kao i
Branka Doki}a.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

SLU^AJ MATO TADI]

ASHDOWN KAPITULIRAO
Dok je javnost zaokupljena pitanjem ho}e li DRAGAN ^OVI], ~lan Predsjedni{tva
BiH, pod pritiskom Tu`ila{tva BiH i cjelokupne me|unarodne diplomatije podnijeti
ostavku, potpuno je promakla ~injenica da je Ustavni sud BiH odbio smijeniti
svoga predsjednika MATU TADI]A koji se nalazi na istoj optu`nici sa ^ovi}em;
na{a novinarka otkriva za{to su doma}e i strane sudije stali uz Tadi}a
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e

Danka Savi}
Ne postoje opravdani razlozi za razrje{enje predsjednika Mate Tadi}a,
slo`ile su se jednoglasno sudije Ustavnog
suda BiH na sjednici koju su (u odsustvu
svog predsjednika Tadi}a, protiv kojeg je
Tu`iteljstvo BiH podiglo optu`nicu u
slu~aju Lijanovi}i) odr`ali krajem pro{le
sedmice. Posebni odjel za organizirani i
privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva
BiH podigao je po~etkom marta optu`nicu protiv ~lana Predsjedni{tva BiH
Dragana ^ovi}a zbog sudjelovanja u
sumnjivim poslovima kompanije Lijanovi}i, te protiv vlasnika ove kompanije
bra}e Ivankovi} Lijanovi}, predsjednika
Ustavnog suda BiH Mate Tadi}a i profesora sarajevskog Pravnog fakulteta
Zdravka Lu~i}a.

ZA[TO ^OVI]
A NE TADI]
Tu`iteljstvo BiH ({vedski tu`itelj
Mats Mattson), podsjetimo, optu`enu
sedmorku tereti za sudjelovanje u organiziranoj kriminalnoj grupi u slu~aju
Lijanovi}i, koji je svojevremeno otvorila
Carinska uprava FBiH. ^lana Predsjedni{tva i biv{eg ministra finansija u Vladi
Federacije BiH ^ovi}a Tu`iteljstvo tereti
za zloupotrebu polo`aja i ovlasti i sudjelovanje u podmi}ivanju sudije Ustavnog
suda. Tadi}a, koji je ovu funkciju obna{ao
2003. godine, dr`avno Tu`iteljstvo optu`uje za zloupotrebu polo`aja i ovlasti, te
primanje dara i drugih oblika koristi,

^LAN PREDSJEDNI[TVA U SJENI: Dragan ^ovi} odbija podnijeti ostavku uprkos


robusnim me|unarodnim pritiscima

kako bi izvr{io nepropisan uticaj u okviru


Ustavnog suda.
Ustavni sud se na ovoj sjednici nije
upu{tao u razmatranje sadr`aja i su{tine
optu`nice podignute protiv Tadi}a, a ovu
svoju odluku u saop{tenju izdatom nakon
sjednice ovako je obrazlo`io: Ustavni sud
je du`an da vodi ra~una o za{titi kako
integriteta Ustavnog suda, tako i integriteta
svakog sudije. Na rad Suda ne mo`e se uticati navodima koji nisu ispitani i dokazani u
postupku pred nadle`nim sudom.
Ustav BiH, kao i Pravilnik o radu
Ustavnog suda, jasno precizira pod kojim

se uvjetima donosi odluka o razrje{enju


funkcije sudija koji rade u ovoj instituciji.
Prema ~lanu VI Ustava BiH (1/c) mandat
sudija, imenovanih u prvom sazivu, traje
pet godina, izuzev ako podnesu ostavku
ili budu s razlogom razrije{eni na osnovu
konsenzusa ostalih sudija. Tako|er, ~lan
101 Poslovnika Ustavnog suda BiH
propisuje da sudija mo`e biti razrije{en
du`nosti sudije prije isteka vremena na
koje je izabran, u slu~aju da bude osu|en
na zatvorsku kaznu zbog po~injenog
krivi~nog djela za koje je pravnosna`no
osu|en na bezuslovnu kaznu zatvora.

Strane sudije u Ustavnom sudu


Ashdownovog OHR-a na njihovu
20

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Ustavni Sud BiH protiv Tu`ila{tva BiH

PRED USTAVNIM SUDOM


Sudije Ustavnog suda BiH su, dakle,
donose}i odluku prema kojoj Tadi} i dalje
ostaje na svojoj funkciji, jednostavno
po{tovali Ustav BiH i Pravilnik o radu
ove institucije, jer za razliku od Dragana
^avi}a, koji je u Predsjedni{tvo BiH
do{ao zahvaljuju}i bira~kim glasovima,
sudije Ustavnog suda bira dr`avni Parlament i oni su odgovorni ovom Sudu.

TRI PUTA PO TRI


Ustavni sud Bosne i Hercegovine,
podsjetimo, ima devet ~lanova i zapravo
je jedina uspje{na dr`avna institucija koja
je do sada donijela nekoliko za BiH krucijalnih odluka. ^etiri njena ~lana bira
Predstavni~ki dom Federacije, a dva ~lana
Skup{tina Republike Srpske. Preostala tri
~lana bira predsjednik Evropskog suda za
ljudska prava nakon konsultacije sa
Predsjedni{tvom BiH. Sudije koje bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska
prava ne mogu biti dr`avljani BiH ili bilo
koje susjedne dr`ave. U ovom mandatu
(Sud je formalno konstituiran u ovom
sazivu u maju 2003.) jedan od potpredsjednika Ustavnog suda BiH je Tudor Pantiru iz Moldavije, nekada{nji sudija Evropskog suda za ljudska prava u
Strasbourgu, a sada{nji sudija Vrhovnog
suda na Kosovu. Drugi strani sudija
Ustavnog suda BiH je Britanac David Feldman (profesor na uglednom
Cambridgeu i ~lan Odbora za ljudska

TU@ILA[TVO I USTAVNI
SUD: Podsjetimo, krajem
oktobra pro{le godine
tu`itelj Specijalnog odjela
Tu`iteljstva BiH Mats
Mattson uputio je
Ustavnom sudu BiH pismo
u kojem je zatra`io
izuze}e predsjednika ovog
suda Mate Tadi}a

NENORMALNA PONUDA

Ashdown obe}ao da }e
se povu}i optu`nica protiv
Tadi}a ako ga Ustavni
sud BiH smijeni!?
Nekoliko sati pred odr`avanje sjednice
Ustavnog suda BiH, saznaje SB iz izvora
u OHR-u, Paddy Ashdown je jednom stranom ~lanu Ustavnog suda ponudio gotovo
zapanjuju}u pogodbu: Smijenite Matu
Tadi}a a ja }u osigurati da optu`nica
protiv njega bude povu~ena!, navodno
je licitirao Ashdown! Ovaj sudac sa
vi{egodi{njom pravosudnom praksom u
najelitnijim evropskim sudovima (i sudac
Suda u Strazburu) bio je zaprepa{ten
ovakvim licitiranjem britanskog protektora i
umjesto da mu odgovori na ponudu
obe}ao je Ashdownu da }e o
njegovom skandaloznom uplita-

prava u Parlamentu Velike


Britanije), dok je tre}i prof.
dr. Constance Grewe, Njemica koja
`ivi u Francuskoj, tako|er univerzitetski profesor i ekspert
za komparativno-ustavno pravo. Troje respektabilnih inozemnih pravnih stru~njaka
su bezrezervno, kao i doma}e sudije, zauzeli stav
da ne postoje opravdani
razlozi zbog kojih bi Mato
Tadi} trebao biti razrije{en
sa funkcije predsjednika
Suda.
Uo~i odr`avanja sjednice na kojoj je donesena
ova odluka, visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown je, saznajemo, po-

nju u pravosu|e u BiH promptno informirati


najva`nije strukovne i diplomatske institucije u Evropi!

PODR[KA
STRUKE I
KOLEGA:
Mato Tadi}

ku{ao uticati na strane


sudije da glasaju za
odluku prema kojoj bi
Tadi} morao biti
smijenjen sa du`nosti. Naviknut na
ponizne lokalne
politi~are koji `ive
u strahu od njegovih smjena i, pretpostavljamo,
ohrabren uticajem
NEPRIMJEREN
koji je OHR stekao
PRITISAK NA
provode}i pravoPRAVOSU\E:
sudne reforme u
Paddy
BiH, {to je podrazuAshdown
mijevalo dolazak na
funkcije
kadrova
koje je ovaj Ured
birao, Ashdown je,

{okirane pritiscima
nezavisnost i profesionalnost!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

21

SLU^AJ MATO TADI]

navodno, to zatra`io u razgovoru sa sudijom Feldmanom. Umjesto o~ekivanog


potvrdnog odgovora, sudija Feldman ga
je rezignirano upitao kako se uop}e kao
predstavnik me|unarodne zajednice
usu|uje uticati na rad najvi{eg ustavnog
tijela u jednoj zemlji i poru~io da do sada
u svom radu nije do`ivio takvu drskost!?
Ured visokog predstavnika je, podsje}amo, i ranije poku{avao uplesti svoje
prste u rad ove dr`avne institucije. Uo~i
odr`avanja sjednice Ustavnog suda BiH
krajem oktobra pro{le godine, kada je
odba~en zahtjev me|unarodnog tu`itelja
Tu`iteljstva BiH da se predsjednik Tadi}
izuzme iz odlu~ivanja u odre|enim predmetima, OHR je tra`io prisustvo svojih
posmatra~a na ovoj sjednici. I tada je
Ustavni sud odbacio postojanje opravdanih razloga za razrje{enje Mate Tadi}a.
Podsjetimo, krajem oktobra pro{le
godine tu`itelj Specijalnog odjela
Tu`iteljstva BiH Mats Mattson uputio je
Ustavnom sudu BiH pismo u kojem je
zatra`io izuze}e predsjednika ovog suda
Mate Tadi}a iz ocjenjivanja ustavnosti
Zakona o imunitetu BiH i FBiH, zbog
toga {to se on tereti za primanje 200
tisu}a maraka mita. Ustavni sud BiH ovaj
Mattsonov zahtjev odbacio je kao neosnovan, budu}i da je njegov zahtjev sti-

22

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

gao nakon {to je ve} bila izglasana odluka o ukidanju imuniteta Edhemu Bi~ak~i}u, Draganu ^ovi}u, Miroslavu Prci,
Sulejmanu Garibu i drugima. U to vrijeme Ustavni sud BiH je du`e od godinu
dana imao u svojoj nadle`nosti odlu~ivanje o vi{e predmeta koji se odnose na
imunitet. Dva predmeta su se odnosila na
ocjenu ustavnosti Zakona o imunitetu
BiH i Zakona o imunitetu Federacije BiH.
Pojedini mediji su spekulirali da su pojedine sudije, misle}i na Tadi}a, opstruirale
dono{enje odluke o imunitetu, {to se
pokazalo neosnovanim. Tokom osam
mjeseci ovaj je predmet bio ~etiri puta na
sjednicama Suda, ~ije odr`avanje ina~e
ovisi i od dolazaka stranih sudija u BiH.

[TA (NI)JE MOGAO


TADI]
Nakon sjednice (odr`ane 23.9.2004.
godine) i izglasavanja odluka, stigao je
dopis Tu`iteljstva BiH u kojem se tra`ilo
izuze}e Mate Tadi}a iz tri predmeta, dva
predmeta iz ocjene ustavnosti i tre}i predmet koji se odnosi na pojedina~ne apelacije gra|ana (odnosno politi~ara od kantonalne do dr`avne razine) u vezi s imunitetom. Tu`iteljstvo je tada, pored zahtjeva za izuze}e Tadi}a (uz obrazlo`enje da
postoji sumnja u njegovu nepristrasnost u

tim predmetima), tra`ilo da bude amicus


curie (prijatelj suda), dakle da oni daju
komentare jer su zainteresirana strana u
tim predmetima, iako oni uop}e nisu bili
strana u postupku. Sud je ovaj zahtjev
Tu`iteljstva odbio, a Tadi}evo izuze}e je
bilo potpuno besmisleno, jer su odluke o
imunitetu bile izglasane i prije nego {to je
njihov dopis stigao! Tokom istog mjeseca
kada je stigao dopis iz Tu`iteljstva, iz
OHR-a je Ustavnom sudu BiH upu}en
zahtjev da njihovi slu`benici prisustvuju
sjednicama Suda. OHR je potrebu za tako
ne~im obrazlagao svojom odlukom o
formiranju monitoring tima zadu`enog da
prati sve sudske procese. Ovakav zahtjev
OHR-a vjerovatno ne bi bio sporan kada
se radi o javnim sudskim raspravama, ali
je bilo potpuno nejasno za{to bi njihovi
~inovnici prisustvovali zatvorenim sjednicama Ustavnog suda na kojima se glasa i
donose odluke, {to bi bio presedan kakav
ne poznaje Evropski sud za ljudska prava.
Praksa ovog suda potvr|uje da je apsolutno neprihvatljivo prisustvo bilo koga
osim sudija na sjednicama na kojima se
vije}a i glasa, jednostavno zbog toga {to
bi time bila naru{ena nepristrasnost Suda.
To je bio glavni argument Ustavnog suda
BiH na osnovu kojeg je ovaj zahtjev
OHR-a odba~en.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

KNJIGA KOJA JE U@ASNULA SRBIJU

DECENIJA I PO MUKOTRPNOG
ISTRA@IVANJA: Milo{ Vasi}, autor
najnovijeg balkanskog bestselera
Atentat za Zorana

MILO[ VASI],
novinar beogradskog
nedjeljnika VREME,
koji ve} nekoliko
decenija va`i za
najboljeg poznavaoca
prilika u srbijanskom
kriminalnom i
obavje{tajnom
podzemlju, po~etkom
ovog mjeseca objavio
je knjigu ATENTAT NA
ZORANA, koja je za
kratko vrijeme postala
istinski
srbijanski bestseler
prodat u skoro
stotinu hiljada
primjeraka; Vasi} u
ekskluzivnom
razgovoru sa na{om
novinarkom obja{njava
za{to ova knjiga
bje`i izvan okvira
atentata na ZORANA
\IN\I]A, a za{to je
ona prije svega
svjedo~anstvo o
patolo{ko-kriminalnoj
prirodi srbijanskog
dru{tvau posljednjih
15 godina

Prve ozbiljne poslove za Milo{e


je obavio u Velikoj Kladu{i, gdje
poslan na ispomo} FIKRETU AB
24

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Milo{evi}ev atentat na \in|i}a

Razgovarala

Mirha Dedi}

njiga Atentat na Zorana, autora Milo{a Vasi}a, novinara


nedjeljnika Vreme i najboljeg poznavaoca kriminala,
podzemlja i bezbjednosnih
slu`bi na prostoru Srbije i Crna Gore,
pravi je bestseler u Srbiji. O tome
najbolje svjedo~i podatak da je za samo
sedam dana rasprodat kompletan tira`
knjige od 50 hiljada primjeraka.
Atentat je pri~a o nastajanju i metodama djelovanja zlo~ina~kog kartela,
organizacije koju ~ine srbijanski politi~ari, kriminalci i policijsko-obavje{tajne
strukture. Kartel je u Srbiji devedesetih
godina posijao sjeme zla koje }e ubiti
prvog reformskog premijera Srbije
Zorana \in|i}a. Atentat je zapravo politi~ko-policijsko-{pijunski triler. Uzdr`avaju}i se od vrijednosnih sudova, redaju}i
~injenice hronolo{ki, nude}i javnosti obilje do sada neobjavljenih detalja, autor
Vasi} poku{ao je da opi{e Srbiju posljednjih 15-ak godina. A ta Srbija je, po Vasi}u i svemu onome do ~ega je istra`ivanjem do{ao, tvorevina kojom gazduju
nedore~eni politi~ari i njihovi sveznaju}i
savjetnici, potkupljivi policajci i u kriminal ogrezli obavje{tajci, gangsteri, ubice i
bjelosvjetski prevaranti, specijalci, ratnici, plja~ka{i...

HISTORIJAT
MILO[EVI]EVOG
KARTELA
Tvorevinu koja je prethodnih godina
gospodarila Srbijom Vi nazivate paradr`avnim kartelom. Kada je on nastao?
Mnogi su skloni da ka`u da je kartel
(sporazum izme|u politi~ara, podzemlja i
slu`bi bezbjednosti radi podjele profita)
do{ao na svet 4. maja 1991. kada je osnovana Jedinica za antiteroristi~ka i antidiverziona dejstva SDB-a, koja }e ubrzo
postati poznata kao Crvene beretke.
Li~no delim mi{ljenje onih koji smatraju

ULOGA
MOM^ILA MANDI]A

U~esnik u
heroinskom
putu
Kakva je zapravo bila uloga bosanskog biznismena u Beogradu
Mom~ila Mandi}a u kartelu?
Prema nekim iskazima koje je @eljko
[krba dao MUP Srbije, Mandi} je imao
zna~ajnu ulogu u tom heroinskom putu.
Me|utim, o detaljima ne znam puno, o
njima je mogao govoriti samo [krba koji
je ubijen nekoliko dana po{to je odlu~io
da bude policijski saradnik.

SRPSKO-BOSANSKI
BIZNISMEN: Mom~ilo
Mandi}

da je paradr`avni kartel ro|en 20. avgusta


1991. godine. Tada je, naime, izgubljena i
poslednja nada u uspeh kontrarevolucije u
Rusiji: pu~ Milo{evi}evih uzdanica, mar{ala Jazova i predsednika KGB-a Krju~kova, propao je u Moskvi, na u`as Socijalisti~ke partije Srbije, Politi~ke uprave
JNA i saveznog sekretara za narodnu
odbranu, generala Veljka Kadijevi}a (koji
se u vi{e navrata tajno sastajao sa Jazovim
i Krju~kovim). U tim trenucima Jugoslavije vi{e nije bilo, komunizam je propao
~ak i u Moskvi, a raspolo`enje Jeljcinove
vlasti prema Milo{evi}u ohladilo se posle
preuranjene radosti SPS-a zbog tog
zlosre}nog pu~a. Mobilizacijska kriza je

pomogla jer je otvorila vrata za dobrovoljce, ratne profitere te obi~ne kriminalce i plja~ka{e, kao i za politi~ke
fanatike.
Njihove usluge bile su pla}ane na sve
mogu}e na~ine: od dozvole za plja~kanje
na terenu, od ~ega je Arkanova Srpska
dobrovolja~ka garda napravila industriju, preko povlastica za {verc te~nih goriva, cigareta i strate{kih roba, pa do privilegija u trgovini devizama i drugim finansijskim operacijama za vreme hiperinflacije. Tu }e se veoma uskoro pojaviti i
najunosniji posao od svih - heroin. Nije
heroin su{tina, ve} samo jedan od elemenata ekonomske politike kartela, onaj
najzahvalniji i najprofitabilniji pojedina~no.
Kada bi samo neko u{ao u fenomen
samofinasiranja SDB-a od 1990. do 2001.
godine, na{ao bi milijarde dolara, tone
narkotika, stotine tona oru`ja i cigareta, o
nafti da i ne govorim. Sve {vercovano, a
prihodi deljeni izme|u dr`ave i mafije.
Sad bi svi da to zaborave, barem dok nam
je ratni {ef SDB-a Srbije Jovica Stani{i}
`iv, koji o svima njima sve zna.
Pri~a o @eljku Ra`natovi}u Arkanu
je, izgleda, nezaobilazna, kao i pri~a o
famoznoj Jedinici za specijalne operacije?
Da, imamo Arkana koji obilazi zatvore po~etkom 1991. godine i iz Mitrovice i
Zabele vadi stare drugare sa ulice, po
dogovoru koji je glasio: mesec dana na
frontu, opra{tamo ti tri ili {est meseci
zatvorske kazne. Tako dobijamo jednu
kolumbijsko-gvatemalsko-bolivijsku
situaciju u kojoj je bitno da se radnja radi,
da lova te~e, a sve ostalo nema veze. U taj
kontekst dolazi i Jedinica za specijalne
operacije koja je osnovana, dodu{e, sa
sasvim drugom namenom.
Mi novinari smo znali da je to osnovano i da postoji. U to vreme, maj 1991.
godine, prvih 57 pripadnika su bili
ozbiljni policajci. To je u startu bila paravojna jedinica sa zadatkom da vr{i infiltracije i subverzije na teritoriji susednih
dr`ava. Napravljena je po principu ame-

evi}a Milorad Lukovi} Legija


e je iz Beograda
BDI]U BABI!

SDB SRBIJE: Kada bi samo neko


u{ao u fenomen samofinasiranja
SDB-a od 1990. do 2001. godine,
na{ao bi milijarde dolara, tone
narkotika, stotine tona oru`ja
i cigareta, o nafti da i ne govorim
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

25

KNJIGA KOJA JE U@ASNULA SRBIJU

ri~kih zelenih beretki, zna~i da se mali


timovi instruktora ubace na neprijateljsku
pozadinu, kod stanovni{tva koje je prijateljski naklonjeno prema njima, a neprijateljski prema lokalnoj vlasti, da ih organizuju, naoru`aju, obu~e, upale na guranje i puste ih da posle sami rade dalje.
I to je tako funkcionisalo negde do
9394. kada dolazi do fuzije izme|u Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde i pripadnika JSO-a. Tada se na sceni pojavljuje Milorad Ulemek Legija.
Mo`da treba pomenuti i anga`man
Ulemekove formacije, a to je ratovanje za
ra~un Fikreta Babe Abdi}a u zapadnoj
Bosni 1992-1995. Bilo je to manje ratovanje, a vi{e obezbe|ivanje linija komunikacija i trgovine izme|u Srba i Hrvata
kroz takozvanu Autonomnu pokrajinu

Beli. E, to je ve} bila uredna sa~eku{a,


prava beogradska. ^im je iza{ao iz auta
izre{etali su ga iz najmanje tri automatska
oru`ja kalibara dosta ~udnih i netipi~nih
za gradsko podzemlje, ali tipi~nih za
naoru`anje koje se u to vreme deli raznim
teritorijalnim odbranama. Otvoreno govore}i, to je odmah mirisalo na Crvene
beretke. Taj rukopis, ta obave{tajnotehni~ka priprema... I kre}e serija u kojoj
je ubijeno samo ~etrdesetak onih koji su
va`ili za zna~ajnije.
Pored Crvenih beretki na ~elu sa
Legijom, sa~eku{e su naru~ivali i
Mile Lukovi} Kum i Du{an Spasojevi}
[iptar, vo|e zemunskog klana, koji }e
kasnije organizovati atentat na
\in|i}a?

Du{an Spasojevi} se javno u vreme


Milo{evi}a vi{e puta hvalio pred svojim
saradnicima da je dobio dozvolu Dr`avne
bezbednosti da o~isti Beograd i da ubije
koga god treba. Pripadnici zemunsko-sur~inskog klana 2000. odlu~uju, me|utim, da
se pribli`e tada{njem DOS-u. Na ~elu
sur~inskog klana nalazio se Ljubi{a Buha
^ume. U me|uvremenu ^ume ulazi u sukob
sa Spasojevi}em i Legijom. Vlada Zorana
\in|i}a to vidi kao dobru priliku da ^ume
postane svedok-saradnik i da na taj na~in
dono{enjem novog zakona krene u obra~un
s mafijom. U trenutku dok traju pregovori s
^umetom, Spasojevi} i Legija odlu~uju da
po{alju jasnu poruku Vladi Srbije dizanjem
u vazduh ^umetovog preduze}a Defense
roud u decembru 2002. godine.
Me|utim, kada su videli da vi{e ne}e

ABDI] I LEGIJA: Ratovanje je ionako bilo pla}eni~kog tipa: Babo je pla}ao


vojnike i vojne usluge (vazduhoplovnu i artiljerijsku podr{ku) iz Republike
Srpske Krajine i iz Srbije po utvr|enoj tarifi i sve je to lepo trajalo
do leta 1995. godine
Zapadnu Bosnu sa prestonicom u Velikoj
Kladu{i i preko glavog grani~nog prelaza
ka RSK Ra{tela (kod Li~kog Petrovog
Sela). Ratovanje je ionako bilo pla}eni~kog tipa: Babo je pla}ao vojnike i vojne
usluge (vazduhoplovnu i artiljerijsku podr{ku) iz Republike Srpske Krajine i iz
Srbije po utvr|enoj tarifi i sve je to lepo
trajalo do leta 1995. godine.

UBISTVA U INTERESU
RE@IMA I MAFIJE
U Va{im analizama ~esto koristite
pojam industrijski organizovana plja~ka.
Na {ta ta~no mislite?
U jednom trenutku dr`ava se finansira
putem industrijski organizovane plja~ke
okupiranih teritorija (o tome znaju Brana
Crn~evi}, pop Filaret, Goran Had`i} i jo{
neki). To je ona pri~a o ukradenim automobilima. Zna se sve o hali 20 Beogradskog sajma, u kojoj je sedela jedna cura iz
MUP-a. Imala je jednu pisa}u ma{inu,
pe~ate, gomilu registarskih tablica i
gomilu saobra}ajnih dozvola. Vozila su
stizala i sve se zavr{avalo bez ikakvih
problema. Pa se onda posle doga|alo da
krene dr`avna delegacija preko Ma|arske
za Austriju, pa ih tamo{nji policajci sa
`aljenjem i uz izvinjenje diskretno zamole da napuste automobil i da ga ostave
negde, jer je re~ o ukradenom vozilu.
Kako je po~elo?
U takvom sistemu vrednosti, u kome
sve mo`e i nema problema, pojavljuju se
ovi ostali umetnici iz ve} poznatog
filma Vidimo se u ~itulji. Prvo ozbiljno
ubistvo dogodilo se u avgustu 1991.
godine kada je likvidiran Branislav Mati}

26

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

MRTVA TRKA VLASTI I UBICA

\in|i}a su ubili dan


prije nego {to bi on
pohapsio ubice!
Kao datum hap{enja zemunskog
kriminalnog klana ozna~en je 15. mart
2003. godine. Bili su to dani trke sa vremenom. [ta se sve de{avalo?
Informacije o tome procurele su do
Zemunaca iz vojske, ka`e jedan svedok,
odnosno, od Zvezdanovog (Zvezdan Jovanovi}, optu`en za ubistvo premijera
\in|i}a) ro|aka iz Uprave vojne slu`be
bezbednosti, ka`e drugi svedok. Naravno,
ostaje da se do kraja razjasni kako je sve

bilo. No, ~injenica je da je vrhunac akcije


Svedok bio planiran za neki 13., 14., ili 15.
mart. Kada se sve {to je postojalo protiv
Zemunaca lepo upakovalo, to je ve} bio 10.
mart. Tog 10. marta prepodne Ljubi{a Buha
^ume u Slova~koj potpisuje specijalnom
tu`iocu Jovanu Priji}u taj svoj ~uveni
zavr{ni iskaz. Sada je samo trebalo sastaviti krivi~ne prijave i krenuti u hap{enje. Kako
je to do kriminalaca procurelo, stvar je
dr`avnih organa.

VRHUNAC MO]I I RASPAD KARTELA: Ubistvo Zorana \in|i}a

Milo{evi}ev atentat na \in|i}a

MILORAD ULEMEK LUKOVI] LEGIJA

Nesporno je da je Legija
nakon bijega iz Beograda
preko Gotovininih jataka iz
Hercegovine stigao u Trst!
^ime se Legija rukovodio kada je
odlu~io da prekine bje`anje i skrivanje?
Sklon sam teoriji koja je vezana za
Sretena Joci}a zvanog Joca Amsterdam
koji je bio jedan od najkrupnijih distributera
heroina na putu za zapadnu Evropu. Naime,
Spasojevi} i Legija nisu trpeli konkurenciju,
naro~ito u poslu sa narkoticima. Joca je
skontao ko ga je izradio u Bugarskoj kada je
uhap{en i ostao bez dve tone kokaina.
Znamo da je Amsterdam raspisao nagradu
za Legijinu glavu. Ako te neko oladi za
dve tone kokaina, to se ne pra{ta. Zato
Legijina porodica i danas ima obezbe|enje.
Zvani~nici srbijanskog MUP-a i
pravosu|a isti~u da za institucije na ~ijem
su ~elu nije bitno gdje se Legija skrivao?
Jako je va`no gde se zlikovac tog tipa
skrivao 14 meseci. Jer se rekonstrukcijom
njegovog kretanja daju ustanoviti krajnje
va`ni putevi i tragovi transnacionalnog
organizovanog kriminala na Balkanu i u
ju`noj i srednjoj Evropi. Legija be`i u zapadnu Hercegovinu, gde je par nedelja pre
\in|i}evog ubistva dolazio da pripremi
teren. Iz Hercegovine ga bosanska i hrvat-

biti odlaganja dono{enja specijalnog zakonodavstva, Spasojevi} i ekipa re{avaju


da krenu u kontraofanzivu i dolaze na
ideju, negde u januaru 2003. godine, da
Zorana \in|i}a treba likvidirati.
Mo`da do atentata ne bi ni do{lo
da je Vlada Srbije do kraja provela svoj
plan da u ljeto 2001. godine JSO ponudi Amerikancima i Ujedinjenim nacijama za mirovne operacije u Afganistanu?
To je bio potpuno spakovan dogovor. U prvom trenutku ideja je bila popularna u JSO, ali ubrzo neko im pu{ta crva.
Kao, nemojte da ste ludi da idete, tamo }e
vas razoru`ati i sve }e da vas po{alju u
Haag. I sada se oni uzjogune, ne}e da idu
i tu nastaju razne scene. U oktobru 2001.
godine, 5. oktobra, Legija se sastaje sa
^edom Jovanovi}em, vi~e na njega i
optu`uje ga da vlasti ho}e da ih po{alju u
Haag. To je obi~na budala{tina, ali, to je i
ono {to se u Zemunu zove gasiranje. A

ska tajna slu`ba ispra}aju do Trsta. Tamo


prolazi kroz pravoslavnu op{tinu kao i svi
mund`osi. I tada nestaje, da bi se pojavio
prvo u Obrenovcu u nekom silosu, i onda,
na kraju krajeva, pred svojom ku}om u
Filmskom gradu.

REGIONALNA SOLIDARNOST:
Milorad Ulemek Legija

lik koji je Legiji i ovima pustio pri~u da


}e svi u Haag bio je, prema mojim saznanjima, iz neposredne okoline kabineta
Vojislava Ko{tunice.

\IN\I] JE TRA@IO
STRANU POMO] ZA
OBRA^UN S MAFIJOM
Spominjete jedan dogovor vrha
vlasti po kojem je Zoran \in|i} trebao
diskretno zatra`iti pomo} iz inostranstva
za obra~un s podzemljem u Srbiji!?
Da, to se dogodilo dosta ranije.
Naime, \in|i} i ljudi koji su mu lojalni
shvataju da su im i policija i dr`avna
bezbednost infiltrirane sa kriminalcima i
tra`e pomo} od onih svojih saveznika u
inostranstvu koji ve} imaju prethodna
iskustva u borbi protiv organizovanog
kriminala. Odlu~uju se da prihvate dve
ponude: britansku i nema~ku. Britanci
imaju dobra iskustva u svemu tome, ne
toliko njihove obave{tajne slu`be koliko

gradske policije i pogotovu carina i


poreska slu`ba.
U najve}oj tajnosti se odabira nekoliko mladih i sposobnih policajaca MUP-a,
{alju se tamo na obuku, obezbe|uju se
tehni~ka sredstva. Nemci tu sa tehnikom
tako|e poma`u, dok su Britanci glavni za
instrukta`u. Uglavnom, posle obuke na{i
policajci se vra}aju i po~inju, u strogoj
tajnosti, da rade svoj posao. Oni su jezgro
operacije Svedok. Odgovaraju direktno
i samo Zoranu \in|i}u. Rade, sravnjuju
sve {to im pri~a svedok Ljubi{a Buha ^ume sa ranijim saznanjima.
Da li Vi kao dobro obavije{teni
novinar znate da u tim trenucima traje
operativna akcija pod {ifriranim imenom
Svedok?
Ne, tada to ne znam. Me|utim, vidim
da se u jesen 2002. godine stvari naglo
zgu{njavaju. Posle 35 godina u ovom
poslu ~ovek razvije neko svoje {esto ~ulo.
Osim toga, Beograd je jedna elektri~na
varo{ u kojoj se sve sazna i oseti ako se
razgovara i dru`i sa odgovaraju}im ljudima. Ose}am da se doga|a ne{to pogre{no.
Okida~ za moju zabrinutost je bilo ubistvo @eljka [krbe i Nenada Bato~anina,
pomo}nika na~elnika Prve uprave Saveznog SUP-a (za{tita lica i objekata), krajem decembra 2002. godine. Sticajem
okolnosti sam bio u kontaktu sa nekim od
kolega Nenada Bato~anina. Po svemu, taj
Bato~anin je bio jedan pristojan i ozbiljan
mlad ~ovek koji je, prema onome {to su
mi ispri~ali, uhvatio [krbu za svedokasaradnika. @eljko [krba bi bio jedan od
klju~nih svedoka u nekom predstoje}em
su|enju za organizovani kriminal. Za{to?
On nije kontrolisao, ali je imao uvid
u protok jednog dela novosadskog heroinskog puta (Nenad Opa~i}). Bio je kao
Bosan~eros u kontaktu sa Mom~ilom
Mandi}em i postojala je osnovana sumnja me|u Bato~aninovim prijateljima i
kolegama da je [krba mogao da im
uka`e na put kojim se heroinski prihodi
novosadske veze slivaju preko Mome
Mandi}a Radovanu Karad`i}u. Bato~anin prijavljuje svom tada{njem ministru
Zoranu @ivkovi}u da se vi|a s tim i tim,
da igraju fudbal. Zoran mu ka`e: Nemoj
to da radi{. Ovaj ga ne poslu{a i nastavlja. Kada su se Zemunci osvestili i
shvatili da [krba peva Bato~aninu,
re{avaju da ih ubiju obojicu, jer je tako
najsigurnije. Uglavnom, Bato~aninove
kolege kre}u u neku sopstvenu istragu
ali im ubrzo biva re~eno da sve obustave i zaborave. Sada mi je jasno i
za{to. Zato {to bi oni svojim aktivnostima mogli da kompromituju jednu
mnogo ozbiljniju i sveobuhvatniju
operaciju, akciju Svedok!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

SENZACIONALNI FELJTON

Prije 35 godina u
[paniji je ubijen
VJEKOSLAV MAKS
LUBURI], jedan od
najbli`ih suradnika
poglavnika NDH-a
ANTE PAVELI]A i
vjerovatno
najbestijalniji
fa{isti~ki egzekutor
na Balkanu tokom
Drugog svjetskog
rata; Hrvatska
emigracija decenijama
kao Luburi}evog ubicu
proziva Sarajliju ILIJU
STANI]A, tako|er
nekada{njeg
hrvatskog emigranta,
koji posljednjih
decenija `ivi u glavnom
gradu BiH; na{ novinar
prvi je detaljno istra`io
Stani}evu biografiju,
otkrio njegove veze sa
zlo~incem Luburi}em,
ali i odnose unutar
hrvatske emigracije
60-ih i 70-ih godina
pro{log vijeka,
a njegovo istra`ivanje
objavit }emo
u narednih nekoliko
brojeva Slobodne
Bosne

ILIJA STANI], SAR


TERETI DA JE UBIO

NAJVE]A ENIGMA
HRVATSKE EMIGRACIJE:
Ilija Stani}, njegova prva
slika po dolasku u [paniju
1966. godine u fotografskoj
radnji u Valensiji

Stani} je zlo~inca Luburi}a u Madridu


i ostavili hiljade svojih vojnika u BiH
28

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Ubistvo Maksa Luburi}a - najve}a misterija hrvatske emigracije

RAJLIJA KOJEG SE
O MAKSA LUBURI]A
Pi{e

Adnan Buturovi}

panska filmsko-televizijska producentska ku}a Malvarrosa


Media iz Valensije u jesen ove
godine }e zavr{iti dokumentarni
serijal posve}en tridesetogodi{njici pada generala Franca i fa{izma. U
{est dokumentarnih nastavaka bit }e
pored ostaloga istra`ene i veze Francovog
re`ima sa usta{kom emigracijom u [paniji. Izme|u ostalih, u seriji }e prvi put pred
kamerama svoju ispovijest izre}i Sarajlija
Ilija Stani}, koji je posljednjih trideset
godina bio ozna~avan kao egzekutor jugoslavenske tajne slu`be (Uprave Dr`avne bezbjednosti) i ubica Vjekoslava
Maksa Luburi}a, usta{kog generala i
zapovjednika svih konc-logora u NDH.
Interesovanje za otkup prava na prikazivanje ovog serijala ve} su iskazali
ameri~ki CNN, britanski BBC, slovena~ka, hrvatska i srbijanska televizija.
Iako smo poku{ali stupiti u kontakt sa
Ilijom Stani}em, preko posrednika nam je
poru~eno da Stani} ni nakon trideset i pet

OD SARAJEVA DO
MADRIDA: Postav{i
punoljetan, Ilija zbog
pro{losti svog oca nije
mogao dobiti posao.
Kada je u 21. godini
dobio poziv za
odslu`enje vojnog roka
Ilija je ilegalno pre{ao
granicu kod Trsta

godina ne `eli kontaktirati sa medijima sa


prostora biv{e Jugoslavije. Ipak, uz
pomo} vi{e sugovornika sa biv{ih jugoslavenskih prostora, te osoba bliskih
Stani}u Slobodna Bosna uspjela je prva
rekonstruirati biografiju misterioznog
sarajevskog Hrvata Ilije Stani}a, navodnog ubice usta{kog zlo~inca iz Drugog
svjetskog rata Maksa Luburi}a.

POSLJEDNJI KRI@ARI
Prema dokumentima bosanskih franjevaca, loza porodice Stani} se u posljednja tri stolje}a {irila iz sela Kre{evski
Kamenik kod Kre{eva, blizu Kiseljaka.
Ve}i dio Stani}a se prije vi{e od stotinu

godina naselio u @upi Ostro`ac kod


Buturovi} Polja, dok je drugi dio oti{ao
prema Derventi i Bosanskom [amcu.
Pred Drugi svjetski rat Stani}i u @upi
Ostro`ac su bili najamnici za te{ke
poslove i predani katolici. Otac Ilije Stani}a Jozo odmah po izbijanju rata se
uklju~io u konji~ki domobranski zdrug.
Kraj rata }e do~ekati u usta{koj uniformi.
Odbiv{i se povu}i sa usta{ama prema
Bleiburgu, Jozo se pridru`io Stjepanu
[imi}u i odmetnuo u {umu sa jo{ petoricom bojovnika.
Polovicom oktobra 1945. godine Jozina `ena An|a je rodila {esto dijete, Iliju.
Novinar zagreba~kog Vjesnika i zvani~ni
histori~ar hrvatske UDB-e \or|e Li~ina
krajem 70-tih godina pro{log stolje}a je
tvrdio da je Vjekoslav Luburi} Ilijin krsni
kum pa je Li~ina to navodio kao razlog
njihove kasnije bliskosti. Istina je kako je
Ilijin kum bio vo|a odmetni~ke grupe
kri`ara Stjepan [imi}. Ilijin otac Jozo
Stani} i Maks Luburi} nikada se nisu sreli
u `ivotu.
Kre}u}i se uglavnom u okolici Kre{eva, [imi}evi kri`ari su godinama

KAKO JE RADILA UDBA

Stani} je pomagao
ubicama Luburi}a,
ali ga on nije ubio!
Umirovljeni {ef hrvatske UDB-e na
pitanje da li je Stani} pripreman od strane
jugoslavenske tajne policije za ubistvo
Maksa Luburi}a ka`e:
Mislim da je pri~a o Iliji Stani}u
kao kvalifikovanom ubici UDB-e obi~na
propagandna tri~arija. Kada je Maks
ubijen, Ilija je imao manje od 24 godine.
Slu`ba nije imala ni vremena, niti je
Stani} bio dovoljno pouzdan za tako
komplikovan zadatak. Ali da je u trenutku Luburi}evog ubistva Ilija bio u
ku}i kao pomaga~ ubicama, u to nema
nikakve sumnje. Problem na{e slu`be
60-tih godina bio je vrlo pouzdan sistem
za{tite glavnih usta{kih emigranata koji

su im izradile zapadne obavje{tajne


slu`be. Zato je bilo vrlo te{ko na{eg
agenta pribli`iti vo|ama emigracije.
Iako je ve} poznata fama o ubistvima
koje je u inozemstvu navodno izvodila
Slu`ba, morate znati da nijedna uspje{na obavje{tajna slu`be ne ubija
svoje protivnike nego ih nadzire. Po{to
je na{a Slu`ba bila jedna od najuspje{nijih u svijetu, ako je likvidacija bila
krajnje rje{enje, onda je Slu`ba bila
inspirator emigrantskih unutra{njih sukoba. Ako su agenti Slu`be tako lako
ubijali po stranim dr`avama, kako je
bilo mogu}e da nikada nisu bili uhva}eni ni primije}eni nakon bijega?

u pitao za{to su on i Paveli} pobjegli


na milost i nemilost komunistima?!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

SENZACIONALNI FELJTON

odolijevali potjerama Odjela za za{titu naroda (OZN-a) koji je u Bosni osnovao vo|a
sarajevskih ilegalaca Uglje{a Danilovi}.
Grupa je locirana i likvidirana tek u prolje}e 1951. godine. Kao dobri katolici,
kri`ari su se nedjeljom i{li ispovjedati u
crkvu. Kada su u ispovijedi fratru Slavku
Bekavcu rekli gdje se skrivaju, OZN-a ih je
napala dan kasnije. Jozo Stani} je stavio
bombu na stomak i aktivirao je ubiv{i dvojicu pripadnika OZN-e. Tako su likvidirani
posljednji kri`ari u SFRJ.

BIENNO NEGRO
CRNE GODINE
Prvih {est godina `ivota Ilija Stani} je
proveo sa majkom i bra}om u partizanskim zatvorima u Nevesinju, Donjoj Jablanici i Konjicu. Prestravljena djeca koja
su gledala bjesomu~na premla}ivanja i
poni`avanja majke u zatvoru postali su
zakleti antikomunisti. Godinu nakon
Jozinog ubistva An|a i djeca su pu{teni na
slobodu bez su|enja, pa je Iliju kao najmla|eg sebi uzeo brat Luka, konji~ki
`eljezni~ar. Sa jedanaest godina, 1956.,
Ilija je do{ao u Sarajevo gdje je zavr{io
~etvrti razred osnovne {kole. Od {kole ga
je vi{e zanimao nogomet, pa je kao golman
i kapiten juniora NK @eljezni~ara bio velika nada tada{njih trenera kluba sa
Grbavice Milana Ribara i Stjepana Babi}a.
Postav{i punoljetan, Ilija zbog pro{losti svog oca nije mogao dobiti posao.
Kada je u 21. godini dobio poziv za
odslu`enje vojnog roka Ilija je ilegalno
pre{ao granicu kod Trsta. Povr{ni srbijanski publicista Marko Lopu{ina, koji
se u knjigama bavio historijom jugoslavenskih tajni slu`bi, tvrdio je za
Stani}a da je u mladosti bio sitan kriminalac i da je zbog sukoba sa zakonom
pobjegao u Austriju a zatim u Francusku
gdje ga je zatvora zbog plja~ke navodno
spasio jugoslavenski konzul Mile Ne{i}.
Neta~ni biografski podaci i vremenska
nepodudarnost doga|aja u Lopu{ininim
knjigama otkriva da se ovaj autor koristio Stani}evom friziranom biografijom
napravljenom u analitici Savezne Slu`be
dr`avne bezbjednosti (SSDB) po~etkom
80-ih godina pro{log stolje}a. Prema
na{im sugovornicima, Stani} nikad nije
bio kriminalac.
Radilo se o mladi}u frustriranom i
upla{enom dru{tvom koje ga nije prihvatalo. Kao politi~ki neistomi{ljenik, hranio
se pri~ama o velikom herojstvu svoga oca
u borbi protiv partizana. Nakon svega {to
je pro{ao imao je veliki strah pred pri~ama da se djeca usta{a ne vra}aju `iva iz
JNA. On nije pobjegao u Austriju, ve} u
Italiju, a zatim u Nicu, gdje su ga prihvatili usta{ki emigranti, prijatelji njegove
obitelji. Oni su ga uputili kod Ratka Gag-

30

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

SUSRET SA NIJAZOM BATLAKOM DAID@OM


U [PANIJI

Luburi} nije primio Daid`u


tvrde}i da je sirovina i
primitivac
Po~etkom 1968. Maks Luburi} je
poslao Stani}a u Madrid na razgovor sa jednim HOP-ovcem koji je stigao iz Minhena.
Bio je to fizi~ki radnik Nijaz Batlak, koji se
`alio da paveli}evci vi{e nisu o{tri i ne `ele
dizati revoluciju u smrdoslaviji. Hvalio je
Luburi}a i njegovu agresivnost tra`e}i da
ga upozna i predlo`i izravne akcije protiv
jugoslavenskih diplomatskih predstavni{tava. Ilija je telefonirao Maksu: Ovo je neka
sirovina, primitivac. Ne znam {ta }e
nam. Maks je odgovorio da je u pravu i da
ga se treba otarasiti. Dvadeset i pet godina
kasnije, tokom srpske opsade Sarajeva
Nijaz Batlak, alijas general HVO-a Mate
[arlija Daid`a, naredio je nekvalifikovanom stolaru Nusretu [i{i}u Dedi, tada{njem va`nom ~ovjeku o odbrani grada, da
uhapsi i {to prije izru~i Iliju Stani}a usta{koj
emigraciji pristigloj u Hercegovinu 1992.
godine. No, o tome }emo ne{to kasnije
opse`nije pisati.
Bez ve}ih problema, Stani} je dobio
{pansko dr`avljanstvo i paso{ na ime Elija
Stabic Livaja (Ilijina majka je ro|ena kao
An|a Livaja). Vjerio se sa prelijepom
Concuelom Salone, k}erkom bogatog gradona~elnika Al Kaldea.
Mene ~udi, generale, da ste napustili Hrvatsku i Poglavnika i da se niste
ostali boriti do kraja. Moj otac je `ivot
dao za NDH, ali se nije htio povu}i pred
komunistima, rekao je Stani} u jednom
od bezbrojnih razgovora Maksu Luburi}u.
Ma tvoj otac i takvi su bili obi~ni
iluzionisti, odgovorio je bahato Maks.

NEUSPIO PAKT SA LUBURI]EM


PROTIV PAVELI]A: Nijaz Batlak,
alias Mate [arlija Daid`a

Iliji je udarila krv u glavu. Uvreda


mrtvog oca od strane njegovog uzora,
usta{kog vo|e, bio je jedan od glavnih
razloga Stani}evog razo~arenja u Luburi}a.
No, kada je fratar Branko Mari} upoznao
Stani}a sa poglavnikovom `enom Marijom
Paveli} prilikom njenog obilaska Antinog
groba u Madridu, Stani} je po~eo shvatati
Luburi}eve la`i kojima je obasipao hrvatsku
emigraciju o skorom ustanku u Hrvatskoj.
Postalo je jasno da iza dobrostoje}eg
Luburi}a i njegovih pri~a ustvari stoji borba
za novac i prevlast nad usta{kim organizacijama...

[OKIRAO MLADOG STANI]A PRI^AMA O ZVJERSTVIMA KOJE JE PO^INIO U SARAJEVU


I JASENOVCU: Maks Luburi}, snimljen tokom rata sa njema~kim partnerom

Ubistvo Maksa Luburi}a - najve}a misterija hrvatske emigracije

radilo se o usta{kom zlo~incu Maksu


Luburi}u.

MAD MAX
LUBURI]

Valensiji. Poslije ovog razgovora Mari} je


odvezao Stani}a ~etrdesetak kilometara
od Valensije, u gradi} Carcagente. Dok je
iz auta gledao bezbrojne planta`e narand`i fratar je Iliji kazao izreku lokalnog
stanovni{tva: Ovo je dobra zemlja zlih
ljudi.
Kada je stigao pred dvospratnu vilu,
Stani} navodno nije znao kod kakvog
zna~ajnog ~ovjeka su ga doveli. Kada
se ukazao ~ovjek visok 173 centimetra s
ogromnim debelim vratom Ilija je mislio
da je preko puta njega neki od va`nih
Francovih oficira. Ja sam general Drinjanin. Hajde u ku}u da popri~amo,
rekao je Iliji Stani}u robusni doma}in, a

Za dvadesetjednogodi{njeg Iliju
Drinjanin-Luburi} je bio uzor kao i
Paveli}. Me|utim, tokom dvije godine
intenzivnog dru`enja Ilija }e postati svjestan da je njegov uzor ustvari psihopata,
kriminalac i ~ovjek koji nije birao sredstva da postane usta{ki vo|a u emigraciji.
Ro|en u Ljubu{kom 1912. godine Vjekoslav Maks Luburi} je porijeklom bio
Crnogorac. Njegov otac je sa pravoslavlja
pre{ao na katoli~anstvo da bi vjen~anjem
sa Hrvaticom iz sela kod Ljubu{kog
dobio zemlju Katoli~ke crkve. Ilija je
slu{ao Maksa kako je sa 17 godina pristupio usta{kom pokretu, kako je 1929.
obu~avan u usta{kom logoru Janka Pusta
u Ma|arskoj, pripremaju}i se za atentat
na kralja Kara|or|evi}a. Maks je ma|arski govorio perfektno kao i {panski.
Kada bi popio vina, budila se njegova
krvolo~nost. Iliji je Luburi} pri~ao stravi~ne detalje o peglanju ljudi u njegovoj sarajevskoj vili na Skenderiji, brutalnim silovanjima, ubijanjima maljem u
logoru Jasenovac, nabadanju novoro|en~adi na bajunete... Prema svojoj supruzi, bogatoj Baskijki sa kojom je imao
~etvero djece, Maks je tako|er bio brutalan zbog ~ega ga je i napustila. Me|utim,
on je dobio staranje nad djecom kao veliki prijatelj Francove vlade. Ustvari,
Maksov najbolji prijatelj je bio ministar
{panske vojske general Munjoz Grandes.
General Grandes je vodio Azur Brigadu
{panskih fa{ista tokom opsade Staljingrada. Nakon desetkovanja od sovjetske
vojske Grandes se sa pre`ivjelim fa{istima povukao u Hrvatsku, gdje mu je Luburi} sa svojom vojskom omogu}io
izvla~enje preko Ma|arske i Austrije.
U to vrijeme Ilija je bio Luburi}ev
voza~, a zatim ~ovjek koji je i{ao na razgovore i provjeravao ljude koji su `eljeli
kontakt sa generalom Drinjaninom.
Jedan od Stani}evih najboljih prijatelja
}e postati arhitekta i knji`evnik @eljko
Bebek. Vrstan intelektualac Bebek je
ustvari osmislio organizaciju OtporLuburi}evci, koja je jo{ za vrijeme dok
je Paveli} bio `iv postala oponent
poglavnikovom HOP-u. Tiskara u kojoj
je izlazio list Drina bila je smje{tena u
podrumu Luburi}eve vile, a svoje tekstove koje su redigovali Bebek i fra
Mari} Luburi} je potpisivao sa Ivo
Grani~ar.

KONA^NA ISTINA O LIKVIDACIJI: Grob


Vjekoslava Maksa Luburi}a u [paniji

(U idu}em nastavku
Ko je i kako ubio
generala Drinjanina - Maksa Luburi}a)

PERSPEKTIVNI USTA[KI OMLADINAC: Ilija Stani} (krajnji desno) sa svojom


vjerenicom Concuelom Salone i {panskim prijateljima 1967. godine

re u pograni~ni njema~ki grad Kelh, blizu


francuskog grada Strazbura. Preko Gagre,
koji je bio politi~ki emigrant i ~lan Hrvatskog oslobodila~kog pokreta (HOP),
Stani} se povezao sa dr. Brankom Jeli}em, vo|om HOP-aa u Njema~koj, ka`e
za na{ list biv{i pripadnik usta{ke emigracije iz Njema~ke.
U Njema~koj, Stani} je ostao svega
nekoliko mjeseci gdje se, pored ~lanova
HOP-a, upoznao i sa kriminalnim podzemljem. Svjedoci iz tog vremena tvrde
da je bio agresivan u svojim antikomunisti~kim izjavama, zagovornik dizanja
revolucije i ru{enja Jugoslavije. Kako nije
uspijevao regulisati dokumente za boravak u Njema~koj, HOP svog nadobudnog
~lana upu}uje u [paniju, gdje je fa{isti~ki
predsjednik Francisco Franco imao
odli~ne odnose sa vode}im usta{kim emigrantima.
Polovicom 1966. godine Ilija Stani} je
donio pismo preporuke dr. Jeli}a i u gradskom parku Retiro uru~io ga fra Branku
Mari}u, kapelanu usta{kog poglavnika
Ante Paveli}a koji je 1959. umro u Madridu od posljedica ranjavanja u Buenos
Airesu tri godine ranije. Nakon nekoliko
dana ~ekanja fra Branko je upoznao
Stani}a sa ~lanom HOP-a Pavlom Tijanom, urednikom radija Slobodni glas
Hrvata. Tom prilikom Tijan je Stani}u
dao knjigu Lijepa Plavka, koju je Ante
Paveli} napisao povodom organizovanja i
ubistva jugoslavenskog kralja Aleksandra
Kara|or|evi}a u Marseju 1934. godine.
Nakon {to su ga ispitali nekoliko puta
i uvjerili se da mu se mo`e vjerovati,
Mari} i Tijan su Stani}a uputili na informativni razgovor kod na~elnika policije u

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

BOSANSKE PTICE UMIRU PJEVAJU]I

ITALIJANSKI LET IZNAD


Posljednjih godina
nekoliko ex-jugoslovenskih
republika, Srbiju,
Hrvatsku, BiH, potresaju
skandali u ~ijem su
sredi{tu italijanski lovci
- okorjeli kriminalci koji su
stotine hiljada ovda{njih
za{ti}enih ptica tokom
sumnjivih, ilegalnih
lova~kih kampanja
ustrijelili i izvezli na italijansko tr`i{te zara|uju}i
na taj na~in desetine
milione eura; na{i novinari
prvi otkrivaju u`asavaju}e
dimenzije nezapam}enog
uni{tavanja pti~ijeg
svijeta (posebno prepelica
i slavuja) na prostoru
sjeverne Bosne, prije
svega Br~kog
i njegove okoline
Pi{u

Mehmed Pargan i Nedim Hasi}

o~etkom devedesetih godina


pro{log stolje}a na prostore biv{e Jugoslavije, koji su u to vrijeme bili izuzetno bogati raznovrsnom divlja~i za{ti}enom
strogom zakonskom regulativom, prvenstveno na prostore Slavonije, Vojvodine i
Bosanske Posavine, u dobro organizirani

Stotine hiljada bosanskih prepelica


bogatih Italijana u pikantnom umaku
32

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

To su pali si}ani slavuji

D BOSANSKIH GNIJEZDA
Foto: REUTERS

turisti~ki lov po~eli su dolaziti strani


dr`avljani, mahom iz Italije. U ovim sjevernim lovi{tima najvi{e se lovila tra`ena
prepelica, grlica i gugutka, a lovcima je
vrlo atraktivnu metu predstavljao i
fazan, ~ija su najbrojnija stani{ta bila
upravo na ovom prostoru. Na jugu BiH se
oko Hutovog blata pak vi{e lovila divlja
patka i guska, koja je tako|er svrstana u
red rijetkih vrsta. Vrlo zahtjevnim turistima koji su dolazili iz Italije lokalna lova~ka dru{tva obezbje|ivala su naoru`anje, hranu, smje{taj i iskusne vodi~e,
tako da se iz godine u godinu o~ekivao
veliki priliv stranih turista, koji su za hiljadu ili dvije maraka mogli loviti do mile
volje sve pti~ije vrste koje su zakonom
za{ti}ene u okolnim zemljama, kao i u
svim drugim zemljama Evrope.

IZ VOJVODINE
U BR^KO
Rat je u BiH prekinuo lovni turizam,
ali je nekoliko najstrastvenijih lovaca
ostalo u Srbiji i Vojvodini da lovi i tokom
rata. Poku{aja da se lovi i u BiH bilo je i
tokom 1994. i 1995. godine, mada su oni
bili sporadi~ni i svodili su se na prostor
Majevice i njenih obronaka, nekoliko
kilometara od prvih borbenih linija.
Stranim lovcima je prijetila opasnost da
budu osumnji~eni kao {pijuni, tako da su
se i doma}a lova~ka dru{tva trudila da ne
organiziraju turisti~ke ture. Odmah po
potpisivanju Dejtonskog sporazuma uslijedila je prava invazija lovaca koji su,
zahvaljuju}i jeftinim aran`manima, provodili ljeto u BiH, ali i u susjednim zemljama. No njihov su boravak istovremeno
pratile i velike afere. U Vojvodini je, tako,
krajem 90-ih, iskrsnula afera vezana za
protivzakoniti lov i transport u Italiju
za{ti}enih vrsta divlja~i, afera poznatija
kao Balkanske ptice. Krajem pro{le
godine u Vojvodini je uhap{en vlasnik
preduze}a za lovni turizam i spoljnu
trgovinu Kraljevska prepelica, italijanski
grof Pietro Arvedi dEmilei, za kojeg se

a i slavuja zavr{ilo je na trpezama


ili basnoslovno skupim pa{tetama!!!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

33

BOSANSKE PTICE UMIRU PJEVAJU]I

tvrdilo da je umije{an u nedozvoljen lov


na za{ti}ene ptice u Vojvodini. Iako se
ispostavilo da grof Arvedi nije klju~ni
akter, u Italiji i Vojvodini je uhap{eno
nekoliko stranih dr`avljana koji su
nedozvoljeno lovili prepelicu i transportovali je u Italiju. Kako afera Balkanske ptice jo{ uvijek nije u potpunosti
rasvijetljena, u Vojvodini se jo{ uvijek
utvr|uje ko je i na koji na~in sudjelovao u
transportima skoro pola miliona(!?) ptica,
koliko je, po svemu sude}i, poslije rata
preba~eno u Italiju. Navodno se ove ptice
ilegalno prodaju ekskluzivnim ugostiteljskim objektima, te distribuiraju po
ku}ama visokog stale`a gdje se ostvaruju
ogromne zarade. Pti~iji ostaci koriste se
za proizvodnju skupih pa{teta. Primjerice,
za proizvodnju stotinu grama pa{tete
napravljene od slavujevog jezika potrebno je ~ak 800 pti~ijih jezika, a cijena
ovoga obroka prelazi 700 eura. Tokom
MUHAMED LEJLI], PREDSJEDNIK LOVA^KOG
DRU[TVA FAZAN 1946 IZ BR^KOG

Rampazzo je prijetio
da }e ubiti i mene!
Mi smo poku{ali urediti zakonsku regulativu u ovoj oblasti, ali niko u Vladi i
Skup{tini nije imao snage da se uhvati uko{tac s ovim krupnim problemom.
Prednacrt zakona koji je bio ponu|en podrazumijevao je podjelu teritorije Distrikta
na ~etiri dijela, po nacionalnom klju~u, tako da je Gerhard Sonthaim, kada se za to
saznalo, sve sprije~io kazav{i da OHR ne `eli podjele i da
je me|unarodna zajednica htjela dijeliti Br~ko podijelila bi ga u Be~u, a ne sada da to lovci rade, komentari{e Muhamed Lejli}, predsjednik br~anskog lova~kog
dru{tva Fazan 1946, nastavljaju}i: Nije humano da mi
ulo`imo 100.000 maraka u kupovinu divlja~i kojom
poku{avamo obogatiti lovi{te, a da neka dru{tva
love poslije lovne sezone, a da ne kupuju divlja~ uop}e. Tako|er, neka dru{tva, uz
blagoslov inspektora, lovi{te iznajmljuju
stranim dr`avljanima, iako zvani~ni akti
govore da se to ne smije raditi. Naprimjer,
ja sam tra`io da se u kr{enju zakona
zaustavi Italijan Enrico Rampazzo, a
umjesto da ga zaustave, ja sam bio
izlo`en prijetnjama kojima mi se
poru~ivalo kako }e me pojesti mrak. To
mi je rekao Enrico li~no, kazav{i da je on
veteran iz Vijetnama i da se ja ne igram.
Muhamed
Tako|er, meni su iz ku}e pokrali pet
Lejli}
pu{aka, vjeruju}i da su one od mojih
gostiju. Ovdje se de{avaju nevjerovatne
stvari, a OHR je ~ak imao u razmatranju i
varijantu da cijelo lovi{te Distrikta bude prodano Enricu Rampazzu za milion maraka za rok
od deset godina, ali sam im ja rekao da bi ve}
sljede}ega dana, ako to u~ine, imali 2.000 lovaca
pred svojim vratima.

34

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

2001. godine na ulazu u Italiju zaplijenjeno je 120 hiljada prepelica, iako ne


postoji zakonska regulativa koja dopu{ta
izvoz ove divlja~i iz BiH te SiCG. Prema
pisanju beogradskih medija, preduze}e
Erik-Mir, koje danas posluje u Br~kom,
poku{alo je pro{le godine u kamionuhladnja~i prebaciti u Italiju veliku koli~inu prepelica. Agenciji Re di Quaglie, u
vlasni{tvu grofa Arvedija, sprije~en je
izvoz, a navodno se u hladnja~ama Panonke u Somboru jo{ od 1998. godine
nalazi nekoliko stotina prepelica i fazana,
za koje ne postoji izvozna dokumentacija.

ITALIJANSKI LEGIONAR
PTI^IJI KRVNIK U
BR^KOM
Nakon afere u Vojvodini Enrico Rampazzo, vlasnik agencije Erik Mir koja je
za 20.000 maraka zakupila vojvo|anski
ribnjak Ba~, pre{ao je u BiH, gdje je preregistrirao preduze}e Erik Mir, koje je
formalno u vlasni{tvu njegove supruge,
porijeklom iz Srbije. [ezdesetogodi{nji
Rampazzo svojevremeno je bio ~lan
Legije stranaca, a prema na{im informacijama, borio se ~ak i u Vijetnamu.
Nejasno je kako se i{~upao kao jedan od
glavnoosumnji~enih u aferi Balkanske
ptice, kada je policija koordiniranom
akcijom tokom 2001. godine u Modeni,
Padovi i Gorici uhapsila njega, njegovu
suprugu Miru Mili~evi}, njegovog sina
Francesca Rampazza, zatim poslovnog
prijatelja Luciana Bellentania te Brunu
Dal Ponta. Rampazzo je tada osumnji~en
da je u Italiju prokrijum~ario pola miliona ptica stavljaju}i ih u specijalno
pravljeno kamionsko duplo dno. Njegov
dolazak u Br~ko bio je pra}en nastavkom

To su pali si}ani slavuji

EGZOTI^NI RECEPTI SA PTI^IJIM


PRILOZIMA

Pa{teta od slavujevih
jezika za 500 km!
Pti~iji ostaci koriste se za proizvodnju
skupih pa{teta. Primjerice, za proizvodnju
stotinu grama pa{tete od slavujevog jezika
potrebno je oko 800 pti~ijih jezika, a cijena
ovoga obroka prelazi 700 maraka! S druge
strane, pa{teta koja se spravlja od labu|eg
mesa na italijanskim trpezama dosti`e
cijenu i do 70 maraka za stotinu grama, a
u ovoj je zemlji veoma popularno i meso
od fazana. U posljednjih nekoliko mjeseci
italijanski ekolozi zatra`ili su ozbiljnu akciju Italijanskog pravosu|a na ka`njavanju
krijum~ara, tvrde}i kako se uvozom ptica
iz BiH, SiCG te Hrvatske ozbiljno naru{ava
i uni{tava ravnote`a flore i faune u tim
zemljama, {to }e naposlijetku pogoditi i
Italiju, njihovog najbli`eg susjeda.
Punjeni labud u umaku: Po{to
se o~iste iznutrice, labud se iznutra osu{i i
zatim napuni kuhanim `itaricama i lukom.
Labud se poslije toga pe~e dva sata, skine
se suvi{na masno}a i na kraju se pe~e jo{
jedan sat. Umak se pravi od ostataka `itarica i luka pomije{anih sa kaduljom, maj~inom du{icom, ma`uranom, solju,
biberom i sir}etom.
Pa{teta od slavujevih jezika:
Za pravljenje 50 grama pa{tete potrebno je
500 jezika slavuja. Meso se poslije kuhanja
melje i mije{a s razli~itim za~inima poput
pa{tete od svinjetine ili piletine.

Prepelice s medom i
kestenom: O~i{}ene ptice napune se
nadjevom od kuhanih kestena, luka, ri`e,
suhog gro`|a i per{una. Prije pe~enja prelijevaju se otopljenim medom. Umak se
pravi od {erija, meda i kesten-pirea. Ova
mje{avina se kuha dok ne postane sirupasta i zatim se prelijeva preko pe~enja.
Prepelice u {ampanjcu: Ptice
se prepolove i svaka polovina se uvije u
komad slanine. Tako pripremljene, pr`e se
na puteru dok ne porumene. Poslije toga
preliju se sa dosta {ampanjca i peku oko
45 minuta.

smo nekoliko velikih pljenidbi krijum~arenih ptica, ka`e nam Zlatko Mehun,
glasnogovornik hrvatskog MUP-a. Sve
krijum~arene ptice dolazile su iz BiH a
zaplijenili smo ih kod Slavonskog Broda,
na prijelazu iz Bosanskog [amca, te u
Vinkovcima. Mehun dodaje kako osobe
koje su krijum~arile ptice nisu bili hrvatski dr`avljani, nekolicina njih bila je nastanjena u BiH, te da su svi odmah po
hap{enju procesuirani pred hrvatskim
pravosudnim organima. Na{ zakon predvi|a nov~anu ili kaznu zatvora do jedne
godine i moram priznati kako je ovo problem s kojim se sve ~e{}e susre}emo u
posljednje vrijeme. Lo{a kontrola i
nepostojanje zakonskog okvira kojim bi
se regulirala ova oblast dovodi do toga da
se ptice koje su u cijeloj Evropi za{ti}ene
zakonom u BiH i dalje svakodnevno ubijaju. Primjerice, kazna za ubijenu prepelicu u Hrvatskoj sada iznosi 400 maraka, dok je u BiH ta kazna simboli~nih pet
maraka, a dva mjeseca godi{nje lov je
potpuno otvoren, tako da niko ne zna
koliko je ptica ubijeno i izvezeno u Italiju
u kojoj je strogo zabranjen lov na ptice
pjevice, kao i legalna prodaja u restoranima. Na{i sugovornici tvrde da je iz BiH u
Italiju odnijeto najmanje milion maraka u
posljednjih pet godina. A o broju ubijenih
ptica jo{ uvijek se samo naga|a.

KAKO JE ODBRANJENO
HUTOVO BLATO
Izuzetak od ovoga svakako je Park
prirode Hutovo blato u kojem je od 2000.
godine zabranjen lov na ptice. Kada smo
nakon rata otvorili na{e lovi{te, imali smo
dosta zabilje`enih su~ajeva lova na ptice
koje su bile zabranjene, sva{ta se de{avalo
ovdje, ka`e za SB Nikola Zovko, direktor
Parka prirode. Uglavnom su to bili Italijani
koji bi kretali u lov na patke, no poslije bi

DR@AVA BEZ ZA[TITE PTICA: Lo{a kontrola i nepostojanje zakonskog okvira kojim
bi se regulirala ova oblast dovodi do toga da se ptice koje su u cijeloj Evropi
za{ti}ene zakonom u BiH i dalje svakodnevno ubijaju. Primjerice, kazna za
ubijenu prepelicu u Hrvatskoj sada iznosi 400 maraka, dok je u BiH ta kazna
simboli~nih pet maraka
pru`anja usluga turisti~koga lova lovcima iz Italije, s tim {to zakonska regulativa u BiH ne dopu{ta zakupljivanje
lovi{ta, tako da je agencija Erik Mir
postigla interni dogovor s jednim od
~etiri lova~ka dru{tva u Br~kom i na teritoriji koju pokriva njihovo lovi{te oni
dovode turiste u lov na prepelicu od
prvog augusta do prvog oktobra svake
godine. Iako je nadle`ni inspektor za lov
u Vladi Distrikta uredno obavijestio sva
lova~ka dru{tva da ne mogu iznajmljivati lovi{ta, de{ava se da na o~igled svih
preduze}e Erik Mir svake godine dovodi

u lovni turizam goste iz Italije, a na{i sugovornici u Br~kom kazali su da inspektor odlazi na odmor upravo prvog augusta, kako ne bi morao sankcionirati lov koji
organizira Rampazzo, a ne lova~ka
dru{tva koja jedina i raspola`u lovi{tima.
Do trenutka zaklju~ivanja ovoga broja
Slobodne Bosne nismo dobili odgovore iz
Dr`avne grani~ne slu`be o razmjerama
ovog kriminala u na{oj zemlji, no zato u
MUP-u susjedne Hrvatske ka`u kako u
posljednje vrijeme imaju sve vi{e posla
kada su u pitanju krijum~ari iz BiH. U
posljednjih nekoliko mjeseci zabilje`ili

izmicali kontroli i lovili ptice koje nisu


smjeli. Mi smo to odmah sankcionirali, a
kako bi u potpunosti uklonili svaku
mogu}nost krivolova ovih ptica, 2000.
godine smo odlu~ili zabraniti lov. Zovko
dodaje kako je upoznat sa detaljima oko krijum~arenja ptica, kako iz BiH, tako i iz
SiCG, te ka`e da je Park prirode upravo
zbog toga anga`irao dvanaest lovo~uvara
koji danono}no nadgledaju ovo podru~je.
Nama se krijum~arenje sigurno ne mo`e
desiti, ali ne garantiram, mada se ne bih sada
u to htio upu{tati, da se takve stvari ne
de{avaju u nama okolnim lovi{tima.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

MEDOM ZA BOLJITAK

TREBINJSKI MED VR

Trebinjac PREDRAG MILO[EVI], nakon dvanaest godina izbjegli{tva, vratio se u rodni kr


fabriku HERZEG MED obnavljaju}i slavnu tradiciju proizvodnje meda u ovom gradu; na
tajnu iz Hercegovine

NAJSAVREMENIJA TEHNOLOGIJA:

SJAJAN DIZAJN I POTVR\ENO


GEOGRAFSKO PORIJEKLO: Paleta
proizvoda HERZEG MEDA za godinu
dana dobila je najpresti`nije
doma}e i inozemne nagrade

TRADICIJA IZ AUSTROUGARSKOG

Trebinjska firma HERZEG ME


nametnula se kao potencijalno na
36

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Novo lice starog Trebinja

RA]A SE U EVROPU

raj i investirao zara|eni novac u


a{i reporteri istra`ili su slatku

: Pogoni HERZEG MEDA u Trebinju

G PERIODA: Hercegova~ki med i ljekovito bilje

@IVINICE - TREBINJE

Zajedni~ki za doma}i med


Prije osnivanja Herzeg meda u Bosni i
Hercegovini je postojala jo{ samo jedna
firma koja se bavi sli~nim poslom. Sold
med iz @ivinica, firma Samira Kijametovi}a, pravi med druge vrste - bosansku
livadu. Odli~no sara|ujemo, iskustva
rada Solid meda na bh. tr`i{tu bila su
nam vrlo dragocjena, ka`e Predrag.
Iako u BiH postoje sjajni uvjeti za razvoj
p~elarstva i proizvodnju meda, 90%
proizvoda od meda koje mo`emo na}i u
prodavnicama na tr`i{tu u Bosni i Hercegovini je iz inozemstva. Neza{ti}enost
bh. proizvoda, nepostojanje potrebne
zakonske regulative na dr`avnom nivou, te

Pi{e

Danka Savi}

apisi o povijesti Trebinja pamte


jedan zanimljiv detalj - u doba
austrougarske vladavine, u centru grada, u neposrednoj blizini
Starog mosta, podredak austrijske vojske, izvjesni Polc, osnovao je, po
direktivi Be~a, p~elarsku zadrugu.
Povoljni klimatsko-vegetacijski uvjeti,
prirodne povr{ine koje obiluju biljem,
~ista i zdrava priroda, nudili su odli~ne
uvjete za razvoj p~elarstva i proizvodnju
kvalitetnog i zdravog meda. Po~etkom
pro{log stolje}a (1900. godine) s ovog je
mjesta u Be~ odvezeno prvih 30 tona
otkupljenog meda. U to vrijeme Austrija
uvodi promjene i u tada{nji obrazovni
sustav, pa se u {kolama ovog kraja kao
zvani~an predmet po~inje izu~avati p~elarstvo. Slu`benici Monarhije su, tako|er
je ostalo zabilje`eno, Hercegovcima pok-

neregistrirani proizvo|a~i (~iji proizvodi ne


prolaze potrebne hemijsko-biolo{ke analize) glavni su razlozi koji sputavaju razvoj
biznisa u ovoj oblasti. Ozbiljna prepreka
koja spre~ava razvoj firme jeste
nepla}anje onih koji su uzeli na{e
proizvode, a koji su u me|uvremenu
rasprodati na tr`i{tu. Naplata dugova
je na{ veliki problem jer na{i se
proizvodi odli~no prodaju. Mislim da je
za sve nas pravi spas kupovati doma}e
proizvode, to je izlaz iz situacije, jer mi
se mo`emo hraniti onim {to proizvodimo i usto jo{ i izvoziti, ka`e direktor
Herzeg meda.
lanjali po dvije ili tri ko{nice, te sjemena
biljaka pogodna za ispa{u p~ela.

POVRATNI^KA
INVESTICIJA
Ova pri~a o prvoj p~elarskoj zadruzi,
osnovanoj u vrijeme austrougarske vladavine, koja je perspektivu ovog kraja
vidjela u razvoju p~elarstva, potaknula je
Trebinjca Predraga Milo{evi}a da se i
sam po~ne baviti istim poslom. Predrag,
koji se nakon 12 godina `ivota u inozemstvu u Trebinje vratio 2003., odlu~io je po
povratku da novac koji je u me|uvremenu
zaradio ulo`i u biznis. Po~etkom pro{le
godine, zajedno sa Mubinom Van VeenIsovi}, konzulom BiH u Luxemburgu,
osnovao je preduze}e, prvo ovakve vrste
u jugoisto~noj Hercegovini, koje se bavi
organiziranim otkupom meda.
Herceg med, kako nosi naziv ovo preduze}e, otvoren je na istom mjestu gdje je
nekada postojala p~elarska zadruga. U
februara pro{le godine po~eli smo ne{to

ED za godinu dana postojanja


ajelitniji proizvo|a~ meda u regiji!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

MEDOM ZA BOLJITAK

{to ovdje do sada niko nije uradio do


rata, p~elari sa ovog prostora, koji su
imali tradiciju proizvodnje meda dugu
120 godina, odnosili su odavde med i prodavali ga. Na{a je zamisao bila da ih sve
okupimo, uvedemo modernu tehnologiju i
po~nemo sa prodajom i promocijom
meda kao autenti~nog hercegova~kog
brenda. Nije bilo lako otpo~eti posao,
ljudi su na po~etku bili skepti~ni, trebalo
je vremena da se stekne njihovo povjerenje, ka`e Predrag Milo{evi}, direktor
Herzeg meda.
Mjeseci koji su uslijedili pro{li su u
nabavci kompletne moderne opreme,
uvezene iz Njema~ke, adaptiranju prostora. Uslijedilo je uzimanje uzoraka meda
od kooperanata, ispitivanje p~elinjaka itd,
te hemijske i makrobiolo{ke analize u
institutu Dr Vaso Butozan iz Banje Luke.
Iako bi bilo daleko jednostavnije da se to
obavi u Sarajevu, postoje}a komplicirana
zakonska procedura to ne dozvoljava,
tako da se analize moraju vr{iti u entitetu
iz kojeg je preduze}e.

HERCEGOVA^KA VIJAGRA

Pomama za trebinjskim
medom sa orasima
Podru~je jugoisto~nog dijela Hercegovine, gdje se mediteranska klima sudara
sa kontinentalnom i gdje raste izuzetno
zdravo bilje kao {to je pelin ili vrijesak,
nalazi se na svim ekolo{kim kartama. Med
sa ovih prostora ima specifi~an okus, miris
i boju, a modernom tehnologijom firma
Herzeg med u ovom trenutku pravi 12
proizvoda. Osim meda sa ljekovitim biljem
kojem su dodate suhe {ljive, gro`|ice ili
bademi, jedan od najtra`enijih njihovih
proizvoda je med sa orasima koji u Trebinju

Cilj nam je bio da prvu godinu rada


pokrijemo bh. tr`i{te. Na{ je trenutni
kapacitet 80 tona meda godi{nje, to su
na{e sada{nje mogu}nosti. Uzimamo med

BRILJANTAN
PO^ETAK
Prve tegle sa medom po~ele su se
pakovati u junu po{le godine, a od ovog
preduze}a (koje sada ima 102 kooperanta), prakti~no `ivi stotinjak familija. Ve} u
septembru pro{le godine, Herzeg med je
u~estvovao na me|unarodnom sajmu
meda u Sarajevu i odmah su stigle i prve
nagrade. Sajam je trajao sedam dana, a
nakon ~etiri prva dana svi na{i proizvodi
su bili prodati. Pro{li smo put od toga da
niko nije znao za nas do toga da nas sada
sa svih strana zovu i tra`e na{e proizvode, obja{njava Gojko \uri}, {ef
pogona Herzeg meda.
Od prvog pojavljivanja na Sajmu
pro{le godine uslijedila su priznanja za
Herzeg med - zlatna medalje na Me|unarodnom sajmu meda za kvalitet u Sarajevu, te specijalna nagradu USAID-a najboljoj kompaniji u BiH za marketing i
profesionalnost, te bronzana medalja drugog me|unarodnog sajma ~aja i ljekovitog bilja u Sarajevu.

OGROMNE, A REALNE AMBICIJE:


Predrag Milo{evi}, suvlasnik
HERZEG MEDA

PROIZVODIMO, KUPUJMO DOMA]E

Kampanja uz ameri~ku
podr{ku
^etiri privredne komore u BiH, uz
podr{ku USAID-ovog projekta Podizanje
konkurentnosti razvojem klastera, pokrenule su sredinom ovog mjeseca kampanju
Proizvodimo, kupujmo doma}e. Cilj ove

38

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

kampanje je podr{ka ekonomskom rastu i


informiranje javnosti o kvalitetu bh. proizvoda, prednosti doma}e potro{nje, za razliku
od drugih sli~nih kampanja ~iji je cilj promocija konkretnih proizvoda.

ali i {irom BiH mnogi konzumenti nazivaju


hercegova~kom vijagrom.

isklju~ivo sa prostora jugoisto~ne Hercegovine i namjeravamo pove}avati posao,


postoje}u fabriku prebaciti u novi ve}i
objekat itd., nastavlja Predrag.
Proizvodi Herzeg meda (ima ih
trenutno 12) prodaju se u preko 100 prodajnih centara u BiH. Sarajevski WF
Komerc, banjalu~ki Intereks, slovena~ki
Merkator, srbijanski C-market, te trebinjski Marketi 99 su firme s kojima ova
trebinjska firma ima najbolja poslovna
iskustva.
Na me|unarodnom sajmu organske
hrane u njema~kom gradu Nirnbergu, krajem pro{log mjeseca, Herzeg med je bio
jedan od dvadesetak bh. firmi i me|u pet
hiljada kompanija iz cijelog svijeta koje
su ove godine bile na ovom sajmu. I
ranije smo u kontaktima sa stranim predstavnicima dobijali ponude da im prodajemo isklju~ivo sirovinu, ali nas to ne
zanima, mi `elimo prodavati isklju~ivo
gotov proizvod made in BiH. Nadamo
se da }emo idu}e godine ovaj sajam ponovo posjetiti, te da }emo dotle dobiti
organski certifikat koji nam trenutno radi
{vajcarska ku}a za certifikaciju IMO,
dodaje Predrag Milo{evi}.
Izdavanje organskog certifikata je dug
i skup posao koji, s obzirom da u BiH ne
postoji niti jedna dr`avna institucija koja
se time bavi, doma}e firme moraju tra`iti
od inozemnih kompanija. Proces provjera
koje dovode do izdavanja organskog certifikata traje godinu dana.
Dobijanjem ovog certifikata o kvaliteti proizvoda, Herzeg medu se otvaraju ve}e mogu}nosti kada je u pitanju
izvoz njegovih proizvoda na inozemno
tr`i{te. Pored tr`i{ta BiH, hercegova~ki
med ova firma namjerava plasirati na
japansko, njema~ko, izraelsko, ameri~ko tr`i{te...

NARU^ITE TELEFONOM 033/44 66 44

AKCIJA
9 KM

AKCIJA
9 KM

REUMA - KOSTOBOLJA

HLADNE NOGE? GR^EVI?

MAST BETANOL
SIGURNO POMA@E

MELKOR POMA@E

Mast BETANOL izra|ena je po


tradicionalnoj egipatskoj recepturi,
sigurno }e i Vama pomo}i. Otklanja bolove, ubrzava
pokretljivost zgloba, smanjuje otok.
Almira M. iz Zenice pi{e: Bolovi u ki~mi su bili
nepodno{ljivi, samo poslije jedne kutije
BETANOLA ja opet sama obuvam cipele,
a bolovi su pro{lost.
Jasminka iz Tuzle: Koljena su mi bila toliko
o{te}ena i bolna da se ni po stanu nisam mogla
kretati. Kori{tenjem masti BETANOL postala sam
ponovo neovisna o tu|oj pomo}i.
Cijena masti BETANOL
iznosi 9 KM + po{tarina

Mast MELKOR biljnog porijekla djeluje trenuta~no.


Izjave korisnika masti:
Denis S. iz Biha}a: Stopala su mi bila kao od drveta,
bez prestanka hladna, a trnci su bili nepodno{ljivi.
Poslije 5 dana nano{enja masti MELKOR opet
osje}am svoje noge, normalno hodam, a no}u mi
~arape vi{e nisu potrebne
Samra A. iz Sarajeva: Ruke i noge
uvijek su me zeble, a i po kralje`nici mi je bilo zima.
Koristila sam mast MELKOR, mazala svoje hladne
noge i ruke a nanosila sam je i na kralje`nicu. Sada
me vi{e ni{ta ne zebe! Moje ruke i noge su tople, a
po kralje`nici ne osje}am vi{e da me zebe.
Cijena masti MELKOR
iznosi 9 KM + po{tarina

Naru~ite telefonom 033/446644

Naru~ite telefonom 033/446644

HEMOROIDI?

AKCIJA
12 KM

MAST BILJNOG PORIJEKLA - HEMATOL GARANTIRANO POMA@E


HEMATOL je mast sto posto prirodnog porijekla koja na human na~in otklanja Va{e tegobe sa hemoroidima.
Cijene masti HEMATOL iznosi 12 KM + po{tarina.
BETANOL, MELKOR I HEMATOL NARU^ITE OD 7 - 15 sati.
Po{tar }e Vam donijeti ku}i. Telefon: 033/44 66 44, 061/500-368

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa, odmah

HRVATSKA I
MAKEDONIJA
ZAJEDNO
ULAZE U EU?
Nakon {to je odgo|en po~etak pregovora sa
EU, Hrvatska je do{la u poziciju da za
priklju~enje pri~eka Makedoniju, koja bi do
kraja godine mogla da stekne status kandidata,
smatra londonski Economist Intelligence Unit
(EIU). Odga|anje procesa ulaska Hrvatske u EU
zna~i da ona ostaje bez {ansi za priklju~enje
zajedno s Bugarskom i Rumunijom, pod pretpostavkom njihovog ulaska u Uniju 2007.
godine, navode britanski analiti~ari. Ako
Hrvatska bude ulazila u EU u paketu sa

Ambiciozne unutarnje reforme ~iji je cilj ja~anje ekonom


dogovora oko reforme ekonomskog pakta stabilnosti, b
EU u Briselu; najave o njegovom odr`avanju pratila su
postavljenog 2000. godine Lisabonskim procesom, d
prostor n

Propast Lisabonske
uniju bi mogao ko{tat
Pi{e

Danka Savi}

anas, pet godina od kada su


{efovi dr`ava i vlada zemalja
~lanica Evropske unije
postavili u Lisabonu za cilj da
Unija do 2010. godine postane
najkonkurentniji i najdinami~niji ekonomski prostor na svijetu, rezultat je
porazan: Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave i
dalje su ispred Evropske unije, a razlike
izme|u Evropske unije, SAD-a i Azije
sve su ve}e.

POLEMIKA O EURU

Ivo Sanader

Makedonijom, to bi moglo da bude poslije


2009. Pozivaju}i se na procjene lokalnih analiti~ara, hrvatski Vjesnik navodi da bi tro{kovi
vezani za priklju~enje zemlje EU mogli dosegnuti 533 miliona eura. Ukupan iznos tro{kova bi
uklju~ivao tro{kove preusmjeravanja odre|enih
poreznih prihoda u prora~un EU, kao i uvo|enje
pravnih, fiskalnih i ekolo{kih standarda EU.

PROPALA
GODINA ZA SCG
Srbija i Crna Gora: propala godina, naziv je
izvje{taja Amnesty Internationala, kojim ova
organizacija podsje}a na obaveze koje SCG jo{
nije ispunila uprkos dvogodi{njem ~lanstvu u
Vije}u Evrope. SCG se u prvom redu proziva
zbog odnosa prema ratnim zlo~inima, ali i zbog

40

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Zemlje ~lanice Unije zaostaju u


provedbi svojih ciljeva.
Samit EU koji se po~etkom ove
sedmice odr`avao u Briselu zami{ljen
je kao poticaj za pove}anje reformskog tempa te usvajanje nove Lisabonske strategije koju je predlo`ila
Evropska komisija i koja se poja~ano
koncentrira na gospodarski rast i zapo{ljavanje. Sljede}eg mjeseca Komisija bi po prvi puta razradila trogodi{nje smjernice za ekonomske refome koje bi poslu`ile kao osnovica
za provedbu nacionalnih reformskih
planova od jeseni ove godine.
O~ekujemo od sastanka na vrhu
jasan znak da je Evropska unija
spremna za novi po~etak, da je Unija
spremna iskoristiti svoje velike potencijale i da smo odlu~ni postaviti
smjernice za privredni rast i stvaranje
novih radnih mjesta, izjavio je predsjednik Evropske komisije Jose
Manuel Barroso uo~i po~etka dvodnevnog samita u Briselu.
Nakon vi{emjese~nih polemika,
evropski ministri financija sporazumjeli su se, uo~i po~etka samita EU u
Briselu, po~etkom ove sedmice, o
reformama pravila u vezi s jedin-

stvenom evropskom valutom. Prema


ovom dogovoru, zemlje koje koriste
euro trebat }e i nadalje zadr`avati
deficit prora~una ispod tri posto
dru{tvenog bruto proizvoda, ali }e
imati vi{e manevarskog prostora u
prema{ivanju tog ograni~enja u
posebnim okolnostima.
Francuska i Njema~ka prema{ile
su limit od tri posto svake od protekle
tri godine i zajedno s Italijom su
zatra`ile mogu}nost pove}anja dr`avne potro{nje. One tvrde da su pravila
uvedena u vrijeme kada je gospodarski rast bio ve}i i da nisu predvidjela
te`a vremena.
Pred sam po~etak samita, Evropska centralna banka - institucija
odgovorna za stabilnost jedinstvene
evropske valute eura, kritizirala je
odluku ministara finansija da olak{aju
pravila sporazuma koji {titi euro od
prevelike javne potro{nje u Uniji.
Evropska centralna banka saop}ila je da je ozbiljno zabrinuta zbog
izmjena u Paktu za stabilnost i razvoj,
sporazumu koji odre|uje bud`etska
pravila unutar EU, jer smatra da je i
dogovorenih 3% dovoljno da potkopa povjerenje u evropske financije i
da, na kraju, ugrozi stabilnost eura.
Pristalice reforme Pakta za stabilnost
s druge strane tvrde da su ovakve
promjene jednostavno neophodne
kako bi vlade zemalja ~lanica mogle
da iza|u na kraj s usporavanjem
privrednog rasta.

KATASTROFALNE
POSLJEDICE
Dogovaranje oko mjera i pove}anog izdvajanja za istra`ivanja
kako bi bio pomognut dugoro~ni
ekonomski rast i oporavak evropske
ekonomije koja je u opadanju, bio je
i glavni cilj odr`avanja ovosedmi~nog sumita EU u Briselu. EU

Evropa, odmah

mije i radnih mjesta, te potvrda prethodno postignutog


bile su sredi{nje teme ovosedmi~nog sastanka na vrhu
u upozorenja o tome koliko je EU daleko od svog cilja,
da do kraja ovog desetlje}a postane najkonkurentniji
na svijetu

strategije Evropsku
ti 800 milijardi eura!

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso

je tokom pro{log mjeseca priznala


da je slaba{an ekonomski u~inak
potisnuo njene planove da do 2010.
godine postane najdinami~nija ekonomija na svijetu. Neuspjeh primjene ekonomske reforme (Lisabonske strategije) mogao bi Evropsku uniju ko{tati oko 800 milijardi eura, navodi se u najnovijem
ekonomskom izvje{taju Evropske
komisije. U radnom dokumentu o
ekonomskim tro{kovima neprimjene Lisabonske strategije stoji da
bi kombinovani efekti razli~itih
reformi mogli proizvesti pove}anje
ekonomskog rasta za 0,75% godi{nje, odnosno izme|u sedam i
osam posto za period od deset godina, {to prera~unato u eure iznosi
oko 800 milijardi. U izvje{taju se
dodaje da bi ovo moglo ~ak da
potcijeni tro{kove neispunjenja
strategije, po{to se te`i ignoriranju
usagla{enosti koja se ve} pojavila u
okviru reformi preduzetih u raznim
sektorima.

^ak i uz potpunu primjenu


reformi, evropski ekonomski rast
suo~ava se sa narastaju}im izazovima demografskog pritiska,
upozorava se u izvje{taju. Procjene Evropske komisije ukazuju
na to da }e sve starija populacija
EU smanjiti njen potencijalni stepen ekonomskog rasta skoro na
polovinu sada{njeg do 2040. Izvje{taj razla`e proces ekonomskih
reformi povezanih sa Lisabonskom agendom u pet potkategorija
- reforma tr`i{ta proizvoda i novca, investicije u nau~no baziranu
ekonomiju, reforma tr`i{ta rada,
socijalne politike i za{tite okoline.
U dokumentu EK-a navodi se da
se radi samo o pribli`nim procjenama i da je prikazani ukupni iznos tro{kova neprimjene Lisabonske strategije djelimi~an. Ovaj
izvje{taj trebao je poja~ati pritisak
na lidere EU kako bi se postigao
dogovor o ~itavom nizu paketa
ekonomskih reformi.

mu~enja i maltretiranja od strane policije.


Uprkos me|unarodnim i dr`avnim obavezama, vlada SCG odbija hap{enje i predaju
ha{kih optu`enika, ve} se oslanja na dobrovoljnu predaju i rijetko vodi krivi~ne postupke pred doma}im sudovima, konstatira
Amnesty International.

VIJE]E EVROPE I
OSCE TRA@E OD
VLASTI U CG DA
PROVEDE REFORMU
JAVNE I
TAJNE POLICIJE
Vije}e Evrope i OSCE demantirali su sredinom ove sedmice tvrdnje vladaju}e crnogorske
koalicije DPS-SDP koalicije da su ispunili uslove
za pridru`ivanje EU i da ih samo Srbija sputava
na tom putu. Ovom prilikom Vije}e Evrope i
OSCE podsjetili su crnogorske vlasti da nije
provedena reforma policije i tajne slu`be {to je
neophodno za ulazak u EU i NATO. Tako|er, ove
institucije pozvale du vlasti u Crnoj Gori da
ubrzaju dogovor o na~inu izbora rukovodilaca
policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost
(ANB) i u najkra}em roku usvoje nove zakone o
policiji i ANB.

PO^ELA USPOSTAVA
DIPLOMATSKE
SLU@BE EU
Ambasadori Evropske unije }e u budu}nosti
imati mnogo va`niju ulogu od ambasadora
dr`ava ~lanica, tvrdi biv{i diplomata Unije Brian
Crowe, prenosi EU Observer. Govore}i na sastanku koji je organizovala diplomatska slu`ba
EU u nastanku, ovaj nekada{nji direktor u Vije}u
izjavio je da }e 128 diplomatskih predstavni{tava EU vremenom postati izuzetno
bitna. Diplomatska slu`ba EU bi}e ozvani~ena
nakon ratifikacije evropskog ustava, a trebalo bi
da slu`i kao podr{ka ministru inozemnih poslova Unije, funkciji koja se tako|er prvi put
pojavljuje u novom ustavu EU. Rad na formiranju
Slu`be zvani~no je otpo~eo krajem pro{le
godine, a u njenom formiranju u~estvuju
Komisija, Savjet i dr`ave ~lanice.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Nova akvizicija globalnog lidera metalske industrije Ad

SARAJEVSKU @ICU PREUZIMA MITTAL STEEL


Vode}i proizvoda~ ~elika u svijetu Mittal Group zapo~eo je
dubinsku analizu Tvornice `ice u Sarajevu - do rata vode}e
tvornice `ice u jugoisto~noj Evropi. @ica nakon rata radi s 10
posto instaliranih kapaciteta. U menzi ove tvornice, koja je do
rata upo{ljavala 2.500 radnika, prera|ivala 200 hiljada tona
`ice i ostvarivala prihod od preko 300 miliona KM, danas se
nalazi redakcija TV Pinka - `ivi dokaz poslijeratne deindustrijalizacije BiH.
Od nastanka 1950. godine Tvornica `ice u Sarajevu poslovala je u sastavu RMK Zenica kao jedan od najva`nijih metaloprera|iva~kih pogona na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije
na koji se naslanjala brojna finalna produkcija u namjenskoj
industriji, gra|evinarstvu, tvornicama namje{taja itd. Iz sarajevske Tvornice `ice stizao je repromaterijal za proizvodnju
vijaka, opruga, zakovaka, eksera - sve do specijalnih `ica
potrebnih u elektroindustriji. Godi{nja prerada sirovog ~elika
dostizala je 200 hiljada tona {to je gotovo 20 posto ukupne
proizvodnje ~elika u nekada{njoj @eljezari Zenica.

42

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Prema po~etnom bilansu dana{nja vrijednost @ice iznosi


oko 180 miliona KM - toliko naime (knjigovodstveno) vrijedi
instalirana i solidno o~uvana oprema poznatih ameri~kih korporacija Morgan i Westing House no stvarna, odnosno
tr`i{na vrijednost tvornice daleko je od knjigovodstvene.
Klju~ni problem je tr`i{te bez kojeg Tvornica `ice ne vrijedi
ni{ta, no sa obezbije|enim tr`i{tem vrijedi vi{estruko vi{e od
knjigovodstvene procjene. Glavni adut Mittala Group kao
globalnog lidera ~eli~ne industrije upravo je tr`i{te i to }e
vjerovatno presuditi kod predstoje}eg preuzimanja sarajevske
tvornice.
Dubinsku analizu Mittal Group je povjerio jednoj zapadnoj
konsultantskoj tvrtki. Prema prvim nalazima, analiza je vrlo
pozitivna: Tvornica `ice ima o~uvane proizvodne kapacitete,
ima svu potrebnu infrastrukturu i, {to je najva`nije, ima solidno educirane radnike. U me|uvremenu je obezbije|en i dotok
repromaterijala iz zeni~kog Mittal Steela. Rije~ju, sve je
spremno za novi po~etak...

dnan Terzi} nastavlja praksu Dragana ^ovi}a Vrtoglav rast cijena `eljeznog otpada Sarajevo preuzima liderstvo u vanjskoj trgovini

CARINSKA POLITIKA @ELJEZNI OTPAD BERZANSKA ROBA


U RUKAMA
[VERCERSKE MAFIJE
^lan Predsjedni{tva BiH Dragan ^ovi},
optu`en za kriminalno savezni{tvo s mesnom
tvrtkom Lijanovi}i, nema namjeru podnijeti
ostavku, uprkos `estokim diplomatskim pritiscima. ^ovi} sasvim ispravno rezonuje: njegov kriminal nije ni{ta te`i i za dr`avu {tetniji od kriminala koji su nedavno po~inili
aktuelni ministar trgovine u Vije}u ministara
BiH Dragan Doko i njegov {ef Adnan Terzi}!
Isto {to je ^ovi} uradio prije pet godina kada
je oslobodio mesoprera|iva~e pla}anja
prelevmana na uvoz mesnog otpada, Doko i
Terzi} su nedavno legalizirali pe~atom Vije}a
ministara BiH, dopustiv{i mesoprera|iva~ima
da bez pla}anja prelevmana uvoze milione
tona mesnog otpada. U jesen protekle godine
Doko i Terzi} su najprije dopustili bescarinski
uvoz 4.900 tona mesnog otpada da bi kasnije
taj uvoz uslovili simboli~nim otkupom mesa
od doma}ih proizvo|a~a u omjeru 3:1 u korist
uvoza.
Kao i ^ovi} prije pet godina, i Doko i
Terzi} pokleknuli su pod pritiskom Lijanovi}a i njihovog agresivnog lobija na ~elu s
Rankom Baki}em, samozvanim za{titnikom
interesa bh. poljoprivrednika, donedavno
bliskim suradnikom Borislava Mikeli}a,
predsjednikom samoprogla{ene Republike
Srpska Krajina i prvim ~ovjekom mesnog
kombinata Gavrilovi}. S poljoprivrednom
proizvodnjom u BiH Baki} dakle nema
nikakve veze ali vje{tom medijskom manipulacijom kombiniranom s insceniranim protestima poljoprivrednika uspio je za Lijanovi}e isposlovati bescarinski uvoz golemih
koli~ina mesnog otpada.
[teta za primarnu poljoprivrednu proizvodnju BiH u oba slu~aja je ogromna: ako
}e se ^ovi}u suditi zbog odluke da se
uvoznici oslobode
pla}anja prelevmana,
nema ni jednog razloga
da se za isto (ne)djelo
ne sudi Terzi}u i Doki,
te Lijanovi}evom
lobisti Ranku
Baki}u.

Samo jednom, i to u kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci, BiH je posegnula za legitimnom mjerom uvo|enja carina na izvoz iz BiH. Radilo se o izvoznim carinama na sirovo, neprera|eno drvo, no ta je mjera ubrzo ukinuta pod pritiskom izvoznika koji nemilice pusto{e bosanske {ume.
Prije nekoliko mjeseci tada{nji BH Steel a danas Mittal Steel obratio se Vije}u
ministara BiH s molbom da se ocarini izvoz otpadnog `eljeza a, kako smo obavije{teni, sli~an zahtjev namjerava uputiti i sarajevski Prevent za sirovu ko`u koju
uskoro po~inje prera|ivati u svojoj novoj tvornici ko`nih presvlaka u Visokom.
@eljezni otpad je ina~e berzanska roba i zeni~ki Mittal Steel, kada proradi
punim kapacitetom, bit }e primoran uvoziti ogromne koli~ine otpada budu}i da
su ovda{nje deponije odavno o~i{}ene a staro `eljezo izvezeno na inostrano
tr`i{te po bagatelnim cijenama. No, prema posljednjim podacima, cijena starog
`eljeza na svjetskim berzama dostigla je rekordnih 250 eura za tonu {to je cijena
po kojoj se do prije nekoliko godina prodavalo prera|eno gvo`|e! Velike industrijske nacije, poput Njema~ke, blagovremeno su ograni~ile izvoz otpadnog
`eljeza i to u pravilu rade visokim izvoznim carinama. No, uprkos tome,
nedostatak `eljeza je sve ve}i pa se znatne koli~ine ipak dopremaju iz uvoza
me|u ostalim i iz BiH.
Prije instaliranja elektrolu~ne pe}i u
Zenici sirovo `eljezo se proizvodilo
topljenjem `eljezne rude pa `eljezni
otpad nije imao osobitu vrijednost, ali ta
je tehnologija u svijetu odavno potisnuta elektrolu~nim pe}ima koje tope
recikliraju - `eljezni otpad {to je potpuno promijenilo parametre: `eljezna
ruda postala je bezvrijedna za razliku od
`eljeznog otpada koji je dospio na
svjetske berze!
DEFICIT SARAJEVSKOG KANTONA
1,8 MILIJARDI KM

Ako je suditi po rezultatima vanjskotrgovinske aktivnosti, Sarajevo se nakon


jednodecenijske pauze definitivno potvrdilo kao najzna~ajniji ekonomski centar BiH.
Prema dostupnim podacima, u toku 2004. godine Sarajevski kanton je u vanjskoj
trgovini FBiH u~estvovao sa preko 30 posto - s najve}im izvozom - 519 miliona KM, ali
i najve}im uvozom - od 2,3 milijarde KM! Obim vanjske trgovine Sarajevskog kantona
pove}an je za preko 27 posto {to je gotovo dvostruko vi{e od rasta federalne vanjskotrgovinske razmjene. Na`alost, Sarajevski kanton dr`i rekord i u vanjskotrgovinskom deficitu od 1,8 milijardi KM!!!
2.854

3000
2500

2.234

2.335

1.867

2000
1500
1000
500
0

519

367
-1.499 19.70

-1.817 22.20

-500
-1000
-1500
-2000

Uvoz, izvoz, ukupni obim i deficit u 2003. i 2004. godini

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

EKSKLUZIVNO IZ BEJRUTA

LIBAN

IZME\U
I GRA\A

Bogata omla

Prilike u Libanu naglo su


se dramatizirale nakon
{to je prije nekoliko
nedjelja u surovom
atentatu ubijen najve}i
politi~ki autoritet u toj
zemlji, biv{i premijer
REFIK Al-Hariri; na{
suradnik koji ve}
nedjeljama boravi u
Libanu, pred ostalog,
istra`uje ko je stajao
iza ovog atentata nakon
kojeg je ova zemlja u{la
u najte`i period svoje
historije u posljednjih
desetak godina i kojoj
prijeti obnavljanje
nekontroliranog
krvoproli}a i
gra|anskog rata
Napisao i snimio

Damir [agolj

asvim sigurno bi neozbiljnim,


ako ne i mahnitim, bio progla{en drznik koji bi prije, recimo, dva mjeseca prognozirao da
}e pred kraj marta 2005. godine
Liban biti na pragu ponovnim oru`anim
sukobima i krvoproli}u koji su u pro{losti
osakatili ovu lijepu zemlju. Da }e neHariri, skoro jedina
prikosnoveni Refik al-H
nada progresivnih snaga ove zemlje za
normalnu budu}nost, biti ubijen. Da }e
orgoman broj sirijskih trupa napustiti

46

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Bomba{ki napadi i sv
protesti mogli bi Bej

Na{ saradnik izvje{tava iz uzavrelog Libana

U IZRAELA, SIRIJE
ANSKOG RATA

adina protiv militantnog Hezbolaha

svoje, mislilo se vje~ite, polo`aje oko


glavnog grada i povu}i se preko planina u
ravnicu Bekaa, na granicu sa svojom
mati~nom dr`avom. I da }e, {to je sigurno
i najgore, eksplozije ponovo odjekivati
gradovima, prizivaju}i duhove nesretnih
vremena kada su se mnogobrojne frakcije
me|usobno obra~unavale najsurovijim
metodama!
Nepojmljiv {ok, nevjerica i strah
ponovo su se uvukli me|u ionako izmrcvarene Libance kada je preko 500 kilograma eksploziva diglo u zrak povorku sa
biv{im premijerom Refikom al-Haririjem
u samom centru Bejruta, na nekada{njoj
zelenoj liniji. Jezivo simboli~no, Hariri
je, sa sedam tjelohranitelja i desetak prolaznika, ubijen za volanom svoga mercedesa na cesti izme|u superluksuznog
hotela Phoenicia, ponosa i slike novog i
ponovo bogatog Bejruta i ru{evina hotela
St. George, nekada{njeg centra svih centara Bliskog istoka. Bez ikakve sumnje, i
duhovi bjelosvjetskih {pijuna, trgovaca
oru`jem, najskupljih dama i velikih igra~a
koji su jedini stanovnici ovog elitnog
hotela bili su {okirani ovim atentatom
koji }e pokrenuti lavinu nasilja i terora.
Prije nego {to se i upustimo u naga|anja ko je i za{to tako brutalno (iako
mo`da i nije bitno kako je to ura|eno, ali
i to svakako ne{to govori) ubio Haririja,
ima smisla osvrnuti se malo na pro{lost i
prisjetiti se {ta se doga|alo u skoroj
pro{losti. Ignorisati historijske ~injenice i
gledati sve kroz prizmu dnevnopoliti~kih
zbivanja, {to je tako svojstveno dana{njim
medijima i instant politici, u slu~aju
Libana mo`e imati pogubne posljedice.

LIBAN, ZEMLJA
SA NAJGORIM
KOM[ILUKOM
MIRNI PROTESTI
KONFRONTIRANIH STRANA
U BEJRUTU ODVIJAJU SE
ISTOVREMENO: Postoji
opravdan strah da bi se oni
mogli pretvoriti u nekontrolirano
nasilje, odnosno gra|anski rat

Ova je mediteranska zemlja ve} decenijama `rtva ekspanzionisti~ke i agresivne politike svojih susjeda te pogotovo
sukoba Arapa i Izraelaca koji su se neizostavno i uvijek u negativnom smislu
odra`avali na situaciju u Libanu. Ionako
slo`enu nacionalnu i religijsku strukturu
dodatno komplikuje ogroman broj palestinskih izbjeglica koje je izraelska
vojska istjerivala iz njihovih domova,
prvo 1948. a potom i 1967. Bezbrojnim
deklaracijama i odlukama, garantovano je

vakodnevni masovni
jrut vratiti u krvavu pro{lost!
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

EKSKLUZIVNO IZ BEJRUTA

pravo ovim izbjeglicama da se vrate u


svoju domovinu, ali u stvarnosti se od
toga ni{ta nije realizovalo i, sve su prilike,
i ne}e. Oni, dakle, ostaju problem dr`avama koje su im pru`ile gostoprimstvo,
prvenstveno Jordanu i Libanu. I njima }e,
obespravljeni, izmrcvareni i ratoborni,
ostati teret koji vi{e od pedeset godina s
mukom nose.
Od po~etka sedamdesetih, palestinsko
pitanje uvla~i Liban u poguban `ivi pijesak kojim je okru`en Izrael i od tada, uz
bezbrojna, flagrantna kr{enja svih
mogu}ih deklaracija i rezolucija, jevrejska dr`ava lomi ki~mu Libanu, koji je, a
pogotovo bi to mogao biti, jedina svijetla
ta~ka u sumornom arapskom svijetu.
Masakri, invazije, zlo~ini i igorisanje svih
normi pona{anja i zahtjeva me|unarodne
zajednice za koje su ostale dr`ave u
okru`enju bivale najsurovije ka`njene, to
je ukratko odlika politike ju`nog susjeda
u pro{losti, a sve su prilike i u budu}nosti.
Sa sjeverne strane, ~ine}i ga ravnopravnim takmacem Bosni i Hercegovini za
zemlju sa najgorim kom{ilukom na svijetu,
nad Libanom se nadvila Sirija, zaostala i po
mnogo ~emu tipi~na arapska zemlja
nejasne i konfuzne politike. Pri tome, s
lo{im dr`avnim rukovodstvom i izra`enim
agresivnim ambicijama prema manjem
susjedu. Komandant dr`ave, ~ija je najve}a
zasluga za tu funkciju tu`na ~injenica to {to
Assad
je sin svoga oca, mla|ahni Ba{ar al-A
ne propu{ta priliku da svojim drskim odnosom prema Libanu ostane upetljan u sve
va`nije odluke koje se ti~u te dr`ave.

SIRIJSKI INTERESI U LIBANU

Sirija iz Libana izvla~i


5 milijardi dolara godi{nje!
Tri su osnovna razloga zbog kojih Sirija
ne `eli svoje trupe povu}i iz Libana. Prvi
razlog je sirijski nacionalizam koji je Liban
uvijek smatrao dijelom velike Sirije i koji
se tog stava nema namjeru odre}i. Potom,
nastojanje rukovode}ih alawi muslimana u
Siriji, ina~e manjinske grupacije, da kontroli{u opasan napredak i ekspanziju sunita
u bogatom Libanu (Al-Hariri!) ne prezaju}i
od skoro potpune kontrole nad svim ekonomskim tokovima. I, na kraju, mada mo`da i najva`niji razlog za gr~evit otpor
odlasku su ogromne koli~ine novca koje se
svakodnevno prelijevaju preko planina u
Siriju. Prema nekim procjenama, svojim
aparatima kontrole i raznim vrstama pritisaka, Sirijci iz ke{om bogatog Libana uspijevaju izvu}i cijelih pet milijardi dolara
godi{nje za potrebe svoje vladaju}e klike.
U tome im svojski poma`e i njihov
glavni igra~ u Libanu, marionetski predsjednik Emil Lahud, biv{i general vojske
kojeg su oni instalirali i odr`avaju na poziciji. Laf~ina Lahud se uglavnom previ{e ne
mije{a u svoj posao, tek ponekad, u
pauzama izme|u svakodnevnog plivanja i
sun~anja, odradi poneku tezgu za prijatelje koji mu i omogu}uju taj luksuz. Dokle
ide njegova nezainteresovanost i bezobrazluk, govori i tvrdnja da je za vrijeme

sahrane Refika al-Haririja, sasvim opu{teno preplivavao bazen svog omiljenog


oficirskog kluba. Naravno, takve je primjedbe doma}ih novinara nazvao nepotrebnim i la`nim, usput pravdaju}i svoju potrebu za lijepim izgledom.
Lahudovo u`ivanje pomu}eno je 19.
marta rano ujutro kada su mu dvorjani
dojavili da je u isto~nom predgra|u, naseljenom uglavnom kr{}anima, eksplodirala
autobomba i da je vrag, potpomognut {ejtanom, odnio {alu. Sigurno bi mu bilo korisno, dodu{e i opasno, da je, kao i nas nekolicina zainteresovanih, ostavio pi}ence na
{anku i odjurio na lice mjesta. Vidio bi
Bejrut sa stravi~nih slika koje pamtimo iz
osamdesetih, razaranja i vrisku, spaljena
auta i zgrade bez zidova, unezvijerene stanovnike. I, {to je jako indikativno, lokalne
jalija{e sa automatskim naoru`anjem i
krstovima {to im krase prsa i razlikuju ih od
sugra|ana iz zapadnog, muslimanskog
dijela grada. Ta je gospoda odmah sebi
uzela za pravo da zavode red i odre|uju
pravila, podsje}aju}i na mogu}nost da
Bejrutom ponovo zavladaju milicije i dovedu
do haosa od kojeg bi samo rijetki imali
koristi. A, ti rijetki su se primirili iza ju`ne
granice i prate razvoj doga|aja, ~ekaju}i da
povuku pravi potez.

KO JE UBIO
REFIKA HARIRIJA?!
U ovom krasnom kom{iluku treba i
tra`iti odgovor na bolno pitanje nad kojim
se prelamaju politi~ka koplja i zbog kojeg
se iz podruma ponovo vadi pra{njavo
oru`je ko je ubio Refika al-Haririja!?
Jesu li to tajne sirijske slu`be koje ve}
decenijama vr{ljaju po Libanu siju}i
strah, kao {to to sugeri{u zapadni du{ebri`nici!? Mo`da i jesu, mada bi, svi }e
se s tim slo`iti, to jednostavno bio ~in
~istog i vrlo efikasnog politi~kog samoubistva, suvi{e rizi~an ~ak i za netakti~nog Assada.
Ne tako davno u zrak je dignut konvoj
sa biv{im ministom ekonomije i trgovine
Marwaanom Hamadijem, jednim od
klju~nih Haririjevih ljudi, i za taj ~in su
mnogi spremni, bez previ{e ustru~avanja,
optu`iti Siriju. Hamadi je, iako spr`en i
polomljenih kostiju, pre`ivio atentat koji
smatraju jo{ jednom u nizu poruka antisirijski raspolo`enim progresivnim snagama. Nakon toga u hotelu Bristol po~inju
u~estali sastanci antisirijske opozicije
predvo|ene Walidom Jumblattom, Dru-

48

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

DEFINITIVNO
POVLA^ENJE IZ LIBANA
ILI TAKTI^KI MANEVAR:
Sirija je posljednjih dana
pod pritiskom zapada
stidljivo po~ela povla~iti
svoje vojnike

zom i vo|om ra{trkane opozicije. Jo{


jedan u plejadi brkatih i `ivopisnih likova
~ije se ime ve`e za de{avanja tokom krvavog gra|anskog rata, njegovu opasnu
miliciju za kojom su, kao uostalom i skoro svim drugima, ostajali pusto{ i razara-

nja. Ista }e dru`ina nakon ubistva Al-Haririja nastaviti sa organizovanim a navodno spontanim, masovnim okupljanjima na
centralnom gradskom trgu.
Ili su ipak Izraelci odgovorni za AlHaririjevu smrt!? Bez sumnje su njihove

Na{ saradnik izvje{tava iz uzavrelog Libana

slu`be spremne i sposobne izvesti takvu


operaciju rukopisom koji one odaberu i
ne treba se ba{ previ{e optere}ivati nesofisticiranim i divlja~kim metodom samog ubistva. Nagledao sam se i naslu{ao
o brojnim smaknu}ima neprijatelja jevrejske dr`ave i, mora se priznati, oni to rade
maksimalno profesionalno i ne ostavljaju
ni najmanju mogu}nost da `rtva pre`ivi.
Al-Hariri je doslovno spr`en za volanom
svog mercedesa.

Bejrutska autobomba
Biv{i libanski premijer Refik Hariri
ubijen je u napadu autobombom
koja je bila postavljena u jednom
od auta iz njegove pratnje. Eksplozija
se dogodila nedaleko od poznatog
gradskog bulevara.

Najmanje devet ljudi


poginulo je ispred
Hotela St Georges

REZOLUCIJA ZA MIR
Potom svi optu`uju Siriju; zapadni
mediji i diplomate su najglasniji i to vodi
me|unarodnim pritiscima i doma}im
op{tenarodnim protestima da ovi napuste
zemlju. Sirija mora podle}i takvim pritiscima i ve} je hiljade svojih trupa i agenata povukla ili preko granice ili u dolinu
Bekaa, gdje ~ekaju naredbe za definitivno
povla~enje. A, kako to i rezolucija 1559
Ujedinjenih naroda sugeri{e, odlazak sirijskih snaga povla~i i razoru`avanje
Hezbolaha, mo}ne {iitske organizacije
~iju ulogu ne samo u istjerivanju Izraelaca s juga zemlje nego i u politi~kom `ivotu zemlje niko vi{e ne ignori{e.
Izraelcima preostaje samo da se malo primire, stvari se odvijaju savr{eno za njih.
Jednim udarcem, ubistvom Al-Haririja,
mogle bi biti savladane dvije prepreke
njihovoj potpunoj dominaciji u regionu
opasni Hezbolah i sirijski uticaj u Libanu!
Naravno, multimilioner Al-Hariri se
potrudio da za svog `ivota sastavi pristojnu listu neprijatelja zainteresovanih za
njegov nestanak iz politi~kog i privred-

American
University

Parliament

Beirut
2km
1.2 miles

Refik Hariri:
Oti{ao je sa funkcije
premijera u oktobru 2004.
Picture: Associated Press

GRAPHIC NEWS

nog `ivota Libana, ali je malo vjerovatno


da bi se oni usudili na ovakav brutalan
potez. Sada ga svi oplakuju i prosto se
utrkuju u rije~ima zahvale za sve {to je
ovaj gra|evinski tajkun uradio za Liban.
Vrlo brzo nakon ubistva Al-Haririja
strah za budu}nost, kod jednih, i osje}aj

da se iz trenutne situacije mo`e fino profitirati, kod drugih, na ulice Bejruta,


Tripolija, Nabatije i ostalih libanskih
gradova izvodi mno{tvo ljudi na proteste
protiv nasilja ali i podr{ke jednoj od dvije
opcije za smirivanje situacije. Okupljanja
hiljada antisirijskih demonstranata kraj
Haririjevog groba postaju svakodnevnica
i mediji, povr{ni i pomalo tendenciozni,
isklju~ivo u njima vide budu}nost i prosperitet za Liban. Nazivaju ih progresivnom omladinom, prozapadno orijentisanim, realnim i sve to uvijaju u, kako je
ve} postalo moderno ovakvim de{avanjima nadijevati zvu~na imena, pomalo
posprdan naziv Gucci revolucija.

OMLADINSKA
GUCCI REVOLUCIJA
Nakon narand`aste u Ukrajini, ru`i~aste u Gruziji, evo nam i Gucci revolucije {to je i pristojno ime za ovaj
poku{aj nenasilne promjene stanja u
dru{tvu. Lijepa lica dotjerane i bogate
omladine i njihovih roditelja, miris skupih
parfema, markirana odje}a i skupo dizajnirana patriotska obilje`ja obavezni su
detalji sa ovih protesta. I ljute se {to ih ne
uzimamo za ozbiljno u raspravama na
kojima insistiraju do dosade. Ve}ini tih
demonstranata nosi revolucionarne
krpice bolje i skuplje od bajramskih i
svadbenih odijela bra}e {irom arapskog
svijeta!
Jednostavno, s tom omladinom, u bilo
kojem broju da se okupe, od revolucije
nema ni{ta. Protesti, okupljanja i masovna antisirijska histerija mo`e pro}i, ali o

GUCCI REVOLUCIONARI PROTIV HEZBOLAHA: Ponovo jeziva simbolika: s jedne strane


nekada{nje zelene linije {eik Hassan Hasrallah, karizmati~ni {ef Hezbolaha, vatreno
se obra}a ogromnom broju svojih poslu{nih pristalica, na samoj liniji vojska i policija,
a s druge strane opozicija u svom, dodu{e puno manjem protestu

U NEKADA[NJEM
SIRIJSKOM
MU^ILI[TU: @ena
iz Libana sa
fotografijom ubijenog
Al-Haririja pla~e
u napu{tenom
sirijskom zatvoru
u Bejrutu

eventualnom odricanju ili `rtvi nema ni


govora. Prilikom prvog pucnja, prvih
barikada ili blokade grada, velika ve}ina
dobrostoje}ih, koji su i najglasniji na
ovim demonstracijama, jednostavno }e se
ispariti u svoje vikendice na Azurnoj obali, ostavljaju}i sirotinji da se bori i strada.
Kao {to to obi~no i biva.
Bez ikakve sumnje, omanji bataljon
prosje~nih pripadnika Hezbolaha bi, bez
ve}ih problema i `rtava, rastjerao pun trg
glasnih ali i na `rtve nespremnih opozicionih demonstranata, kojima se daje prevelik medijski zna~aj.
S dosta njihovih stavova koje svakodnevno ~ujemo u pauzama izme|u pu{tanja nacionalne himne, {to je ujedno i
glavni hit na svim demonstracijama, neutralni posmatra~ i dobronamjernik bi se
mogao slo`iti. Prvenstveno kada vri{te o
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

EKSKLUZIVNO IZ BEJRUTA

Sirijcima i njihovom vi{edecenijskom


prisustvu u zemlji. Op{te je mi{ljenje da
Sirijci, jednostavno, trebaju oti}i i, ako se
misle petljati u unutra{nju politiku kom{ija, to moraju raditi konvencionalnijim
metodama, a nikako represijom, terorom,
ucjenama i pritiscima. U razgovoru sa
obi~nim Libancima, pa ~ak i nekim {iitima, koji su i najve}i pobornici njihovog
ostanka u zemlji, jasno je da im je dosta

takve vrste pritiska, pored svih eventualnih pozitivnih strana koje prisustvo sirijskih trupa i obavje{tajaca donosi Libanu.

ODGOVOR
HEZBOLAHA
Na masovni odgovor Gucci revolucionari nisu trebali dugo ~ekati. Hezbolah
je digao svoje pristalice i jednostavno, sa
stotinama hiljada ljudi, blokirao centralnu

zonu Bejruta. Ponovo jeziva simbolika: s


jedne strane nekada{nje zelene linije
{eik Hassan Hasrallah, karizmati~ni {ef
Hezbolaha, vatreno se obra}a ogromnom
broju svojih poslu{nih pristalica, na samoj
liniji vojska i policija, a s druge strane
opozicija u svom, dodu{e puno manjem
protestu. Sre}om, do kontakta ovih
skupina nije do{lo i to je, svi se sla`u, u
ovom trenutku i najbitnije. Dok se sve

ATENTAT KOJI JE ZAPALIO BEJRUT: Milioni gra|ana Libana nakon ubistva biv{eg premijera Al-Haririja svakodnevno na
ulicama Bejruta tra`e odlazak sirijskih trupa iz njihove zemlje

50

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Na{ saradnik izvje{tava iz uzavrelog Libana

zavr{ava pjesmama i vijorenjem zastava,


stanje je prihvatljivo. Kada se ta granica
pre|e, ovoj zemlji prijeti ponovno
ozbiljno krvoproli}e.
Stotine hiljada pristalica Hezbolaha u
centru grada opozicija je shvatila kao izazov za pokazivanje snage i samo nekoliko
dana nakon ovog, do tada najve}eg okupljanja, slijedi jo{ ve}e. Valjda i pola miliona ljudi na Trgu {ehida su najve}e
demonstracije ove vrste koje je Bejrut
ikada vidio! Katastrofalna organizacija,
nepotrebna gu`va i prazni govori pokazuju da je vo|ama protesta bilo najbitnije
dovesti {to vi{e ljudi koji }e jo{ glasnije od
sirijskih trupa zatra`iti da napuste zemlju.

NEVJERICA I RADOST:
SIRIJCI NAPOKON
ODLAZE!?
A to se, na ~u|enje svih i odobravanje
ve}ine, i po~elo de{avati. Sa svojih polo`aja oko glavnog grada, vrlo skromnih i
jadnih, uz nevjericu lokalnog stanov-

ULOGA IZRAELA: Ili su


ipak Izraelci odgovorni za
Al-Haririjevu smrt!? Bez
sumnje su njihove slu`be
spremne i sposobne
izvesti takvu operaciju
rukopisom koji one
odaberu i ne treba se ba{
previ{e optere}ivati
nesofisticiranim i divlja~kim
metodom samog ubistva
ni{tva, prve sirijske trupe koriste sitne
sate da se povuku prema granici. Iza njih
ostaje pusto{ i sme}e, pa kom{ije kona~no
mogu odahnuti: izgleda da se nemaju
namjeru vra}ati. Gospodin, biznismen u
pedesetima, vodi me u svoju ku}u kojoj
se vi{e od dvadeset godina nije smio pribli`iti jer je u njoj bila smje{tena komanda sirijske vojske. Potpuno {okiran ne

POSLJEDNJA VIJEST

Masakr nad kr{}anima


u Kasliku
Ba{ kada smo pomislili da su se
strasti smirile na nekoliko sedmica i da }e
se Liban ponovo u sredi{te pa`nje javnosti vratiti tek pred predstoje}e izbore,
razaraju}a bomba je eksplodirala u
{oping-centru u gradi}u Kaslik, sjeverno
od Bejruta. Druga takva bomba u
kr{}anskom dijelu gura Liban na samo
korak do potpunog haosa ~ije posljedice
ne smijemo ni zamisliti. Dvoje poginulih i

dosta povrije|enih su i prve `rtve ovakvog


na~ina razra~unavanja i sijanja straha.
Neki od kr{}anskih politi~ara i stanovnika
predgra|a u kojem je bomba eksplodirala
neposredno pred zaklju~enje ovog broja
Slobodne Bosne, upiru prst u sirijske tajne
slu`be kao eventualno odgovorne za ovu
eskalaciju sukoba. I dodaju da ih ni ovakve provokacije ne}e uvu}i u krvavi sukob
u kojem svi gube.

uspijeva se sjetiti rasporeda prostorija i


po~inje lu|a~ki, neselektivno ~istiti sme}e. Ne smeta mu {to je sve razvaljeno, sve
je spreman halaliti, samo nek je vratio
ku}u u koju je, ka`e, ulo`io cijeli svoj
imetak.
Na red dolazi i kompleks oko hotela
Beau Rivage, jednog od najmra~nijih
mjesta u Bejrutu i simbola sirijskog represivnog prisustva u glavnom gradu. Sa
nekolicinom najodlu~nijih tu provodim
dio no}i i jutra, treniraju}i i svoje i `ivce
nervoznih sirijskih agenata koji su ostali
da, prilikom povla~enja, isklju~e struju
u glavnom {tabu svojih obavje{tajnih
agencija. Nakon dosta prijetnji oru`jem i
vikanja, kada su shvatili da nemamo namjeru odustati od dokumentovanja ovog,
zaista, historijskog momenta, a da ba{ i
nema smisla da na nas pucaju, uz {kripu
ko~nica svojih bijesnih automobila odlaze
put planina. Nama se pru`a jedinstvena
prilika da zavirimo u, do malo~as, apsolutno nedostupan kompleks. Jasno je da
imamo vrlo malo vremena jer }e se libanska vojska vrlo brzo pojaviti i ponovo
zape~atiti kapije.
Odjednom, valjda iz haustora okolnih
zgrada i svojih automobila gdje su se skrivali, pojavljuje se desetak odu{evljenih
Libanaca i ma{u}i zastavama i slikama
rahmetli Al-Haririja, vode nas u podrume
jedne od zgrada gdje je navodno bio
smje{ten zloglasni zatvor. U kojem su,
ka`u, bili zatvarani pojedinci koji su se
drznuli biti glasni u svom protivljenju sirijskom prisustvu.
S nama je i sasvim pristojna gospo|a
koja sti{}e u rukama Al-Haririjev poster,
prestravljena mjestom na kojem se nalazi.
I dok neki ~i~a, kunu}i se Allahom da je
tu bio zatvaran i mu~en, preglasno obja{24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

EKSKLUZIVNO IZ BEJRUTA

njava metode navodnog maltretiranja,


gospo|a, naslonjena na zid svje`e ofarbane }elije, potpuno slomljena trenutkom,
ne mo`e sakriti emocije i tiho pla~e. Kroz
suze mi ka`e da ona s tim mjestom nema
ni{ta, nikada nije bila zatvarana, niko njen
nije maltretiran. Jednostavno, `ivi tu
preko puta u zgradi koja je imala sre}u
ostati izvan kompleksa. Si{la je da prisustvuje reintegraciji i vidi ovo ~udno
mjesto od ogromnog zna~aja, gdje su, sve
je godinama gledala sa balkona, odvodili
neposlu{ne.
Taj }e dan svakako ostati upam}en u
historiji ove zemlje kao prelomni trenutak
nakon kojeg ni{ta vi{e ne}e biti isto,
granica koju se moralo pre}i na klizavom
putu prema smirivanju strasti i potpunoj
normalizaciji `ivota.

REAKTIVIRA SE
ZELENA LINIJA
To ne zna~i da protesti prestaju i da se
situacija smiruje. Na Trgu {ehida i dalje
pod {atorima borave najtvrdokornije pristalice opozicije zahtijevaju}i potpuno
povla~enje Sirijaca iz zemlje uz mnogo
drugih manje realnih zahtjeva. U razgovoru s njima sti~e se dojam da su prili~no
ekstremni i isklju~ivi u svojim zahtjevima
za demokratizaciju. Me|u grupicom s
kojom sam proveo najvi{e vremena vrlo
je malo muslimana i oni uglavnom `ele
bezuslovnu garanciju odsustva krvavih
sukoba po svaku cijenu, bilo ko da im to
obezbijedi kada vi{e nema njihovog AlHaririja, muslimana sunita. Ostali su
mahom kr{}ani i to poprili~no radikalni te
se u razgovoru, kada ih malo ponese pjesma, mo`e prepoznati i retorika falangista iz pro{losti, koja, vjerujte, ne zvu~i
nimalo lijepo. Pogledi su im, i glasni zahtjevi, upu}eni kr{}anskom Zapadu, posebno Sjedinjenim Dr`avama, i od njih
o~ekuju dodatnu intervenciju i maksimalan anga`man.
Nema smisla da im ja previ{e pametujem o iskustvima u i{~ekivanju ameri~ke
intervencije, ali ih, vrlo uljudno, pitam da
li su ikada oti{li preko famozne, sada
imaginarne, zelene linije, zauvijek
duboko povu~ene izme|u nekada{njih
protivnika, i poku{ali da shvate i potrebe
druge strane. Recimo Hezbolaha, ~ini se
ipak legitimnog predstavnika najbrojnije,
{iitske populacije. Vi{e nego slu{ati pateti~ne govornike sa bine pored Al-Haririjevog groba imalo bi smisla uvu}i se
na neko okupljanje Hezbolaha (kad mogu
ja, vala mogu i oni) i poslu{ati {ta to oni
ho}e i imaju li uop{te zajedni~kih `elja i
planova. Ignorisati vi{e od milion pristalica ove skupine svakako nije pametno i
toga su se ~ak i Amerikanci, ina~e skloni
svakom odsustvu razgovora ako se ba{ ne

52

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

PROBU\EN LIBANSKI PATRIOTIZAM: Himna Libana i zastava dominiraju na


masovnim skupovima koji se odr`avaju {irom zemlje

mora, u posljednje vrijeme svjesni.


Retorika koju sada ~ujemo iz Bijele
ku}e glede Hezbolaha je ne{to bla`a i
budi nade za tako neophodan dijalog. Iako Amerikanci, za razliku od Europljana,
ovu militantnu skupinu nazivaju teroristi~kom (bilo bi jako lijepo da nam svima
objasne otkuda tu odrednicu terorista i
kada su to napadali civile i u~inili ne{to
tako lo{e, da budu gori od, recimo,
Izraela!?), najavljuju mogu}nosti eventualnih razgovora i spremnosti da ih prihvate kao bitan politi~ki faktor.

KUDA IDE
HEZBOLAH?
Pred Hezbolahom je, pak, ogromna
dilema. Osnovan po~etkom osamdesetih s
jasnim i prvenstvenim ciljem istjerivanja
Izraela sa okupiranih teritorija Libana,
njihova oru`ana komponenta sada gubi
smisao. Jevrejska vojska je skoro u potpunosti napustila okupiranu teritoriju, s
izuzetkom problemati~nih mjesta uglavnom oko farmi [ebaa, i time je prestala
potreba za oru`jem kojim bi se oni dodatno tjerali i pla{ili. I to se u famoznoj
rezoluciji UN-a 1559 od Hezbolaha i tra`i
bezuslovno razoru`avanje.
Iako nisu prvenstveno militantna
organizacija, ipak je te{ko o~ekivati da se
mogu odr`ati bez silnog naoru`anja koje
im daje sigurnost, garanciju opstanka i
adute u svim pregovorima. Ogromna je
uloga Hezbolaha u regulisanju i pomaganju svih sfera civilnog `ivota u najsiroma{nijem dijelu dr`ave, onom nastanjenom muslimanima {iitima i ogromnom
broju palestinskih izbjeglica. ^esto se sjetim rije~i prijateljice, ina~e dobrog poznavaoca situacije u ovom dijelu Bliskog
istoka, koja Hezbolah vidi kao pola
nind`u, pola bolni~arku koja pru`a
neophodnu pomo} najugro`enijima.
Kada bi se iz njihovog programa i
svakodnevne prakse izbacila rigidna
interpretacija islama i insistiranje na nje-

govoj dominantnoj ulozi u svim sferama


`ivota, {to je neprihvatljivo u ovako vjerski izmije{anoj zemlji, Hezbolah bi, sigurno, imao vi{e {ansi i kod sekularnog
dijela stanovni{tva. Onog dijela koje
gladno za jakom organizacijom koja ima
snage da se odupre pogubnim uticajima
kom{ija i sposobnog za razgovor sa ostalim stranama u sukobu. Naravno, ni
slu~ajno ne mo`e postati vode}a politi~ka
opcija u Libanu, ali svakako mo`e biti
puno ozbiljniji faktor od sada{njih devet
mjesta u parlamentu. To }e izbori,
zakazani za maj, sigurno i potvrditi.

MOLITVE
ZA AL-HARIRIJA
Da Hezbolah i njihov vo|a Nasrallah
ipak koriguju svoju tvrdu politiku, pokazuje i njihova su}ut nakon smrti manje-vi{e
sekularnog Al-Haririja, koja je kulminirala
masovnoj molitvi na njegovom grobu i
slici dvojice vo|a koja krasi ovo mjesto
masovnog okupljanja. Ako postoji mjesto
u cijeloj zemlji za koje se mo`e re}i da
ujedinjuje sve politi~ke opcije i pokrete,
onda je to svakako mezar Refika alHaririja, pokriven hiljadama bijelih pupoljaka nad kojim se svakodnevno i bez
prestanka liju iskrene suze, a da ih na to
tjera lokalni komitet, crkva ili d`amija.
Na d`umi u protekli petak, u Al-Hasaneina d`amiji, dok je trajala hudba uticajnog ajatolaha Fadlallaha, u pro{losti
smatranog duhovnih vo|om Hezbolaha,
sa nekolicinom `estokih d`ematlija sam
se upustio u otvorenu konverzaciju u vezi
s njihovom glasnom podr{kom Siriji u
nastojanjima da njene trupe ostanu u
Libanu. S pozicije dobronamjernog posmatra~a sa strane govorim im da svi
glavni razlozi insistiranja Sirijaca za
o~uvanjem povla{tenog statusa u Libanu
mo`da i ne doprinose miru i prosperitetu
u zemlji. Svjesni da gube borbu za
ostanak njihovih pulena, moji sagovornici
prihvataju realnost.

PREDSTAVNI[T V O S AR AJE V O :
Ferhadija 23/II, Tel: + 387 33 232 125, 232 126, Fax: + 387 33 233 692

LJETNI RED LETENJA / SUMMER TIMETABLE


/ VA@I OD 27. MARTA DO 29. OKTOBRA 2005. /
/ FROM MARCH 27th TILL OCTOBER 29th 2005./
IZ SARAJEVA PREKO LJUBLJANE/FROM SARAJEVO VIA LJUBLJANA

to:
Ljubljana
Monday /1/
15.30
Tuesday /2/
15.30
Wednesday /3/ 15.30
Thursday /4/
15.30
Friday /5/
15.30
Saturday /6/
15.30
Sunday /7/
15.30

AMS BRU CPH FRA LON MUC OHD PAR VIE ZRH IST
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

DUB

x - direktan let sa slijetanjem u Ljubljani / flight with stop in Ljubljana

Posebno povoljna ponuda na liniji Sarajevo - Ljubljana ponedjeljkom, ~etvrtkom i subotom!

POSEBNE CIJENE NA ADRIA INTERNET STRANICI www.adria-airways.com


ZA SARAJEVO PREKO LJUBLJANE/TO SARAJEVO VIA LJUBLJANA

from:
Ljubljana
Monday /1/
14.05
Tuesday /2/
14.05
Wednesday /3/ 14.05
Thursday /4/
14.05
Friday /5/
14.05
Saturday /6/
14.05
Sunday /7/
14.05

AMS BRU CPH FRA LON MUC OHD PAR VIE ZRH IST
x
x
x
x
x
x
x
x
x
X
x
x
x
X
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
X
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x

x - direktan let sa slijetanjem u Ljubljani / flight with stop in Ljubljana

Svakodnevna veza za S k o p l j e , P r i { t i n u , P o d g o r i c u i M o s k v u s no}enjem u Ljubljani

LETOVI ADRIA AIRWAYS I PARTNERA PREKO LJUBLJANE U CIJELI SVIJET!


OBJA[NJENJE ZNAKOVA / EXPLANATION OF SIGNS:
1/Monday/ - ponedjeljak z 2/Tuesday/ - ut orak z 3/Wednesday/ - srijeda z 4/Thursday/ ~etvr t ak z 5/Friday/ - pet ak z 6/Satur day/ - subot a z 7/Sunday/ - nedjelja

z FRA/FRANKFURT z MUC/MINHEN z VIE/BE^ z ZRH/CIRIH z PAR/PARIZ z LON/LONDON


z AMS/AMSTERDAM z IST/ISTANBUL z CPH/KOPENHAGEN z OHD/OHRID
z BRU/BRISEL z DUB/DABLIN

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

SUKOB CIVILIZA

U seriji historijsko-sociolo{kih eseja na{ surad


`ivi na relaciji SAD-BiH, povodom sirovih uvr
Ba{~ar{ije EMIN [VRAKI] izrekao na ra~u
HAMAMD@I]A napisao je polemi~an teks
Ba{~ar{ije i njenih nekada{njih najve}ih
Bo{njaka, Sarajeva i

Pi{e

Nenad Filipovi}

edavne izgovorene neotesane rije~i koje je privrednik,


bojovnik, vjernik i gradski vije}nik Emin [vrakin
uputio profesoru Muhidinu Hamamd`i}u izazvale su
zgra`anje na raznim stranama Sarajeva: politi~kim,
vjerskim, nacionalnim, klasnim, lokalnim Mnogo
toga je ve} re~eno. Mo`da je sr` ~itavoga jada nad stanjem u
kome je vije}niku Eminu [vrakinom dato da izbaljezga, putem
porodi~ne TV-stanice, ono {to mu je na`vrljao neki poluidiotOsmanagi}. Ta `ena,
skribent najbolje izrazila Hanifa Kapid`i}-O
ina~e svjetski autoritet za historiju nadrealizma, rekla je, naime,
da je izjava Emina [vrakinog ne samo prosta, nego joj nedostaje
~ak i jalija{ka varijanta duhovitosti.

MEHMED SPAHO - UZEIR


ALIJA IZETBEGOVI]

54

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Foto: Milutin Stoj~evi}

SDA I SBiH - STRANKE ZA ISTO


S druge strane, vrijedi se zadr`ati nad izjavom vije}nika
Emina [vrakinog kao paradigmom dru{tvenog, moralnog i politi~kog pada bosanskog, bo{nja~kog i sarajevskog dru{tva. Iako je
vije}nik bez rza i obraza danas vlasni{tvo Stranke za BiH (poznatija kao Stranka za Sebe!!!), on je kreacija stranke muslimanskog kulturnog kruga SDA, tj. privatnog preduze}a Alija
Izetbegovi}, sin i jarani b. i. j. (~itaj: bez ikakvog jemstva)!!! U
nastanku Emina [vrakinog kao politi~ke, dru{tvene i ekonomske
pojave ogleda se stepen u kojem je Alija Izetbegovi} bio ophrvan
jednom od svojih najte`ih boljki i najtegobnijih politi~kih kompleksa: sjenom dra Mehmeda Spahe. Alija Izetbegovi} se, tokom
svoje cjelokupne zlosretne politi~ke djelatnosti, svojski trudio da
izbri{e svaki tra~ak uspomene na dra Mehmeda Spahu, ali je
bezuspje{no poku{avao ponavljati Spahine politi~ke manevre.
Emin [vrakin je trebao biti Izetbegovi}ev Uzeir-aaga
Had`ihasanovi}. Uzeir-aga je bio sredstvo putem kojeg je dr
Mehmed Spaho politi~ki kontrolisao i usmjeravao sarajevsku
bo{nja~ku ~ar{iju. Taj sarajevski trgovac starinama mo`da je
ponajbolje opisao svoju ulogu kada je rekao da je trideset godina Spahin politi~ki ker. No, niti je Alija bio Spaho, niti Emin
mo`e postati Uzeir-aga. [to bi se reklo, prema gazdi i ker.
U karijeri Uzeir-age Had`ihasanovi}a ogleda se sve dobro i lo{e
{to je sarajevska ~ar{ija kao najzna~ajnije neformalno politi~ko bi}e
dugog trajanja bo{nja~ke historije mogla stvoriti. Bosansko se
dru{tvo najvi{e pribli`ilo gra|anskom konceptu, tokom svoje historije, ba{ u ulozi koju je ~ar{ija igrala u njemu. Bosanske ~ar{ije su
nadrastale zatvoreni oligarhijski karakter koji je bio osnov na kome
je po~ivalo politi~ko djelovanje bo{nja~ke zemlji{ne aristokratije.
Za razliku od begovata, ~ar{ije su uvijek voljele i prihvatale
do{ljake (do{le) ili siroma{ne i neugledne starosjedioce koji su uspjeli sami sebe napraviti u ne{to ekonomski i dru{tveno vi{e i uglednije. U XVII vijeku u Sarajevu self-made men su bili Zlatari,
Od`aktani i Sabure, u XVIII izvjesni Had`i [aban - rodona~elnik
Had`i{abanovi}a - i Salih-aaga Semiz, u XIX vijeku bra}a
Merhemi}i i Dervi{-aaga Hala~evi}, krajem XIX vijeka Ahmed-aaga
Henda. Svi su oni krenuli ni od {ta, i stvorili nebrojeno mnogo na
raznim poljima. To su na{i Bardiji i Peruzziji, Rotschildi,

Ba{~ar{ijski jaha~ Apokalipse

ACIJA NA ^AR[IJI

dnik, jedan od vode}ih bosanskih filologa koji


reda koji je gradski poslanik i novi autoritet
un dosada{njeg gradona~elnika MUHIDINA
st u kojem pravi historijski presjek uloge
h autoriteta na sveukupnu emancipaciju
Bosne i Hercegovine

R-AGA HAD@IHASANOVI]
] - EMIN [VRAKI]
NAJVE]A LI^NOST BA[^AR[IJE U ZADNJEM STOLJE]U:
Uzeir-Aga Had`ihasanovi}, trgovac, dobrotvor, graditelj...

Warburgovi, Wittgensteini, Rockefelleri i Melloni, Bill Gates!!! O


njima, na`alost i na na{u sramotu, nauka ni{ta jo{ nije rekla.
Postaju}i ne{to ni od {ta oni su stvarali gradsku kulturu kod nas, oni
su civilizirali sebe i svoju okolinu, unapre|ivali i gradili svoj grad i
umije}e `ivljenja u njemu. To su bili ljudi-oli~enje dru{tvene evolucije, koja svojim polaganim tokom stvara nove te istinske vrijednosti i ~uva sve {to je vrijedno u starom i naslije|enom. Stariji slojevi ~ar{ije cijenili su njihovu radinost, umje{nost, psihi~ko i fizi~ko
zdravlje, i spremnost da u~e sve od zanata kojim se kruh nasu{ni sticao do umije}a `ivljenja s drugima i pored drugih, {to je i mnogo
te`a zada}a. Prijem u ~ar{iju se morao zaraditi. A jedan od najzna~ajnijih ~inilaca prilikom odluke je li neko polo`io ispit, odnosno prestao biti fukara ili do{lo, bio je ovladavanje pristojno{}u.
Posjedovanje pristojnosti (edeb) ~inilo je nekoga gra|aninom i
~ar{inlijom. Edepsuz se mogao roditi u gradu, ~ak roditelji i djedovi
su mu mogli do}i na svijet u njemu, ali ako je bio i ostao edepsuz,
on nije bio ni gra|anin niti ~ar{inlija.

KAKO JE BA[^AR[IJA
KAPITULIRALA PRED SDA

PO SPAHINOM URNEKU:
Alija Izetbegovi} kontrolu
nad Ba{~ar{ijom namijenio
je Eminu [vraki}u

Najzna~ajniji samoproizvedeni ~ovjek bosanske, bo{nja~ke i


sarajevske historije u prvoj polovini XX vijeka bio je Uzeir-aga
Had`ihasanovi} (umro 1943. godine). Rodom iz krajnje siroma{ne porodice, Uzeir-aga je stvorio zavidno bogatstvo i u`ivao
neporeciv ugled u Sarajevu, Bosni, zagreba~kim i beogradskim
poslovnim i politi~kim krugovima. Njegova se slu{ala i
oslu{kivala, bilo u politi~kim, bilo u poslovnim stvarima, sve do
Istanbula, Kaira, Jerusalima, Rijada, Be~a, Budimpe{te, Rima, itd.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

55

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

Uzeir-aga je bio spoj izvanredne inteligencije i neponovljive


novim uslovima, poslije stvaranja Kraljevine SHS. No, po~etkom
radi{nosti. Govorilo se da nije prezao ni od kakvog po{tena posla
1920-ih dru Mehmedu Spahi je uspjelo preuzeti kontrolu nad
kojim se kruh mogao ste}i. Zapo~eo je kao dr`avni poreski
JMO-om. Spaho je usvojio ideologiju jugoslovenstva i uspio se
dostavlja~ ({ikutor<egzekutor), i bio je poznat po tome da je bio u
nametnuti kao neosporni politi~ki vo|a Bo{njaka. Ljudi porijekstanju izdejstvovati pla}anje poreza dr`avi, a pritom ljude po{tedilom iz krugova oko nekada{nje MNO, me|u kojima je najti bijede i sramote koju je donosila omra`ena rije~ ovrha.
sposobniji bio novinar i u~enjak Sakib-eefendija Korkut, osje}ali
Sarajevski poslovni ~ovjek iz stare ku}e, Avdaga [ahinagi}, ina~e
su se izdanim. Njihovu ideologiju i program preuzeli su nekapunac dra Spahe, ubrzo je, jo{ prije 1914. godine, primijetio
da{nji trijalisti, pro-habsburgovci i prava{i. Tako veli~anstven
Uzeir-agine sposobnosti. Kako je Avdaga bio jedan od vode}ih
manevar kidnapovanja gotove stranke ostao je pusta sanja
sarajevskih rentijera svoga doba, uposlio je Uzeir-agu kao ubira~a
mnogih potencijalnih te samoprogla{enih vo|a. Drug Adil
Zulfikarpa{i} je svoj raskol u Stranci demokratske akcije
kirija. I tu se Uzeir-aga pokazao kao izvanredan slu`benik, ali ne
krvopija. Takvo mu je pona{anje donijelo ugled i me|u vrhu{kom
poku{ao provesti kao klon Spahinog preuzimanja JMO-a. Ali,
sarajevske ~ar{ije i me|u sarajevskom fukarom.
kako znamo, to je bila samo pusta `elja druga Adila!!! Na nivou
Avdaga [ahinagi} je povukao potez od klju~nog zna~aja za
Sarajeva, odnosno sarajevske ~ar{ije Spahinu pobjedu omogu}io
historiju Sarajeva i njegove ~ar{ije te Bosne i Bo{njaka kada je
je Uzeir-aaga Had`ihasanovi}. Uzeir-aga je to mogao u~initi jer
pomogao Uzeir-agino poslovno osamostaljenje, nekoliko godina
mu je ~ar{ija vjerovala. A on je znao povjerenje i nagraditi.
prije I svjetskog rata. Uz njegovu pomo}, Uzeir-aga je zapo~eo
Mnogi su posrnuli poslovni ljudi, od industrijalaca do sitnih
posao trgovca starinama i }ilimima. Starinama obi~no trguju ljudi
zanatlija, bili spaseni Uzeir-aginim posredovanjem.
iz postarijih, otan~alih, prefinjenih porodica. Uzeir-agina ogromUzeir-agino liderstvo sarajevskom ~ar{ijom nije bilo ni
na inteligencija i sposobnost strelovito brzog u~enja ogleda se i u
korupciona{ko ni nasilni~ko. On je o~uvao dignitet sarajevske
njegovom ovladavanju tim zahtjevnim zanatom. Nije bilo trgovca
~ar{ije u vremenu u kojem je bio njen vo|a. I u I i u II svjetskom
}ilimima i isto~nja~kim starinama od Budimpe{te do kairskog
ratu pokazao je izuzetnu odvratnost nad ratnim dobitni{tvom.
Dvojici do{la, {to su zaimali po~etkom II svjetskog rata, Uzeirbazara Han Halili a da mu je Uzeir-agina vje{tina razlikovanja
aga je prorekao da }e ih partizani vodati nakatranjene od Sebilja
prave starine od suvenira ostala nepoznata.
do Marindvora. Tako se i desilo jednom od njih, dok je drugi na
Poslovi~ne su bile i Uzeir-agina duhovitost i `ivotna mudrost.
vakat utekao u Zagreb.
Iza njega je ostalo vi{e anegdota. Prema jednoj, Uzeir-aga je
Kada je Alija Izetbegovi} stvarao svoje priobjasnio nekom mla|em ~ar{inliji {ta je politika
na sljede}i na~in: Politika je ko furuna. Ako si ISTO A NI NALIK: Kada vatno preduze}e b.i.j., naumio je da Emin
preblizu, ope}e{ se, ako si daleko, hladno ti
[vrakin u njemu igra ulogu Uzeir-age. No, sudje!!! Kada je podizan Dom-internat Narodne je Alija Izetbegovi}
bina je druga~ije htjela. Uzeir-aga je, i pored sve
uzdanice u Sarajevu na zemlji{tu D`enneti}a stvarao svoje privatno svoje mo}i i ugleda, znao gdje mu je mjesto.
vakufa (danas pr}ija jedne od Vo|inih k}eri), preduze}e b.i.j.,
Emin [vrakin nije znao, niti i dan-danji zna, gdje
ljubitelji naroda su do{li tra`iti prilog od Uzeirmu je mjesto, a Alija Izetbegovi} nije imao
naumio je da Emin
pojma kako se pravi politi~ki senzal. Niti je znao
age. Uzeir-aga je upisao ogroman prihod, ali ga
i/ili `elio odabrati li~nost od stvarnog ugleda u
nije odmah uplatio. Kada su se molioci pojavili [vrakin u njemu igra
~ar{iji za svoga agenta. Zato {to su svi njegovi
u njegovom du}anu da tra`e obja{njenje, Uzeir- ulogu Uzeir-age. No,
senzali, prije ili kasnije, po`eljeli da budu vo|e,
aga je rekao: Kad vam klepne krampa, onda }u sudbina je druga~ije
i dati. Izgleda da je ova mudrost itekako
usljed Dedine nesposobnosti da ih zauzda, Alija
Izetbegovi} je imao samo dva izlaza: ili da ih
aktuelna otkako nam je Vo|a podario na{u htjela. Uzeir-aga je, i
dr`avu. A za{to, bilo bi suvi{no obrazlagati. Ja, pored sve svoje mo}i urni{e ili da ih pusti da se bogate preko no}i i
li~no, jedino `alim {to je Uzeir-aga odavno i ugleda, znao gdje
tako ih umiri. A svi znamo kako su se ljudi u nas,
mrtav, pa nije imao prilike progovoriti koju s mu je mjesto. Emin
od 1992., mogli obogatiti preko no}i!!! Ostatak
Hasan-begom sa Zagorja ravna glede `deranja
pri~e znate.
[vrakin nije znao, niti
udovi~kog i jetimskog mala.
Hajvansko-insanska re~enica bila je izazvana
Uzeir-aga je bio i jedan od provoditelja i dan-danji zna, gdje
jednom potpuno ta~nom i ubita~nom re~enicom.
kopernikanskog obrata u politi~koj historiji mu je mjesto, a Alija
Na nju je odgovoreno neukim i neodgojenim
Bo{njaka. Dr Mehmed Spaho i dr Halid-bbeg
na profesora Hamamd`i}a. To nije napad
Izetbegovi} nije imao napadom
Hrasnica zapo~eli su politi~ku karijeru, jo{ u vrisamo na njega, nego i na njegov esnaf, Univerzitet
jeme austro-ugarske uprave, u krajnje marginal- pojma kako se pravi
u Sarajevu, ANUBiH i intelektualce uop}e.
Za~u|uje {utnja Univerziteta, Veterinarskog fakulnoj politi~koj stranci naprednjaka i samostalaca politi~ki senzal
teta i Hamamd`i}evih strukovnih kolega!?!
koju je predvodio sarajevski gradona~elnik
Esad-eefendija Kulovi}, ina~e veoma pametan i u~en ~ovjek, koji
KO SU HAMAMD@I]I A KO [VRAKI]I
se znao i unosno o`eniti. Esad-efendijina `ena bila je Ra{idahanuma Grada{~evi}ka, koja je ujedno naslijedila veliki dio imetPiscu ovih redaka preostaje jedino da se slo`i sa re~enicom
profesora Hamamd`i}a. Jadno li je Sarajevo i njegova ~ar{ija kad
ka neopisivo bogate porodice Tuzli}a o ~ijem porijeklu samo
se u njoj pita Emin [vrakin, a vi{e se ne pitaju Hamamd`i}i - Haprezime govori. Ta tri ~ovjeka su bili i bogati i ugledni, ali njihomamd`ije (jedna od najstarijih sarajevskih porodica {to je upravva stranka nije imala politi~kog upliva. Uz to je bila proskribi^ernjavski i Hamdiji Kre{evljakovi}u,
ljala, prema Zorki Janji}-^
rana kao proaustrijska i proprava{ka. Muslimanska narodna organizacija (MNO) predvo|ena Ali-bbegom Firdusom i [erifom
Gazi Husrev-begovim hamamom preko 150 godina), Spahe,
Arnautovi}em te ostalim vo|ama bo{nja~kog autonomnog
\ulizarevi}i, Vatrenjaci, Hamaluke, Kalajd`isalihovi}i, Had`ibegi}i, Muhasilovi}i, Merhemi}i, Ma{i}i, Kasumagi}i,
pokreta bila je neosporno vode}a bo{nja~ka politi~ka stranka u
Nik{i}i, Hende, D`ine, Tufe, Bakarevi}i, Zlatari, Novalije,
prve dvije decenije XX vijeka.
Had`ibajri}i itd., itd., itd. Ali, za to ne snosi odgovornost jedan
Izgledalo je da }e ljudi koji su stvorili MNO biti prirodno
vije}nik-bojovnik, nego onaj {to ga je, mrtva, re~eni vije}nik
politi~ke vo|e Bo{njaka. Jugoslovenska muslimanska organiiznio do nad Kova~e!!!
zacija (JMO) bila je stranka koju je grupa oko MNO stvorila u

56

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

TUZLANKA U ITALIJI

U ITALIJI SAM IMALA VI[E


^ETRDESET RAZLI^ITIH PR
Irina Dobnik upisala je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 1981.
godine, kada je prvu klasu studenata na tom odsjeku primio profesor Boro
Stjepanovi}, a nakon {to je diplomirala bila je anga`ovana u nekoliko bosanskohercegova~kih teatarskih ku}a, da bi 1993. godine oti{la u Italiju,
gdje je ostvarila zapa`enu filmsku i pozori{nu karijeru
Razgovarao

Mehmed Pargan

rva generacija studenata glume na


Akademiji scenskih umjetnosti u
Sarajevu na prijemni ispit iza{la je
u decembru 1981. godine. Klasu
je primio profesor Boro Stjepanovi}, a me|u osam primljenih studenata
bila je i Tuzlanka Irina Dobnik. Pored Irine,
na Odsjek za glumu primljeni su i Admir
Glamo~ak (sada{nji dekan ASU-a), te
Minka Mufti}, Jasmin Geljo, @eljko
Kecojevi}, Amela Milunovi}, Mladen
Nelevi} i Jelena ^ovi}. Irina Dobnik
posljednju deceniju bila je skoro u potpunosti odsutna sa ex-yu gluma~ke scene.
Tek povremeno se nakon rata pojavljuje kao
gost u pozori{nim predstavama u BiH, a
velike uloge i atraktivne anga`mane daleko
od bosanskohercegova~ke javnosti dobija u
Italiji. Skoro da su zaboravljene njene
velike uloge i talenat koji je pokazala i u
pozori{tu i na filmu jo{ kao mlada glumica.

IGRALA SAM
U PREDSTAVI
DANISA TANOVI]A
Nakon {to je diplomirala na ASU
dobija anga`man u Narodnom pozori{tu
Bosanske krajine u Banjoj Luci. Za uloge
Ljubice i Agnese dobila je najvi{e gluma~ke nagrade na Pozori{nim igrama
Bosne i Hercegovine u Jajcu. Od 1986.

Trenutno ig
tri najgledan
58

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Irina Dobnik, glumica

OD
REMIJERA
godine Irina Dobnik je stalni ~lan
Kamernog teatra 55 u Sarajevu. U ovom
pozori{tu radila je do izbijanja rata u
aprilu 1992. godine, a ostale su zapam}ene njene uloge u predstavama Balkon,
Largo de solato, Plava Jevrejka, Kin,
Tetovirana ru`a, Mraku{a, Buba u uhu, te
na Otvorenoj sceni Obala Mrije{}enje
{arana i Vojnik i opatica koju je re`irao
Danis Tanovi}. Igrala je, izme|u ostalog,
i u filmu Praznik u Sarajevu, u TV seriji
Moj brat Aleksa, te u TV filmu Krivda. U
prvoj godini rata Irina Dobnik radila je
kao asistent Borislavu Stjepanovi}u na
Odsjeku za glumu, na Fakultetu dramskih
umjetnosti u Beogradu, odakle je po~etkom 1993. godine otputovala u Italiju,
gdje je nastavila svoj gluma~ki rad.
Napravili ste gluma~ki uspjeh izvan
svoje zemlje i govornoga podru~ja na
kojem ste po~eli glumiti. Da li ste imali
bilo ~iju pomo} po odlasku u Italiju?
Uspjeh je relativna stvar. Ako postoji,
u mom slu~aju zna~i mogu}nost radosnog
stvaranja. Uz to, podr{ka publike i kritike
ra|a neku vrstu ljubavi. S obzirom da sam
trenutno prisutna na TV ekranima u seriji
Centovetrine kao Maja (doktorica iz
Sarajeva, koja dolazi u Italiju s namjerom
da prona|e i usvoji sina svoje sestre koji
je ostao bez roditelja), prijaju mi sre}na
lica djevojaka i gospo|a koje, prepoznav{i me, `ele da se sa mnom slikaju, razgovaraju... Mala zajedni~ka zadovoljstva,
za{to da ne? Pitali ste me da li mi je neko
pomogao u Italiji. U profesionalnom
smislu, odgovor je, na`alost, ne. Ali sam
zato u privatnom `ivotu uvijek imala
veliku pomo} moje familije i prijatelja.
Kako je zapo~ela Va{a gluma~ka
karijera u Italiji?

NEODIGRANA ULOGA

Ukrali su mi Katarinu
U novembru 2004. godine, po dogovoru
koji sam u augustu iste godine postigla sa
direktorom pozori{ta SARTR u Sarajevu
Safetom Plakalom, trebala sam po~eti sa
probama predstave Katarina Kosa~a
Posljednja ve~era Ibrahima Kajana u ulozi
Katarine Vu~i} Kosa~e, a u re`iji
Gradimira Gojera. U posljednjem trenutku,
istina, nakon {to sam molila da se po~etak
proba pomjeri za desetak dana, zbog moga
snimanja na TV-u, dobila sam potvrdu da }e
se probe pomjeriti i da to prihvataju, ali, iz

TRUPA ZA PO^ETAK: U prvim


godinama boravka u Milanu sa
rediteljem Paolom Trottiem i
jo{ nekoliko glumaca osnovali
smo teatarsku grupu
Compagnia del ventre koja
je u svom dvogodi{njem
postojanju napravila nekoliko
zanimljivih predstava

meni ne ba{ jasnih razloga, do saradnje nije


do{lo. Re~eno mi je da je Ministarstvo za
kulturu Kantona Sarajevo smanjilo bud`et i
da zbog toga do realizacije predstave ne
mo`e do}i ~ak ni u sljede}oj sezoni. Iako mi
je bilo `ao, poku{ala sam da razumijem
iznenadnu promjenu situacije, znaju}i da je
Safet imao najbolje namjere. Me|utim, nije
pro{lo mnogo vremena od toga, kada sam
saznala da su u toku probe iste predstave,
ali bez mene u podjeli. [to bi se reklo, sve
ostalo je {utnja.

U prvim godinama boravka u


Milanu sa rediteljem Paolom Trottiem i
jo{ nekoliko glumaca osnovali smo
teatarsku grupu Compagnia del ventre
koja je u svom dvogodi{njem postojanju napravila nekoliko zanimljivih
predstava. Tako da sam bila Elena u Le
Troiane i Medeja u Euripidovoj Medeji;
zatim Ferdinanda u Sto godina samo}e,
Robespier u Brutu, a re`ije su bile
kolektivne na ~elu sa Paolom i
Riccardom Fux. Uz to sam plesala i

ram u Centovetrine, jednoj od


nije TV sapunice u Italiji
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

TUZLANKA U ITALIJI

USPJE[NA GLUMA^KA KARIJERA:


Irina Dobnik u dru{tvu Nede Arneri}
(gore), sa studentima prve generacije
glume na ASU u Sarajevu i kao
~lanica plesne trupe na jednoj od
italijanskih pozori{nih scena (desno)

igrala vi{e likova u prelijepoj


Offenbahovoj predstavi Racconti di
Hoffma. Vrlo brzo sam polo`ila i generalnu audiciju za plesa~e modernog plesa u
Teatro alla Scala u Milanu i napravila niz
zna~ajnih predstava. Istakla bih Othello,
gdje sam, pored plesa~kih dijelova, igrala
i lik Biance, uz poznatog svjetskog tenora
Plasida Dominga u liku Othella. Othello i
jo{ jednu predstavu, Forza del destino
igrali smo poslije mjesec dana i u Tokiju.
Sa plesno-teatarskom grupom Compania
dello Sciaffo napravila sam predstavu
Ballera, u Teatru Carlo Felice u Genovi. I
tako se ni`u polako druge predstave i
drugi gradovi, koji ti sve vi{e omogu}avaju da bude{ prihva}en i tra`en.
Sara|ivali ste i sa priznatim rediteljem Hugom De Anaom?
Da, ali moram kazati da mi je u mom
pozivu pomogla isklju~ivo upornost i
sposobnost da sama sebi budem agent,
konstantno studiranje (moderni ples, pjevanje i jednogodi{nji Masterclass Lattore
Europeo tra teatro, danza e musica),
bezbroj audicija (uglavnom uspje{nih) i
kvalitetan rad u projektima, koji je stimulisao reditelje da me ponovo tra`e.
Najva`niji od njih je sigurno Hugo De
Ana, kod kojeg sam polo`ila moju prvu
italijansku audiciju i ve} vi{e od deset
godina traje na{a pozori{na suradnja.
Raditi sa teatarskim genijem kao {to je
Hugo sigurno ohrabruje u nimalo zahvalnoj ulozi slobodnog umjetnika. Polako
mi se pridru`uju ~lanovi porodice, {to me
jako raduje. Sa rediteljkom Vanjom
Pavlovi}, k}erkom moje sestre, ve} sam
snimila tri kratka igrana filma (Donna,
Persona, Conflitto dinteresse), a njen
brat Ivan igra moga sina Mi{u u

60

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Centovetrine. Ako uspijemo zajedni~kim


snagama dobiti jednog dana Oscara, {to
da ne, mogla bih to le`erno nazvati uspjehom. Do tada u`ivajmo u malim svakodnevnim dostignu}ima.

TROFEJNE NO]I
Da li ste kao nastavnik radili sa studentima glume na nekoj od gluma~kih
{kola u Italiji?
Sve vrijeme sam nastojala da dajem
privatne ~asove glume ili da organizujem
teatarske laboratorije. Rad sa mladim
ljudima me ~ini sretnom, ~ini mi se da
samo tada velikodu{no prepu{tam svoje
znanje drugima. Kada kasnije u uspjesima
tih mladih ljudi prepoznate ne{to svoje, to
je nagrada za va{ rad. S tim u vezi dopala
mi se uloga reditelja u predstavi Ukro}ena goropad, kada nemate potrebu za
li~nim egzibicionizmom, nego druge
stavljate u prvi plan bez bojazni da }e va{
drugi plan ostati neprimje}en.
Jeste li poku{ali ostvariti kontakt ili
profesionalnu suradnju sa kolegama iz
BiH?
Jedno vrijeme je u Milanu `ivio i radio
sarajevski pisac i reditelj [emsudin Gegi}.
U njegovoj re`iji, po tekstu Emine Gegi},
napravili smo predstavu Sarajevska
proro~ica, gdje sam igrala Sibillu, u Teatru
Franco Parenti. Predstava je imala zapa`en
uspjeh. Godine 1998. sa [emsudinom Gegi}em, po njegovom tekstu, na Mostarskom ljetu, napravili smo predstavu
Trofejne no}i. I jo{ jedna mala zanimljivost: u me|uvremenu sam radila i na
prevodu jedne od knjiga sada{njeg
gradona~elnika Tuzle Jasmina Imamovi}a
pod nazivom Besmrtni jeleni, sa bosanskog na italijanski jezik. Iskreno se nadam

da }e u skoroj budu}nosti i taj rad imati


uspje{nu realizaciju.
Iza sebe imate veliki broj zapa`enih
teatarskih uloga, pa }u Vas upitati za najdra`i lik koji ste igrali?
Sa ve} spomenutim rediteljem i prijateljem Hugom pro{le godine sam, rade}i na predstavi Marie Victoire u Rimu,
snimila i kratki film koji je bio emitovan
tokom predstave, na tri ogromna filmska
platna (kao svjetska praizvedba), a ova
predstava imala je veliki zna~aj za italijansku pozori{nu scenu. Film smo snimili
u studiju De Paolis, gdje sam nekoliko godina ranije snimila i reklamu za Telecom
Italia Faces u produkciji Leagas Delaney.
Borave}i tada nekoliko mjeseci u Rimu,
imala sam priliku i da nastupim kao
manekenka na modnoj reviji stiliste
Franceska Ciambellae. Vi{e razli~itih
uloga realizovala sam u Teatro Due u
Parmi. Svaki lik je lijep na svoj na~in, ali
lik koji mi se vezao za srce je, zamislite,
lik mladog sve{tenika Alessia u predstavi
Le due zittelle. Ovaj lik je |avolski
advokat, u odbrani majmuna osu|enog
na smrt, jer je oskrnavio crkvu. Njegovi
dugi monolozi u kojima potvr|uje i
opovrgava Boga, prava su radost za glumca. Predstavu smo igrali u Parmi, a
o~ekuje nas i gostovanje u Rimu. Moram
zahvaliti Elizabetti za moj besprijekorni
izgovor italijanskog jezika u predstavi.
Trenutno pripremam lik Lady Enfield u
predstavi Lo strano caso del dott. Jekyll e
sign. Hyde. Raduje me {to }u uskoro
raditi kao pomo}nik re`ije u mjuziklu
Tutte le donne di Bob u milanskom
Teatro Nuovo. Irina bambina nastavlja
da se igra pobje|uju}i tako mogu}i
teret vremena.

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320


e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
160.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 29. marta,
na FTV u 20 sati
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

61

PRVI PUT U BiH

U ~etvrtak, 24.
marta, u prodaji }e se
na}i peti po redu DVD
porodi~ni paket iz
kolekcije Slobodne
Bosne; u petom
paketu, uz
dugometra`ni
animirani film
Gospodar brzine,
akcioni triler
The Elite, nalazi se
i vestern
The Shooting
u kojem glavnu
rolu tuma~i veliki
Jack Nicholson

Priredio

Nedim Hasi}

arizmati~an, s mangupskim izrazom lica i uvijek vi|an s najljep{im `enama, danas, u 69.
godini `ivota, Jack Nicholson
ka`e kako uzima viagru samo
kada je s vi{e od jedne `ene. @ivio je u
uvjerenju da mu je baka majka, a majka
sestra. Prava istina izi{la je na vidjelo tek
u tridesetim godinama, nakon {to je
postao zvijezda pa je vijest osvanula u
novinama. Nakon zavr{ene srednje {kole
u New Jerseyu, posjetio je Los Angeles u
kojem je ostao raditi u MGM studijima,
kao office boy, iako se planirao vratiti u
Jersey na studij. Ubrzo je krenuo na
satove glume i polako po~eo nastupati na
TV-u i u pozori{tu. Prvu glavnu ulogu
omogu}io mu je Roger Corman s filmom
The Cry Baby Killer (1958), a rad na
sli~nim, niskobud`etnim filmovima, spojio ga je s Montom Hellmanom, Bobom
Rafelsonom i Cormanom koji }e ga
anga`irati u svojim ranim hororima The
Little Shop of Horrors, The Raveni The

62

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Terror. U to vrijeme je napisao i svoj prvi


scenario u saradnji s Donom Devlinom za
politi~ki triler Thunder Island. Nicholson
i Hellman, zajedno s tada jo{ nepoznatim
Francisom Fordom Coppolom, asistirali
su Cormanu na filmu The Terror, a zatim
odlaze u Utah kako bi snimali vesterne
The Shooting (1966) i Ride the Whirlwind. Upravo je vestern The Shooting
ono {to }emo ove nedjelje gledati u porodi~nom DVD paketu Slobodne Bosne.

GOL U SEDLU
Nicholsonu se uskoro pru`a prava prilika da prihvati ulogu koju je odbio Rip
Torn i koja }e mu donijeti svu pa`nju
tada{njeg Hollywooda kao i oskarovsku
nominaciju u kategoriji za najboljeg
sporednog glumca. Radi se o ulozi u kultnom hitu Easy Rider. Rola je privukla
pa`nju miliona ljudi koji se jo{ nisu imali
prilike upoznati s njegovim radom. U tom
trenutku po~inje slava i oskarovske nominacije kojih je osvojio najvi{e u historiji
Akademije. Sedamdesete mu donose
cijeli spektar razli~itih likova, a on ni u
jednoj ulozi nije isti iako se prepoznavao
Nicholsonov stil i harizmati~nost. Te{ko

je odvojiti Jacka Nicholsona kao osobu


od Jacka Nicholsona kao glumca. Oscara
je zaradio kao detektiv Jake Gittes u briljantnom filmu Chinatown Romana
Polanskog. Ulogu detektiva napisao mu je
dugogodi{nji prijatelj Towne inspiriran
tada{njim doga|ajima u Nicholsonovu
`ivotu, mije{aju}i stvarnost i fikciju. Ba{
u to vrijeme saznao je za majku/sestru/baku i po~eo je izlaziti s Anjelicom
Huston s ~ijim ocem, Johnom, glumi u
Chinatownu. Ovaj je film, po mnogim
kriti~arima, uvr{ten me|u deset najboljih u svijetu. Slijede}a godina za Nicholsona pokazala se jo{ plodnija jer mu
kona~no donosi Oscara u kategoriji
najboljeg glumca za ulogu u filmu Milo{a
Formana Let iznad kukavi~jeg gnijezda
(1975). Film je osvojio pet Oscara i zaradio vi{e od 60 miliona dolara, ustoli~iv{i
Nicholsona kao najve}u zvijezdu velikog
platna koji je sebi mogao dozvoliti da
odbije uloge u hitovima poput @aoke,
Kuma ili Apokalipse danas.

VEZE SA 2000 @ENA


Jack Nicholson je ro|en kao John
Joseph Nicholson 22. aprila 1937. Otac

DVD kolekcija Slobodne Bosne

JACK NICHOLSON:
Holivudska ikona koja je
spavala sa 2000 `ena!
SEX, DROGE I HOLLYWOOD: Poznata je i njegova
sklonost drogama, pogotovo kokainu, zbog kojeg
mu je uni{tena cijela nosna sluznica, no to ga
nije sprije~ilo da dalje u`iva opojne droge.
Naprotiv, kru`ila je pri~a da je u nos ugradio
metalne cjev~ice zbog lak{eg u{mrkavanja
THE ELITE

Akcija koja intrigira svaku


minutu njenog trajanja
mu je bio alkoholi~ar i napustio ga je vrlo
rano. Odmalena su ga odgajali kao da mu
je baka mama, a mama - starija sestra!
Istinu mu je otkrio tek puno kasnije novinar koji je pripremao pri~u o poznatom
glumcu. Budu}i da Jack ne daje intervjue
o svom privatnom `ivotu, ne zna se puno,
no ipak se tokom 70-ih i 80-ih njegovo
ime prvenstveno zbog njegovih ljubavnih
zgoda i raskala{enih zabava povla~ilo po
raznim tabloidima. Poznata je i njegova
sklonost drogama, pogotovo kokainu,
zbog kojeg mu je uni{tena cijela nosna
sluznica, no to ga nije sprije~ilo da dalje
u`iva opojne droge. Naprotiv, kru`ila je
pri~a da je u nos ugradio metalne cjev~ice
zbog lak{eg u{mrkavanja. Na vrhuncu
karijere pratio ga je glas playboya i divljaka, a i filmske su mu uloge ~esto bile u
skladu s time. Takav imid` nije {kodio
njegovoj karijeri, a on sam nikada ga se
nije sramio. I dan danas ponosno izjavljuje da je spavao s ~ak 2.000 `ena! U prvi
tren te{ko je povjerovati ovoj izjavi no on
to obja{njava ovako: Filmska zvijezda u
mjesec dana upozna dvostruko vi{e ljudi
no obi~an ~ovjek za cijelog svog `ivota!

Na izuzetno zahtjevnom zadatku visokog nivoa rizika


pukovnik Baret McKay ne uspijeva sprije~iti teroristi~ki napad.
Avion u kojem se nalazi sa
porodicama najmo}nijih svjetskih
biznismena pada u more. McKay
pre`ivljava pad zajedno s petero
djece. On ih podi`e, podu~ava,
trenira Sada je Mckayova ekipa

[to se ti~e ozbiljnijih ljubavnih veza, poznat je njegov brak s glumicom Sandrom
Knight koji je trajao samo ~etiri godine,
ali je urodio plodom rodila mu se prva
k}er Jennifer. S Anjelicom Houston je
stvar potrajala malo du`e, ~ak sedamnaest
godina, no kada je Jenniferina prijateljica
Rebecca Brussard ostala trudna s
Nicolsonom 1990. godine, Anjelica je
zatra`ila razvod. Iz veze s Rebeccom ima
jo{ dvoje djece: k}i Lorraine i sina
Raymonda. Pod stare je dane Nicolson
umirio strasti te njegovo ime vi{e ne puni
tra~ rubrike. Od 1999. je bio u
romanti~noj vezi s mla|om glumicom

najelitnija jedinica na svijetu,


spremna za provo|enje svih
zadataka. Odred najboljih je jedini djelotvoran odgovor protiv prijetnji u svakom dijelu zemaljske
kugle. Ponovo se okupljaju
poslovni ljudi i McKay je opet u
misiji. Tu su i sva njegova
djeca, sada vrhunski obu~eni
borci protiv terorizma

Larom Flynn Boyle. Velika holivudska


zvijezda pod stare se dane odlu~ila primiriti: prihvatio je o~instvo, a vrijeme
provodi igraju}i golf i gutaju}i knjige.
Tokom cijele javne karijere Jack
Nicholson je bio ikona svoje generacije.
Svojim je sjajnim gluma~kim talentom
udahnuo `ivot mnogim karakterima koji
bi bez njega bili prili~no mrtvi bez obzira
na kvalitetu scenarija. Iako je ve}inom
prezentirao imid` divljaka, cinika, seksualnog i manijaka uop}e, otjelovio je i
druge razne li~nosti, a moglo bi se re}i da
su te uloge isje~ci iz biografije njegovog
privatnog `ivota.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

PLJA^KA U SARAJEVU
Kome ukradu zavi~aj nema
pravo cviliti za golfom

voga me je mjeseca u Sarajevu dva


puta oplja~kalo. Najprije su neki
zlosretni lopovi preko balkona
provalili u maj~in stan na Dobrinji.
Kako je jo{ od maja 1992., kada su
moji napustili stan, ustanovljena tradicija da
svako ko u njega kro~i pone{to iz njega i
ponese, lopovi su nai{li na opusto{ene prostorije, iz kojih je ~ak bio ukraden i plinski
bojler. Mogu ih zamisliti kako u gluvo doba
no}i {partaju stanom u potrazi za bilo ~im {to
bi ~ovjek mogao ukrasti. Prosto da ~ovjeku
lijepih manira bude neprijatno napokon,
do{li su nam u ku}u, {to }e ti ljudi pomisliti o
nama. Da li iz o~aja ili iz principa, tek lopovi
su, da ne bi oti{li praznih ruku, te no}i ukrali
stakla sa vrata i sa prozora. Narkomani, rekao
mi je telefonom kom{ija, a ja sam dozvolio
sebi da zaklju~im da je tim provalnicima
manji problem {to su narkomani, a ve}i {to su
idioti: jer koliko droge ~ovjek mo`e dobiti za
tri polovna stakla?
Pro{le sedmice, eto mene u Sarajevu.
Parkiram kola kod FIS-a, majstoru u zelenom
kombinezonu platim za ~etiri sata i odem do
Buybooka, da se vidim sa prijateljima. Tamo
sjednem sa Markom Ve{ovi}em i ekipom iz
knji`are, uto stigne i Ivan Lovrenovi}. Ve{ovi}
zovne travaricu, iako ne bi smio. Dogovorimo
se da za dva-tri sata na ^ar{iji ru~amo zajedno.
Provrtim se po gradu, pa se spustim do kola, da
ostavim {to sam trgovao. Ubacim stvari u
gepek i tek tada vidim da su mi razbili staklo na
suvoza~evim vratima. Odnijeli su CD plejer,
dokumenta nisu dirali. Sa puno respekta za
smjelost i vje{tinu lopova koji su me oplja~kali
usred dana, u vrlo prometnoj ulici, odem do
~uvara, tek koliko da i njega obavijestim da su
mi obili kola koja je on pla}en da ~uva. E moj
jarane, ka`e mi on, pa {to si ostavio kasetofon
u kolima. Htio ne htio, vo|en svojom potrebom
da uvijek budem na strani Drugosti, tu se osjetim kao silovana `ena: i njima naj~e{}e ka`u
kako je trebala paziti, kako je trebala biti
pametnija, kako nije trebala obu}i mini suknju,
kako je, u biti, sama kriva za to {to joj se desilo. Ali ~uvaru to nije bilo dovoljno. Kada je
vidio da je oplja~kani auto golf trojka, stao je
likovati: pa |e }e{ ostavljati golfa, to i djeca
obijaju. I tako je on minutima pri~ao, dok sam

64

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Sretnici su se
vozili u
renoima, dok
su golfovi i
d`ete bili
privilegija
direktora i
privatnih
poduzetnika.
Statusni
simboli
komunisti~ke
elite bili su
jednako
uvjerljivi kao
audiji i vile
dana{njih
tranzicionih
pobjednika

Pi{e

Andrej Nikolaidis

stoje}i na krhotinama stakla razmi{ljao {to sad


da radim sa kolima. Poenta njegovog s
mukom artikulisanog disputa bila je: kola su
obili narkomani (opet oni!), kojima, citiram,
ni milicija ne mo`e ni{ta; za plja~ku sam
kriv samo ja, jer vozim golfa i imam CD plejer koji kada parkiram ne skidam i u d`epu ne
nosam po gradu; napokon, to {to sam njemu
platio da mi ~uva kola ne zna~i da }e on ta
kola zaista ~uvati.
Tokom ~itavog mog sarajevskog djetinstva, otac je vozio {klopocije, a ja sam
zavidio djeci ~iji su o~evi vozali golfove,
vozila koja su bila jedan od statusnih simbola socijalisti~kog besklasnog dru{tva na
umoru. Kada sam se napokon golfom vratio u Sarajevo, ispostavilo se da vlasnicima golfova vi{e niko ne zavidi: naprotiv,
svi ih sa`aljevaju, kao ljude koji }e ubrzo
biti oplja~kani, i koji jedini nisu svjesni te
~injenice.

narodnoj dr`avi Jugoslaviji


obi~an narod je mogao samo da
sanja o volkswagenu, narodnom
automobilu. U Sarajevu su, dodu{e, u fabrici opasnog imena
TAS, proizvodili golfove, ali ulice gradova
koji su jo{ ~uvali sje}anje na Narodnooslobodila~ku borbu i brinuli o tekovinama Revolucije vrvile su od isto~noevropskih krntija - lada, {koda, moskvi~a,
vartburga. Ti automobili su bili ru`ni, spori
i nepouzdani. Jedina dobra stvar kod njih
bila je bezbjednost kao i ruski tenkovi,
vozila iz Isto~nog bloka bila su zami{ljena
kao ru{ioci zidova, drve}a i omanjih ku}a.
U Podgorici se jo{ prepri~ava anegdota o
biv{em golooto~aninu koji je, nakon torture
kojoj je bio izlo`en zbog ljubavi prema
Rusiji, i dalje ljubio veliku slovensku i
komunisti~ku zemlju. Na{ ~ovjek se vratio
sa Golog otoka. Izgubio je sve dru{tvene
privilegije pa ga je postavilo da radi u trafici. Jednog ljetnjeg popodneva, dok je sa
prijateljima pio kafu ispred, kako se govorilo, radnog mjesta, u trafiku je udario
moskvi~. Pijani voza~ usmjerio je dvije
tone najboljeg ruskog ~elika u plasti~nu

Balkanska rapsodija

Sretnici su se vozili u renoima,


dok su golfovi i d`ete bili privilegija
direktora i privatnih poduzetnika.
Statusni simboli komunisti~ke elite
bili su jednako uvjerljivi kao audiji i
vile dana{njih tranzicionih pobjednika. Oni su `ivjeli u novim stambenim zgradama, u ve}im stanovima,
oni su vozili volkswagene koji su
bili najefektniji dokaz dru{tvenog
presti`a. Moj otac bio je korektor u
Oslobo|enju. ^esto se sa posla
vra}ao kasno, kada bi novina ve}
bila u rotaciji. Majka, in`injer elektrotehnike, svakoga je jutra odlazila
u Energoinvest, taj jugoslovenski
privredni gigant ~iju je imovinu
Karad`i}eva vojska tokom rata
raznijela {irom Srbije. Moji, ho}u
re}i, nisu bili direktori. ^ak nismo ni
poznavali nijednog direktora. U
na{u ku}u sve do sredine osamdesetih nije u{ao niko ko vozi volkswagen. Mi smo bili od onih familija koje na more odlaze u vartburgu,
od onih koje ste mogli vidjeti kraj
puta, sa podignutom haubom automobila iz ~ije utrobe kulja dim, dok
otac sa bocom vode u ruci djecu
sklanja od pobunjene ma{ine.
Ilustracija: BRANCAGLIONI

konstrukciju od koje nije ostalo ni


traga. Povratnik sa Golog otoka u
trenutku ustaje, sa divljenjem prilazi

vozilu, konstatuje da nije ni ogrebano i ushi}eno uzvikuje: pogledaj


{to ti je, kad Rus napravi!

SJE]ANJE NA SARAJEVO

Turista pred porodili{tem


Moje sje}anje na Sarajevo prekida se
1992. Svaki dolazak u rodni grad nakon
toga upozoravao me je na nepouzdanost
uspomena. Nije rije~ o tome da su one
neprecizne. Naprotiv: niko ne pamti tako
dobro kao ~ovjek koji zna da je njegov
gubitak - u mom slu~aju zavi~aja i mladosti - kona~an i potpun. Ne: govorim o
tome da se, dok mi stojimo uko~eni i
zagledani u pro{lost, stvari mijenjaju. A
povratak u prostor koji smo neko}

napustili ne odvija se po pravilima koja


smo upamtili. Nova je igra i nove su
propozicije. Tako u rodni grad sti`e{ kao
gost. Sti`e{ u kolima sa stranim tablicama, i ne ljuti{ se kada te oplja~kaju. Jer si
svjestan da je tvoj gubitak mnoglo ve}i od
onoga {to su iz kola ponijeli lopovi, halal
im bilo. Drugo je haram: ono {to je dovelo
do toga da se penje{ na Ko{evo, pred bolnicu, da kao turista vidi{ mjesto gdje te je
majka rodila.

pril je, godine 1992. Eksterijer: `eljezni~ka stanica,


Bar. Brat i ja iz smradnog
voza izlazimo u ki{no
jutro. Dan ranije napustili
smo Sarajevo. Otac i majka i dalje su
tamo. April je najokrutniji mjesec,
ka`e T.S. Eliot. Kublino je vrijeme,
ka`u lokalni ribari, koji ba{ u aprilu
na pu~ini ispred Ulcinja presre}u
jata kuble, bezmalo nejestive plave
ribe pune sitnih kostiju koje su
stvorene samo da bi se neupu}ena izjelica zagrcnula i udavila sa zalogajem u
ustima. Kako bilo, lije kao iz kabla.
Umorni i mokri, tra`imo taksi. Prolazimo pored nekoliko Zastavinih vozila. Tra`imo ne{to pouzdanije, ne{to {to
}e nas sigurno prevesti do Ulcinja.
Napokon ulazimo u `uti golf. Motor
po~inje da brunda. Brat i ja napokon
mo`emo odahnuti. Puni povjerenja u
njema~ku automobilsku industriju,
tu`no gledamo kroz prozor. Tokom
~itavog djetinjstva `elio sam da moj
otac vozi golf, da se ~udom izdignemo
iznad datog nam dru{tvenog statusa.
Vi{e nego ikada `elio sam to tada: znao
sam da }e roditelji na put ka Ulcinju
kroz snijegom jo{ uvijek zavijanu
Bosnu krenuti vartburgom. Da imaju
volkswagen, mislio sam, bio bih siguran
da }e sti}i, da }e se porodica jo{ jednom
ujediniti u na{oj ulcinjskoj ku}i.
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
PLANINKA MIKULI]
Iz likovnosti bosanskoga srednjovjekovlja

Istaknuta bosanskohercegova~ka slikarka i likovna kriti~arka Planinka Mikuli} autorica je knjige o gotici u bosanskom srednjovjekovlju. Knjiga je na`alost
objavljena u skromnom izdanju, bez
mnogo ilustracija, ali i u ovakvom obliku
predstavlja vrijedan izvor podataka o bh.
kulturnoj ba{tini. Cijena je 25 KM.
HOS LUS PEIXOTO
Nijedan pogled

Portugalsko ~udo od djeteta Hos


Lus Peixoto je ve} sa dvadesetak godina
pobje|ivao na knji`evnim konkursima,
objavljivao knjige i osvajao zna~ajne
knji`evne nagrade. Njegov roman Nijedan
pogled govori o porodici iz ruralne sredine,
iz kakve autor i sam poti~e i za koju ka`e
da je osnovni prostor za iskazivanje
osje}aja koji sa~injavaju ljudski `ivot.
Cijena je 31 KM.
MIJO RAIEVI]
No}ne pri~e

U zbirci No}ne pri~e (Libretto,


Beograd, 2004.) sabrane su pripovijetke velikana svjetske knji`evnosti
poput Gogolja, Borhesa, ^ehova ili
Mopasana. Iako pored njih ima i nekoliko manje uspjelih pri~a, sve one
odlikuju se pomalo mra~nom atmosferom i elementima fantastike. Cijena
je 10 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):


z J. K. Rowling: Harry Potter and the Half-Blood Prince (Book 6)
z Rick Warren: The Purpose-Driven Life
z Catherine Crier: A Deadly Game
z Kurt Eichenwald: Conspiracy of Fools
z Ian McEwan: Saturday

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Nur):


z Mirjana Bobi}-Mojsilovi}: Majke mi, bajka (samizdat)
z Tarik Ali: Knjiga Salahudinova (Bemust)
z Pol Oster: Knjiga opsena (Geopoetika)
z D`oana Haris: Kupinovo vino (Plato)
z Dan Brown: Da Vincijev kod (V.B.Z.)

66

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Nadamo se da }e prolje}e ubrzo do}i, ne samo


kalendarski, ve} i zaista
HAZIM BEGAGI], voditelj TV Bingo Showa

Roman Viktora Ivan~i}a Vita Activa


(Feral Tribune, Split, 2005.)

SAMOLJUBLJE
BRILJANTNOG UMA
Pi{e: Adisa ^e~o

Briljantni hrvatski novinar, beskompromisni esejista ubita~no


preciznih sintagmi Viktor Ivan~i} napisao je i svoj prvi roman.
Iako dosadan nije nikakav kriti~ki argument nego etiketa, prva
polovina Ivan~i}evog romana nepodno{ljivo je dosadna, a nastavak, koji }e do~ekati samo strpljivija publika, knjigu ipak u~ini
vrijednom ~itanja.
Glavni likovi romana Vita Activa su `bir Edmord i pisac kojeg
on prati, prislu{kuje i protiv kojeg prikuplja dokaze. Pripovijeda se
u tre}em licu, i prate se uglavnom postupci ljigavca Edmorda, a
pisac, u kojem je lako prepoznati sli~nost sa autorom, predstavljen
je kao hrabri vizionar, neukrotivi borac protiv opresivnih sistema,
uz to i veliki zavodnik, kultna li~nost na fakultetu, uspje{an u
svemu ~ega se dohvati. Prvih stotinu stranica dakle, nema zapleta,
grade se ogledalski likovi Edmorda i pisca, i opisuje zate~eno stanje: pisac pi{e, a uhoda ga uhodi. Poku{aj zapleta je to {to pisac
pro`ivljava krizu identiteta pa ne objavljuje tekstove, ali Edmord
ga lukav{tinom uskoro namami na dopisivanje koje zatim arhivira,
tako da smo se vratili po~etnoj situaciji u kojoj se pi{e i uhodi.
Nakon stotinjak stranica kona~no se ne{to i desi: suvi{e revni
Edmord na svoju ruku se u{unja u pi{~ev stan i krade njegove tekstove, obla~i njegovu odje}u, jede njegovu
hranu. Taman nakon {to se stvorio solidan
zaplet oko toga da li }e biti uhva}en i stradati ili ne, i nakon {to je Edmord izrastao u
lik solidnog umobolnika, roman je razvodnjen lucidnim, ali bespotrebnim poglavljem
o predsjedniku, doktoru T. Narednih dvadeset stranica Ivan~i} jo{ malo, po ko zna koji
put, literarnim ma~em proburazi Tu|mana,
tek da se ne pomisli da ga je zaboravio,
nakon ~ega se, umiren, vrati svojim
napu{tenim likovima.

Posljednjih stotinu stanica Vita


Activa kona~no postaje odli~na
proza. Edmord i pisac, zapravo
prijatelji iz mladosti, susre}u se,
i njihovi likovi postaju dva
sukobljena svjetonazora koja imaju
zastra{uju}e mnogo dodirnih ta~aka
Posljednjih stotinu stanica Vita Activa kona~no postaje odli~na
proza. Edmord i pisac, zapravo prijatelji iz mladosti, susre}u se, i
njihovi likovi postaju dva sukobljena svjetonazora koja imaju zastra{uju}e mnogo dodirnih ta~aka. Iako su im `ivotni putevi krenuli
na razli~ite strane, u studentskim danima njih dvojica gotovo su
postali prijatelji. Ovakvim razvojem doga|aja Ivan~i} relativizira
podjelu na dobre i zle: bjesomu~ni {pijun Edmord tragi~ni je gubitnik, vi{e nego zlikovac. On je bi}e ~ija je egzistencija bez predmeta uho|enja ostala isprazna i besmislena. Uzbudljiv zavr{etak
pun preokreta i nezaboravna alegorija smetlji{ta bez sumnje opravdavaju vrijeme utro{eno na ovu knjigu. [teta je samo {to ona
po~inje prekasno i {to je ina~e koncizni autor ovaj put na po~etku
{tedio tipku delete.

Sretno sam slobodna. U pro{losti sam ili ja nailazila na budale


ili su one mene nalazile s velikom precizno{}u
JANICA KOSTELI], hrvatska skija{ica

Elvis ni(je) tu (SAD, 2004.) je film


reditelja Joela Zwicka o legendi
rocknrolla u kojem uloge tuma~e Kim
Basinger, John Corbet, Sean Astin, Angie
Dickinson, Jeff Bates, Dan Cravens

KU]NO KINO
FINN TAYLOR
Radio Cherish

KRALJU SE NE BI
SVIDJELA GLUMA

Zoe je animatorica iz San


Francisca koja u`iva slu{aju}i
muziku iz osamdesetih godina.
Nakon {to iz neshvatljivih razloga
bude optu`ena za ubistvo, ona
zavr{ava u ku}nom pritvoru, a jedina veza sa vanjskim svijetom joj je
policajac Daly. Radio Cherish je
pristojna drama u kojoj je najve}a
vrijednost gluma~ka izvedba Robin
Tunney.

Pi{e: Mirsad Kli~i}

Elvis Presley je jedan od najisplativijih proizvoda ameri~ke


pop kulture. Kralj je u svojih dvadesetak godina slave stekao
mno{tvo sljedbenika, tako da je skoro trideset godina nakon
smrti i dalje jedna od najpopularnijih zvijezda. Hodo~asnici i
danas posje}uju njegovu ku}u u Memphisu, odr`avaju se
takmi~enja njegovih imitatora, a `ivi i legenda da Kralj nije
mrtav. Naravno, tolika popularnost nije mogla pro}i nezapa`eno
u ameri~koj tvornici snova - Hollywoodu. Tako je na temu Elvisa
Presleya do sada ura|eno bezbroj filmova, a ne pro|e ni dvanaest
mjeseci da se ne pojavi barem jedan film u kojem se Kralj spominje ili pojavljuje. Ali, {to je
izuzetno zanimljivo, svi su ti filmovi kvalitetom daleko ispod
standarda. Uglavnom se radi o
prosje~nim ili lo{im filmovima
koji Kralja spominju ili di`u iz
mrtvih samo zbog gledanosti
filma. Dva su filmska autora
odala po~ast Kralju u svojim filmovima. Prvi od njih je Jim
Jarmusch sa filmom Mystery
Train, a drugi je David Lynch sa
svojim Divlji u srcu. I, ako malo
bolje razmislimo, shvati}emo da
su to jedina dva filma vrijedna
spomena kada je Kralj u pitanju.
Najnovija filmska pri~a u kojoj
je Elvis centralna figura jeste
romanti~na komedija Elvis
(ni)je tu. Radi se o nazovi komediji, ~ija pri~a ba{ i nema puno
veze sa bilo ~im. Harmony je prodava~ica kozmetike iza koje svi
Elvisovi imitatori koje sretne ostaju mrtvi. Ona upoznaje mar-

Nevjerovatno zvu~i ali, ~ak je i


devedeset minuta filma Elvis (ni)je
tu predugo za gledanje. Pa ~ak i ako
ste fanovi Kralja, ni to nije vrijedno
gledanja ovog filma
ketin{kog menad`era Milesa i nakon devedesetak neshvatljivih
filmskih minuta, njih dvoje zavr{e kao par, a Elvisovi imitatori i
dalje umiru. Radnja zvu~i poprili~no zbrkana, ali i film je takav.
Bez nekog jasnog povoda za njegovo snimanje, Elvis (ni)je tu
nam ne nudi puno razloga ni za gledanje. Reditelj Joel Zwick je
vjerovatno imao `elju napraviti komediju sli~nu Mojem gr~kom
vjen~anju, pa je zbog toga i anga`irao glumca Johna Corbeta.
Me|utim, u paru sa odavno zaboravljenom Kim Basinger, u
ovom filmu se ne bi sna{ao ni puno kvalitetniji glumac od
Corbeta. Pri~a je neduhovita, blaga i nekako se sporo vu~e ekranom. Nevjerovatno zvu~i ali, ~ak je i devedeset minuta filma
Elvis (ni)je tu predugo za gledanje. Pa ~ak i ako ste fanovi Kralja,
ni to nije vrijedno gledanja ovog filma.

BILLY RAY
La`ljivi Glass

Zanimljiva thriller drama reditelja Billy Raya. Glass je mladi novinar


iz Washingtona koji je pisao za neke
od najpriznatijih ameri~kih ~asopisa.
Me|utim, ispostavi se da je vi{e od
pola ~lanaka koje je napisao Glass
jednostavno izmislio. Film je ra|en
po istinitom doga|aju, a dobru ulogu
ostvario je Hayden Christensen.

PRESTON
A. WHITMORE
Zatvorski obra~un

Akciona pri~a o poku{avanju


utjerivanja pravde tamo gdje zakon
zaka`e. Nakon {to mu gine sin, a ubice
dobiju minimalnu zatvorsku kaznu,
Michael odlu~uje sam preuzeti zakon
u svoje ruke. Zato on namjerno zavr{i
u zatvoru kako bi se tamo osvetio ubicama. Pri~a je ve} vi|ena dosta puta,
a niti ostale stvari u filmu se ne izdvajaju od prosjeka.

WORLD BOX OFFICE


z The Ring Two (Hideo Nakata)
z Robots (Chris Wedge, Carlos Saldanha)
z The Pacifier (Adam Shankman)
z Ice Princess (Tim Fywell)
z Hitch (Andy Tennant)

TOP VIDEO U BiH


z Collateral (Michael Mann; Tropik)
z Lako}a (Ed Solomon; Tropik)
z Bridget Jones: Na rubu pameti (Beeban Kidron; Blitz)
z Zlo~esti Djed Mraz (Terry Zwigoff; Tropik)
z Bourneova nadmo} (Paul Greengrass; Blitz)
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
Pi{e: Dino Bajramovi}
Objavljeni dobitnici nagrada Ivica
Mati} i Klju~ tma~e

Nagrade za Sr|ana
Vuleti}a i Dinu Mustafi}a
Udru`enje filmskih radnika BiH donijelo je odluku da nagradu Ivica Mati}
2005. dodijeli sarajevskom
re`iseru Sr|anu Vuleti}u, koji
je za svoj prvi dugometra`ni
igrani film Ljeto u zlatnoj
dolini pro{le godine osvojio
nagradu Tigar na Rotterdam
Film Festivalu. Udru`enje filmskih radnika BiH tek je pro{le
godine ponovo uspostavilo
nagradu koja se prije agresije na
na{u dr`avu dodjeljivala za doprinos
bosanskohercegova~kom
filmu, a ime je dobila po jednom od
najzna~ajnijih filmskih autora na ovim
prostorima. Pro{logodi{nji laureat bio je
Pjer @alica.
Dobitnik nagrade Klju~ tma~e za
najbolju pozori{nu predstavu je
Dino Mustafi} za Helverovu no},
koju je po tekstu Ingmara
Vilkvista re`irao u Kamernom
teatru 55. Dodjela nagrade }e
biti uprili~ena u ~etvrtak, 24.
marta, u Zemaljskom muzeju
u Sarajevu, nakon ~ega }e u
istom prostoru biti izvedena
Helverova no}, u kojoj igraju
Mirjana Karanovi} i Ermin
Bravo. Ako mene pitate ko je
najzaslu`niji za sve ovo, ja }u re}i da
je to ipak Mirjana Karanovi}, ne samo zbog briljantne igre,
nego i ~injenice da nam je upravo ona ponudila Vilkvistov
tekst, koji me je ve} nakon prvog ~itanja odu{evio, izjavio je
za na{ list direktor Kamernog teatra 55 Zlatko Top~i}.
Objavljen album sarajevske interpretatorke sevdalinki Amire Medunjanin

Jutros joj je ru`a


procvjetala
Kona~no je objavljen i CD sarajevske interpretatorke sevdalinki
Amire Medunjanin. Producent Mostar Sevdah Reuniona i vlasnik
diskografske ku}e Snail Records Dragi [esti} dugo je najavljivao ovaj
muzi~ki uradak, koji se prije nekoliko dana i pojavio u prodaji u sarajevskim CD shopovima, ali i diljem Evrope. Posljednja inofrmacija koju
smo dobili od [esti}a glasi: Jedan od najja~ih World Music magazina na svijetu, engleski Songlines, uvrstio je u svoju promotivnu

68

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Svima je drag prvi CD. Uz njegovu pomo}


po~injete pro`ivljavati sve nove stvari
[ERIF HABIB, folk pjeva~

NAIZGLED BANALNA PRI^A: U ~etvrtak, 7. a


stanicama u svim biv{im jugoslavenskim repub
realizaciju potpisuje petnaest autora me

IZGRADNJA UNI[
VIDEO PISMA: Dokumentarni filmski
projekat o pomirenju u biv{oj Jugoslaviji

Pi{e: Adisa ^e~o

Na filmskom festivalu Human Rights Watch u Londonu,


odr`anom od 16. do 25. marta, prikazan je i interesantan film
Video pisma (Videoletters) koji je rezultat projekta pomirenja
stanovnika biv{e Jugoslavije. Dvoje Holan|ana, Katarina Rejger
i Eric van den Broek su prije vi{e od pet godina do{li na ideju da
pronalaze ljude koji su uslijed rata naglo prekinuli komunikaciju
sa svojim dugogodi{njim prijateljima i kom{ijama. Njih dvoje,
zajedno sa ekipom od petnaestak autora me|u kojima je i Bosanac
Jasmin Fazlagi}, snimali su takozvana video pisma, odnosno
poruke u kojima ljudi ~ija je komunikacija naprasno prekinuta `ele
jedni drugima re}i sve ono {to nisu stigli, `eljeli ili mogli sve ove
godine.
Projekat se ovog prolje}a zavr{ava i nakon ogromnog broja
vrlo potresnih, ali i naizgled sasvim banalnih pri~a, autori su
napravili televizijsku seriju, web stranicu, i film koji }e, osim gostovanja po festivalima {irom svijeta, sedmog aprila u isto vrijeme
biti prikazan na televizijskim stanicama u svim biv{im
jugoslavenskim republikama. Ovo je prvi put da se ne{to sli~no
desi na ovom prostoru od devedeset i prve godine, kada se
jugoslavenska medijska scena raspala. Nakon niza sastanaka
pro{le godine su u Ljubljani predstavnici sedam TV ku}a dogovorili istovremeno emitovanja video pisama, a to su televizije
Slovenije, Makedonije, zatim Radio-televizija Srbije, Kosova,
Crne Gore, te HRT i BHT 1.
Video pisma vrlo dobro pokazuju kako nesporazumi, prekidi
odnosa, pa ~ak i mr`nja, ~esto nastanu samo zbog prekida komunikacije: kada razmjene vijesti nema, ljudi mnogo lak{e povjeruju

Moj sin Veljko je slika i prilika svog pokojnog oca.


I on jako voli vojsku
SVETLANA CECA RA@NATOVI], estradna radnica

prila, u isto vrijeme na dr`avnim televizijskim


blikama, bi}e prikazan film Video pisma ~iju
e|u kojima je i Bosanac Jasmin Fazlagi}

[TENIH ODNOSA

u glasine. Upravo to desilo se dvjema biv{im


najboljim prijateljicama: kada je jednoj od njih
poginuo sin rade}i kao snimatelj hrvatske televizije, druga, Srpkinja, godinama je skupljala
hrabrost da se javi svojoj prijateljici koja je
navodno javno poru~ila da su za nju svi Srbi isti.
Tek nakon vi{e od deset godina kada dolazi u
priliku da joj po{alje video pismo, ona saznaje da
je njena prijateljica umrla ubrzo nakon sinovljeve smrti.
Ovo je samo jedna od dvadeset pri~a
uvr{tenih u kona~ni materijal Videolettersa.
Me|u njima su i one manje tragi~ne, ali tako|er
dojmljive: jedan seljak je tako godinama ~uvao
vikendicu i klju~ koji mu je kom{ija vikenda{
povjerio na odlasku. Deset godina kasnije,
stanovnik sela uzalud ~eka biv{eg kom{iju, kako
bi mu predao klju~ i sa~uvanu imovinu.
Film o pomirenju u biv{oj Jugoslaviji na
najindividualnijem nivou, me|u obi~nim ljudima, finansijski su realizovali Ministarstvo vanjskih poslova Holandije, ambasade Njema~ke i
[vicarske, zatim OSCE, USAID, OHR, i brojne
druge organizacije. Londonska publika ocijenila
ga je kao potresni prikaz ponovne izgradnje
uni{tenih odnosa me|u ljudima, a Bosanci i Hercegovci svoje
mi{ljenje o filmu mo}i }e izraziti nakon premijernog prikazivanja
sedmog aprila.

HUMAN RIGHTS WATCH

Za{tita ljudskog
`ivota i dostojanstva

kompilaciju najboljih izdanja, tzv. Top of the World za mjesec


maj/juni (izlazi uvijek kao dvobroj) i Amirinu pjesmu U |ul ba{~i.
Dakle, CD je dobio markicu Top of the World ili na{ki re~eno 5
zvjezdica. Podsje}amo, Amira Medunjanin za ovaj album je snimila
ukupno dvanaest kompozicija: osam sevdalinki, tri tradicionalne makedonske me|u kojima je i Zajdi, zajdi, te vranjansku Mita, bekrija.
Muzi~are je predvodio, naravno, {ef orkestra Mostar Sevdah Reunion
Mustafa [anti}, a svirali su i Kosta Latinovi}, Sead Avdi}, Slobodan
Stan~i}, Kim Burton, Jesenko Krpo, Ademir Dado Spahi}, Miralem
Ba{i}, Sandi Durakovi}, Dinko [imunovi}, Armin Mustafi} i Sa{a
Karabatak, a back vokal u pjesmi Mene majka jednu ima otpjevao je
Ilijaz Deli}. Produkciju potpisuje Dragi [esti}.
APRILSKI KONCERTI U SARAJEVU

Kaj bi mi brez vas


Iznimno zna~ajni, atraktivni i vrijedni koncerti gra|ane glavnog
grada Bosne i Hercegovine o~ekuju i u aprilu u Clubu Coloseum. Prvo

NOSTALGI^EN NEK JE
VE^ER: Zoran Predin

Human Rights Watch, jedna od najutjecajnijih me|unarodnih


organizacija za za{titu ljudskih prava, svake godine organizuje filmski festival, smatraju}i da je film umjetnost koja ima veliku popularnost, snagu i zna~aj u {irenju humanisti~kih ideja. Igrani i dokumentarni filmovi biraju se u konkurenciju na osnovu svoje umjetni~ke
vrijednosti, ali i na osnovu duha za{tite ljudskog `ivota i dostojanstva koji svaki film prikazan na ovom festivalu mora da ima. Ove
godine, u Londonu je pored Videolettersa, prikazan i film Gorana
Paskaljevi}a San zimske no}i. Podsjetimo, u ovom filmu glavnu
`ensku ulogu, majku autisti~ne djevoj~ice Jovane, glumi Sarajka
Jasna @alica.
Paskaljevi}ev film privukao je u Londonu veliku pa`nju, iako u
Srbiji, zbog prikazane slike rata, krivice i gri`nje savjesti, navodno
nije izazvao veliko odu{evljenje publike.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
}e u subotu. 9. aprila, gost Sarajeva biti zagreba~ki jazz umjetnik i vlasnik BP Cluba Bo{ko Petrovi}. Zatim, sedam dana kasnije, u Sarajevu
}e svirati legendarni slovena~ki muzi~ar i nekada{nji frontman grupe
La~ni Franz Zoran Predin, a u njegovoj pratnji }e biti @ive legende.
Petak, 22. april, rezervisan je za jo{ jedan slovena~ki muzi~ki sastav: u
pitanju je punk-reggae-ska band Elvis Jackson. A ve} naredni dan u
Clubu Coloseum ponovo }e vas zabavljati nekada{nji Idol Vlada
Divljan. Svi oni koji su ovog beogradskog muzi~ara imali priliku gledati
u junu pro{le godine, u istom koncertnom prostoru, sigurno }e i ovaj
po`eljeti ponovo ~uti Kad te vidim. Dok }e prvog i tre}eg aprila i Muzi~ki
klub Sloga biti doma}in dvjema grupama: u petak, prvog aprila, koncert
}e odr`ati sarajevska grupa Skroz, a dva dana kasnije u Sarajevo }e,
nakon nastupa u Travniku i Banjoj Luci, doputovati njema~ki rock band
Raskolnikow.

Mislim da je narodna muzika na bh.


muzi~koj sceni jedini izvor primanja
EDVIN PO, pjeva~ u usponu

HLADNI RAT: Proteklog vikenda preminuo je am


Pulitzerove nagrade George F. Kennan, politi~

Kako je odgo|en po~eta

SKANDINAVSKI BIG BROTHER

Student iz Dervente
zapalio Skandinaviju
U jednom od prethodnih brojeva pisali smo o Big Brotheru, u svijetu ve} nekoliko godina vrlo popularnom ogranku tzv. reality
showa. Konkretno, o skandinavskoj (norve{ko-{vedskoj) verziji Big
Brothera i Sarajliji Ale~ku Ak{amiji, koji je bio jedan od osamnaest
u~esnika u samom po~etku ovog reality showa. Na`alost, Ale~ko je
na osnovu telefonskih i e-mail glasova ispao iz daljeg takmi~enja,
me|utim, na{i vjerni ~itaoci iz [vedske i Holandije nas obavje{tavaju da se jo{ jedan Bosanac bori za vrijednu nagradu u skandinavskom Big Brotheru, te da se nalazi u samoj zavr{nici ovog
takmi~enja. Rije~ je o Denisu Babi}u, dvadesetjednogodi{njem
momku iz Dervente, studentu nastanjenom u {vedskom
Helsinborgu. Na{i ~itaoci dodaju i da je Denis Babi} do sada bio vrlo
uspje{an, kao i da je jedan od favorita za osvajanje laskave titule
najboljeg u Big Brotheru. Ako `elite glasati za Denisa Babi}a, to
mo`ete u~initi putem internet stranice: www.bigbrother.no.

STRATEG HLADNOG RATA: George F. Kennan


Pi{e: Edin Avdi}

GLAVNI FAVORIT
ZA POBJEDNIKA
BIG BROTHERA:
Denis Babi}

70

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

George F. Kennan, ameri~ki diplomata, politolog i profesor,


umro je u Princetonu (New Jersey) u 101. godini, proteklog vikenda, objavili su svjetski mediji posve}uju}i pokojniku udarne televizijske vijesti i novinske stupce. George F. Kennan osta}e
zapam}en kao autor sedamnaest briljantnih politi~kih knjiga,
zatim kao dobitnik Pulitzerove nagrade i kao pronicljivi diplomata koji je osmislio strategiju hladnog rata koja se u vojnoj literaturi tako|er naziva i Kennanova doktrina.
Godine 1945., nakon poraza naci-fa{isti~kih tvorevina, predstavnici savezni~kih snaga prije svih Sjedinjene Dr`ave, Velika
Britanija i Sovjetski Savez u`urbano su po~eli stvarati novu
mapu svijeta ~iji su obrisi bili nazna~eni jo{ u vrijeme odr`avanja
Konferencije na Yalti. Me|utim, dr`avni interesi ubrzo su zavadili
ratne prijatelje, odnosno Washington i London odlu~ili su da pod
svaku cijenu sprije~e Staljinovu ekspazionisti~ku politiku ka
Zapadu.
Dodatni problem nastao je po pitanju polo`aja Titove
Jugoslavije: naime, prema nezvani~nom dogovoru velikih sila iz
oktobra 1944. planirano je da Sovjetski Savez nakon oslobo|enja
pod svojom kontrolom ima Rumuniju, Sjedinjene Dr`ave i Velika
Britanija Italiju i Gr~ku, a da Jugoslavija bude podijeljena fiftyfifty. Upravo je George F. Kennan insistirao u Bijeloj ku}i da se
Josipu Brozu mora dati podr{ka da sam odlu~i o budu}nosti

@elim pohvaliti Neovisnu televiziju Hayat koja mi ubija


ljubav za Bosnom
MUHAMED KONJI], nogometa{

meri~ki diplomata, politolog, profesor i dobitnik


~ar koji je osmislio strategiju hladnog rata

ak Tre}eg svjetskog rata

NEKAD I SAD
NIK[A BRATO[
multiinstrumantalista i producent

Godina 1985. i dvadeset godina poslije

(nesvrstanosti) svoje zemlje, pri ~emu je ameri~ku administraciju


alarmantno upozorio da postoji objektivna opasnost da se diplomatski sukob izme|u Zapada i Istoka pretvori u dugotrajan rat
koji bi rezultirao milionima mrtvih vojnika i civila na obje strane.
Njegove crne prognoze ubrzo su se pokazale ta~nima. Na
ni~ijoj zemlji {irom globusa Washington, London i Moskva
po~eli su nagomilavati desetine hiljada vojnika i stotine hiljada
tona oru`ja, dok su analiti~ari argumentovano tvrdili da
~ovje~anstvu prijeti nova katastrofa i da vi{e niko ne mo`e zaustaviti po~etak oru`anog sukoba izme|u tada ve} biv{ih saveznika
u Drugom svjetskom ratu. No, tada na globalnu politi~ku scenu
izlazi George F. Kennan nadaju}i se da je ratni vihor mogu}e zaus-

George F. Kennan, ameri~ki


diplomata, politolog i profesor,
umro je u Princetonu (New Jersey)
u 101. godini
taviti uspostavom sistema ni rat, ni mir. Militanti sa obje strane
njegovu ideju su proglasili izdajom nacionalnih interesa, ali zapadni i isto~ni diplomatski krugovi shvatili su da je hladni rat jedini na~in da se sprije~i krvoproli}e u kojem bi sasvim izvjesno bilo
upotrijebljeno i atomsko oru`je.
Ideju Georgea F. Kennana ubrzo su zvani~no prihvatili, dakle,
Sjedinjene Dr`ave, Velika Britanija i Sovjetski Savez, a hladni
rat trajao je skoro pedeset godina. U tom u`asavaju}em vremenskom periodu nastradalo je hiljade civila, ali analiti~ari su slo`ni
da je Kennanova doktrina ipak rezultirala znatno manjim brojem
`rtava nego da je uistinu do{lo do rata izme|u kapitalisti~kog i
komunisti~kog sustava. Zbog toga je George F. Kennan bio u
nekoliko navrata nominovan za Nobelovu nagradu za mir, no ovo
zna~ajno priznanje nikada nije dobio. U jednom od posljednjih
intervjua kazao je kako je sretan {to je do~ekao da vidi zavr{etak
hladnog rata, ali i kako strahuje da }e svijet po suludoj inerciji
ponovo uspostaviti neku blokovsku podjelu koja lako mo`e rezultirati po~etkom Tre}eg svjetskog rata.
^OVJEK IZ SJENE

Nik{a Brato{ ro|en je 1959. godine u Travniku. U Sarajevu je


zavr{io Srednju muzi~ku {kolu i Elektrotehni~ki fakultet. Od 1980.
do 1985. svirao je u sarajevskom demo-bandu Bonton baja, da bi
potom pre{ao u Valentino, kada je i snimljena fotografija iznad ovog
teksta.
Dvanaest mjeseci radio je kao elektroin`enjer u Energoinvestu,
~iji je bio stipendista tokom studiranja: Sa prvom ve}om lovom
koju sam zaradio kao muzi~ar do{ao sam u Energoinvest i
pitao koliko sam du`an. Uplatio sam na njihov ra~un {est miliona i {est stotina hiljada starih dinara i oti{ao svojim
putem. U drugoj polovini osamdesetih svirao je u Crvenoj jabuci,
koju nikada nije ni napustio, a sa ~lanovima ovog banda svira}e i na
koncertu u Sarajevu, 6. aprila. Krajem osamdesetih otvorio je vlastiti studio - Rococo u selu Bo{njaci, izme|u Vinkovaca i @upanje, koji
je 1990. izmje{ten u Zagreb. U posljednjih petnaest godina sigurno
je najanga`ovaniji, najproduktivniji i najnagra|ivaniji muzi~ki producent u Hrvatskoj, a vjerovatno ni on sam do sada nije izbrojao koliko
kipi}a Porin ima u svom stanu. Zvani~no svira pet instrumenata, a
oni koji ga poznaju ka`u da taj broj treba pomno`iti sa ~etiri.
Nik{a Brato{ `ivi i radi u Zagrebu.

Desetine milijardi
dolara pomo}i za
Evropu
Istaknuti ameri~ki diplomata i antikomunista George F. Kennan
bio je jedan od idejnih tvoraca poslijeratne obnove Evrope. U dogovoru sa Bijelom ku}om pristao je da glavni nosilac poslova bude
George C. Marshall, ali da on (George F. Kennan) bude ~ovjek iz
sjene u ovom politi~kom projektu. Zahvaljuju}i tzv. Marshallovom
planu Washington je poslao desetine milijardi dolara pomo}i evropskim dr`avama ~ija je ekonomija po zavr{etku Drugog svjetskog rata
bila potpuno uni{tena.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
NADA SALOM, urednica
u Oslobo|enju

ZAOSTAV[TINA LAURE
PAPO BOHORETA NALAZI SE
U ARHIVU GRADA SARAJEVA

Razgovarao

Dino Bajramovi}

DRA@EN @ERI] @ERA, frontman


Crvene jabuke

DVIJE PJESME NA NA[EM


NOVOM ALBUMU
POSVETILI SMO DRA@ENU
RI^LU I ALJO[I BUHI
Zbog ~ega jo{ uvijek nije objavljen novi studijski album
Crvene jabuke, koji se, prema Tvojim najavama, u prodaji trebao
na}i krajem januara?
Zato {to na{ producent Nik{a Brato{, zbog poslovnih obaveza,
jo{ uvijek nije uradio miks albuma. Na albumu }e biti objavljeno trinaest pjesama, a autori su Dino [aran, Zlatan Fazli} Fazla, te
Spaha iz Zenice. Od trinaest pjesama, dvije su obrade, u spomen na
Dra`ena Ri~la i Aljo{u Buhu; rije~ je o pjesmama Tugo, nesre}o i
Zarjavele trobente. Na albumu gostuju Arsen Dedi} i Tarik Filipovi}.

S obzirom da ste jedan od recenzenata knjige


Sefardska `ena u Bosni i Hercegovini autorice Laure Papo
Bohoreta, zamolio bih Vas da i na{im ~itaocima predstavite
ovu vrijednu publikaciju koja je u Sarajevu promovisana u
ponedjeljak, 21. marta?
Prije sedamnaest godina ne}akinja Laure Papo Bohoreta,
knji`evnica Gordana Kui}, njenu zaostav{tinu poklonila je Arhivu
grada Sarajeva. Knjiga je napisana na ladinu, a preveo ju je profesor Muhamed Nezirovi} i napravio predgovor za knjigu. Knjiga
na neki na~in govori o svemu {to se de{avalo unutar jedne
sefardske porodice. Laura Papo u ovoj knjizi ima pri~u svojih
predaka, ali i savremenu pri~u. Ponekad je jako duhovita, a ~esto
i komentari{e vlastitu pri~u: zauzme ironijski stav ili, po{tuju}i
tradiciju ve}ine sefardskih pisaca koji su pri~u koristili kao svojevrsno obrazovno sredstvo, zavr{ava poukom.
Neposredno prije ovog razgovora kazali ste mi da ~ak
i Jevrejke mla|e generacije iz male skupine Jevreja koja
`ivi u Sarajevu veoma malo znaju o Lauri Papo.
Kolektivno pam}enje brzo potisne posebno `enu, pa je tako
bilo i sa knji`evnicom Laurom Papo, po ~ijem nadimku
Bohoreta, danas samo pri Jevreskoj zajednici u Sarajevu djeluje
istoimena `enska sekcija. A, Laura Papo je bila pjesnikinja, pisac
kratke pripovijetke, ba{ kao i Isak Samokovlija {to je i bilo
negdje u sefardskoj tradiciji, a pisala je i pozori{ne komade, te
bila sakuplja~ sefardskih romansi. [kolovala se u Parizu, a
izme|u dva svjetska rata se dopisivala sa znamenitim
romanopiscima iz Francuske i pravila rasprave o raznim pitanjima, posebno o polo`aju sefardske `ene u BiH. Bila je, dakle,
izuzetno obrazovana, a Sefardska `ena u Bosni i Hercegovini je
knjiga koja je u tradiciji sefardske knji`evnosti. Laura Papo je
ro|ena u Sarajevu 1891. gdje je i umrla 1942., nakon {to su njena
dva jedina sina odvedena u logor u Jasenovcu. Knjiga Sefardska
`ena u Bosni i Hercegovini zavr{ena je 1931. i sada je prvi
put objavljena u na{oj dr`avi.

72

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Da li se po muzi~kom izrazu va{ novi album razlikuje od


prethodnih?
I na ovom albumu se, naravno, osjeti onaj prepoznatljivi {tih i
standardni zvuk Crvene jabuke. Mo`da su aran`mani i produkcija
malo druga~iji, zato {to smo ubacili duva~e, {to nikada prije nismo
imali.
Za 6. april najavljen je koncert u Sarajevu, kojim }e
Crvena jabuka obilje`iti dvadeset godina postojanja.
Da, a to }e biti, da tako ka`em, normalan koncert, kao i svaki
drugi koncert Crvene jabuke. Dakle, ne}emo praviti nikakav cirkus.
Gosti na na{em koncertu }e biti Fazla, Hari Mata Hari, Kemal
Monteno i Severina Vu~kovi}.
Koncert u Sarajevu
ozna~ava i
po~etak na{e
turneje.
Nakon
Sarajeva,
svira}emo
u Splitu,
Zagrebu,
Rijeci,
Osijeku,
Beogradu,
Novom Sadu,
Skoplju i
Ljubljani.

NA TELEFONSKOJ LINIJI
JASMIN DURAKOVI], reditelj

Snimanje mog prvog dugometra`nog igranog filma Krovni talas bi}e nastavljeno 3. maja.

HARIS BURINA, glumac

MINISTARSTVO KULTURE FRANCUSKE FINANSIRA]E


MOJU NOVU PREDSTAVU
Prethodna tri mjeseca boravio si u Francuskoj, gdje je
Tvoja monodrama pro{la na Konkursu Ministarstva kulture
Francuske?
Ta~no, ali prije svega moram re}i da sam boravak u Francuskoj
iskoristio kako bih vidio svoju k}erkicu, koja `ivi u Francuskoj. Zatim,
odr`ao sam predavanja na Univerzitetu u Toulouseu, te na mojoj privatnoj gluma~koj {koli u tom gradu. A najva`nija vijest je da je moja nova
predstava pro{la na konkursu Ministarstva kulture Francuske. To je,
zapravo, monodrama koja nosi naziv Hod po `ici i bi}e realizovana
2006. godine u saradnji sa Ambasadom Republike Francuske u BiH, a
finansira}e je i Ministarstvo kulture te dr`ave.
U maju slijedi i nastavak snimanja filma Krovni talas
Jasmina Durakovi}a.
Nastavljam snimati Krovni talas, a prije toga i nove epizode TV serije Crna hronika. U ovoj godini }u biti anga`ovan i na snimanju novih filmova Nenada \uri}a i Sr|ana Vuleti}a. U aprilu po~inju i probe za
novu predstavu Gradimira Gojera, u produkciji Kamernog teatra 55.

JOSIP MUSELIMOVI], predsjednik Matice hrvatske Mostar

DANI MATICE HRVATSKE MOSTAR PUTUJU PO CIJELOJ BIH


Od 28. marta do 15. maja bi}e odr`ani 7.
Dani Matice hrvatske Mostar. Ali, sa ne{to
manje festivalskih dana nego prethodnih godina?
Samo su pro{le godine Dani Matice hrvatske
Mostar trajali sedamdeset i devet dana, zato {to smo
manifestaciju kalendarski htjeli pribli`iti sve~anoj ceremoniji otvaranja Starog mosta. Na{a manifestacija je
do sada okupljala sve kulturne centre iz BiH i iz
okru`enja u Mostaru. A ove godine }e svoje programe
Dani Matice hrvatske predstaviti u cijeloj Bosni i
Hercegovini: u ^apljini, Rami, Prozoru, Bugojnu,
Travniku, Sarajevu i Banjoj Luci. Iz oko sedamdeset kulturnih manifestacija koje }e biti uprili~ene tokom Dana
Matice hrvatske, izdvojio bih izlo`bu ^arobna Istra iz
fundusa muzeja UNESCO-a u Parizu, Dane Splita, Dane
Zadra, predstavljanje [ibenskog dje~ijeg festivala, predstavu Kraljevo Miroslava Krle`e koju realiziramo u
koprodukciji sa Narodnim pozori{tem Sarajevo, te gostovanja pozori{ta iz Tuzle i Banje Luke. Za nas je posebno zna~ajno Mostarsko knji`evno ve~e, koje }e biti
odr`ano u ~etvrtak, 31.3., kada }emo ugostiti Dru{tvo
pisaca BiH.
Da li je dirigent Vjekoslav [utej jo{ uvijek
umjetni~ki direktor Dana Matice hrvatske?
Jeste, on je umjetni~ki direktor, a manifestaciju i
ove godine organiziramo pod visokim pokroviteljstvom
Predsjedni{tva BiH, te dva ministarstva kulture:
Federacije BiH i Hrvatske.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA


ROD STEWART
Agilni Rod Stewart privodi
kraju brakorazvodnu parnicu
sa Rachel Hunter nakon ~ega
}e se o`eniti sa mla|ahnom
Panny Lancaster. I dok mediji izvje{tavaju o njegovom privatnom `ivotu, Rod Stewart
marljivo radi na novom albumu
koji je planirao objaviti sredinom 2005. kada }e na tr`i{te
plasirati i dvostruki rekapitulacijski nosa~ zvuka.

SNOW
PATROL
^lanovi benda Snow Patrol u
Irskoj privode kraju rad na
novom albumu koji }e publikovati po~etkom ljeta, a u
centru pa`nje muzi~kih
magazina na{li su se jer su
uru~ili otkaz basisti Marcu
McClellandu. Bila je to
te{ka odluka, ali shvatili
smo da sa njim ne
mo`emo napredovati,
novinarima je kazao glasnogovornik Snow Patrola.

BRITNEY SPEARS
Pop zvijezda Britney Spears odlu~ila je da vi{e ne}e javno
govoriti o privatnom `ivotu jer, ka`e, shvatila sam da je
svijet pun zlih osoba. Ona je stalna meta paparaca,
izmi{ljenih medijskih skandala i vulgarnih fotomonta`a:
Sve mi je to dozlogrdilo, ka`e Britney Spears
nagla{avaju}i da }e o svojoj intimi isklju~ivo govoriti u pjesmama, te da }e njen zadnji privatni izlet biti publikovan
u aprilu u ~asopisu Allure.

74

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

Priredio

Edin Avdi}

SMOOSH
Ameri~ki menad`eri prognoziraju svijetlu budu}nost novom
bendu Smoosh koji se javnosti
predstavio koncertom u
Seattleu. Rije~ je o `enskom
duetu koji svira, vele kriti~ari,
emocionalni indie rock,
pri ~emu je posebno zanimljivo da ~lanice skupine jo{ nisu
zavr{ile osnovnu {kolu: Chloe
ima 11, a njena sestra Asya 13
godina.

MONTY PYTHON MUSIC


Krajem pro{le sedmice na Broadwayu je odr`ana premijera
mjuzikla Monty Pythons Spamalot, pozori{na adaptacija
kultnog filma Monthy Python i Sveti Gral iz 1975. godine.
Kriti~ari su odu{evljeni ovim teatarskim projektom i optimisti~no najavljuju njegov dug brodvejski `ivot bez
obzira {to }e se istoimeni DVD na tr`i{tu pojaviti za desetak
mjeseci.

Pu{iti cigare je isti u`itak kao strastveno voditi ljubav,


ali dok postoje razli~iti tipovi `ena, me|u cigarama
samo je jedna istinska ljubav kubanski duhan

JEREMY
IRONS,
filmska
zvijezda

GEORGE LUCAS
Proslavljeni filmad`ija George Lucas za 19. maj najavio je premijeru nastavka hita Ratovi zvijezda pod nazivom Titanik u svemiru.
Poklonike svojih filmskih remek djela upozorio je da pripreme maramice jer se radi o iznimno osje}ajnom, srceparaju}em i,
rije~ju, tu`nom filmu.

SOPHIA LOREN

JULES VERNE
U ~etvrtak, 24.
marta, {irom globusa
obilje`eno je sto godina od smrti ~uvenog
francuskog pisca
Julesa Verna.
Njegove knjige Put
oko svijeta za 80
dana, Put u sredi{te
Zemlje, 20.000 milja
pod morem...
obilje`ile su svjetsku
literaturu, ali i postale
inspiracija za brojne
nau~nike koji Julesu
Vernu odaju po~ast i
kao znanstveniku.

^etrdeset i dvije godine od premijere Oscarom nagra|enog filma


Ju~er, danas, sutra Vittorija de Sice ovaj filmski klasik prikazan je
21. marta u Napulju u restaurisanoj verziji nakon ~ega }e biti distribuiran {irom svijeta. Glavne uloge tuma~e Marcello Mastroianni
i Sophia Loren koja je u ameri~ko-evropskoj filmskoj anketi 2000.
progla{ena za jednu od deset najljep{ih glumica svih vremena.

SAD & EU
Ljekari alarmantno upozoravaju
ameri~ku i evropsku javnost da
se nalazi na rubu zdravlja
zbog prekomjerne tjelesne
te`ine nastale uslijed konzumiranja tzv. brze hrane.
Prema novim istra`ivanjima ~ak
65 posto stanovnika SAD-a je
predebelo, a sli~an trend bilje`i
se i u EU gdje 30 posto djece
ima vi{ak kilograma. Zbog toga
}e u {kolama nastavni akcent
biti stavljen na fizi~ku djelatnost.

24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

JUNACI NA[IH DANA


Pi{e

Sead Fetahagi}

oj, {to sam utu~en, a opet me s druge strane ogrijalo sunce, pa ne znam bi li plakao ili se veselio!
Krivo mi na ovaj na{ narod, ne zna vi{e ni da se
raduje, a pogotovo nije kadar da ispolji svoj bunt na
jedan anti~ki tragi~an na~in. Zabolio me primjer Ive
Kom{i}a, pa tulim do nebesa, a niko da mi se
pridru`i. Zna li ovaj svijet {ta je nare~eni profesor
u~inio za prosperitet ove zemlje, stalno se borio golim
prsima u prvim redovima vlasti, a evo ga izigrali, nisu
ga postavili na mjesto prvog u Vije}u Sarajeva. Dobio
samo jedan glas, kao da nije nijedan, a bio jedan od
glavnih stubova Fahrudinu Radon~i}u i njegovom
Dnevnom avazu, pa opet ni{ta.
Treba cijeli dunjaluk da spozna tragi~an usud
Ive Kom{i}a, jer se samo na ovakvim primjerima
mo`e oja~ati duh na{eg muslimanskog naroda.
^ovjek je bio u ratnom Predsjedni{tvu a onda, kada
mu je mandat istekao, zasjeo na ~elo Hrvatske
selja~ke stranke. I tu su ga poslije nekog vremena
izvjesni pojedinci olajali, pa se vratio me|u
bolj{evike, da bi ga oni turili u Skup{tinu na mjesto
glavnog. Onda ti ljevi~ari izgubi{e, pa se i Ivo
Kom{i} izgubi, ode iz te Lagumd`ijine partije, jer
mu nisu ponudili dostojno mjesto s kojeg mo`e da
vlada. Takvi su ti bolj{evici, potro{e ~ovjeka, pa mu
onda ne daju ni pristojnu fotelju da hr~e.

Treba cijeli dunjaluk


da spozna tragi~an
usud Ive Kom{i}a,
jer se samo na
ovakvim primjerima
mo`e oja~ati duh
na{eg muslimanskog
naroda: ~ovjek je bio
u ratnom
Predsjedni{tvu a
onda, kada mu je
mandat istekao,
zasjeo na ~elo
Hrvatske selja~ke
stranke
76

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

{ta je onda takav kapacitet od ~ovjeka mogao da


uradi nego da osnuje novu socijaldemokratsku
partiju, koja }e se priklju~iti vode}im strankama,
SDA i Stranci za BiH, zato {to uvijek treba biti na
~elu bilo ~ega. I zar nije najbolja pozicija iz koje se
mogu napadati komunjare upravo partija sli~nog
naziva? Socijaldemokratska unija uzela na sebe
veoma odgovoran zadatak da raskrinka Socijaldemokratsku partiju, a {to su snage koje drmaju
uveliko prihvatile, dapa~e, bilo im milo da ima neko
toliko kura`i pa da saspe u lice Zlatku Lagumd`iji
sve ono {to o njemu misle nacionalisti. I za tako
dobro odigranu ulogu Ivo Kom{i} je trebalo da bude
u gradu Sarajevu mnogo va`na li~nost. A evo,
okrenuli mu le|a, ne}e Latina na ~elu, {to je s jedne
strane u redu, neka se zna da je Sarajevo muslimansko, a s druge ne valja, plaho bi bilo da imamo
jednog Latina za pokazivati kako smo multietni~ni.
I {ta }e sad Ivo? Da gaji p~ele? Kao da nije i do sada
to radio, stalno vrcao med.
Neumorni borac protiv bolj{evizma, komunizma, staljinizma, marksizma i lenjinizma, Sejfudin
Toki}, partijski Kom{i}ev kolega, tako|e nije na
mjestu koje zaslu`uje. To je prava sramota, jer Toki}
je nepoderiv u pljuvanju SDP-a, a sve u korist njegovih dragih idejnih protivnika, koji ovu dragu
Bosnu i k tomu Hercegovinu dijele po nahijama.

Istina, Toki} nije halapljiv na politi~ki va`na mjesta


na kojima se mora raditi, ali je zaslu`io od na{e
muslimanske bra}e neku poziciju s koje }e svaki
drugi dan oda{iljati javnosti saop{tenja. Nije on
kockar u politici, igra na sigurno, uvijek je tamo gdje
mo`e izjavljivati i izvaljivati neka se samo pri~a.
Nije pristojno ~ovjeka pitati odakle mu pare, od
~ega `ivi, nije valjda od gljiva, mogao bi se radom
zatrovati. Pa ipak, Sejfudin Toki} je dobrostoje}i, a
dobrosjede}i u Coloseumu, te bi valjalo priupitati
kako se to posti`e, a da se prstom ne mrda. Zato je
ovaj politi~ar zlata vrijedan primjer, jer je me|u prvima skontao da dolazi vrijeme slobodnog tr`i{ta, pa
je on sebe slobodno na tr`i{te ponudio. A, kao {to
znamo, ljudi su na{a najvrednija roba.
Na{i tragi~ni junaci zaslu`uju sve aplauze a,
kao {to se vidi, nisu dostojno nagra|eni. Koliko je
knjiga o Bosni Nijaz Durakovi} napisao, a {ta mu
je Bosna zauzvrat dala? Mu~i se Nijaz po birtijama,
~u~i kobajagi nezavisan u Stranci za BiH, takav
kapacitet neiskori{ten propada. Svi Nijaza tap{u po
ramenu, svi mu se dive, svi ga uva`avaju, a niko
ne}e da ga postavi na pravo mjesto. I on se iscrpio
u dokazivanju kako je Zlatko Lagumd`ija i njegova
komunisti~ka haranga zlo tkivo u zdravom nacionalisti~kom tijelu, pa je sada krenuo da osnuje svoju
komunisti~ku partiju, zapravo socijaldemokratsku
stranku. Aferim, genije! To se od Nijaza i o~ekivalo
da uzme stvari u svoje ruke, davno je bilo pred rat
kad su mu ih iz ruku izbili.

ova Nijazova partija okupi}e sve one koji nisu


okupljeni, eno ih u ulici Ferhadiji svaki dan po
sun~anom vremenu {etaju tamo i ovamo. A
koliko je nezadovoljnih po raznim strankama i
stran~icama, ne bi li dobili kakvu sinekuru.
Vjerujem da }e mu se odmah zatr~ati Esad Zgodi},
~uveni zastupnik socijaldemokratske muslimanske
misli. Pa kad jednom mi zagospodarimo od
Gradskog vije}a Sarajeva pa do svake mahale, {ta
nas briga {ta rade u Banjoj Luci i u onom anamo
Mostaru. A na ~elu }emo imati junaka na{ih dana
Nijaza Durakovi}a, kao {to je bio junak nekada{njih
dana. Sve se kre}e, sve se vrti, sve dolazi na svoj
po~etak.
Ali da bi sve bilo regularno, treba sazvati
skup{tinu te nove Nijazove stranke, za {to je du{u
dao Emin [vraki}, intelektualac par exellance, koji
zna razlikovati hajvana od insana. On }e sve u~initi
da se pometu svi }afiri, mo`e ostati kakav Latin ili
kakav Miro Lazovi} zbog uroka. Jo{ samo da raspnemo na kri` Zlatka Lagumd`iju, osta}e nam sve
sam biser do bisera. Valjda }e tada ovaj narod da se
veseli. Ili da tuguje, kako mu volja.

Reagiranja
Faruk Balijagi}
Uredni{tvu

@rtva sam kolega


odvjetnika i
njihovih novinara

Pi{e

Mehmed Pargan

irnes Ajanovi}, poslanik u


Parlamentu Federacije BiH,
nakon {to je krenuo u rat
protiv Slobodne Bosne, Federalne televizije i lokalnog
tuzlanskog sedmi~nika Front slobode,
protiv kojih vodi ukupno trideset sudskih
procesa ({to je priznao u op{irnom intervjuu u posljednjem broju islamskog
~asopisa SAFF!!!), suo~en je od pro{le
sedmice sa nezapam}enom kampanjom
koju su protiv njega pokrenuli novinari u
Tuzli. U pismu koje je 27 uposlenika u
tuzlanskim medijima uputilo Op}inskom
vije}u Tuzla, od predsjednice Nade
Mladine zahtijeva se da se Vije}e hitno
ogradi od svih Ajanovi}evih pogroma{kih
istupa, jer }e se, u protivnom, pristupiti
potpunom bojkotu Vije}a od strane svih
medijskih ku}a.

NOVINARSKI VAPAJ
Podsjetimo, Ajanovi} je na dva posljednja zasjedanja Op}inskog vije}a
iskoristio skup{tinsku govornicu kako bi
vrije|ao i prozivao, prije svega Slobodnu
Bosnu i njene novinare, ali i druge medije. Iako su ovi napadi bili nezapam}eno
sirovi, primitivni, nepismeni, upravo

(Je li pravna glupost samo


Ajanovi}eva ili je on dijeli sa
Balijagi}em; SB; br. 435)

Vrlo po{tovani gospodine Avdi}u,


Duboko Vam se zahvaljujem {to ste
mi nakon ~etvrt stolje}a rada u struci dali
do znanja da sam neznalica, pravno
nekompetentna osoba itd.
Radi uva`enih ~itatelja Slobodne
Bosne du`an sam ista}i da se epitet
umobolne konstrukcije poklapa sa potpuno istim epitetom koji je izjavila
Federalna advokatska komora u pismu
broj 164/05 od 10.03.2005. godine koje
vam dajem na uvid uz ovo moje reagiranje. Mogu}e je da sam ja zaista ~etvrt
stolje}a najve}e pravne bitke u biv{oj
Jugoslaviji i demokratskoj BiH dobivao
kao najve}a pravna neznalica a me|u
ostalim i kao Va{ odvjetnik u privatnoj
krivi~noj tu`bi koju je protiv Vas vodio
~estiti biv{i ministar policije Bakir
Alispahi}.
Istini za volju volio bih da ste uz ove
tvrdnje o mojoj odvjetni~koj li~nosti unijeli malo ekspresivnosti potkrepljuju}i
ove tvrdnje sa dvije podignute optu`nice
protiv mene od strane disciplinskog
tu`iteljstva i mno{tvo disciplinskih prijava protiv mene. Nikako ne mogu da se
pomirim sa bolnom stvarno{}u da sam
poslovno istro{ena osoba. Ne mogu da
shvatim dobronamjernost mojih kolega
koji mi u optu`nicama ukazuju da sam
vrije|ao srpskog popa Slavku, {to je
poku{avao Bo{njake u Br~kom, a {to mi
je prijavu podnijela slu`ba Ministarstva
unutra{njih poslova.
Najzna~ajnija optu`nica koju mi je
podnijela Federalna advokatska komora
je ta da sam Sedinetu Kari}u zvanom
Sido tra`io 100.000 Eura da ga oslobodim
robije po njegovoj tvrdnji ili 150.000
Eura kako to tvrdi njegova uva`ena
supruga Kari} Senida. Ta ista optu`nica
me tereti da nisam smio za{tititi interese
mog klijenta Staji} Dragana nagovoriv{i
ga da prizna svoju krivnju i da dobije
uvjetnu osudu, jer je to u suprotnosti
interesima optu`enog Kari} Side kao
direktora organizovane grupe kriminalaca. ^udi me da putem svog odvjetnika
niste pribavili disiplinsku prijavu protiv
mene podnesenu od strane RS {to sam

Politi~ar sa dna kase

DAJTE [ANSU MIRNESU

Tuzlanski novinari ove su nedjelje od tamo{njih op}inskihvlasti zatra`ili da ih za{tite od ko~ija{ko-{oferskih uvreda
predsjednika BOSSA-a MIRNESA AJANOVI]A, autoraopskurne publikacije Manifest Bo{nja~ke Republike
u kojoj tra`i ukidanjeBosne i Hercegovine

AJANOVI]EV UD
DAR NA BOSNU I
SLOBODN
NU BOSNU

POSRANIK AJANOVI]

Pustite vodu za
Mirnesom!
Mirnes Ajanovi}, sada kada je postao poslanik, nije se obogatio, niti je obogatio svoju porodicu, iako svjedoci tvrde da je kupio vi{e stotina kvadrata stana za
sebe i svoju porodicu. Ajanovi} nema bogate trpeze, jer istim tim svjedocima je tvrdio kako su njegova trpeza isklju~ivo makaroni; Ajanovi} nema ni {ofera, jer ga vozi
najbli`i ro|ak, koji nije na platnom spisku - bar za njega ne pla}a doprinose dr`avi
koja tom istom poslaniku daje pla}u. Ajanovi} ni{ta od toga ne}e, kao ni kabinet koji nema, iako mu ga je dala Op}ina Tuzla, koju je htio na posljednjem
zasjedanju Parlamenta Federacije ostaviti jo{ koju godinu ili deceniju bez
vode, protive}i se ugovoru o izgradnji Fabrike vode u Tuzli, kojom }e biti
rije{eno vodosnabdijevanje grada, nakon pola stolje}a. Iako jo{ uvijek
nije potvr|en njihov dolazak, na okrugli sto pozvani su iz Beograda i
~lanovi pokreta Otpor, koji trebaju pokazati Tuzlacima kako trebaju
da se bore protiv fa{izma.

onakvi kakav je i sam Ajanovi}, niko od


vije}nika nije reagirao. Stoga su tuzlanski
novinari pisali Nadi Mladini.
Va{a govornica je odavno postala
terapijsko sredstvo ~udnih patolo{kih
stanja pojedinaca, na `alost, bez ikakvih
rezultata za te pojedince, ali sa katastrofalnim i deprimiraju}im porukama gra|anima ~ije povjerenje neodgovorno

46

BO[NJA^KA
D@AMAHIRIJA

U svom kapitalnom zlod


djelu Mirnes Ajanovi} se
u svemu slo`io sa RADO
OVANOM KARAD@I]EM!
kr~mite na maratonskim zasjedanjima.
Ono {to se doga|a na sjednicama Op{tinskog vije}a odavno prelazi granice ljudskog dostojanstva, elementarne kulture
dijaloga, pa ~ak i politi~kih neistomi{ljenika. Gospodo, Vije}e ste pretvorili u
pljuvaonici ljudi, njihovih porodica,

Va{a govornica je postala mjesto


svakojake
vrste diskvalifikacije gra|anina, a onda ste
sve to, zlo-

upotrebljavaju}i svoj polo`aj, izvr{ili pritisak na Televiziju Tuzla ucijeniv{i je,


sredstvima gra|ana ovog grada, na
poslu{nu ulogu transmisije Va{e netolerancije, verbalnog siled`ijstva, primitivizma i neodgovornosti prema {iroj javnosti. Takav
mandat niste dobili od
gra|ana ovog grada, stoji u pismu
upu}enom predsjednici Vije}a Nadi Mladini i svim vije}nicima.
Tuzlanski omladinski parlament (TOP), koji
va`i za najja~u
omladinsku organizaciju u ovom gradu,
nakon {to je Ajanovi}
pro{le sedmice na press
konferenciji nekoliko novinara, sudija i advokata optu`io
da su pripadnici organizirane
zlo~ina~ke grupe, odlu~io je
PRIU^ENI POLITI^AR,
INTELEKTUALAC I
PRAVNIK: Mirnes
Ajanovi} nakon svega
uspio je samo
obogatiti svoj
vozni park
najluksuznijim
automobilima
- terencima

Do toga cilja ne}e biti birana sredstva


jer Ajanovi} ka`e: To zna~i da bo{nja~ko-m
muslimanski narod, kao najbrojniji, mora imati adekvatnu teritoriju za
svoju Bo{nja~ku Republiku. Ako je ne
mogne ostvariti mirnim, politi~kim i
demokratskim putem, onda je njegovo
neotu|ivo pravo da je oslobodi vojnim
putem i da se zauvijek na|e na svojim
stoljetnim ognji{tima. Na{i sugovornici
iz TOP-a mi{ljenja su da je ovim pasusom
Ajanovi} profilirao svoju stranku kao
mogu}eg za~etnika teroristi~ke organizacije. Sa druge strane, ovo obja{njava
za{to je SDA ustvari posljednjih godina u
posebnoj milosti dr`ala Ajanovi}a, kao
{to to sada ~ini i SAFF. Sve ono {to je

ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA

Je li pravna glupost samo


Ajanovi}eva, ili je on dijeli
i sa Balijagi}em!?
Mirnes Ajanovi} je pro{le nedjelje
uputio tu`bu dr`avnom tu`itelju Johnu Mc
Nairu protiv organizovane zlo~ina~ke
grupe koja spre~ava promjenu zakona o
advokatski tarifama. Na ~elu te skupine,
uz nekoliko ovda{njih odvjetnmika i sudaca, stavljena je Slobodna Bosna. Na{ je
list apsolutno rekorder po broju tu`bi u
cijeloj regiji i samim tim po tro{kovima
koje izdvaja za advokatsko-odvjetni~ke
usluge. Interes SB, tvrdi Ajanovi}, jeste da
napraviti okrugli sto na temu Manifest
Bo{nja~ke Republike Mirnesa Ajanovi}a
uzroci i posljedice pogubne nacional{ovinisti~ke politike. Manifest Bo{nja~ke
Republike je Ajanovi}eva knjiga, objavljena tokom 1995. godine, u kojoj se
Ajanovi} ideolo{ki potpuno pridru`uje
Radovanu Karad`i}u i Mati Bobanu, koji

su zagovarali podjelu BiH i formiranje


srpske i hrvatske dr`ave, a samim tim i
bo{nja~ke. Ajanovi} je ovim pamfletom
prvi politi~ar u BiH Bo{njak, koji je
javno tra`io formiranje bo{nja~ke republike. Me|utim, Ajanovi}evo vi|enje
ovakve dr`ave, koja bi konfederativno
bila povezana sa Bobanovom i

SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

tamo{nje ~elnike Mladena Ivani}a,


Mirka [arovi}a, Dragana ^avi}a, Pericu
Bundalu nazvao zlo~ina~kom udrugom.
^udi me da niste priskrbili prijavu koju
je protiv mene podnijela ~asna sutkinja
Brki} Emina koju sam nazvao egzemplarom korupcije u pravosu|u, jer je ista u
presudi nakon {to je Zdravko Kne`evi},
federalni tu`itelj, priznao da je razgovor
objavljen u listu Ljiljan autenti~an razgovorima sa transkripata koje je on dobio
uz krivi~nu prijavu, te tu istu autenti~nost
razgovora potvrdio Munir Alibabi} i Bilal
Muratovi}, a akter svih doga|aja Ivan
Vuk{i} priznao na sudu da su moji razgovori koji su snimani sa Alibabi}em bili
bezbjednosno interesantni jer sam djelatnike
FOSS-a nazvao teroristima, a ta Va{a ~asna
sutkinja je pored svega ovoga u svojoj presudi utvrdila da ja nisam prislu{kivan.
Zaista bih trebalo pribaviti jo{ tih prijava
koje su se pojavile protiv mene kao bujica
poslije ki{e nakon negativnog pojavljivanja
u novinama imena suca Vlade Adamovi}a.
Trebate, gospodine Avdi}u, blagovremeno upoznavati narod sa mojim ne~asnim
radnjama koje se svakodnevno pojavljuju u
desetinama disciplinskih prijava. Stoga
Vam se duboko zahvaljujem na Va{im tvrdnjama da sam nestru~na, nekompetentna
osoba umobolnih konstrukcija.
Tako|er Vam `elim uputiti zahvalu
{to ste stali u odbranu socijalno ugro`ene
kategorije odvjetnika, jer ipak mislim da
je u izmjeni zakona o odvjetni{tvu prema
odvjetnicima napravljena nepravda da za
raspravu ne mogu uzeti vi{e od 500 KM,
pa po toj logici odvjetnici ne bi mogli
dnevno vi{e zaraditi od 2.000 do 2.500
KM. Ipak mislim jednostavnije je bilo po
jednoj raspravi mo}i uzeti od 100.000 do
200.000 maraka ovisno o visini spora, jer

Karad`i}evom, bilo je takvo da je pretpostavljalo takvu budu}u organizaciju


koja bi podrazumijevala da na cijeloj teritoriji BiH Bo{njaci budu ve}ina, {to
implicite zna~i da Bosna mora biti (samo)
bo{nja~ka.

{to vi{e novca tro{i pla}aju}i advokate koji


je brane!?
^ini se, me|utim, da u ovoj poprili~no
umobolnoj konstrukciji ima nekakvog zrnca
soli: unio ga je Ajanovi}ev pravni savjetnik i
strana~ki kolega Faruk Balijagi} koji je po
stupnju imaginacije neznanja i nekompetencije sasvim komplementaran svom strana~kom
{efu Ajanovi}u. [ta Ajanovi}-Balijagi} tandem
`eli dokazati tvrdnjoj da SB radi protiv sebe,
valjda }e se uskoro pokazati!

SDA `eljela kazati, a nije smjela ili nije


htjela, to je Ajanovi} govorio i ~inio.
Iako je Manifest Bo{nja~ke Republike
trebao predstavljati politi~ki program
Bosanske stranke, Ajanovi} je u ve}ini
svojih stavova odstupio. On na jednom
mjestu ka`e: Mi ne propovijedamo
{arene la`e kako bi zadobili povjerenje
naroda i uzeli vlast, kako bi naprasno
obogatili sebe i svoje porodice; mi smo taj
narod i sve {to ~inimo za njega mi ~inimo
za sebe, ako njega sa~uvamo, sa~uvali
smo sebe, ako njemu bude bolje, bi}e i
nama; mi nemamo ni{ta vi{e od tog naroda, nemamo kabinete, bogate trpeze,
nemamo {ofere, li~na obezbje|enja,
devize, to nemamo jer ne}emo!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

duboko sam ubije|en da je odvjetni{tvo


visoko intelektualni posao koji eto ja
nisam uspio savladati nakon 25 godina
prakti~nog rada u tom poslu.
Faruk Balijagi}, odvjetnik Tuzla
*

Prof. dr. Senaid Memi}


Uredni{tvu

Nisam piljar
nego nau~nik
(Zbog ilegalnog skladi{tenja
308 pu{aka u Hrasnici
uhap{en sin ratnog
logisti~ara SDA Senahida
Memi}a, SB, br. 430)

U povodu pisanja od 10.02.2005.


godine pod naslovom Zbog ilegalnog
skladi{tenja 308 pu{aka u Hrasnici
uhap{en sin ratnog logisti~ara SDA
Senahida Memi}a tra`im da objavite
reagovanje tj. demant iznesenih la`i u
va{em listu i to:
1. Nisam Senahid nego prof. dr. Senaid
Memi}
2. Oru`je nije na|eno u mojoj ku}i {to
se mo`e utvrditi iz dokumenata
Federalnog ministarstva unutra{njih
poslova.
3. Nije utvr|eno da je Senad Memi}
u~estvovao u bilo ~emu nego samo
postoji sumnja a vi volite suditi i
izmi{ljati me|unarodne grupe. Ne
zaboravite da to treba i dokazati.
4. Ja nisam ni tre}i ni trimilioniti
logisti~ar jer nemam ni sta`, ni ~in,
24. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

ni dokument da me je neko postavio


na neko mjesto u vojsci. Vi }ete
morati da to doka`ete.
5. Nikad SDA nije dala nikakav papir
kojim se ja {aljem da ne{to uzimam,
sabiram i radim i taj dokument pribavite do poziva na sud.
6. Nemam nikakvu su{nicu vo}a a ni taj
biznis ne radim jer nisam piljar iako
je to ~asnije zanimanje od va{eg.
7. Ku}a za koju tvrdite da je predmetna
ku}a moje porodice je u momentu
va{eg herojskog istr~avanja, slikanja i
bje`anja bila {tala i nikad nije pripadala
mojoj porodici, niti sam u njoj `ivio.
Ovo nije prvi put da la`ete. Nisam
reagovao demantima jer je to ispod
ljudskog dostojanstva, nakon svih prljav{tina koje znam o vama, komunicirati sa takvima. Ovo ~inim samo zato
{to zakon tra`i da demantujem tekst,
prije nego vas tu`im. Pripremite odgovore i na la`i o impozantnom voznom
parku, o vili u Glavati~evu, o hotelu u
Turskoj i o tome gdje sam, kad i kako
zaposlen jer ako otvorite web stranice
na}i }ete da ste vi jedini koji od mene
uporno pravite lopova, neprijatelja,
teroristu i {ta sve ne. Mislim da je vrijeme da kona~no izmirimo ra~une pa
{to doka`ete plati}u, a {to ne doka`ete
platit }ete vi.
Prof. dr. Senaid Memi},
Sarajevo
* * *
Sanjin Be}iragi}
Uredni{tvu

Nikog nisam
ispitivao ni mu~io
(Sanjin Be}iragi}, umjesto
da se priprema za sud,
napada SB koja mu je
uhvatila mu{tuluk da }e biti
saslu{an!; SB; br. 435)

Po{tovani,
U posljednjem broju Va{eg magazina
sugerirate mi da se pripremim za svjedo~enje na Sudu BiH i izme|u ostalog
tra`ite mu{tuluk. Volio bih da me
pozovu, jer bi tada, izme|u ostalih,
javnost u BiH imala priliku saznati kako
iz Suda BiH cure neta~ne i zlonamjerne informacije o izjavama svjedoka,
koje su se u Va{oj novini pojavile pet
dana prije zvani~ne prezentacije.
Gospodinu Vjenceslavu Topalovi}u,
~iju ste izjavu prenijeli u pretposljednjem broju SB, tokom rata sam pomogao

78

SLOBODNA BOSNA 24. 3. 2005.

i nisam mu, za {to postoje relevantni svjedoci, u~inio ni{ta na`ao. Tokom
svjedo~enja doti~nog gospodina, niti
jednog trenutka moje ime nije spomenuto
u kontekstu zlostavljanja ljudi i obilazaka
mud`ahedinskih kampova kako ste naveli.
Izmi{ljanje sadr`aja svjedo~enja gospodina Topalovi}a i objavljivanje u SB, nije
ni{ta drugo do jo{ jedan poku{aj mog
diskreditiranja, potvrda zlonamjernosti i
dokaz planiranog zastra{ivanja i
uni{tavanja mene i uznemiravanja moje
porodice, prvenstveno moje djece.
Da to nije tako, tekst bi imao drugu
stranu i potrudili biste se da provjerite
istinitost Topalovi}eve izjave. [ta biste
rekli da ja ne~iju izjavu kako ste Vi
siled`ija, plja~ka{, ubojica ili pedofil prihvatim kao ta~nu i objavim u Dnevniku,
a da ne kontaktiram Vas i ne provjerim
osobu koja to izjavljuje?
Gospodine Avdi}u, tokom rata kao
pripadnik A RBiH ranjen sam ~etiri puta.
Imam u tijelu 32 gelera i nisam ih zaradio sjede}i po kancelarijama i zlostavljaju}i ljude po logorima i, kako rekoste,
ilegalnim zatvorima. Ja sam se, i to bih
uradio opet, borio za slobodnu BiH i ne
stidim se niti pla{im svoje uloge u ratu.
Nadam se da Vam je jasno da }ete
svoje tvrdnje morati dokazati pred
nadle`nim institucijama.
S po{tovanjem,
Sanjin Be}iragi}
Urednik na TVFBiH
*

M.Z.- Uredni{tvu

Ako Hrvatsku na
Eurosongu
predstavlja
Sarajlija Novkovi},
za{to BiH ne bi
predstavljale
cure iz ^apljine?!
(Sedam dana & ljudi,
SB br. 435)

[tovani, pi{em vam u povodu


doga|anja na utakmici mladih

reprezentacija BiH i Hrvatske, te komentara u medijima u vezi s pobjedom grupe


Feminem na na{em izboru za pjesmu
Eurovizije. Moram naglasiti da je meni
kao Mostarcu i Hercegovcu odnos prema
himni na{e zemlje BiH od strane gledatelja u [irokom Brijegu apsolutno
neprihvatljiv i neodgovoran.
Ali {to je u pozadini svega, za{to
Hercegovci ne prihvataju danas
reprezentaciju koja bi se trebala zvati
reprezentacija Bosne i Hercegovine?
Jednostavno, {to to nije istoimena
reprezentacija, ve} reprezentacija
samo Bosne. Kroz sarajevske medije
se stalno spominje repka Bosne, igra~i
se nazivaju Bosancima, a Hercegovaca
nigdje. Tako su na sarajevskoj TV
Du{ko Bajevi}, Vaha Halilhod`i},
Braco Salihamid`i}, Baka Sli{kovi}...
Bosanci a ne ono {to uistinu jesu HERCEGOVCI. O Neumu se govori
kao o bosanskom moru, a ne ono {to
ono uistinu jest hercegova~ko, odnosno bosanskohercegova~ko more. ^ak
se ista teza panbosanstva mo`e
pro~itati i u va{im cijenjenim novinama ~iji sam redoviti ~itatelj. I to mi
kao Mostarcu i Hercegovcu istinski
smeta. ^ak moj sugra|anin koji se
potpisao u va{em listu kao BH fanatic
zove na{u zemlju Bosnom, a ne ono
{to uistinu jest Bosna i Hercegovina
{to je za mene izdaja Mostara i
Hercegovine sve u ime nekakvog pandana jugoslavenstvu, a dana{njem
bosanstvu. Tako|er ~itam u va{em
cijenjenom tjedniku da na{u zemlju
moraju predstavljati na Eurosongu
Bosanci etc. {to je uistinu degradacija
na{e ju`ne regije i njenih gra|ana, kao
da ^apljina nije Hercegovina, a
Hercegovina dio BiH. Ako Hrvatsku
na istom natjecanju mo`e predstavljati
Sarajlija, za{to Feminem ne bi predstavljao BiH.
Zato da bi se ispravila nepravda
prema nama Hercegovcima, bez obzira
na nacionalnost, predla`em da po~ev{i
od va{eg tjednika, slijede}ih petnaestak
godina reprezentaciju na{e domovine
zovemo repkom Hercegovine, a sve
igra~e Hercegovcima, da svi gra|ani
na{e domovine budu Hercegovci, a ne
kao dosad Bosanci. Tako da i vi u Bosni
osjetite kako se mi osje}amo tijekom
ovih godina.
Uz srda~an pozdrav iz najljep{eg
grada na svijetu, mog MOSTARA i
HERCEGOVINE.
M. Z., Mostar
(puno ime i adresa
poznati redakciji SB)