You are on page 1of 80

ILID@A, BOSANSKI ZEMUN: ISTO^NO OD RAJE

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR


NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/33 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Kusturica protiv
Tanovi}a i Imamovi}a

OSVETA

LIJE^ENOG
SARAJLIJE
REPORTER SB ME\U ITALIJANSKIM HULIGANIMA

ARKAN JE
HEROJ I
NA[ BOG!

BESPLATAN
TV PRILOG

Sadr`aj

440
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]

TRGOVINSKI RAT BiH I HRVATSKE:


Zbog ~ega se premijeri Adnan Terzi} i
Ivo Sanader nikada nisu sreli u normalnoj
bilateralnoj diplomatskoj proceduri

Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Nid`ara AHMETA[EVI], Adisa ^E^O
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja poreza
na promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003


e-mail: sl.bos@bih.net.ba

14 NESAVR[ENI MIR
SARAJEVA I ZAGREBA
Carine kao povod
Predsjednik Vije}a ministara BiH
ADNAN TERZI] i premijer Hrvatske
IVO SANADER posljednjih su dana
razmijenili o{tre, pa i prijete}e poruke
koje su bitno pokvarile idili~nu sliku
prema kojoj su BiH i Hrvatska normalizirale odnose u svim oblastima; na{
novinar istra`io je pozadinu ovog sukoba
koji je, navodno, uzrokovan jednostranom odlukom BiH o djelimi~noj suspenziji Ugovora o slobodnoj trgovini sa
Hrvatskom

18 PRAVOSU\E
NA UDARU
Medijska ofanziva
Branka Peri}a
Sudija Suda BiH i predsjednik Visokog
sudskog i tu`iteljskog vije}a BRANKO
PERI] posljednjih se nedjelja u privatnoj medijskoj ofanzivi `estoko
obra~unava s Ustavnim sudom BiH koji
nije smijenio svoga predsjednika MATU
TADI]A, optu`enog za primanje mita;
na{a novinarka istra`ila je zakonsku i
moralnu osnovu Peri}evog principijelnog zalaganja

22 EKSKLUZIVNO
IZ VATIKANA
Kako je izabran novi
papa
Njema~ki kardinal JOSEPH
RATZINGER ove je nedjelje izabran za
poglavara Rimokatoli~ke crkve, a tu }e
du`nost do kraja svog `ivota obavljati

pod imenom BENEDIKT XVI; na{


izvje{ta~ iz Vatikana analizira kontroverznu biografiju kardinala Ratzingera i
nagovje{tava njegove budu}e poteze

28 NAJMRA^NIJA
RUPA NA BALKANU
Ilid`a, sarajevski Bronx
Nekada{nje sarajevsko elitno izleti{te
Ilid`a, koje je svaka vlast stolje}ima njegovala i odr`avala, voljom SDA-ovskih
kabadahija u posljednjoj deceniji je
pretvorena u mra~ni, tranzicijski provizorij kojim vladaju anonimni balkanski
biznismeni i u kojem se ne po{tuju ni
najelementarniji zakoni postoje}e dr`ave;
na{i reporteri nakon vi{ednevnog
istra`ivanja objelodanjuju stravi~nu sliku
dana{nje Ilid`e za koju svi ozbiljni analiti~ari tvrde da je najutjecajnije `ari{te
kriminala na Balkanu nakon uni{tavanja
zemunskog klana u Beogradu

56 ILI JE EMIR
ILI JE STRAST
Filmska provincija u
pozadini
Bosanski re`iseri DANIS TANOVI] i
AHMED IMAMOVI] sa svojim filmovima nisu uvr{teni niti u jedan
takmi~arski program najpresti`nijeg
evropskog filmskog festivala, onog koji
u francuskom gradu Cannesu po~inje 11.
maja; na{ list je jo{ prije tri mjeseca
nagovijestio da }e Tanovi}ev Pakao i
Imamovi}ev Go West biti `rtve
~injenice {to je ovogodi{nji predsjednik
`irija u Cannesu najpoznatiji antibosanski re`iser na svijetu Sarajlija EMIR
KUSTURICA

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

I tu mi sinu pomalo
perverzna paralela:
pa ovako kako danas
ru{e Lagumd`iju, prije
18 godina su isti ti ljudi
uni{tili Hamdiju
Pozderca! Koji ljudi?
Zdravko Grebo, koji je u
to vrijeme bio ~lan
Centralnog komiteta SK
BiH, Nijaz Durakovi}, u
to vrijeme ~lan
Predsjedni{tva CKSK
BiH, Sr|an Dizdarevi},
glavni urednik
Komunista, glasila tada
jedine legalne politi~ke
stranke u zemlji Saveza komunista
4

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

UBITI PTICU RUG


Grebo, Dizdarevi} i
I nakon Hamdije -

tvarno, ali zbilja stvarno, nisu me


zanimala unutarstrana~ka de{avanja u Socijaldemokratskoj partiji
BiH a jo{ sam manje pratio sudbinu njihovog sarajevskog kantonalnog ~elnika Nermina Pe}anca, koji je,
saznajem, smijenjen s te du`nosti. O Pe}ancu sam prestao razmi{ljati prije deset
godina nakon {to je kao gradski ministar (u
Vladi predratnog akvizitera, ratnog prevaranta i poratnog bandita [efkije Okeri}a)
jednom mom prijatelju ukrao nekoliko stotina pari cipela, pa ih okolo prodavao.
Gospodin Pe}anac je negdje 1994. godine prespavao u policijskoj stanici gdje ga
je ispitivalo na okolnost enormne plja~ke
koja se desila u firmi u kojoj je do rata bio
uposlen: sarajevskog Bosnafolklora. Uz
gradskog ministra Pe}anca, tada{nja je policija privela i njegovog navodnog sau~esnika: oca dana{njeg direktora obavje{tajne
dr`avne slu`be (OSA) Almira D`uve. (Dok
je otac ispitivan u policiji o plja~ki Bosnafolklora sin Almir uredno je krao tekstilnu galanteriju po italijanskim buticima!)
Kad se malo prisjetim, ve}ina mojih
sukoba sa predsjednikom SDP-a Zlatkom
Lagumd`ijom po~injala je i zavr{avala
mojim optu`bama da se u Sarajevu (a i {ire)
okru`io kriminalcima, {to je sveznaju}em
lideru socijaldemokrata u`asno te{ko bilo
priznati. Ali, naposlijetku, cijenu za svoje
(ne)znanje platio je Lagumd`ija, premda ni
mene kao kolateralnog krivca ta cijena
nije mimoi{la. Nije uop}e problem {to je
bosna-folklorni politi~ar Nermin Pe}anac
smijenjen; su{tina je u tom da je njemu
takvom neko uop}e dozvolio da se bavi
ozbiljnom politikom. A, upravo mu je
Lagumd`ija omogu}io da bude ministar
sarajevske policije (one koja je Pe}anca
hapsila!?), pa potom premijer Kantonalne
vlade i, na koncu, {ef regionalnog SDP-a.
Ali, rekoh, to me uop}e ne zanima, kao
{to me ne zanimaju de{avanja u HDZ-u
Herceg-bosanske `upanije u kojoj je vode}a
hrvatska stranka na vlasti. Ta je tema podjednako uzbudljiva kao raspad Stranke za BiH u
Unsko-sanskom kantonu; dakle nimalo...
Stvar oko navodne ~istke u SDP-u,
smjene Pe}anca, Lagumd`ijinog autokratizma postala je privla~na kada su se javno

tim (i samo tim!) povodom po~eli ogla{avati ovda{nji intelektualci, prete`no neovisne provenijencije i uglavnom zbog zabrinutosti za daljnju sudbinu socijaldemokratije u BiH, koju Lagumd`ija sna`no dovodi u pitanje. Vode}i autoriteti nevladinog
sektora nedvosmisleno su se odredili spram
Lagumd`ijinog staljinizma: Lagumd`ija
je {teto~ina, kazat }e profesor Zdravko
Grebo, nau~nik koji ve} 300 godina nije
napisao nijedan stru~ni rad.
Sla`em se sa uva`enim profesorom
Grebom, naglasit }e predsjednik Helsin{kog odbora Sr|an Dizdarevi} koji nikada
nije napisao ni{ta. Ne{to ranije, platformu
za Lagumd`ijinu smjenu sa ~elne funkcije u
SDP-u ispisivao je njegov prethodnik na toj
du`nosti prof. dr. Nijaz Durakovi}.

tu mi sinu pomalo perverzna paralela:


pa ovako kako danas ru{e Lagumd`iju,
prije 18 godina su isti ti ljudi uni{tili
Hamdiju Pozderca! Koji ljudi? Zdravko Grebo, koji je u to vrijeme bio ~lan
Centralnog komiteta SKBiH, Nijaz Durakovi}, u to vrijeme ~lan Predsjedni{tva
CKSK BiH, Sr|an Dizdarevi}, glavni urednik Komunista, glasila tada jedine legalne
politi~ke stranke u zemlji - Saveza komunista. Bilo bi ohrabruju}e i umiruju}e kada
bi se podudarnost ova dva slu~aja iscrpljivala samo na personalnoj razini - dakle na
prostoj konstataciji da isti ljudi koji su
juri{ali na Pozderca (Durakovi}, Dizdarevi}, Grebo...) i koji su ga u grob poslali, danas istom `estinom nastoje uni{titi Lagumd`iju! U tom bi slu~aju cijela stvar bila
arhivirana unutar nepostoje}e borhesovske
rubrike Op}a povijest be{~a{}a.
Na`alost, nije samo o tome rije~, jer je
cijela pri~a mnogo ozbiljnija i surovija.
Hamdija Pozderac te 1987. godine nije sru{en
zato {to je bio komunisti~ki silnik (a, jeste,
zbilja) nego zato {to je za tri-~etiri mjeseca trebao postati predsjednik tada{nje Jugoslavije.
Dr`ave kojoj je ve} tada Slobodan Milo{evi}
odredio format i su{tinu s kojom se nije nikad
mogao pomiriti Pozderac, a kojoj je legitimitet
dao njegov nasljednik u Predsjedni{tvu SFRJ
Raif Dizdarevi}.
Dakako da je pretenciozno i neumjesno
pore|enje Hamdije Pozderca i Zlatka

GALICU
Durakovi}:
- Zlatko!
Lagumd`ije, ali stanovite ~injenice me
guraju u taj nezahvalni posao: i jedan i drugi
su potekli iz antifa{isti~ke be{ike, i jedan i
drugi imaju neupitan familijarni background, i Hamdija je u ratu ostao bez oka
kao {to je Zlatko ostao bez pola vitalnih
organa. I, naravno, ni jedan ni drugi nisu
odoljeli slatko-razornim izazovima koje
(do)nosi vlast.

amdiju Pozderca je uni{tio obavje{tajni aparat koji je osobno


postavio (Du{ko Zgonjanin, Sredoje Novi}...), Lagumd`iju je u
aferi dr`avni udar poku{ao
uni{titi njegov osobni obavje{tajni personal
(Limov, Vuk{i}, D`uvo....). Hamdiju su u ta
olovna vremena medijski masakrirali Na{i
dani, ~vrsto vo|eni velikosrpskom pesnicom neovisnog komuniste Nenada Kecmanovi}a, Lagumd`iju danas razvaljuju (samo) Dani kojima upravlja Savez komunista
Helsinkija (predsjednik Sr|an Dizdarevi}).
Zdravko Grebo je mjesecima sjedio preko
puta Slobodana Milo{evica u Centralnom
komitetu SK Jugoslavije, ali mu nikad nije
rekao da je {teto~ina i zlo~inac: taj je atribut
upotrijebio samo dva puta: prije 18 godina
za Hamdiju Pozderca i ovih dana za Zlatka
Lagumd`iju! U danu kad je Hamdija Pozderac izbacivan iz Saveza komunista, tvrde
svjedoci, o~ajni~ki se obratio Nijazu Durakovi}u rije~ima: Nijaze, sine, nek mi
urade {ta su god naumili, ali nemoj dozvoliti da me i{}eraju iz partije. Durakovi} se
nakon toga hercegova~ki mudro ispalio sa
sjednice i oti{ao na marksisti~ki seminar na
Jadran o~ekuju}i (logi~an) rezultat uni{tavanje Hamdije Pozderca.
Josip Vrhovec, oku`eni hrvatski komunisti~ki politi~ar i vjerni pratilac Josipa
Broza Tita, prije 15 godina mi je opisivao
posljednji susret sa Hamdijom Pozdercem:
Rekao sam mu: Hamdija, nek te na tvom
bosanskom CK-uu peku, mu~e, razapinju, ali
im nikad nemoj dati ostavku. Tvoja ostavka
zna~it }e po~etak raspada Jugoslavije.
Ne}u re}i da bi isto zna~ila ostavka
Zlatka Lagumd`ije, ali mi nekako insistiranje na ostavci od strane Durakovi}a, Grebe,
Dizdarevi}a ne sluti na dobro... Jednom su
uspjeli i ispalo je porazno po BiH!

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 14. APRIL
VEHID [EHI], predsjednik Izborne komisije BiH, napokon odlu~io poni{titi
izbore za Gradsko vije}e Sarajeva. Samo 15-ak dana ranije [ehi} je tvrdio kako
izbor prvih ljudi Sarajeva nije u mandatu Izborne komisije. No, nakon {to je sud
BiH ipak kazao da jeste, [ehi} je podvio rep i uhvatio se posla. Pri tom je morao
nakratko prekinuti zaslu`eni odmor: skijao je na Kopaoniku i usput, vjerovatno
kri{om, nadgledao kako se u toj srbijanskoj zimskoj prijestolnici provode odluke
Ustavnog suda BiH o jednakopravnosti naroda u BiH.
PETAK, 15. APRIL
Izvjesni EMIR SULJAGI], izbjeglica iz Bratunca, najnoviji favorit ovda{njeg
besposli~arskog medijskog ganga, prenose}i na nekom work shopu novinarima iz regiona vlastita bijedna prakti~na i uboga teorijska iskustva o
funkcioniranju sudova za ratne zlo~ine dohvatio se i Slobodne Bosne optu`uju}i
je da je otkrivaju}i identitet nekolicine za{ti}enih svjedoka ote`ala posao
ovda{njem pravosu|u. Po{to, hudnik, ni{ta ni o ~emu ne zna, prepu{tam ga
njegovom profesoru Zdravku Grebi da mu barem pokloni primjerak Zakona o
krivi~nom postupku u kojem fino stoji da novinari nisu strana u postupku...
SUBOTA, 16. APRIL
Na MANJA^I i u BILE]I srpski regruti javno ismijali Bosnu i Hercegovinu i
njene simbole, te polutajno potpisali da }e braniti njen integritet i dr`avni suverenitet. To je vjerovatno ~ak i neracionalnim Srbima u RS postalo zamorno:
kako iz dana u dan (i tako 15 godina) potpisivati ne{to {to }e{ istog dana ismijati i obesmisliti...

NEDJELJA, 17. APRIL


SENAD HAD@IFEJZOVI], da bi pojeftinio grandioznu ~injenicu da }e Bijelo
dugme nakon 15 godina zasvirati u Sarajevu, razgovara sa Dinom Merlinom koji
tezgari negdje u Americi. I najavljuje Dinu kao najve}u ex jugoslovensku zvijedu;
da bi, ko biva, napakostio Bregovi}u. A Had`ifejzovi} ne zna da je, eventualno,
mo`ebitno uzjogunio Ton~ija Hulji}a, Jelenu Karleu{u, Indiru Radi}, koji pretendiraju na prijestol ex yugoslovenskih zvijezdi dodijeljen Dini Merlinu.
Bregovi}, kakav je da je, ima malo vi{e dignute standarde...
PONEDJELJAK, 18. APRIL
JUSUF PU[INA, {to bi pjesnik kazao, niotkuda iz dubine gledan vratio se
u vrh Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH. Pu{ina je bio u diplomatiji 3-4 godine
za koje mu je vrijeme funkciju u NS BiH ~uvao Fadil Jahi}, predsjednik
Kantonalnog saveza Sarajevo. I {ta je tu ~udno i nepredvi|eno? Ni{ta osim {to je
~uvar Pu{inine fotelje dobio ime po svome amid`i Fadilu Jahi}u [pancu!
UTORAK, 19. APRIL
VLADO ADAMOVI], sudija Suda BiH, tra`io od svoje {efice, predsjednice
Suda BiH Med`ide Kreso pismenu dozvolu da posjeti Centralni zatvor.
Predsjednica Kreso mu odobrila i potpisala. Nekoliko sati kasnije gospo|a Kreso
skontala da je potpisala Adamovi}u dozvolu za gostovanje u emisiji FTV koja se
zove isto - Centralni zatvor, te Adamovi}u usmeno zabranila izlazak pred
kamere. Adamovi} ju je poslu{ao pa je emisija odgo|ena. Ali, da je iza{ao u eter,
uvijek bi mogao dokazati da je pokriven papirima...
SRIJEDA, 20. APRIL
JOSEPH RATZINGER, Nijemac, izabran za novog poglavara Rimokatoli~ke
crkve. Prije toga iz Sixtinske kapele pu{ten bijeli dim kao znak da su katolici dobili
svoga vjerskoga poglavara. Nisam zaljubljenik ceremonijalnih sve~anosti, ali ne
mogu da se ne prisjetim: kada su Bo{njaci 1993. godine izabrali Mustafu Ceri}a
za reisu-l-ulemu dimila se cijela dr`ava! Malo je, dodu{e, pomogao i svjetski priznati pirotehni~ar Ratko Mladi}...
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
PARTIJA TRPI SVA[TA

Za{to se ne ujedine
Durakovi}, Toki} i Avdi}?!
U narednih nekoliko mjeseci na politi~ku scenu BiH stupit }e
~ak ~etiri nove politi~ke partije! Osim dvije nove partije socijademokratske orijentacije ~ije osnivanje najavljuju nekada{nji SDPovi prvaci Nijaz Durakovi} i Sead Avdi}, na pomolu je formiranje
jo{ dvije partije narodnja~kog tipa: jednu }e poku{ati osnovati
Muhamed ^engi}, jedan od osniva~a SDA, njen prvi potpredsjednik te predratni predsjednik Vlade RBiH, dok drugu kane osnovati
bra}a Lati}, Ned`ad i D`emaludin, koji namjeravaju okupiti
nezadovoljnike unutar SDA.
Fragmentacija politi~ke scene u BiH odvija se po ustaljenoj
matrici kao i ranijih godina: partijski prvaci, nezadovoljni vlastitim
unutarstrana~kim statusom, demonstrativno napu{taju partijske
redove zbog idejnog neslaganja nakon ~ega u pravilu osnivaju
sopstvenu partiju iste ili sli~ne idejne orijentacije. Taj je obrazac
primijenjen kod formiranja skoro svih pedeset novih politi~kih partija nastalih u posljednjih desetak godina u BiH.
Mo`da bi se mogli razumjeti idejni razlozi koji su natjerali
Nijaza Durakovi}a, Seada Avdi}a, Sejfudina Toki}a i druge da
napuste redove SDP-a, ali kako razumjeti razloge koji su ih kasnije
spre~avali da se udru`e i osnuju jednu novu socijaldemokratsku partiju? Umjesto jedne, oni osnivaju tri nove partije - svakome po jednu!
(M.A.)
OSIP BENDER

Silajd`i} se ne pojavljuje u
javnosti zbog osipa koji ga
uhvati nekako s prolje}a
Osniva~ Stranke za BiH Haris Silajd`i} posljednjih nekoliko
dana boravi u Sarajevu, no rijetko se mo`e susresti na javnim
mjestima. Osniva~ Silajd`i} izbjegava javna mjesta navodno zbog
izra`enog alergijskog osipa na rukama koji ga prati dugi niz godina
a u pravilu se aktivira u prolje}e. Osip je sprije~io Silajd`i}a da
prisustvuje konstituiraju}oj sjednici Senata Bo{nja~kog instituta te
promociji sabranih djela svog nekada{njeg politi~kog {efa Alije
Izetbegovi}a.
Njegovi rijetki prijatelji, me|utim,
tvrde suprotno: Osniva~ se navodno nije osuo zbog proljetne
alergije nego zbog nekoliko
krupnih politi~ko-poslovnih
neuspjeha koje je do`ivio u
posljednjih nekoliko mjeseci.
Silajd`i}eva Stranka za BiH
bilje`i stalni pad podr{ke
a njegov
doju~era{nji
politi~ki

Haris Silajd`i}

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Hrvati nisu ravnopravan narod ni u FBiH, jer je to bo{nja~ki


entitet u kojem samo neka prava imaju Hrvati i Srbi
ZDRAVKO TOMAC, sveu~ili{ni profesor

OSIPANJE SIPA-e,

Ashdown `eli zadr`ati


^olak insistira da dire
Ukoliko Vije}e ministara BiH do petka, 22. aprila, ne imenuje novog direktora Agencije za istrage i za{titu (SIPA-e) i njegovog zamjenika, dr`avna }e policija, prvog radnog dana u
narednom tjednu, ostati bez rukovodstva?! Budu}i da sada{njem
(privremenom) direktoru Sredoju Novi}u mandat isti~e 23. aprila, te da se, sukladno Zakonu o ministarskim imenovanjima vi{e
ne mo`e birati vr{itelj du`nosti, vi{emjese~na blama`a oko
izbora ~elnika SIPA-e kona~no bi trebala biti zavr{ena u
sljede}ih nekoliko dana. Prema posljednjim informacijama iz
izvora bliskih Vije}u ministara BiH, odnosno dr`avnom
Ministarstvu sigurnosti, u naju`i izbor za novog direktora SIPA-e
i njegovog zamjenika u{la su tri kandidata: Sredoje Novi},
Dragan Luka~ i Sead Lisak. Dodajmo tome da Vije}e ministara,
na prijedlog ~lanova Komisije za izbor rukovodnih ljudi u SIPA-i,
pored direktora i njegovog zamjenika, imenuje i pomo}nika
direktora za krivi~ne istrage, te pomo}nika direktora za unutarnju kontrolu.
Kao {to smo ve} pisali, ~lanovi su ove Komisije, nakon
ponovljenog natje~aja, najve}u prosje~nu ocjenu
(9,66 bodova) dali aktualnom direktoru
Sredoju Novi}u. Drugi na rang-ljestvici
me|u prijavljenim kandidatima je njegov doskora{nji zamjenik Dragan
Luka~ (s prosje~nom ocjenom 9,33),
koji je, osim na direktorsku poziciju, aplicirao i na mjesto zamjenika
direktora, odnosno, pomo}nika
direktora za kriminalisti~ke istrage.
No, valja napomenuti da su
Luka~eve {anse, premda je ranijim
dogovorom predstavnika vladaju}ih
politi~kih stranaka funkcija direktora
SIPA-e pripala hrvatskim kadrovima, trenuta~no slabe, unato~ ~injenici
da je bio najbolje plasirani kandidat
me|u Hrvatima.
Naime, osim {to je Sredoje Novi} apsolutni favorit OHR-a (zbog njega je, podsjetimo, i raspisan novi natje~aj), Dragan Luka~
te{ko da mo`e ra~unati i na potporu
ministra sigurnosti u Vije}u
ministara BiH Bari{e
^olaka koji je,
mnogo ranije,
to direktorsko
mjesto
rezervirao za
HDZ-ovog
kandidata.
Me|utim,
kako je
Bari{a ^olak
^olakov

Znam da }e me Ivo Sanader razumjeti


ADNAN TERZI], predsjedavaju}i Vije}a
ministara BiH

DOSTA SIPA-TI^NO

Sredoja Novi}a, Bari{a


ektor mora biti Hrvat!
izabranik, policijski komesar iz Zapadnohercegova~ke
`upanije Gordan Bradvica uspio sakupiti jedva ne{to vi{e od
osam bodova, tako je i dr`avni ministar sigurnosti (i predsjednik lider HDZ-a), ubla`io svoj stav kada je posrijedi
po{tivanje ranijeg me|ustrana~kog dogovora.
Uporedo s izborom novih ~elnika SIPA-e, dr`avne }e policijske snage, po svemu sude}i, uskoro napustiti raniji zamjenik
direktora Emir Bijedi}, nekada{nji na~elnik Odjela za za{titu
VIP-osoba Mijo Golub i zamjenik na~elnika Odjela za za{titu
diplomatsko-konzularnih predstavni{tava i institucija BiH
Milenko Tepav~evi}. U pismu koje je iz OHR-a, prije nekoliko
dana, upu}eno dr`avnom premijeru Adnanu Terzi}u, ministrima
sigurnosti i vanjskih poslova Bari{i ^olaku i Mladenu Ivani}u,
te direktoru SIPA-e Sredoju Novi}u, navodi se kako Ured
visokog predstavnika smatra da Bijedi}, Golub i Tepav~evi} vi{e
nisu pogodni za obavljanje policijskih du`nosti?!
No, da Bijedi}, Golub i Tepav~evi}
(koji se sumnji~i da je naredio
likvidaciju 40 Bo{njaka iz
Kasindolske ulice) ne bi ostali
bez posla, iz OHR-a je sugerirano da se, sukladno njihovoj
stru~noj spremi, rasporede na
nove du`nosti u Vije}u ministara BiH.
(S. Mijatovi})
Sredoje Novi}
^OLAKOV ULTIMATUM

Nek je Hrvat, pa
makar i Mileti}
Prema informacijama iz izvora bliskog
dr`avnom ministarstvu sigurnosti, ministar Bari{a ^olak inzistira da ~elno
mjesto u SIPA-i pripadne nekom od
hrvatskih kandidata. Nakon {to su
otpali njegovi favoriti Gordan Bradvica
i Mijo Golub, ^olak je na jednom od
sastanaka sa me|unarodnim predstavnicima kazao kako }e budu}i
direktor SIPA-e morati biti Hrvat pa i
po cijenu da to bude Zlatko Mileti},
aktuelni direktor Uprave Federalne
policije, protiv kojeg ~elnici
^olakovog HDZ-a godinama
vode bjesomu~nu kampanju!

saveznik Nijaz Durakovi} najavljuje formiranje vlastite politi~ke


partije koja }e nesumnjivo privu}i najve}i dio nezadovoljnika iz
Stranke za BiH. A takvih nije malo! Osniva~ je tako|er nezadovoljan i razvojem situacije oko Fabrike duhana Sarajevo i, osobito,
Energopetrola: prvu nije uspio staviti pod kontrolu a nad drugom je
upravo izgubio kontrolu...
(M.A.)
SALTO MORALE

Vlada Federacije tek sada


usvojila plan rada
Tek prije nekoliko dana, sa skoro ~etiri mjeseca zaka{njenja,
oba doma Federalnog parlamenta usvojila su ovogodi{nji plan rada
Vlade Federacije BiH. No ~etveromjese~no zaka{njenje je tek sitnica u usporedbi s pravim problemom: Vlada Federacije BiH prvo je
uvojila bud`et pa tek onda, s nekoliko mjeseci zaka{njenja, plan
rada za 2005. godinu! Svuda u svijetu vlada prvo usvoji ciljeve,
zatim operativni plan rada, pa tek onda bud`et potreban za
izvr{enje postavljenih ciljeva. Ovdje je, me|utim, taj redoslijed
postavljen naopa~ke: prvo se rasporede pare pa se tek kasnije
planiraju aktivnosti...
(A.M.)
NAVRO GRAHOVAC

Nakon ultimatuma Gavrila


Grahovca Stranka za BiH
povukla Aidu Habul iz
jednonacionalnog
Gradskog vije}a!
Farsa s izborom gradske vlasti Sarajeva razvija se u posve
neo~ekivanom smjeru: nakon burne, vi{esatne rasprave odr`ane u
srijedu u kasnim no}nim satima, Predsjedni{tvo Stranke za BiH
odlu~ilo je povu}i Aidu Habul s funkcije predsjednice Gradskog
vije}a na koju je izabrana prije nepunih dvadeset dana! Za ovaj
svakako neo~ekivani obrat najzaslu`niji je potpredsjednik
Stranke za BiH Gavrilo
Grahovac koji je ultimativno
zahtijevao da se na dvije
~elne gradske funkcije
imenuju du`nosnici iz
razli~itih konstitutivnih naroda.
U protivnom, Grahovac je zaprijetio napu{tanjem Stranke!
Nakon vi{esatne polemike,
predsjednik Stranke za BiH
Safet Halilovi}, mada
nevoljko, bio je
Gavrilo Grahovac

Zlatko Mileti}
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
prisiljen poslu{ati zahtjev ve}ine pa je odlu~eno da se fri{ko
izabrana Aida Habul povu~e kako bi se predsjednik Gradske
skup{tine izabrao iz reda Hrvata ili Srba budu}i da je ranije
izabrani gradona~elnik iz reda bo{nja~kog naroda.
Sli~na drama potresa i Socijaldemokratsku uniju. Njihov kandidat za Gradsko vije}e a kasnije i za predsjedavaju}eg Gradskog
vije}a Ivo Kom{i} u ponovljenom izbornom krugu nije dobio dovoljan broj glasova tako da je definitivno ispao iz svih kadrovskih kombinacija. Strana~ke kolege se ljute na Kom{i}a jer se posve
nepotrebno poigrao s ionako oskudnim ugledom Socijaldemokratske unije. Upravo je, naime, Kom{i} bio najvatreniji zagovornik
koaliranja sa SDA i Strankom za BiH o~ekuju}i da }e, uprkos vi{e
nego skromnim izbornim rezultatima, obezbijdeiti novu ~etverogodi{nju sinekuru. Ali, umjesto o~ekivane sinekure Kom{i} i njegova
patuljasta partija dobili su samo javni prezir.
(A.M.)

Za krizu vlasti u BiH kriv je Ashdown


BARI[A ^OLAK, ministar sigurnosti BiH

[EHIDSKI S

RAVNOGORSKI VIJENAC

[}epo Radon~i} preko Mirnesa


Ajanovi}a poru~uje da je
niskotira`na SB
najtira`nija novina u BiH!?
Retardirani narodni posranik iz Tuzle, te{ko obolio od logoreje
(logoreja - nezaustavljiva brbljivost, frfljanje praznih i nedovoljno
povezanih rije~i, ukratko - logoreja je kada budali ne radi ru~na!),
ponovo kidi{e na Slobodnu Bosnu papagajski ponavljaju}i gluposti
svog medijskog sponzora La`nog novinara [}epana Malog,
Fahrudina Radon~i}a. Do prije nekoliko dana [}epo Radon~i} je
~itaoce svojih novina poku{avao uvjeriti da je Slobodna Bosna

Nakon vi{egodi{nje izolacije r


^engi} pojavio se na mezaru
Prije tri godine, tokom su|enja u Mostaru za ilegalno deponovanje blizu deset hiljada granata u jednoj tamo{njoj (isto~nomostarskoj) tvornici kantonalni suci su obavije{teni da ne}e imati
priliku saslu{ati svjedoka Halida ^engi}a, nekada{njeg glavnog
logisti~ara i generala Armije BiH, jer se isti nalazi u bolnici u krajnje te{kom zdravstvenom stanju sa vrlo pesimisti~nim prognozama
za `ivot i zdravlje. U tom je sudskom procesu bio ispitan Hasan
^engi}, sin Halidov, koji je u svoje ime i u ime cijele svoje logisti~ke
familije rekao kako ni{ta ne zna o sakrivenim granatama u Mostaru.
Nakon toga dugo se ni{ta nije znalo o zdravlju i raspolo`enju
Hasanovog oca Halida ^engi}a Had`ije, predratnog mlinara iz
Ustikoline i glavnog ratnog logisti~ara Armije BiH sa sjedi{tem u
Visokom.
Na radost i zadovoljstvo svih branilaca Bosne i Hercegovine,
saop}avamo da je njihov logisti~ar Had`i Halid ^engi} dobro i
zdravo te da su surovi komunisti~ki medicinski nalazi od prije 3
godine iz kojih se moglo zaklju~iti kako je lo{eg zdravlja bili najobi~nija propagandna, policijska ujdurma.
Da je Had`ija ^engi}, ratni gospodar `ivota i smrti u BiH, u
odli~noj zdravstvenoj i fizi~koj kondiciji, mogli su se uvjeriti brojni posjetioci mezarja na Kova~ima gdje je stariji ^engi} pro{le
nedjelje bio ceremonijal-majstor u obilasku groba svog rahmetli
prijatelja Alije Izetbegovi}a.

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Crkva je svetinja jednog naroda i ne smijemo dopustiti da se


dovodi u vezu s bilo kim ko je osumnji~en za ratne zlo~ine
NIKOLA [PIRI], zamjenik predsjedavaju}eg
Zastupni~kog doma Parlamenta BiH

SASTANAK

odavno tira`no uni{tena i da je samo pitanje dana kada }e prestati izlaziti zbog golemih finansijskih gubitaka. No [}epo je prije nekoliko dana ko zna koji put po redu krenuo lizati vlastitu pljuva~ku
tvrde}i da je Slobodna Bosna zapravo najtira`niji sedmi~ni list u BiH
({to je ta~no), koji se {tampa u 40.000 primjeraka ({to nije ta~no).
Ali, treba li uop}e o~ekivati dosljednost od novina koje za svog
doju~era{njeg odgovornog urednika tvrde da je prononsirani kosovac, udba{, usta{a i ~etnik a ~iji aktuelni odgovorni urednik, nakon
{to se proslavio antimuslimanskim tekstovima objavljivanim u
fa{isti~kim biltenima Franje Tu|mana, danas novinarima Slobodne
Bosne dr`i lekcije iz domoljublja i po{tenja. Hulje su dosljednje
samo u nedosljednosti.
(A.M.)
MILICIJA TRENIRA HLADNO]U

Ashdown sazvao sastanak na


Vla{i}u da bi federalne
predstavnike nagovorio da
odustanu od jedinstvene
dr`avne policije!
CEREMONIJAL MAJSTOR: Halid ^engi}
usmjerava posjetioce mezara Alije
Izetbegovi}a (u pozadini Bakir Izetbegovi})

Na Vla{i}u, u hotelu Pahuljica, krajem sedmice odr`at }e se


finalna runda pregovora o reformi bh. policije. Visoki predstavnik
Paddy Ashdown na zavr{ne pregovore pozvao je lidere vode}ih par-

ratni armijski logisti~ar Halid


svoga {efa Alije Izetbegovi}a

PO^AST PREDSJEDNIKU: Sulejman Tihi}


pola`e cvije}e na mezar
svog prethodnika

Istoga dana njegov sin Hasan ^engi} u medijima je prozvao


kolegu-poslanika Nikolu [piri}a zato {to je na neko slu`beno putovanje poveo svoga sina. Hasanu ^engi}u se to nikada nije desilo;
njegov babo had`i Halid svog sina Hasana nikad ni na jedno putovanje nije vodio. Sve {to je Hasan putovao, putovao je zahvaljuju}i
onome {to je stekao sa svojih sto-dvjesto prstiju... (S.A.)
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
lamentarnih stranaka uklju~uju}i i one iz opozicionih redova.
Nekoliko dana prije sastanka na Vla{i}u Ashdown je poduzeo
opse`nu politi~ko-medijsku kampanju poku{avaju}i objasniti da je
kompromis mogu} i da je nu`an.
Iz nekoliko razli~itih ali prili~no pouzdanih izvora uspjeli smo
doznati da je pre~esto spominjanje kompromisa upravljeno prvenstveno prema bo{nja~kim politi~arima koji odreda zahtijevaju
preno{enje nadle`nosti nad policijom na dr`avni novo i, {to je jednako va`no, formiranje multietni~kih policijskih regija. No, doznajemo da pod re~enim kompromisom Ashdown podrazumijeva odustajanje i od prvog i od drugog cilja: nadle`nost policije prenijet }e se
na dr`avni nivo ali }e istovremno ostati i enitetska ministarstva, dok
}e policijske regije ma koliko da ih bude (a najvjerovatnije 10) ostati unutar postoje}ih granica dva entiteta.
Kompromis na Ashdownov na~in je jednostavan: sve treba
reformirati ali tako da nakon reforme sve ostane isto.
(S.B.)
TEBI, MATTSONE, MISLI LETE

Za{to je ^ovi}ev tu`itelj


Mattson nakon podizanja
optu`nice pobjegao u [vedsku?!
Tu`itelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Mats Mattson nedavno je OHR-u
dostavio pismenu ostavku (navodno je poslao iz [vedske?) na tu
funkciju i vratio se na svoje staro radno mjesto u tu`iteljstvu {vedskog grada Malmea. Iako je kao zvani~an razlog nenadanog odlaska
iz Sarajeva Mattson naveo odbijanje svojih {efova u [vedskoj da mu
odobre jo{ godinu dana nepla}enog odsustva, spekulira se kako je
taj tu`itelj ve} du`e vrijeme bio nezadovoljan radom nekih kolega,
tako|er stranaca, u Posebnom odjelu Tu`iteljstva BiH. Budu}i da je
Mattson, kao {to je poznato, vodio istragu i podigao optu`nicu protiv biv{eg ~lana dr`avnog Predsjedni{tva Dragana ^ovi}a, predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadi}a, bra}e Ivankovi}Lijanovi}, te profesora na sarajevskom Pravnom fakultetu Zdravka
Lu~i}a, njegov }e posao ubudu}e nastaviti kanadski tu`itelj Jonathan
Ratel. Odlukom visokog predstavnika Paddyja Ashdowna
od 19. marta, tu`itelju Ratelu je
mandat u Posebnom odjelu za
organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju
produ`en za jo{ dvije godine .
(S.M.)

Dragan ^ovi}

10

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Promjena Dejtonskog sporazuma je poraz


politike SDS-a
PETAR \OKI], lider Socijalisti~ke
partije RS

KAKVO TELO

Ministrica Svetlana Ceni}


sa britanskim {pijunima p
Ni~im izazvana, ovih je dana ministrica finansija u Vladi Republike
Srpske Svetlana Ceni} otkrila da je, u
vrijeme kada je bila savjetnica predsjednika RS posredovala u kontaktima
izme|u srbijanskog kriminalca Mom~ila Mandi}a i ureda Paddyja Ashdowna. Mandi} je,. kako je kazala ministrica Ceni}, OHR-u dao dragocjene
podatke u finansijskoj mre`i koja podr`ava ratnog zlo~inca Radovana Karad`i}a. Na novinarske optu`be kako

TIJESNA
DUGOGODI[NJA
VEZA:
Predsjednik RS
Dragan ^avi} i
ministrica
finansija i Vladi
RS Svetlana
Ceni}

Nemam veze sa Cickom Bjelicom. Ne znam ~ak ni gdje


stanuje i koliko ima djece
MOM^ILO MANDI], biv{i ministar pravosu|a
i uprave RS

O CECA IMA

} - ^avi}eva direktna veza


predvo|enim Ashdownom
svoj izbor za ministricu finansija ima zahvaliti svom
nekada{njem {efu, predsjedniku RS Draganu ^avi}u, Ceni}ka
je odgovorila tvrdnjom da je u Vladu RS u{la uprkos protivljenju predsjednika ^avi}a.
No, javna promocija nekada{nje ^avi}eve savjetnice Svetlane
Ceni} svakako je dobar {lagvort da se pozabavimo njenom personom, a pogotovo utjecajem njenog {efa ^avi}a.
Na{ doboro obavije{ten izbor tvrdi da je ^avi} neprikosnoveni vladar Republike Srpske i da vlada sa tri osnovne poluge.
Prije svega to se odnosi na engleske veze, zatim novac i, na
koncu, Amora Bukvi}a, republi~kog tu`ioca, uz pomo} kojeg prijeti tu`bama Miloradu Dodiku i ~elnicima PDP-a.
Me|utim, ^avi} nije postao miljenik Londona nakon njegovog
pro{logodi{njeg posjeta ovoj dr`avi. Na{ dobro upu}eni izvor
isti~e da sada{nja ministrica finansija RS i biv{i {ef ^avi}evog
kabineta Svetlana Ceni} ve} du`e vrijeme radi kao ^avi}ev oficir
za vezu sa Englezima.
Biografija sada{nje ministrice finansija RS je veoma
`ivopisna. Ro|ena je u Sarajevu i prije rata bila udata za
Bo{njaka, sina jednog generala, koji je po izbijanju rata sa JNA
oti{ao u Beograd. Iz tog braka ima dvadesetpetogodi{njeg
sina. Rat Ceni}eva provodi na Palama, u kabinetu Nikole
Koljevi}a, gdje radi kao njegov sekretar. Zahvaljuju}i dobrom
poznavanju engleskog jezika, kontaktira sa predstavnicima
me|unarodne zajednice i prisustvuje sastancima kao prevodilac.
Osim toga, imala je odli~ne veze sa vojnim bezbjednjacima koje
je odr`ala i do danas, naro~iti sa generalom Zdravkom
Tolimirom, optu`enim pred Ha{kim tribunalom za ratne zlo~ine.
Kao biv{a generalska snaha poznavala je odranije mnoge generale i pukovnike. Pri~a o njoj kao engleskom {pijunu do{la je i
do Radovana Karad`i}a, koji je na tu vijest hladnokrvno reagovao: Englezi su na{i prijatelji.
Iz Koljevi}evog kabineta bukvalno je otjerana 1995. godine. U
to vrijeme dolazi u Banju Luku i zapo{ljava se u jednoj me|unarodnoj organizaciji koja se bavi kreditiranjem. Potom odlazi u
Englesku, gdje magistrira na Univerzitetu u Cambridgeu.
Kada ^avi} postaje potpredsjednik RS, ona dolazi u njegov
kabinet kao politi~ki savjetnik. Uvijek kad bi ^avi} putovao u
London u njegovoj pratnji se na{la i Ceni}eva. Po kuloarima se
pri~alo da je ona bila glavna ^avi}a spona sa Ashdownom.
Koliko je bliska kabinetu Ashdowna, pokazuje i svjedo~enje
Mom~ila Mandi}a, koji je prije nekoliko mjeseci u intervjuu za na{
list kazao da je dokaze o Karad`i}evom upadu u platni sistem
Srbije kada je otu|io 113 miliona maraka uru~io upravo Ceni}evoj
koja je iste dokumente dostavila OHR-u. To je ovih dana potvrdila i ministrica Ceni}.
Bolji poznavaoci prilika dovodili su je u vezu sa
Mirkom Kraji{nikom, bratom Mom~ila Kraji{nika, s kojim
je navodno imala intimnu vezu. U isti odnos stavljali su je
i sa Perom Bukejlovi}em u vrijeme dok je bio ministar u
Ivani}evoj vladi. Prema nekim informacijama, Ceni}eva se
li~no zalo`ila kod ^avi}a da Bukejlovi} bude mandatar
Vlade RS. Strast su joj, navodno, skupocjena alkoholna
pi}a i cigarete.
(E. Hod`i})

PROZOR-RAMA-SRAMA

Ne~elnik Vukoja svaki dan


skr{i 200 maraka na
reprezentaciju!

Jozo Vukoja

Sude}i prema podacima iz Izvje{}a o izvr{enju op}inskog


prora~una, na~elnik op}ine Prozor-Rama Jozo Vukoja u pro{loj je
godini, samo na reprezentaciju, potro{io 49.000 KM?! Podijeljeno s
brojem radnih dana u 2004., ispada da je na~elnik Vukoja svakog
dana na hranu i pi}e tro{io vi{e od 200 maraka. Istodobno je iz
op}inskog prora~una za tro{kove telefonskih usluga HT-u Mostar, u
prosjeku, mjese~no pla}ano gotovo 2.800 KM, odnosno, za cijelu
godinu preko 33 tisu}e maraka. Na uredski je papir u 2004. godini
op}inska administracija potro{ila vi{e od 28.000 KM, ili skoro cijeli
{leper papira?! Uz sve redovne izdatke, iz op}inske su kase financirane i pla}e stra`ara (izdvojeno 15 tisu}a maraka), koji su
anga`irani za ~uvanje poslovnog kompleksa Unisove tvornice u
Prozoru-Rami, ina~e ranije temeljito oplja~kane uz pre{utno
odobrenje lokalnih vlasti.
[to se, pak, ti~e izdvajanja u 2005., sve su prilike kako }e planirani tro{kovi biti drasti~no smanjeni, jer je op}inski ra~un odskora
blokiran zbog naplate neizmirenih dugovanja. Navodno da je do
blokade ra~una do{lo nakon sudske presude u korist poduze}a
Hercegovina-niskogradnja iz Mostara koje je Op}inu Prozor-Rama
tu`ilo zbog naplate dugova nastalih po osnovu iznajmljivanja
gra|evinskih strojeva u periodu od 1996. do 2001. godine. Tako|er
prema nezvani~nim informacijama (budu}i da zvani~no izvje{}e
Op}inskom vije}u jo{ nitko nije podnio), mehanizacija tog poduze}a
bila je anga`irana na ure|enju lokalnih puteva i nekoliko, nikada
izgra|enih, igrali{ta u selima Ripci, Klanac i Gra~ac, te za nasipanje akumulacije Ramskog jezera. Pretpostavlja se da su ugovore s
Hercegovina-niskogradnjom potpisala dvojica biv{ih na~elnika
Jerko Pavli~evi} i Dragan Meter, ali je faktura (uz obra~unate
kamate od 123.000 KM) ispostavljena njihovom nasljedniku Jozi
Vukoji.
(S.M.)
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
BALKANE, JOJ

Ashdownov zamjenik Werner


Wnendt odlazi za me|unarodnog
upravitelja Kosova
Nakon Amerikanca Donalda Haysa, Ured Visokog predstavnika
u BiH za nekoliko dana napustit }e i vi{i zamjenik visokog predstavnika, diskretni Nijemac Werner Wnendt koji je u BiH stigao u
augustu 2003. godine. Protekle nepune dvije godine Wnendt je u
OHR-u bio zadu`en za politi~ko-pravna pitanja, a najva`niji
neposredni anga`man imao je u Mostaru na ustroju jedinstvene
gradske uprave i promjene gradskog statuta.
Zanimljivo, Wnendt je na Univerzitetu u Bochumu uporedo
studirao geologiju i pravo, no magistrirao je iz oblasti geologije a
njegov prvi nau~noistra`iva~ki rad odnosio se na Procjene naslaga
kalaja i volframa u Burmi.
Kako smo doznali, Wnendt }e iz Sarajeva otputovati u Pri{tinu
gdje }e preuzeti {efovsku poziciju u UNMIK-u, a njegovo mjesto u
OHR-u ostat }e za sada nepopunjeno budu}i da jo{ uvijek nije
odre|eno koja }e evropska dr`ava imenovati budu}eg {efa OHR-a
koji }e krajem godine zamijeniti Paddyja Ashdowna.
(A.M.)

BiH je za Srbe nu`no zlo


MIRKO [AROVI], biv{i ~lan
Predsjedni{tva BiH

PRO ET
CONTRA

ZAO[TRAVAJU LI SE POSLJE
DIPLOMATSKI ODNOSI BOS

DRAGOLJUB
STOJANOV
profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
Smatram da politi~ki odnosi
Bosne i Hercegovine i Republike
Hrvatske nisu ugro`eni, {to se ipak ne
mo`e re}i i za ekonomske odnose.
Mislim da ovo nije nikakva posebna
komplikacija, potrebno je samo malo
razumijevanja izme|u ove dvije
vlade. Mi imamo argumente da
tra`imo odre|enu privremenu za{titu
doma}e proizvodnje i po ugovorima o
slobodnoj trgovini koji su nekada
zaklju~eni, a Hrvatska ima argumente
da {titi svoj interes. Prema tome, mo`e se razviti trgovinski rat koji
bi bio glupost. Vrlo lako se ovo mo`e prevazi}i, treba da komiteti
dviju vlada zadu`eni za to sjednu i dogovore se. I, naravno, na|u
rje{enje koje je u interesu i jedne i druge vlade.

DA/NE

JAGO LASI]
predsjednik Privredne komore FBiH
Ekonomski odnosi su ugro`eni, jer
je do{lo do prekida dijela Ugovora o
slobodnoj trgovini i sa Srbijom i sa
Hrvatskom, suspendiran je jedan dio
ugovora i do{lo je do prekida i
poreme}aja odnosa. Iako mi po ukupnoj
vanjsko-trgovinskoj razmjeni ne
mo`emo re}i da je stanje alarmantno,
ipak ekonomski odnosi ove dvije zemlje
jesu ugro`eni. A da li su diplomatski
odnosi naru{eni, ne mogu da ulazim u
to, jer je moj posao privreda, a za diplomatiju postoje odgovorni ljudi.

DA

FERIDA DURAKOVI]
knji`evnica

RASTANAK: Werner
Wnendt i Paddy
Ashdown

12

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

DA

Naravno da su odnosi ove dvije


zemlje naru{eni. Zaista mislim da je
gospodin Zlatko Dizdarevi} uradio
jedan odli~an posao koji sada neko
kvari. Kvari ga ili zbog klju~a ili zbog
`elje da se doista pokvare odnosi sa
Hrvatskom, jer Hrvati u Bosni, odnosno
~vrsta desnica u na{oj zemlji `eli da ti
odnosi ne budu dobri. Pretpostavljam
da su ti odnosi pokvareni ~injenicom da
za ambasadora nije izabran niko ko bi
mogao parirati Zlatku Dizdarevi}u. To
je moj ~vrst utisak.

Svako dijete danas pozna Gotovinu i netko bi ga ve} onda


i prepoznao ako bi se nalazio bilo gdje u Hrvatskoj
STJEPAN MESI], predsjednik Republike Hrvatske

PORO\AJ CARINSKIM REZOM

EDNJIH NEDJELJA EKONOMSKI I


Direktor Kemal ^au{evi} izmi{lja
NE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE?
da nije znao kako njegov
zamjenik Bogdan Novakovi} nije
IVO LOZAN^I]
ispunjavao zakonske uslove
zastupnik u Dr`avnom parlamentu
Svakako da se odnosi izme|u Bosne i
za tu du`nost
Hercegovine
i Republike Hrvatske
DA/NE
zao{travaju, ali ne u tolikoj mjeri da
mo`emo govoriti o vanrednoj situaciji. U
svakom slu~aju, odnosi izme|u ove dvije
dr`ave su od 2000. do 2004. godine imali
jednu uzlaznu putanju. Sada je ta putanja
silazna, vezano i za reciprocitete i za
uvo|enje mjera, kao i najavu uvo|enja
mjera od strane Hrvatske. To se odnosi i na
(ne)izdavanje agremana veleposlanicima. U
svakom slu~aju, ovo stanje nije dobro i trebalo bi ga mijenjati, a mijenjati se mo`e samo od strane dvojice
premijera i odgovornih ljudi na vlasti koji povla~e poteze. Tako|er,
treba aktivirati i ranije Me|udr`avno vije}e za saradnju izme|u
BiH i Hrvatske.

SELEN BALI]
direktor Plive d.o.o Sarajevo

Iskreno, dobivam vrlo lo{e signale


jer sam kao svi ostali obi~ni gra|ani u
Bosni i Hercegovini imao priliku da
gledam i slu{am vijesti. ^ini mi se da na
pogor{anju odnosa izme|u na{e dvije
dr`ave prije svega rade politi~ari, a ne
njihovi gra|ani, ne dakle obi~an svijet.
Naravno, ima me|udr`avnih odnosa
gdje narodi `ele da naru{e te odnose, ali
sada sti~em dojam da su to ipak politi~ari. Oni nastoje u nekim svojim partijama {aha da zao{tre me|udr`avne odnose. A i jednoj i drugoj
zemlji u ovom trenutku takvi potezi predstavljaju luksuz.

DA

Komentiraju}i, nedavno, navode iz otvorenog pisma koje je


grupa otpu{tenih carinika iz Republike Srpske, izme|u ostalih,
uputila i njemu osobno, direktor Uprave za indirektno oporezivanje
BiH Kemal ^au{evi} ozbiljne optu`be o vi{egodi{njem kriminalu
nekih njegovih najbli`ih suradnika putem medija je poku{ao objasniti kao revan{izam nekolicine biv{ih carinskih {efova?! Upitan
konkretno za slu~aj Bogdana Novakovi}a, koji je na mjesto
rukovoditelja Sektora za carine postavljen iako nije ispunjavao
uvjete iz javnog natje~aja, ^au{evi} je odgovorio kako ne isklju~uje
mogu}nost da ga je njegov prvi zamjenik prevario, odnosno, da
mu Novakovi} nije kazao kako je diplomirao tek prije dvije godine.
No, naivni i lakomisleni ^au{evi} je, o~igledno, zaboravio da je iz
Agencije za dr`avnu slu`bu BiH, u dva navrata (30. septembra i 23.
decembra pro{le godine), upozoravan da rje{enje o imenovanju
Novakovi}a mora poni{titi.
Prije vi{e od mjesec dana na ovim smo stranicama pisali da je
Agencija za dr`avnu slu`bu postupak izbora Bogdana Novakovi}a
proglasila neva`e}im, jer je ustanovljeno da nakon sticanja visoke
{kolske spreme (Fakultet za uslu`ni biznis u Novom Sadu Novakovi}
je zavr{io u julu 2003.), nije imao zakonom predvi|enih pet godina
radnog iskustva. Me|utim, direktor Kemal ^au{evi}, koji sada tvrdi
da je prevaren, ne samo da je tada potpuno ignorirao rje{enja
Agencije za dr`avnu slu`bu, ve} je vrlo brzo nakon toga Novakovi}a
imenovao za predsjednika Komisije za prijem djelatnika biv{ih
entitetskih carinskih uprava.
(S.M.)

IGOR LASI]
novinar Feral Tribunea

DA/NE

Uop}e nemam dojam da su se politi~ki odnosi dviju zemalja pogor{ali, jer


su, ionako, bili nikakvi. Za dosada{nja
realna pobolj{anja mo`emo se zahvaliti
rijetkim progresivnim i dobro pozicioniranim igra~ima koje pritom odlikuju individualni potezi, kao {to su npr. Stipe
Mesi} ili biv{i ambasador BiH u
Hrvatskoj Zlatko Dizdarevi}. I da ovom
prilikom zanemarim udio jalove me|unarodne zajednice: Hrvatska, ne samo kao
boljestoje}a u sestrinskom paru, za takvu
mu~nu situaciju snosi gotovo tradicionalno ve}u odgovornost.

Kemal ^au{evi}

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

13

NESAVR[ENI MIR SARAJEVA I ZAGREBA

TRGOVINSKI RAT
Predsjednik Vije}a
ministara BiH ADNAN
TERZI] i premijer
Hrvatske IVO SANADER
posljednjih su dana
razmijenili o{tre, pa i
prijete}e poruke koje su
bitno pokvarile idili~nu
sliku prema kojoj su BiH
i Hrvatska normalizirale
odnose u svim
oblastima; na{ novinar
istra`io je pozadinu
ovog sukoba koji je,
navodno, uzrokovan
jednostranom odlukom
BiH o djelimi~noj suspenziji Ugovora o slobodnoj
trgovini sa Hrvatskom
Pi{e

Asim Metiljevi}

Foto: REUTERS

rvatski premijer Ivo Sanader


zaprijetio je prije nekoliko dana
internacionalizacijom trgovinskog rata koji je, kako je kazao,
jednostrano zapo~ela BiH.
Sanader ka`e da }e slu~aj prijaviti Briselu
ukoliko se Vije}e ministara BiH ne
urazumi te ne povu~e jednostrano nametnute carine na uvoz mlijeka i mesa iz
Hrvatske.

DVOGODI[NJE IZBJEGAVANJE
ZVANI^NOG SUSRETA: Premijeri
BiH i Hrvatske, Adnan Terzi} i Ivo
Sanader, u posljednje dvije godine
susretali su se isklju~ivo na
me|unarodnim konferencijama
poput pro{logodi{nje u Albaniji
na kojoj im se pridru`io tamo{nji
premijer Fatos Nano

Trgovinski sukob Hrva


Su{tina je da se Hrvatska i S
14

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Carine kao povod

T BiH I HRVATSKE
Premijer BiH Adnan Terzi} gotovo
ravnodu{no je uzvratio da BiH ne namjerava odustati od novih carina sve dok
Hrvatska ne pristane na korekciju
Ugovora o slobodnoj trgovini koji je,
kako je kazao, za BiH krajnje nepovoljan.
Na Sanaderove prijetnje internacionalizacijom problema, Terzi} hladno
uzvra}a da }e u tom slu~aju Briselu prijaviti Hrvatsku zbog o~igledne opstrukcije
TRGOVINA U REGIJI

I Srbija i
Hrvatska
samo sa
BiH imaju
trgovinski
suficit
Srbija i Crna Gora sasvim otvoreno a
Hrvatska pritajeno stimuliraju izvoz roba
na bh. tr`i{te. U trgovinskoj razmjeni s
BiH obje ostvaruju zna~ajan trgovinski
suficit i, {to je jo{ va`nije, BiH je jedina
dr`ava s kojom uop}e imaju trgovinski
suficit pa je potpuno nerealno o~ekivati
bilo kakve koncesije. Tim prije {to obje
dr`ave u ukupnoj trgovinskoj razmjeni,
ba{ kao i BiH, bilje`e ogromni trgovinski
deficit: hrvatski je dostigao {est milijardi dolara a srpsko-crnogorski preko
~etiri milijarde. Bez tr`i{ta BiH ovaj
trgovinski minus Hrvatske i Srbije i Crne
Gore bio bi ve}i za skoro 1,6 milijardi
dolara godi{nje!

atske i BiH je vje{ta~ki


Srbija bore za tr`i{te u BiH!
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

15

NESAVR[ENI MIR SARAJEVA I ZAGREBA

potpisivanja sporazuma o Luci Plo~e i


sporazuma o me|udr`avnoj imovini.
Razmjena verbalne vatre izme|u dva
premijera osobito je poja~ana nakon {to je
okon~an trodnevni Poslovni forum Crans
Montana u Zagrebu - neformalni skup
politi~ara i poslovnih ljudi iz regije napadno bojkotiran od strane najvi{ih
zvani~nika BiH koji se ~ak nisu ni
potrudili prona}i barem uvjerljive izgovore za svoj izostanak. Umjesto isprike
Terzi} je svome kolegi Sanaderu poru~io
kako je zainteresiran za susret, ali samo
ako }e rezultirati rje{enjem barem
jednog otvorenog problema izme|u dvije
dr`ave.

MESI]EVE
INICIJATIVE
Po svemu sude}i, suspenzija dijela
Ugovora o bescarinskoj trgovini izme|u
BiH i Hrvatske nije jedini, a pogotovo
nije najva`niji uzrok novog talasa
zahla|enja u odnosima Sarajeva i
Zagreba. O tome na svoj na~in svjedo~i i
~injenica kako dva premijera, Adnan
Terzi} i Ivo Sanader, tokom dosada{njeg
trajanja mandata jedan drugom jo{ nisu
oti{li u slu`benu posjetu! Istina, Terzi} i
Sanader do sada su se desetak puta susreli na marginama razli~itih bilateralnih
foruma i konferencija, no niti jednom
slu`beno sa ciljem rje{avanja naslije|enih
me|udr`avnih problema. Neko vrijeme
hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} uspijevao je vlastitim inicijativama odr`avati
privid dobre, me|ususjedske suradnje
dviju dr`ava, no i taj je mjehur ovih dana
raspr{en upravo Mesi}evim priznanjem o
zahuktalom trgovinskom ratu izme|u
BiH i Hrvatske koji ni jednoj dr`avi ne}e
donijeti ni{ta dobroga.
Problemi u trgovinskoj razmjeni
izme|u BiH i Hrvatske nastali djelimi~nom suspenzijom Ugovora o bescarinskoj trgovini objektivno su daleko od
trgovinskog rata budu}i da se suspenzija odnosi na samo ~etiri vrste proizvoda - meso i mesne prera|evine, te mlijeko i mlije~ne prera|evine. Ukupna
trgovinska razmjena BiH i Hrvatske
iznosi preko 1,5 milijardi KM a na ovu
grupu pogo|enih proizvoda otpada tek
ne{to vi{e od 5 posto - dakle ni punih 80
miliona KM. Pri tome treba imati u vidu
~injenicu da na spornu grupu proizvoda
Vije}e ministara BiH nije uvelo puni
carinski iznos od 100 posto nego umanjeni od 60 procenata. Rije~ je dakle o
primjeni umanjene carine na osnovu
koje }e se u dr`avni bud`et BiH sliti
nepunih desetak miliona KM {to je krajnje simboli~an iznos u pore|enju s
ukupnom me|udr`avnom trgovinom vrijednom preko 1,5 milijardi KM.

16

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

POZADINA PIVARSKOG RATA

Restrikcijom uvoza piva iz


SCiG, BiH u{la u konflikt
sa Belgijom!?
Nekoliko dana nakon {to je BiH ponovo
uvela carine na neke proizvede iz Srbije i
Crne Gore, ambasador BiH u Beogradu
Damir Leko imao je nimalo ugodan razgovor sa svojim kolegom, ambasadorom
Belgije! Ambasador Leko o~ekivao je da o
novonastalom trgovinskom problemu razgovora s vlastima Srbije i Crne Gore, a ne
Ambasadom Belgije koja s tim problemom,
na prvi pogled, ne bi trebala imati nikakve
veze. No, najve}i interes za rje{enje problema pokazala je upravo Ambasada Belgije u
Zahvaljuju}i bescarinskoj trgovini u
posljednje ~etiri godine BiH i Hrvatska
postale su jedna drugoj najva`niji trgovinski
partneri: na Hrvatsku otpada ~etvrtina
ukupnog izvoza BiH dok Hrvatska sa
na{om zemljom ostvaruje zna~ajan trgovinski suficit od preko milijardu KM godi{nje;
to je ujedno i najve}i suficit Hrvatske u
trgovini s bilo kojom dr`avom svijeta.
Re`im bescarinske trgovine nesumnjivo je u interesu obiju dr`ava no, svejedno, ~elni ljudi ni BiH ni Hrvatske ne
pokazuju volju da dogovorom rije{e probleme nastale ponovnim uvo|enjem carina
na nekoliko proizvoda iz Hrvatske.
Dapa~e, hrvatski premijer Sanader javno
je poru~io da Hrvatska ne pristaje na
promjenu Ugovora o slobodnoj trgovini
dok istovremeno bh. premijer Adnan
Terzi} tvrdi da }e novouvedene carine
ostati na snazi sve dok se s Hrvatskom ne
potpi{e aneks ugovora kojim }e se iznova
regulirati trgovinski re`im za poljoprivredne proizvode.
Nekoliko sugovornika na{eg lista iz
Vije}a ministara BiH potvrdilo nam je
tezu da pogor{anje trgovinskih odnosa
izme|u BiH i Hrvatske treba posmatrati
malo {ire - prvenstveno u trgovinskom
trouglu izme|u BiH, Hrvatske i Srbije.
Naime, trgovinski deficit BiH sa
Srbijom i Crnom Gorom, iako nominalno
manji od deficita s Hrvatskom, neuporedivo je nepovoljniji zbog stalno rastu}eg
izvoza Srbije i Crne Gore i gotovo
bezna~ajnog izvoza na{e zemlje u tu
dr`avnu zajednicu. Tokom dvije posljednje godine SiCG skoro je udvostru~ila
izvoz u BiH dok je istovremeno izvoz BiH
u Srbiju i Crnu Goru ostao na istom, zanemarljivom nivou. Nasuprot tome, trgovin-

Beogradu. Tek kasnije Leko je otkrio da je i


interes Belgije u ovom sporu itekako
zna~ajan: novim carinskim mjerama izravno
je pogo|en pivarski div iz Belgije Interbrew
najve}i proizvo|a~ piva u Srbiji i Crnoj
Gori! Interbrew je od prije nekoliko godina
postao vlasnik Nik{i}ke i Apatinske pivare a
ne{to ranije u Hrvatskoj Zagreba~ke pivovare. Interbrew je ve} osvojio oko 30 posto
tr`i{ta piva u BiH, a bh. pivari tvrde da je
proboj Interbrewa posljedica dampin{ke
politike.
ska razmjena BiH s Hrvatskom imala je
znatno pozitivniji trend budu}i da je nekada{nji krajnje nepovoljni trgovinski odnos
8:1 sveden na puno podno{ljiviju proporciju 3:1 u korist Hrvatske.

EKSPANZIJA
SRPSKO-CRNOGORSKOG
IZVOZA
Eksplozija izvoza robe iz Srbije i Crne
Gore u BiH izravno je povezana s primjenom stimulativnih izvoznih mjera koje
su neoprezno{}u srpsko-crnogorskih
vlasti objavljene ~ak i u njihovom slu`benom listu! Rije~ je o bud`etskom stimuliranju izvoza {to je ina~e najstro`ije
zabranjeno Ugovorom o bescarinskoj
trgovini potpisanim izme|u dvije dr`ave.
Poticajne izvozne mjere Srbija i Crna
Gora primjenjuju na preko pedesetak
razli~itih, uglavnom poljoprivrednih
proizvoda, osobito na mlijeko i mlije~ne
proizvode te na meso i mesne proizvode.
Upravo kod ove grupe proizvoda zabilje`en je najve}i porast izvoza u BiH a to
je opet uticalo na osjetno potiskivanje
sli~nih hrvatskih proizvoda! Zapravo,
pravi trgovinski rat vodi se izme|u
Hrvatske i Srbije pri ~emu je BiH sve
donedavno bila samo nijemi posmatra~.
Iz dobro obavije{tenih izvora doznali
smo da Hrvatska ne pomi{lja potpisati
aneks Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH
jer je uvjerena da sli~nu koncesiju Bosna i
Hercegovina nikako ne}e dobiti od Srbije i
Crne Gore. Jednostranim popu{tanjem,
smatraju u Zagrebu, Hrvatska bi rizikovala
da izgubi tr`i{te BiH odnosno da ga prepusti
Srbiji i Crnoj Gori. Iz istih razloga, ni Srbija
i Crna Gora ne pristaju na popu{tanje, pa se
rje{enje problema ni ne nazire.

PRAVOSU\E NA UDARU

Sudija Suda BiH i predsjednik Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a BRANKO


PERI] posljednjih se nedjelja u privatnoj medijskoj ofanzivi `estoko obra~unava
s Ustavnim sudom BiH koji nije smijenio svoga predsjednika MATU TADI]A,
optu`enog za primanje mita; na{a novinarka istra`ila je zakonsku
i moralnu osnovu Peri}evog principijelnog zalaganja

Za{to Branko Peri} ne tra`i o


ADAMOVI]A, optu`enog za ko
koja je kreirala montiran
Pi{e

Suzana Mijatovi}

edijska ofenziva koju je


predsjednik Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a
Branko Peri} pokrenuo prije
desetak dana protiv Ustavnog suda BiH, bez obzira na formalni
povod, predstavlja jo{ jedan (ovoga puta
otvoreni) poku{aj da se izbor sudaca tog
Suda i njihov rad stave pod ingerencije
VSTV-a, odnosno, Ureda visokog predstavnika! Ovo bi, u najkra}em, bio rezime
mi{ljenja koja su u neformalnom razgovoru za Slobodnu Bosnu iznijeli brojni
sugovornici, ovda{nji sudci i odvjetnici,
zamoliv{i nas da im, iz razumljivih razloga, ne navodimo imena. I mada, u tom
smislu, niti jedan ovda{nji pravnik nije
Peri}u osporio pravo da kritizira odluku
sudaca Ustavnog suda koji su, unato~
optu`nici, dali potporu predsjedniku Suda
Mati Tadi}u, njegovi, ali i naknadni zahtjevi ostalih ~lanova VSTV-a, ocijenjeni su
apsolutno neprihvatljivim. Peri} je, podsjetimo, u seriji medijskih istupa (kojima,
ina~e, doskora nije bio sklon), najprije
o{tro kritizirao odluku sudaca Ustavnog
suda BiH, da bi kasnije novonastalu situaciju iskoristio predla`u}i da se Ustavni
sud stavi pod nadle`nost VSTV-a.

zove takozvani negativni zakonodavac, ili


~etvrta vlast u sistemu. Te`i{te djelovanja
ustavnog sudstva je kontrola ustavnosti i
zakonitosti propisa koje donosi parlament, vlada i druge institucije. Ustavni
sud se, dakle, uglavnom ne bavi pojedina~nim slu~ajevima, nego ocjenjuje i
osigurava konzistentnost pravnog sistema
u cjelini, a u odnosu na dr`avni ustav. Za
razliku od ustavnog sudstva, redovno
pravosu|e se bavi isklju~ivo pojedina~nim slu~ajevima i ~ak nema pravo da se
upu{ta u ocjenu ustavnosti ili zakonitosti.
Zbog takve pozicije u sistemu, Ustavni
sud ima izuzetan zna~aj, {to se vidi i po
na~inu izbora sudija, njihovim kompeten-

cijama, trajanju mandata, dru{tvenom


ugledu. Ustavni sud je, na neki na~in,
~etvrti stub dr`ave, pored zakonodavne,
izvr{ne i sudske vlasti, ka`e profesor
Kasim Trnka, predava~ Ustavnog prava
na Pravnom fakultetu u Biha}u i Mostaru
i jedan od vode}ih pravnih eksperata iz te
oblasti u BiH. U ve}ini zemalja imenovanje sudija ustavnog suda vr{i {ef dr`ave
u saradnji sa dr`avnim parlamentom, na
na~in da predsjednik predla`e sudije a
parlament ih bira. S tog stanovi{ta, prijedlog Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a
bi, po mom mi{ljenju, zna~io odstupanje
od evropskih i svjetskih standarda. Iako
VSTV ima izuzetan zna~aj u redovnom

ABECEDA USTAVNOG
SUDA
Prije svega, potrebno je razjasniti
karakter ustavnog sudstva i redovnog
pravosu|a. Institucija ustavnog sudstva je
apsolutno druga~ija vlast i zbog te se
specifi~nosti u teoriji ustavnog prava

18

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

OPTU@BE, ZAKON, MORAL: Branko Peri}, predsjednik Visokog sudskog i tu`ila~kog


vije}a, poziva Matu Tadi}a, predsjednika Ustavnog suda BiH, da podnese ostavku

Medijska ofanziva Branka Peri}a

pravosu|u, jer je konstituisanjem tog


Vije}a, kona~no, kod izbora sudija isklju~ena zakonodavna i izvr{na vlast, obja{njava profesor Trnka, uz napomenu da
Visoko sudsko i tu`iteljsko vije}e nikako
ne bi smjelo do}i u poziciju da odlu~uje o
imenovanju i radu sudaca Ustavnog suda
BiH. Ja mislim da, ako se dogodi neki

nog suda treba devalvirati. A prepu{tati


drugima da odlu~uju o Ustavnom sudu
BiH zna~ilo bi devalvirati taj Sud,
zaklju~uje profesor Kasim Trnka.

STRANCI U SUDU
Ustavni sud BiH ~ini devet sudaca, od
kojih ~etvoricu bira Zastupni~ki dom

mandata sudac Ustavnog suda BiH mo`e


biti razrije{en du`nosti u slu~ajevima
kada to sam zatra`i, ako bude osu|en na
zatvorsku kaznu, ukoliko trajno izgubi
sposobnost za obavljanje te funkcije, ili
ako se javno i profesionalno bavi poslovima koji su nespojivi sa suda~kom funkcijom. Tako|er, sudac Ustavnog suda mo`e

ostavku svoga kolege VLADE


orupciju, i LJILJANE FILIPOVI],
ni slu~aj dr`avni udar?!
incident ili postupanje pojedinih sudija ne
zadovoljava kriterije prema kojima oni
moraju imati najvi{e stru~ne i moralne
kvalitete, ne bi smjeli zbog jednog ili
nekoliko primjera dovesti u pitanje cjelokupan princip ili stub dr`avnosti jedne
zemlje, stav je Kasima Trnke, jednog od
~etvorice profesora Ustavnog prava,
koliko ih ima u cijeloj BiH.
Ovaj sugovornik, koji je, svojedobno,
bio ~lan izaslanstva BiH na pregovorima
u Daytonu, podsje}a da je institucija
Ustavnog suda uspostavljena i Daytonskim sporazumom, istina na potpuno
novim politi~kim i pravnim temeljima.
(Ustavni sud BiH prvi put je konstituiran
1964., na temelju Ustava iz 63. godine.).
Uz napomenu kako bi se u nekim
narednim pregovorima o ustavnim promjenama trebalo razmi{ljati i o otklanjanju
odre|enih nedostataka da se ubudu}e ne
bi doga|ale sli~ne situacije, profesor
Trnka je, ipak, posve jasan kada je posrijedi arbitra`a kod izbora i
imenovanja sudaca
Ustavnog suda. Ma
koliko bi bili infamni konkretni slu~ajevi, iz toga se
ne treba izvla~iti
zaklju~ak da cijelu
instituciju Ustav-

Parlamanta Federacije, dvojicu Narodna


skup{tina RS, dok preostalu trojicu sudaca imenuje predsjednik Europskog suda
za ljudska prava, nakon konzultacija s
~lanovima Predsjedni{tva BiH. Za vrijeme trajanja mandata svi suci Ustavnog
suda BiH imaju imunitet. Prije isteka

biti razrije{en du`nosti na temelju konsenzusa ostalih sudaca. No, u slu~aju


odlu~ivanja o daljoj suda~koj karijeri
predsjednika Ustavnog suda BiH Mate
Tadi}a, a nakon {to je na Dr`avnom sudu
protiv njega potvr|ena optu`nica, suci
Ustavnog suda na sjednici (kojoj Tadi}

PERI] I RATNI ZLO^INI

Kako je tu`itelj Peri}


amnestirao zlo~ince
Mi}e iz Tesli}a
Predsjednik Visokog sudskog i
tu`iteljskog vije}a BiH Branko Peri}, koliko
je poznato, prije nego {to je imenovan za
dr`avnog suca nikada u svojoj pravni~koj
karijeri nije radio kao sudac?! Do rata je
Peri} bio op}inski tu`itelj u Bosanskom
Brodu, a istim se poslom nastavio baviti i
1992., kada je preselio u Tesli}. Prema tvrdnjama njegovih nekada{njih kolega, Peri} je
na du`nosti op}inskog tu`itelja u Tesli}u
bio do pred kraj rata, kada je napustio
pravosu|e. Prema jednoj verziji, razlog njegovog odlaska iz Tesli}a bili su pritisci zbog
predmeta Mi}e, mada je optu`nicu protiv
pripadnika te zloglasne paravojne formacije, a na temelju dokaza koje je prikupio
tada{nji visoki du`nosnik CSB-a Banja Luka
Predrag Radulovi}, Peri} podigao jo{ u
ljeto 1992. Naime, ako je Branko Peri},
nakon podizanja optu`nice protiv pripadnika Mi}a (koji nikada nisu procesuirani),
uistinu, bio u nemilosti lokalnih SDS-

ovskih vlasti u Tesli}u, ostaje nejasno za{to


nije odmah smijenjen. Pored toga je poznato da je po zavr{etku rata `ivio u prostranom stanu koje su mu op}inske vlasti u
Tesli}u dodijelile, nakon {to su iz njega istjerale jednu hrvatsko-bo{nja~ku obitelj.
Prema drugoj verziji, Branko Peri} je otkaz
u Op}inskom tu`iteljstvu u Tesli}u dao da bi
se posvetio politi~koj karijeri (navodno da
je, skupa s @ivkom Radi{i}em, osnivao
Socijalisti~ku partiju RS), ali je karijeru nastavio kao dopisnik beogradskog nacionalisti~kog tjednika NIN. Potom s beogradskim novinarom Pericom Vu~ini}em u
Banjoj Luci pokre}e tjednik Reporter,
anga`ira se i u alternativnoj informativnoj
mre`i AIM, postaje ~lan Regulatorne agencije za komunikacije (CRA) i, na koncu,
Izborne komisije BiH. Branko Peri} se
pravni~koj karijeri ponovno posvetio
nakon skoro desetogodi{nje pauze, kada je
imenovan za suca u Sudu BiH.

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

19

PRAVOSU\E NA UDARU

nije prisustvovao) donijeli su jednoglasnu


odluku prema kojoj ne postoje opravdani
razlozi za njegovo razrje{enje s te
du`nosti. U obrazlo`enju te odluke navedeno je da Ustavni sud BiH mora
po{tivati integritet sudaca, te da se na rad
Suda ne mo`e utjecati navodima koji
nisu ispitani i dokazani u postupku pred
nadle`nim sudovima?!
Prije ravno mjesec dana objavili smo
kako odluku Ustavnog suda BiH, ponajvi{e zbog autoriteta trojice stranih sudaca, nije uspio osporiti niti poni{titi ~ak ni
visoki predstavnik Paddy Ashdown, premda nije tajna da je on, znatno ranije,
poku{avao nametnuti svoj utjecaj i u toj,
valjda jedinoj preostaloj dr`avnoj instituciji izvan kontrole OHR-a. Poznato je,
tako|er, kako su iz OHR-a u vi{e navrata

BRANKO PERI] U NIN-u

Alija ru{i Dayton


d`amijama i tabutima
Impozantna parada najavljena
plakatima na kojima su, pored natpisa
Bosna i Hercegovina, samo obilje`ja
bo{nja~kog naroda - d`amija, tabut i
bo{nja~ki grb, potvr|uju tezu da razgradnja Daytona ulazi u zavr{nu fazu i
da su najave o diobi podijeljenog
ozbiljne, napisao je novinar Branko
Peri}, u povodu obilje`avanja pete
godi{njice od formiranja Armije BiH, u
srbijanskom tjedniku NIN, po~etkom maja

1997. Da Peri}, u to vrijeme, zasigurno


nije mogao ni sanjati da }e sedam godina
kasnije biti izabran za dr`avnog suca,
potvr|uje i ovo njegovo razmi{ljanje:
Nasukan sa svojim ratnim brodom u
Dejtonskom moreuzu, Alija Izetbegovi}, o~igledno, {alje posljednje
signale za spasavanje i nastoji da se
domogne ostrva na kome bi se,
napokon, odmorio od duge i naporne
plovidbe?!
du`nost, moraju polo`iti zakletvu da }e
po{tivati Ustav i zakone BiH, Peri}u nije
smetalo {to su njegove strane kolege tu
obvezu ispunile tek prije izvjesnog vremena.

PRINCIPIJELNO,
A I [IRE

[TA JE USTAVNI SUD:


Prof. dr. Kasim Trnka

tra`ili da njihovi slu`benici prisustvuju


sjednicama Ustavnog suda BiH, kao i da
su svi takvi (i sli~ni) zahtjevi bili
odba~eni, budu}i da su nespojivi sa sudskom praksom kakva je uobi~ajena u
modernim dr`avama.
Stoga i najnoviju inicijativu Branka
Peri}a koja podrazumijeva izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u BiH u smislu pro{irivanja njihovih nadle`nosti na izbor i
ocjenu rada sudaca Ustavnog suda treba
shvatiti tek kao nastojanje OHR-a da,
samo drugim metodama, uspostavi nadzor nad Ustavnim sudom BiH. Samo {to
su, ovoga puta, umjesto oficijelnih
glasnogovornika, u OHR-u za taj posao
anga`irali Branka Peri}a!
Ako je predsjednik VSTV-a i dr`avni
sudac Branko Peri}, kako tvrdi, uistinu

20

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

OPTU@NICA ZBOG TRA@ENJA MITA:


Vlado Adamovi}, sudija Suda BiH

zabrinut zbog postojanja razli~itih standarda odgovornosti za suce i tu`itelje u


BiH, onda je morao reagirati znatno ranije, odnosno, kada su dvojaki standardi
odgovornosti, upravo odlukom Visokog
predstavnika, ustanovljeni na Sudu i
Tu`iteljstvu BiH. Koliko je, naime, poznato, Peri}, kao ni njegove kolege, nikada
nisu javno komentirali ~injenicu da su, za
razliku od doma}ih, svi inozemni suci i
tu`itelji na privremenom radu u BiH
izuzeti od materijalne, krivi~ne i disciplinske odgovornosti, te da imaju diplomatski imunitet! (O tome da strani suci i
tu`itelji koji rade na Dr`avnom sudu i
tu`iteljstvu imaju desetostruko ve}e pla}e
od lokalnih da i ne govorimo.) Tako|er,
iako je Zakonom o Visokom sudskom i
tu`iteljskom vije}u BiH jasno propisano
da suci i tu`itelji, prije stupanja na

No, ako je Peri}eva {utnja kada su


posrijedi dvostruki standardi za lokalne i
me|unarodne suce i tu`itelje donekle
razumljiva, izostanak reakcije predsjednika VSTV-a u slu~ajevima sudskog procesuiranja nekih njegovih kolega, me|u
kojima ima i sudaca Suda BiH, nema
opravdanja. U tom je smislu, prije nego
{to je predsjednika Ustavnog suda BiH
Matu Tadi}a javno pozvao da podnese
ostavku, Peri} trebao na isti na~in reagirati i kada je podignuta optu`nica protiv
dr`avnog suca Vlade Adamovi}a. Premda
je protiv Adamovi}a, u ljeto pro{le
godine, po optu`nici koja ga je teretila za
uzimanje mita, na Op}inskom sudu u
Zenici vo|en sudski postupak, ni predsjednik Branko Peri}, kao ni ostali
~lanovi VSTV-a, barem zvani~no, nisu
tra`ili njegovu smjenu?! Jednako se tako
na sjednicama Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a BiH nikada nije raspravljalo o zaklju~cima Parlamentarne komisije (a kasnije i Ombudsmena Federacije)
koja je ispitivala slu~aj dr`avni udar, a
u kojem se, izme|u ostalog, navodi da je
odobrenje za nezakonito prislu{kivanje na
desetine osoba potpisala Ljiljana Filipovi}, sutkinja Vrhovnog suda Federacije
BiH i ~lanica VSTV-a?! Budu}i da u proteklih skoro godinu dana, koliko je predsjednik VSTV-a, nije odve} brinuo
zbog naru{enog ugleda i ~asti suda~ke i
tu`iteljske profesije u BiH, s pravom se
valja zapitati koliko je Branko Peri}, u
svojim posljednjim javnim istupima, bio
iskren i dosljedan?

Raiffeisen bank
Danijela Ozme 3
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 44 02 72,
44 29 64, 21 49 00
Fax: +387 33 21 38 51
E-mail: RBBHINFO@rbb-sarajevo.raiffeisen.at
www.raiffeisenbank.ba

Po{tovani ~itaoci,
Pozivamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12
mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3,
Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE RZBABA2S, s
naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da
po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o.
Slobodna Bosna
^ekalu{a ~ikma 6
71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 140 EUR
Polugodi{nja: 70 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 240 USD


(avio po{ta)
Polugodi{nja: 120 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja 360 USD
(avio po{ta)
Polugodi{nja: 180 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
www.slobodna-bosna.ba

POSEBNA CIJENA PRETPLATE


ZA NJEMA^KU!
Godi{nja pretplata za ~itaoce u
Njema~koj iznosi 100 EUR!
Informacije: Tel. ++6152 / 977-516
Fax ++ 6152/ 177-980
Post fah 1770, 64507 GROSS GERAU
Deutschland

EKSKLUZIVNO IZ VATIKANA

NJEMA^KI PROTI
ARTILJERAC U VA

Njema~ki kardinal
JOZEPH RATZINGER ove
je nedjelje izabran za
poglavara Rimokatoli~ke
crkve, a tu }e du`nost do
kraja svog `ivota
obavljati pod imenom
BENEDIKT XVI;
na{ izvje{ta~ iz Vatikana
analizira kontroverznu
biografiju
kardinala Ratzingera i
nagovje{tava njegove
budu}e poteze
Pi{e

Edin Avdi} (Vatikan)

PRIPADNIK
ZLOGLASNOG
WEHRMACHTA
Bio je to jasan znak za tada ve}
odu{evljene promatra~e da je Kardinalski
zbor (115 kardinala sa svih kontinenata
me|u kojima je bio i kardinal iz BiH
Vinko Pulji}) izabrao novog Papu, no
punih petnaest minuta trajala je misterija
oko njegovog imena i porijekla. Napetost
posjetilaca rasla je poput plimnog vala,
svako od prisutnih imao je svoga favorita
i siguran odgovor, a zatim su se otvorila
vrata centralnog balkona Crkve svetog
Petra. Jedan od italijanskih kardinala
odr`ao je kratak tradicionalni govor prilikom izbora rimokatoli~kih poglavara
nakon ~ega se izme|u masivnih pli{anih
zavjesa ukazao njema~ki kardinal Joseph
Ratzinger odjeven u sve~anu crvenu kar-

22

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Foto: REUTERS

roteklih dana stotine hiljada


katoli~kih vjernika i oko tri hiljade akreditovanih novinara iz
cijelog svijeta na veleljepnom
Trgu svetog Petra u Vatikanu
strpljivo je i{~ekivalo progla{enje novog
rimokatoli~kog poglavara. Posjetioci su u
ponedjeljak, 18. aprila, ostali razo~arani
ugledav{i crni dim nad vatikanskim
krovovima koji je zna~io da nasljednik
pape Ivana Pavla II. jo{ uvijek nije
izabran. U kasnim poslijepodnevnim satima u utorak, 19. aprila, iznad Siskstinske
kapele kona~no je suknuo bijeli dim, dok
je sna`na zvonjava pozla}enih zvona sa
vatikanskih i rimskih crkava razbila neuobi~ajenu ti{inu na Trgu svetog Petra i na
rimskim ulicama koje okru`uju Vatikan.

Novi papa Ratzinger ogor~eni


marksizma, abortusa i misticiz
dinalsku odoru. Freneti~ni aplauzi i pjesma stotinjak hiljada katoli~kih vjernika
do~ekali su novog Papu koji nije krio
zadovoljstvo {to }e do kraja svoga `ivota
imati ovu zahtjevnu i laskavu vladarsku
titulu.
Italijanska i, op}enito, svjetska javnost sasvim opre~no komentari{e novo-

progla{enog {efa vatikanske dr`ave i


rimokatoli~kog poglavara. S jedne strane,
bilje`e se hvalospjevi na ra~un njegove
crkvene karijere, a s druge strane nemali
je broj onih koji su {okirani ratnom biografijom ovog kontroverznog sve}enika.
No, ko je kardinal Joseph Ratzinger, novoizabrani Papa, koji je sebi nadjenuo

Kako je izabran novi papa

IVZRA^NI
ATIKANU

IMAMO PAPU:
Jozeph
Ratzinger,
odnosno
Benedikt XVI

dok je otac Joseph bio profesionalni pripadnik njema~ke `andarmerije. Skladni


bra~ni par sa petoro djece pripadao je
srednjem (konzervativnom) njema~kom
stale`u, kao i ve}ina svojih sugra|ana bio
je razo~aran bezna~ajnom i poni`avaju}om njema~kom politi~kom ulogom u
godinama poslije Prvog svjetskog rata, a
porodi~ni `ivot oblikovao je po zakonima
katoli~ke vjeroispovijesti.
Mladi Joseph, pak, bio je pasionirani
~italac avanturisti~kih romana i religioznih knjiga, odli~an u~enik sa talentom za u~enje stranih jezika. Imao je
samo 6 godina kada je njema~ki tron
preuzeo Adolf Hitler, pa je sasvim izvjesno da nije mogao biti upoznat sa nacisti~kim progonima njema~kih Jevreja koji
su zapo~eli 1933. kada se suludi soboslikar Hitler uveliko spremao da pokori
zemaljsku kuglu. Me|utim, 1941. tada
~etrnaestogodi{nji Joseph morao je biti
svjestan da je njegovo bezbri`no djetinjstvo zauvijek prohujalo i da je vrag odnio
{alu kada je postao ~lan nacisti~ke
omladinske organizacije Hitler Jugend.
Logi~an je zaklju~ak da je ovaj mladi
nacisti~ki aktivista poput stotina hiljada
njema~ke djece po{tovao nacisti~ke zakone i bio u~esnik zastra{uju}ih nacisti~kih
parada i bakljada na kojima se odavala
po~ast Adolfu Hitleru, no taj vremenski
period `ivota Josepha Ratzingera i{~ezao
je iz njegovog sje}anja, a mitinga{kim
fotografijama izgubio se trag.
Njegova ratna biografija ostaje javnosti
nedoku~iva tajna, ali istori~ari su utvrdili
da je Joseph Ratzinger od januara 1945.
(tada je imao 18 godina) bio nacisti~ki
vojnik: pripadao je protuzra~nim i protutenkovskim jedinicama zloglasnog
Vermahta! Zbog toga je ameri~ka vojna
policija nakon savezni~kog oslobo|enja
Njema~ke uhapsila Josepha Ratzingera i
zatvorila ga u ameri~ki vojni zatvor u
njema~koj pokrajini Bavarija. Savezni~ki
istra`itelji ubrzo su konstatovali da on nije
bio nacisti~ki zapovjednik, nego da je
Hitlerovu uniformu obukao uslijed op}e

sve}enik, a dvije godine potom pripalo


mu je zvanje doktora teolo{kih nauka sa
disertacijom o `ivotu Svetog Augustina.
Godine 1957. predaje teologije u Frisingu, te Bonu, Muensteru i Tubingu, zatim
je 1977. izabran za minhenskog nadbiskupa, da bi ga 1981. papa Ivan Pavao II.
nominovao za starje{inu Kongregacije za
nauk vjere u Vatikanu. Rije~ je o kontroverznom vatikanskom odjelu koji se u
najmra~nijoj pro{losti Katoli~ke crkve
zvao Sveta inkvizicija! Upravo zbog toga
nije ~udno {to se Joseph Ratzinger,
decenijama istaknuti ~lan vatikanske zajednice, nije slo`io sa inicijativom Ivana
Pavla II. da Vatikan zvani~no prizna i
tra`i oprost za zlo~ine Katoli~ke crkve
po~injene u Srednjem vijeku.
Joseph Ratzinger bio je kriti~an (i)
prema pomirbenim me|ureligijskim i
kosmpolitskim odlukama Ivana Pavla II.
zbog ~ega je diplomatskim rje~nikom
~esto kritikovao stanje u savremenoj
Katoli~koj crkvi. Isticao je da se Vatikan
mora pridr`avati svoje temeljne doktrine, pri ~emu je upozoravao kako je
udaljavanje od Boga prisutno i u
Katoli~koj crkvi u kojoj ima prljav{tine i
oholosti zbog ~ega se svi vjernici
kona~no trebaju probuditi iz svog
umornog kr{}anskog sna kojem nedostaje
zanos. Bila je to, obja{njava nemali broj
novinara (tzv. vatikanologa), vje{ta linvisti~ka igra Josepha Ratzingera: Ona je
predstavljala, zapravo, prikrivenu kritiku
za Vatikan odve} miroljubivog stava
Ivana Pavla II. prema drugim vjerskim
skupinama, agnosticima i ateistima, ovih
dana obja{njavaju vatikanolozi.
U nizu kritika adresiranih na Josepha
Ratzingera tako|er mu se zamjera {to je
bio autor i glavni potpisnik opskurne
Deklaracije Dominus Jesus objavljene
2000. godine. U tom dokumentu publikovanom na dvanaest stranica nagla{eno je,
izme|u ostalog, da je katoli~anstvo jedina
vjera u Boga i jedina ispravna religija
(?!), odnosno da su sve druge vjerske
skupine i kr{}anske zajednice nedostatne.

je neprijatelj homoseksualaca, prezervativa,


zma; obo`ava Mozarta, Hessea i Beethovena!
slu`beno ime Benedetto XVI. (Benedikt
XVI.) nastavljaju}i tako benediktovsku
papinsku lozu? Joseph Ratzinger ro|en
je na svetu subotu 16. aprila 1927. u
njema~kom gradu Marktlu o ~emu je
detaljno pisao u autobiografiji Moj `ivot:
Sje}anja objavljenoj 1977. godine.
Njegova majka Marija bila je doma}ica,

Gestapo mobilizacije, pa su ga nakon nekoliko mjeseci pritvora pustili na slobodu.

NA ^ELU SVETE
INKVIZICIJE
Od 1946. do 1950. Joseph Ratzinger
studira filozofiju i teologiju na univerzitetu u Muenchenu, 29. juna 1951. postaje

Takav totalitarni Ratzingerov stav nije


izazvao posebnu pa`nju kod muslimana,
Jevreja, budista... (njihovi vjerski poglavari smatrali su to obi~nim gluparijama),
ali je rezultirao ogor~enjem i ljutnjom
anglikanskih, protestantskih i luteranskih
sve}enika koji su odr`avali srda~ne ekumenske dijaloge sa Vatikanom.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

23

EKSKLUZIVNO IZ VATIKANA

Izborom novog Pape tako|er su


razo~arana gay i lezbijska (katoli~ka)
udru`enja zato {to je Joseph Ratzinger
jedan od najrigidnijih vatikanskih protivnika homoseksualnih veza i brakova.
On je 2003., kao glavni teolo{ki savjetnik
po pitanju homoseksualizma nedovoljno
odlu~nog Ivana Pavla II., potpisao dokument u kojem je navedeno da Katoli~ka
crkva istopolne zajednice smatra nemoralnim, neprirodnim i veoma {tetnim za
dru{tvo. Apsolutno nema temelja da se
homoseksualne zajednice u bilo kojem
pogledu opravdavaju, a osobito ne da se
izjedna~avaju sa Bo`jom zamisli braka i
porodice. Brak je od pamtivjeka svet, dok
su homoseksualni ~inovi protivni prirodnom moralnom zakonu, kategori~an je
Joseph Ratzinger. Identi~an stav ima i oko
upotrebe prezervativa bez obzira na
~injenicu da medicinski stru~njaci i
Ujedinjene nacije argumentovano tvrde
da se zbog rigidne vatikanske zabrane
kori{tenja prezervativa dramati~no pove}ava broj oboljelih i mrtvih osoba od
AIDS-a, prvenstveno katoli~kog puka iz
Afrike!

RAZO^ARENJE
U AMERICI I AFRICI
Medicinska upozorenja i savremena
nau~na dostignu}a Joseph Ratzinger
manje-vi{e smatra {arlatanstvom koje
proturje~i biblijskom u~enju, pa je tako
90-ih godina pro{log stolje}a bio
zagri`eni protivnik eksperimentalnog
kloniranja `ivotinja i ljudi. Iako su
istaknuti znanstvenici objasnili da se na
taj na~in mogu zaustaviti mnoga
smrtonosna oboljenja i da se radi o
op}eljudskom dobru, Joseph Ratzinger
proces kloniranja je usporedio sa monstruoznim eksperimentima nacisti~kih
ljekara koji su po nalogu Adolfa Hitlera
planirali stvoriti njema~ku super rasu.
Prilikom izbora za novog Papu
Joseph Ratzinger obavljao je glavnu
du`nost Kardinalskog zbora, te je u toj
va`noj ulozi kazao da su marksizam,
liberalizam, kolektivizam, misticizam,
individualizam, agnosticizam i ideolo{ki
vjetrovi uzdrmali kr{}anski brod. [ta
se sve de{avalo iza zatvorenih vatikanskih vrata tokom posljednjih dana ipak
}e ostati strogo ~uvana kardinalska
tajna, ali sasvim je izvjesno da Joseph
Ratzinger (iako je bio favorit na ilegalnim kladionicama na kojima su nov~ani
ulozi bili i milion eura!) nije dobio
bezrezervnu podr{ku vatikanskih glasa~a (kardinala).
Izborom Josepha Ratzingera za Papu
ostalo je razo~arano desetine miliona
katoli~kih vjernika u Ju`noj Americi i
Africi koji novog papu Benedikta XVI.

24

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

TAKO JE GOVORIO NOVI PAPA

Katolici i muslimani imaju isto moralno naslije|e


Islam ima vi{e oblika, ne svodi se samo na terorizam ili na umjereni islam. Postoje
razna tuma~enja islama sunitsko, {iitsko, itd. Tako|er postoji velika kulturolo{ka
razlika izme|u Indonezije, Afrike ili arapskih zemalja. Mogu}e je da se u ovom trenutku
formira i islam sa evropskom tradicijom koji prihvata elemente na{e kulture. U svakom
slu~aju, za nas je muslimanska jaka vjera u Boga pozitivan izazov. Zajedni~ko nam je
odre|eno moralno naslije|e i pridr`avanje nekih pravila koja dokazuju da vjera da bi
za`ivjela mora imati zajedni~ke izraze, Joseph Ratzinger, 2004. godina.

Socijalizam je blizak katoli~anstvu


U mnogim stvarima demokratski socijalizam bio je i jo{ uvijek je blizu katoli~koj
dru{tvenoj doktrini. Socijalizam ima bitnu ulogu u doprinosu stvaranja dru{tvene
svjesti. Ali, sa druge strane, pojavio se nacizam. Vjerski nukleus protestanske crkve
imao je va`nu ulogu u otporu Adolfu Hitleru. Htio bih da podsjetim na, recimo, izjavu iz
1. maja 1934. s kojom se protestanska crkva ogradila od njema~kih kr{}ana koji su bili
filonacisti, te tako napravila bitan ~in otpora Hitlerovim totalitarnim pretenzijama,
Joseph Ratzinger, 1984. i 2004. godina.

Sekularizam i abortus su neprijatelji katoli~anstva


U dana{nje doba suo~avamo se sa agresivnim i na momente netolerantnim
sekularizmom. To postaje ideologija koja se name}e preko politike, pri ~emu ne daje
mjesta u javnom `ivotu katoli~koj i kr{}anskoj viziji. Religija na taj na~in rizikuje da
postane isklju~ivo obezvrije|ena privatna stvar individue. Sekularisti istrajavaju i na
zahtjevima za abortus, ali Crkva je odvajkada smatrala da ljudski `ivot mora biti
za{ti}en kako u svom za~etku tako i u raznim etapama njegovog razvoja, Joseph
Ratzinger, 1974. i 2004. godina.
GN/SB

smatraju pretjerano konzervativnim. Oni


su se nadali da }e novi poglavar rimokatoli~ke crkve biti Latinoamerikanac ili
Afrikanac, ali o~igledno je da jo{ uvijek
ve}ina vatikanskih kardinala smatra da
mulati i(li) crnci ne mogu biti na ~elu
Vatikana. O rasnim razlikama da ne
bude zabune! Joseph Ratzinger nikada
nije govorio u negativnom kontekstu.

[tavi{e, javne izjave novoizabranog pape


Benedikta XVI. ispunjene su pozivima na
bespogovorno prihvatanje Bo`ijih
zapovijesti kako o pobratimstvu ljudskog
roda tako i o pravu svakog ~ovjeka na slobodu i mir. U takve ideale, uostalom,
vjerovali su i njegovi umjetni~ki idoli:
Wolfgang Amadeus Mozart, Ludvig van
Beethoven i Herman Hesse.

Za {ta se obu~avaju policajci

U posljednjih nekoliko nedjelja dvojica studenata Kriminalisti~kog fakulteta u


Sarajevu uhap{ena su zbog sudjelovanja u organiziranom lancu trgovine narkoticima; na{i novinari istra`ili su ovaj nezapam}eni slu~aj, ali i otkrili kakva je
budu}nost stotina diplomiranih kriminalista koji nemaju izgleda da se zaposle u
(reformiranoj) policiji BiH

[KOLOVANJE UZ RAD

Fakultet kriminalisti~kih nauka


godinama {tanca policajce kojima,
u nedostatku posla, preostaje samo
da se posvete kriminalu
Pi{e

Adnan Buturovi}

lan Omladinskog odbora Stranke demokratske akcije sarajevske Op}ine Centar Jasmin
Habota bio je pomaga~ (po policijskoj prijavi jedan od dilera
droge), koji je zajedno sa svojim vr{njakom, dvadesetjednogodi{njim, dobro
situiranim kolegom, sinom roditelja vlasnika privatnih radnji, Alenom D`ini}em u
posljednjih godinu dana navodno preprodavao marihuanu srednjo{kolcima i studentima na podru~ju Sarajeva. Inspektori
Odjela za borbu protiv trgovine narkoticima Ministarstva unutra{njih poslova
Kantona Sarajevo, upali su 24. marta u
iznajmljeni stan studenta D`ini}a i zaplijenili kilogram marihuane.

POTOMCI I NJIHOVI
PRECI
Kako nezvani~no saznajemo, marihuana zaplijenjena kod Alena i njegovog pomaga~a Jasmina porijeklom je iz
Turske koja je na prostore Sand`aka i
Republike Srpske (~itaj Bijeljina,
Vi{egrad, Fo~a, Isto~no Sarajevo) stigla
izme|u ~etvrtog i dvanaestog januara
ove godine.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

25

CRNA HRONIKA

Me|utim, hap{enje studenata Habote i


D`ini}a pokazalo je da se ne radi o slu~ajnom incidentu.
Zbog istog krivi~nog djela, rasturanja
droge, u prostorije KMUP-a Sarajevo oko
jedan sat poslije pono}i pro{le sedmice
(izme|u srijede i ~etvrtka 13. i 14. aprila)
privedeni su novi studenti. Prema policijskom izvje{taju, radi se o Nedimu
Ale~kovi}u (21) zvanom Samir ili Nedo
iz Tuzle, njegovoj djevojci iz Br~kog
Majdi D. (23) koja je izme|u ostalih preprodavala drogu Danijeli K. (31),
Vahidinu H. (29) (ro|en u Vlasenici) koji
su zavedeni u policijskim registrima za
vr{enje krivi~nih djela, kao i Igoru I. i
Davoru M.
Policija je ove studente osumnji~ila za
preprodaju heroinskih doza za fiksanje
(0,30 do 0,50 grama), koje su prodavali
po cijenama od 20 do 40 KM. Kako se i
moglo pretpostaviti, policajci su uhapsili
Ale~kovi}a u ve}oj akciji u kojoj su
odranije bili obuhva}eni D`ini} i Habota.
Studenti su u ovom slu~aju heroin
nabavljali iz Isto~nog Sarajeva, a zatim ga
prepakirali u iznajmljenom stanu u ulici
Envera [ehovi}a na Malti (biv{a Omera
Masli}a). U tom stanu su policijski
inspektori prona{li dvanaest kesica heroina spremnih za preprodavaju poznatim
kupcima od kojih je policija uhvatila
samo Danijelu i Vahidina.
Kako nam svjedo~i jedan od biv{ih
inspektora za suzbijanje trgovine drogom u
Sarajevu, prije po~etka rata 1992. godine
ovim poslom su se bavili uglavnom neobrazovani, siroma{ni ili o drogi ve} ovisni
mladi ljudi izme|u 18 i 35 godina. Sada
pak, trgovinom narkoticima bave se

HIDAJET REPOVAC, DEKAN FAKULTETA


KRIMINALISTI^KIH NAUKA

Fakultet nije vaspitna


nego obrazovna institucija
Ova dva slu~aja studenata koji su rasturali drogu
su iskori{tena za diskreditaciju FKN-a. Ono {to
javnost ne zna, ja }u re}i:
ove slu~ajeve je otkrio i u
policiji dokumentovao upravo diplomirani kriminalista
sa na{eg fakulteta koji u
posljednje vrijeme radi u
policiji. Fakultet nije vaspitna ustanova. Ako }ete istra`ivati inkriminirane Jasmina, Alena i Nedima, nemojte
slikati fakultet. Slikajte ku}u iz koje je
potekao, osnovnu i srednju {kolu i tamo{nje
mladi}i i djevojke koji redovno posje}uju
vjerske objekte, ~lanovi su politi~kih
stranaka, njihovi roditelji su obi~no iz rata
iza{li vi{e nego bogati.
Uhap{enom D`ini}u je u narko-dilerskim poslovima pomagao ~lan omladinske organizacije SDA Habota, a uhap{eni
Ale~kovi} je imao utemeljenje u krajnje
strana~ki i politi~ki uglednoj porodici:
njegov otac Ahmed Ale~kovi} je ljekar u
Klini~kom centru Tuzla (navodno blizak
SDA-u). Nedimova majka Zlata @igi}
aktualna je ministrica nauke, kulture i
sporta Tuzlanskog kantona ispred SDA.
Iako je ovda{nja {tampa pisala da je

PROFESORSKA PA@NJA

Ned`ad Korajli}, kome se


sudi zbog {verca oru`ja,
obu~ava studente!?
Me|u osniva~ima Udru`enja diplomiranih kriminalista FKN u Sarajevu u ljeto
2002. godine bio je i asistent Ned`ad
Korajli} protiv kojeg se jo{ uvijek vodi sudski proces za zloupotrebu slu`benog polo`aja. Naime, Korajli} je biv{i te{anjski
policajac koji je zajedno sa ratnim ministrom policije Ze-Do kantona i aktuelnim
{efom Kluba zastupnika SDA u Federalnom
parlamentu [emsudinom Mehmedovi}em optu`en za nezakonito dijeljenje policijskog naoru`anja civilima. Kako sada tvrde
u udru`enju, Korajli} je smjenjen sa funkci-

26

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

je ~lana Upravnog odbora pro{le godine.


Na ~injenice da su dvojica studenata
FKN-a osumnji~enih za rasturanje drogom
bliski politi~kim strankama kao i njihovi
roditelji, asistenti na predmetima Elmedin
Muratbegovi} i Almir Maljevi} odgovaraju
da su do sada imali dva slu~aja da su zbog
politi~kog rada uklonili dvoje diplomanata iz
udru`enja. Jedan je bio kandidat na listi
SBiH Op}ine Stari Grad - Tarik Mujan, a
druga kriminalistica Na|a Lutvikadi},
{efica kabineta federalnog ministra
Ned`ada Brankovi}a.

nastavnike. Oni su do{li na


fakultet kao formirane li~nosti. Morate znati da je ovo
jedini fakultet u BiH i da se
sada formira sli~an fakultet u
Banjoj Luci pa je sve ovo
vjerovatno opravdanje da se
FKN prika`e kao problemati~na institucija. Ako kod nas
predaju {efovi policijskih
akademija iz Beograda, Ljubljane, Zagreba i Skoplja, pa valjda se na dva
slu~aja ne mo`e zaklju~ivati da je FKN
leglo kriminala kao {to je zaklju~io jedan
sarajevski dnevni list.
Nedimova majka sestra Izeta @igi}a, federalnog ministra energetike i rudarstva
(Stranka za BiH), ministar tvrdi da nema
nikakvih bli`ih rodbinskih veza sa svojom prezimenjakinjom Zlatom.
Izme|u ova dva slu~aja studenata koji
preprodaju drogu veza je bila u jednoj
vrlo bitnoj slu~ajnosti: Nedim Ale~kovi} i Alen D`ini} su iz Tuzle i apsolventi Fakulteta kriminalisti~kih nauka u
Sarajevu!

[TA KA@U
NA FAKULTETU
Nevjerovatno je {ta se de{ava.
Sramota je da bilo koji student rastura
drogu. Mo`da bih nekako i razumio da
momak studira umjetnost ili ne{to u tom
hipi stilu, ali radi se o studentima kriminalistike koji }e sutra mo`da postati i
inspektori, rezignirano i oja|eno klima
glavom Cvjetin Mari}, na~elnik Odjeljenja za borbu protiv narkomanije sarajevskog KMUP-a.
Kako su glavni akteri {verca droge u
dva posljednja mjeseca studenti Fakulteta
kriminalisti~kih nauka u Sarajevu, obja{njenja za ovu pojavu smo potra`ili kod
nau~nog osoblja ove institucije.
Predsjednik Upravnog odbora Udru`enja diplomiranih kriminalista, koje okuplja preko stotinu diplomiranih kriminalista, vi{i asistent kriminalistike Elmedin
Muratbegovi} o ovome ka`e:
Znam iz novina da su ova dva slu~aja
top tema crnih hronika u sarajevskim
novinama, i mogu vam re}i da ste na
krivoj adresi. Studenti koji su umije{ani u
krivi~na djela sa preprodajom droge,
koliko znam, studenti su zavr{nih godina

Za {ta se obu~avaju policajci

koje su odslu{ali, ali nisu dali ispite, mislim, ni sa druge godine. [to se nas ti~e,
ovo je nau~na institucija. Ako poku{avate
na}i krivce u nama, onda ste pogrije{ili.
Mi od svakog studenta mo`emo tra`iti
uvjerenje o neka`njavanju, ali mi, na`alost, ne sura|ujemo sa policijom, i nemamo ni zakonska prava da provjeravamo eventualnu kriminalnu pro{lost studenata, ka`e vi{i asistent Muratbegovi}.
Prema ugovoru sklopljenom izme|u
Slu`be za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo i KMUP-a, trenutno je u pripravni~ki
radni odnos u KMUP-u primljeno 89
diplomiranih kriminalista. Kako tvrdi
~lan UO Udru`enja diplomiranih kriminalista mr. Almir Maljevi}, nijedan od
kriminalista nema certifikat EUPM-a, jer
je certificiranje radio isklju~ivo IPTF do
31. decembra 2002. godine. Sada je primanje kriminalista u nadle`nosti pravne
slu`be svakog kantonalnog MUP-a.
Stariji policijski inspektori smatraju
da ovakvim na~inom zapo{ljavanja dobijaju nestru~an kadar i, {to je po njima jo{
opasnije, ljude o ~ijoj pro{losti i navikama malo znaju. Prema mi{ljenju starijih
policajaca, svi diplomirani kriminalisti
morali bi nakon fakulteta pro}i kroz naobrazbu i testove na Policijskoj akademiji.
Kada zaposlimo mla|eg inspektora
koji je diplomirani kriminalista, to je isto
kao da smo zaposlili diplomiranog pravnika, ekonomistu, doktora medicine. Oni
o policijskoj praksi nemaju pojma jer o
tome nisu ni u~ili na fakultetu. Drugo, i
mnogo opasnije po na{u organizaciju
jeste {to mi mo`emo samo pretpostavljati
o tome da li ti momci i djevojke imaju
eventualne kontakte sa kriminalnim grupama koje vrlo lako mogu obavje{tavati o
policijskim poslovima. Potpuno je suludo
nakon ova dva posljednja slu~aja {verca
narkoticima od strane studenata kriminalistike vjerovati u te kriminaliste sa diplomom bez detaljnih policijskih provjera,
ka`e jedan inspektor Federalnog MUP-a.
Na ove tvrdnje policijskih inspektora
lideri Udru`enja diplomiranih kriminalista uzvra}aju da se radi o strahu inspektora od teksta Zakona o policijskim slu`benicima koji je usvojen u Parlamentu 4.
marta ove godine. Tako asistenti Muratbegovi} i Maljevi} smatraju da ve}ina
inspektora u Federaciji BiH strepi od ~lana 46 prema kojem mla|i inspektori koji
se primaju u radni odnos moraju imati
najmanje vi{u stru~nu spremu, a trenutno
u MUP-ovima ve}inom rade inspektori sa
srednjom stru~nom spremom.

STRU^NI I(LI)
KRIMINALNI
Me|utim, policajci tvrde da je {tancanje diplomiranih kriminalista sasvim

TUZLANSKO POLICIJSKO ISKUSTVO

Strah od mladih kriminologa


Pi{e

Mehmed Pargan
Zvani~ni podaci MUP-a Tuzlanskog kantona objavljeni po~etkom marta ove godine
otkrili su nevjerovatno stanje u ovoj instituciji. Tako je samo {est procenata visokoobrazovanih uposlenika, dok su svi ostali sa
srednjom stru~nom spremom ili su nekvalifikovani. Ova ~injenica samo je dala
poja{njenje ili pak opravdanje za sve propuste koji se de{avaju u posljednjih nekoliko godina. U tuzlanskoj regiji `ivi oko 650
hiljada stanovnika. Kako bi se popravila
kadrovska struktura MUP-a, ali i ostalih
institucija koje imaju potrebu za diplomiranim kriminalistima, Fakultet kriminalisti~kih nauka iz Sarajeva otvorio je u Tuzli svoje
odjeljenje 1997. i od tada se iz generacije u
generaciju, prema potrebi, upisuje dvadeset
do trideset studenata. Do sada je u MUP-u
TK uposleno 25 diplomiranih kriminalista, a
prema zvani~nim podacima, na evidenciji
Biroa za zapo{ljavanje nalaze se jo{ 44
diplomirana kriminalista iako Uprava carina
ve} ima potrebu za najmanje trideset.
Me|utim, sve donedavno prilikom raspisivanja konkursa za mjesta u dr`avnim institucijama diploma ste~ena na FKN tretirana
je kao i bilo koja druga iako je bilo logi~no
da na inspektorskim pozicijama budu upravo kriminalisti.
U martu pro{le godine MUP je primio
21 diplomiranog kriminalistu koji su radili
kao volonteri godinu dana. Me|utim, u
martu ove godine, umjesto da oni budu
primljeni kao pripravnici, MUP raspisuje
konkurs za prijem pripravnika odbijaju}i da
nepotrebno policijskim organima u BiH.
Naime, Fakultet za bezbednost i DSZ u
Skoplju, koji je proizvodio diplomirane
kriminaliste u biv{oj Jugoslaviji sa 24
miliona stanovnika, krajem 80-tih godina
pro{log vijeka ve} je imao vi{ak kriminalista u procentu od 35 posto na broj stanovnika. Trenutno, samo na sarajevskom
fakultetu (uskoro se treba otvoriti i FKN u
Banjoj Luci) ima preko 300 diplomiranih
kriminalista.
Pa prije petnaest dana je Fakultet
politi~kih nauka proizveo 193 profesora
odbrane i to nikome nije palo u o~i iako
za njih posla nema. Mi na Odsjek kriminalistike primimo godi{nje oko stotinu
bruco{a i ja li~no mislim da je to veliki
broj. Me|utim, Pravni fakultet upi{e 700,

kriminalistima volonterima zasnuje radni


odnos. Pravno komplicirana situacija dovela
je ove momke u nezavidan polo`aj. Oni nisu
mogli pristupiti polaganju stru~noga ispita
jer, po novom zakonu, ne mogu biti uposleni
bez polaganja stru~nog ispita. ^ak su
uvjeravani da jedino stru~ni ispit mogu
polagati u Banjoj Luci. Punih mjesec dana
trajala su prepucavanja sa policijskim
komesarom Ivicom Divkovi}em, ali ugovori nisu produ`eni. Danas su svi oni na
ulici bez mogu}nosti da dobiju posao, jer bi
im volonterski sta` mogao stvarati probleme i izvan Tuzlanskog kantona. Kriminalisti su u nekoliko navrata poku{avali pritiscima na javnost isposlovati ostanak na
poslu, ali im to nije po{lo za rukom. ^ak su
javno postavili pitanja da li su MUP-u
potrebni kriminalisti ili kriminalci, jer i
me|u njima je mno{tvo sumnji da je u MUP-u
vi{e kriminalaca nego kriminalista. Ove
sumnje oni obja{njavaju ~injenicom da
nestru~nost kadrova dovodi do toga da
kriminalci mogu normalno funkcionirati u
MUP-u i provaljivati najve}i broj akcija.
Postala je javna tajna da se preko puta
sjedi{ta MUP-a TK na zajedni~kim kafama
okupljaju lokalni kriminalci i ovda{nji policajci, ali da to niko ne `eli primijetiti. ^ak je
i unutra{nja kontrola MUP-a u nekoliko
navrata poku{ala sprije~iti svoje uposlenike
da se dru`e sa sumnjivim momcima, ali
se sve zavr{avalo na poku{ajima. I ministar
policije Sead Omerbegovi} u posljednjih
godinu dana pozivan je da reagira, ali je na
prozivke odgovorao kako nema osnova da
se mije{a u operativni rad policije jer je to
isklju~ivo u nadle`nosti komesara Ivice
Divkovi}a.

a Ekonomski fakultet 800 bruco{a. Me|u


osobama osumnji~enim za preprodaju
droge nalaze se i studenti tih fakulteta, ali
to niko nije smatrao bitnim, ka`e za na{
list asistent Muratbegovi}.
Pozivaju}i se na svjetske policijske
standarde, asistenti tvrde da }e za desetak
godina i pozornici policajci morati imati
fakultete?! Bez odgovora je ostalo pitanje
da li je diploma kriminaliste ujedno i
garancija da se budu}i kriminalisti ne}e
umjesto policijskim baviti kriminalnim
aktivnostima?
Studente osumnji~ene za dilanje
droge, prema zakonu, ~eka izbacivanje sa
fakulteta jedino ako budu pravosna`no
presu|eni za to djelo. Do tada, mogu i
dalje izu~avati kriminal.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

27

NAJMRA^NIJA RUPA NA BALKANU

ILID
SARAJEVSKI DIVLJI IS

Nekada{nje sarajevsko elitno izleti{te Ilid`a, koje jesvaka


vlast stolje}ima njegovala i odr`avala, voljom SDA-ovskih
kabadahija u posljednjoj deceniji je pretvorena u mra~ni,
tranzicijski provizorij kojim vladaju anonimni balkanski
biznismeni i u kojem se ne po{tuju ni najelementarniji
zakoni postoje}e dr`ave; na{i reporteri nakon
vi{ednevnog istra`ivanja objelodanjuju stravi~nu sliku
dana{nje Ilid`e za koju svi ozbiljni analiti~ari tvrde da je
najutjecajnije `ari{te kriminala na Balkanu nakon
uni{tavanja zemunskog klana u Beogradu

ILI BALKANSKI DIVLJI


Pi{e

Mirsad Fazli}

aselje Ilid`a, koja je u posljednjem stolje}u bila najfrekventnije izleti{te gra|ana Sarajeva,
sarajevsko predgra|e koje su
sve vlasti posljednjih nekoliko
stolje}a, od turskih, preko austrougarskih,
pa do jugo-komunisti~kih, tretirale sa
posebnom roditeljskom pa`njom, danas
je pretvorena u jednu od najmra~nijih
balkanskih i evropskih rupetina. Ilid`a je
posljednjih 10 godina pretvorena u svojevrsni sarajevsko-bosanski Bronx, teritorij u koje se uglavnom ne preporu~uje
zalaziti po{tenom svijetu, u kojem ne
va`e ovda{nji zakoni, koje je popri{te
najkrvolo~nijih obra~una registriranih u
posljednjoj deceniji. Nakon okon~anja
rata i nakon {to je hiljade Srba pobjeglo sa
Ilid`e prodaju}i svoja imanja Ilid`u je
okupiralo stotine novokomponiranih
biznismena sumnjivog porijekla, kojima
su tamo{nje SDA vlasti u suradnji sa
SDA-ovskom centralom osigurale bez-

Mudra Izetbegovi}eva politika Ilid`


Pretvorila je u carstvo kriminala, sre
28

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Ilid`a, sarajevski Bronx

D@A
STOK,

I ZAPAD

OPASNI IZLASCI:
Jedan od najpopularnijih
kafi}a na Ilid`i

bolnu tranziciju i krajnje liberalizirali


njihove investicije. Najve}i dio novih
gospodara Ilid`e stigao je iz Sand`aka i sa
Kosova i to je bratstvo vlast godinama
tolerirala i tretirala blagonaklono.
U posljednje vrijeme osje}a se velika
napetost izme|u Sand`aklija i Bosanaca.

Dokaz tome je da je nedavno na sve~anosti u Aqui gdje je bilo blizu 600 uglednih
ljudi porijeklom iz Tutina i Sand`aka ispaljena zolja kojom je trebalo sve Sand`aklije pobiti, ka`e na{ sagovornik, porijeklom
iz Sand`aka. Prema njegovim rije~ima, iza
spomenutog napada stoji kriminalna politi-

MIRI SE ISTOK I ZAPAD(NI) ISTOK

Kako je Alija Budnjo kupio


manje-vi{e sve
Velika aleja, rezidencijalno naselje jo{ u
vrijeme Austrougarske, po~inje sa kompleksom hotela koji datiraju iz tog perioda.
Kompleks Hoteli Ilid`a, ~ija je vrijednost bila
procijenjena na vi{e od 18 miliona KM,
po~etkom 2003. godine prodat je Aliji
Budnji, biv{em uposleniku Unioninvesta
porijeklom iz Fo~e, za 2 miliona KM. Kao
revnosan SDA-ovac Budnjo je preko svog
ro|aka i biv{eg ministra za izbjeglice u
Vladi Federacije FiH Sulejmana Gariba
svojoj firmi Kuvet osigurao unosne poslove i
do{ao do po~etnog kapitala. Protiv Gariba
je podnesena krivi~na prijava, a Budnjo je
postao ve}inski vlasnik hotela Terme,
Bosna, Hercegovina, Jadran i Austrija. Iz
kupoprodajnog ugovora potpisanog sa KAP-om
Budnjo nije ispunio gotovo ni{ta, zbog ~ega
su na doti~nog gospodina ogor~eni svi
Ilid`anci bez obzira na njihovo porijeklo.
Prvi Budnjin kom{ija u Velikoj aleji je

Naser Keljmendi. Objekat koji je Keljmendi


pretvorio u svoj hotel Casa Grande prvobitno je bio u vlasni{tvu Ismeta Omerbegovi}a Inte, a on ga je za 60 hiljada KM kupio
od Kene Kurdija, starice koja je imala
punomo} za prodaju. Odmah pored Keljmendijevog hotela nalazi se grandiozno
zdanje [efkije Okeri}a, biv{eg predsjednika Vlade grada Sarajeva i biv{eg direktora
sarajevskog KAP-a. D`evad Haznadar bio
je prvobitni kupac placa sa ku}om koji je
platio 150 hiljada KM, a kasnije ga je prodao
Okeri}u. U istom redu nalazi se i gra|evinsko zemlji{te s malim objektom koje je svojevremeno kupio biv{i prvi policajac Bakir
Alispahi}. Navodno, Alispahi} je parcelu
prodao nepoznatom kupcu koji je ve}
zakopao duboke temelje. Sa druge strane
aleje nalaze se rasko{ne vile Dine Merlina,
[erifa Konjevi}a, Kerima Lu~arevi}a i
Keljmendija.

PLJA^KA I OBNOVA: Hotele Ilid`a uz pomo} SDA


kupio je nekada skromni zanatlija Alija Budnjo

`u, nekada{nju oazu i zra~nu banju,


edi{te narko-mafije i uto~i{te ubica!
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

29

NAJMRA^NIJA RUPA NA BALKANU

ka SDA koja se drasti~no promijenila u


odnosu prema Sand`aklijama na Ilid`i
nakon odlaska sa mjesta op}inskog na~elnika Huseina Mahmutovi}a.

ALBANSKA
TRANSFERZALA
Iako su nakon okon~anja rata, uz pre{utnu saglasnost i podr{ku SDA vlasti,
Sand`aklije frontalnim napadom zaposjeli srpsku Ilid`u, omjer snaga po~inje
da se mijenja. Naime, pored Sand`aklija
koji svojom brojno{}u i vezama jo{ uvijek kontroli{u Ilid`u, u borbi za vlast i
utjecaj uklju~ili su se Kosovari Albanci,
te Bo{njaci porijeklom iz isto~ne Bosne,
~iji eksponent je Alija Budnjo, vlasnik
Hotela Ilid`a.
Albanski lobi na Ilid`i personificira
Naser Keljmendi, vasnik hotela Casa
Grande, koji se dovodi u vezu sa balkanskim narko kartelima. Ro|en u Pe}i,
Keljmendi je bogatstvo stekao trguju}i cigaretama, te {vercuju}i naftu u vrijeme kada
je Srbiji bio nametnut embargo. Finansijski
donator Oslobodila~ke vojske Kosova,
Keljmendi je blizak prijatelj Ramu{a
Haradinaja, biv{eg premijera Kosova
optu`enog za ratne zlo~ine, koji se nalazi u
Haagu. U aprilu pro{le godine specijalci
Federalnog MUP-a izvr{ili su raciju u
hotelu Casa Grande u potrazi za oru`jem,
minsko-eksplozivnim sredstvima i drogom.
Nije prona|eno ni{ta osim pi{tolja kalibra
6,35 milimetara, a policija je izuzela dokumentaciju hotela kao i blindirani BMW u
Keljmendijevom vlasni{tvu. Raciji je
prethodila pucnjava izme|u Keljmendija i
Zijada Turkovi}a, osumnji~enog za ubistvo
Taiba Torlakovi}a, te pretres stana
Naserovog brata Be}ira Keljmendija u
ilid`anskom naselju Lu`ani. No, svi ovi
problemi nisu, izgleda, uticali na
Keljmendijevo poslovanje jer je nedavno
kupio i vilu vlasnika Avaza Fahrudina
Radon~i}a u Velikoj aleji, te ku}u u
ilid`anskom naselju Plandi{te, za koju je
izdvojio oko 170.000 KM. S tako uglednim
hotelijerom kakav je Keljmendi prije
dvadesetak dana, prema tvrdnjama o~evidaca, sjedio je jedan od najutjecajnijih
~lanova SDA - Hasan ^engi}. Istoga dana
(nedjelja, 17. april 2005., op.a.) kada smo
bili ispred Keljmendijevog hotela (gdje je
parkiran vozni park vrijedan nekoliko miliona eura) u Casa Grandeu su se sastali
Muhamed Ali Ga{i, Keljmendijev kum i
kamatar koji mu je omogu}io kupovinu
hotela za male pare, i intimus familije
Izetbegovi} Senad [ahinpa{i} [aja.

LJETNE BA[TE
S MIRISOM BETONA
Na{i sagovornici, i Bosanci i Sand`aklije, sla`u se u konstataciji da je ras-

30

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

ORLOVI I KONJI]I

Urbanisti~ki i arhitektonski
genocid
Urbanisti~ki savr{eno regulisano, prijeratno elitno ilid`ansko naselje Lu`ani danas je
mje{avina onoga {to je predstavljalo nekad i uvezenog arhitektonskog ki~a. U tom naselju
opstao je prili~an broj prijeratnih starosjedioca koji nisu mnogo promijenili izgled svojih ku}a.
Me|utim, svaki slobodan prostor iskori{ten je za podizanje arhitektonskih monstruma, a isto
se desilo i sa ve}inom prodatih ku}a koje su do`ivjele
rekonstrukciju i nadogradnju. Tako se redovi normalnih objekata smjenjuju sa
redovima dorskih i jonskih
potpornih stubova, prekobrojnih lu~nih otvora, nelogi~no izlomljenih krovnih
konstrukcija, a o betonskim
vrtnim patuljcima, ko~ijama,
lavovima i orlovima nasa|eKI^ KAO ZA[TITNI ZNAK: Vila na Ilid`i
nim na kapijske stubove da i
ne govorimo.
turanje droge u rukama ilid`anskih Albanaca, ali njihove se ocjene ne sla`u oko
uloge biv{eg op}inskog na~elnika Huseina Mahmutovi}a. Nikada vi{e ne}e biti
kao {to je bilo za mandata Mahmutovi}a
koji je podigao i stvorio Ilid`u, ka`e na{
sagovornik Sand`aklija navode}i kako u
vrijeme Mahmutovi}evog mandata na
Ilid`i nije bilo kriminala!? S druge strane,
ono malo prijeratnih Ilid`anaca koji su
ostali `ivjeti u tom prigradskom naselju
za ekonomski, privredni, kulturolo{ki i
svaki drugi mogu}i slom Ilid`e optu`uju
upravo biv{eg na~elnika koji je sa petnaestak godina provedenih na toj funkciji
oborio sve (ne)demokratske rekorde.
Mahmutovi}eva liberalna gra|evinska
politika koja je dosljedno implementirana
vi{e od decenije mo`e se porediti samo sa
onom koju je svojevremeno nemetnuo
biv{i gradona~elnika Zemuna, a sada{nji
ha{ki optu`enik Vojislav [e{elj, ka`e
na{ sagovornik, ro|eni Ilid`anac. On to
ilustrira primjerima poput neimarskog
poduhvata u okolini Kulturno-sportskog
centara Ilid`a (KSC) i ^etvrte gimnazije.
Taj prostor doslovno je opkoljen kafanama i ljetnim ba{tama sa svih strana. Drskost poduzetnika povezanih sa op}inskim strukturama najbolje ilustruje primjer Edina Hota, vlasnika ljetne ba{te postavljene ispred samog ulaza u KSC Ilid`a.
Dvije godine je Hot, za kojeg se vjeruje
da uop}e ne posjeduje bh. dr`avljanstvo,
dr`ao ljetnu ba{tu koju je pred same
op}inske izbore prekrio najlonskom folijom. Nekoliko dana kasnije, kada su
majstori uklonili foliju, ispod nje se

ukazao zidani objekat novonastalog


kafi}a. To vam je isto kao kada bi neki
privatnik, preko no}i, izgradio kafanu na
platou Skenderije, ka`e na{ sagovornik
navode}i kako Ilid`i jo{ samo nedostaje
zabetonirani ringi{pil kako bi ugo|aj bio
potpun. Edin Hot poznat je i po pucanju
na policajce tokom hap{enja Ramiza
Delali}a ]ele u njegovoj ba{ti. Da je Hot
nepopravljivi razbojnik i siled`ija govori i
podatak da je po~etkom juna 2003.
godine pretukao vlasnika susjedne kafane
Levante Murata [arana, nekada{njeg
robusnog napada~a FK Sarajevo koji je
pored Ize Karda{a, vlasnika Intermeca,
jedini gazda kafi}a porijeklom sa Ilid`e.
U neposrednoj blizini KSC Ilid`a je i
hotel kroja~a iz Gusinja koji je prije rata
prodavao ko`nu galanteriju na Ba{~ar{iji
Selje Mrkuli}a. On je za oko 130 hiljada
KM kupio ku}u i dva dunuma zemlje da
bi otvorio mali motel Hoolywood sa
slasti~arnom u prizemlju. Kako se posao
razvijao, tako se Hoolywood {irio do dana{njih impresivnih razmjera - oko 2000
kvadratnih metara.

MALA ALEJA VELIKANA


Navodno, Mrkuli}ev prvi veliki posao
bio je {verc cigareta na ~emu je izgradio
svoje poslovno carstvo koje pored hotela
uklju~uje i putni~ku agenciju, prodaju
aviokarata, a vlasnik je i zelenih pijaca na
Ilid`i i Vojni~kom polju koje daje u
zakup. Svojevremeno su pripadnici
SFOR-a u Mrkuli}evom hotelu uhapsili
dvojicu sumnjivih gostiju, a krajem 2004.
godine na plinskom setu i na hotelskom

Ilid`a, sarajevski Bronx

NOVA ELITA: Ku}e bra}e


Juki}, vlasnika diskografske
ku}e INTAKT

STVOREN ISPOD [ATORA:


Bespravno sagra|eni objekat
Edina Hote u centru Ilid`e

EVROPSKI
TAJKUN: Hotel
Casa Grande
vlasni{tvo je
albanskog
biznismena
Nasera
Keljmendija

PERMANENTNA GRADNJA:
Hotel Hollywood njegov
vlasnik svaki dan pro{iruje
i dogra|uje

parkingu eksplodirale su dvije paklene


naprave.
Mala aleja, ili ilid`anski Wall Streat,
kako je nazivaju starosjedioci jer su u njoj
smje{tene poslovnice pet banaka i ~etiri
kladionice (za mnoge Ilid`ance glavni
izvor prihoda), zavr{ava se devastiranim
objektom biv{e picerije Ferari ~ijeg je
vlasnika Adnana Memi}a ubio Denis
Brajlovi} prije nekoliko godina. Ali, kako
je Memi}ev otac blizak prijatelj sa biv{im
na~elnikom Mahmutovi}em, ru{evina i
dan-danas stoji kao tu`na uspomena na
nesre}u koja je pogodila familiju Memi}.
Ovim podsje}anjem dolazimo do jo{

jedne bitne porodice u hijararhiji ilid`anskih familija - do familije Brajlovi}. Brajlovi}i su porijeklom iz isto~ne Bosne, iz
okoline Fo~e. Sejo Brajlovi} vlasnik je
fast fooda Brajlovi} u neposrednoj blizini
zgrade Op}ine. To je jedini ugostiteljski
objekat gdje se ra~un pla}a isklju~ivo
vlasniku, nikad konobaru, ka`e na{
sagovornik navode}i da se tu, uz najbolji
ro{tilj u gradu, uz neformalan ru~ak zaklju~uju poslovi op}inara i uglednih ilid`anskih privrednika. Fast food Brajlovi} pro~uo se nakon ubistva Rahmana
Hajdarpa{i}a za koje su bili optu`eni a
kasnije oslobo|eni Ismet Bajramovi}

KAD SITNI KRIMINAL PADA

Policijska statistika na Ilid`i


Prema statisti~kim podacima Kantonalnog MUP-a Sarajevo, u protekloj 2004.
godini na podru~ju op}ine Ilid`a registrovano je 2200 kriminalnih djela. Prema
rije~ima portparola Kantonalnog MUP-a
Magbula [kore, rasvijetljeno je 1545 djela,
ili 66,1 posto {to je veliki uspjeh. Za razliku
od prethodne 2003. godine kada su zabilje`ene tri ubistva, u 2004. nije bilo sukoba
sa fatalnim posljedicama. Najve}i broj
krivi~nih djela, 1526, odnosi se na kra|e, od
~ega 458 otpada na te{ke provalne kra|e.
Istovremeno, u 2004. godini zabilje`eno je
720 slu~ajeva reme}enja javnog reda i mira

u {ta spadaju tu~njave, galama i, op}enito,


naru{avanje javnog reda i mira.

SVIREPO UBISTVO: Kasuma


Muratovi}a, uglednog biznismena,
ubio je njegov biv{i konobar

]elo, Mahir Ra|o i Mesud Li~ina. Hamo


Brajlovi} vlasnik je industrije mesa ~ija je
poslova zgrada smje{tena u neposrednoj
blizini ilid`anske pijace.
Pored devastiranog Ferarija nalazi
se poslovni centar zbog ~ije izgradnje je
svojevremeno izmje{tena glavna ilid`anska kotlovnica. Ve}i dio centra zauzima
Am&Al kafana ~iji vlasnik se tako|er
obogatio {vercuju}i cigarete. U produ`etku je prodavnica firme Data projekt
vlasni{tvo bra}e Huseina i Ru`dije Pirovi}a iz Ro`aja, ~ija je sestra supruga
Zufera Dervi{evi}a, glavnog inspektora
Finansijske policije FBiH.
Nezaobilazno ime u razgranatom
sand`a~kom stablu na Ilid`i je i Bahrija
Ka~opor, vlasnik Aque, kome je biv{i
na~elnik Husein Mahmutovi} dodijelio i
jedan poslovni prostor u Maloj aleji.
Zvani~no, njegova porodica bogatstvo je
stekla u Austriji gdje posjeduje gra|evinsku
firmu. Nezvani~no, Ka~apor se dovodi u
vezu sa narko kartelom i balkanskim
podzemljem {to mu je donijelo bogatstvo.
Nosioci privrednog razvoja Ilid`e su i
Ljutvo Tahirovi} iz Tutina, vlasnik tvornice
namje{taja Dallas, koji je bio pritvaran
zbog vi{emilionske utaje poreza, kao i
Jonuz Iki}, vlasnik tvornice mineralne vode
Ilid`anski dijamant, osoba koja je 80-ih
godina zbog ubistva le`ala u zatvoru u Fo~i
s Alijom Izetbegovi}em, koji mu je nakon
rata pomogao u ovladavanju izda{nim
kapacitetima mineralne vode na Ilid`i.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

31

NAJMRA^NIJA RUPA NA BALKANU

ILID@A BY NIGHT

Mali no}ni razgovori uz Karleu{u


No}ni `ivot Ilid`e podsje}a na sve osim na provod kakav bi ~ovjek
mogao o~ekivati u jednoj urbanoj sredini nadomak glavnog grada BiH.
Mentalitet srbijanske palanke, pro`et frustriraju}e razaraju}im turbo
folkom uz popratno mije{anje ekavice sa razli~itim sand`a~kocrnogorsko-albanskim akcentom, svoj puni zamah dobija s prvim
mrakom. I dok se ljetne ba{te i kafane polako pune, prepri~avaju se i
komentari{u najnoviji tra~evi pro~itani u srbijanskim tabloidima Skandal
i Svet, ina~e omiljenom i po svemu sude}i jedinom {tivu koje guta
ilid`anska omladina duhovno vezana za postojbinu svojih roditelja.
Aktuelna muzi~ka ikona Ilid`e je Jelena Karleu{a, sa najnovijim
hitom Ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe.... Ve} u devet sati
nave~e ulice su pune mladosti koja hrli u kafane na~i~kane oko srednjo{kolskog centra i Male aleje. Sinan Saki}, Dragana Mirkovi},
Selma Bajrami probijaju opne kafanskih zvu~nika, ali i bubnji}e na
takvu vrstu muzike nenaviknutih mu{terija. Jugoslovenka, predratni hit Lepe Brene, ve}inu baca u trans vra}aju}i ih u vrijeme kada su
rodnu grudu mogli posjetiti bez paso{ke kontrole. Najpopularnija okupljali{ta su: Bar Flay, Levante, Four Seasons, Internet Club hotela
Hollywood... Vlasnik najposje}enijeg Bar Flaya Adil [urkovi}, osim
{to je Sarajlija iz Bu}a Potoka, tvrdi da je apsolvent Filozofije i sociologije, te da }e biti najpismeniji ugostitelj na prostoru Ilid`e i {ire.
Meni ne trebaju izbaciva~i jer kod mene nema incidenata,
ka`e [urkovi}, pristojno odjeven u elegantno odijelo, za razliku od
ostatka mu{ke populacije koja ponosno nosi ko`ne jakne i prst
debele lance oko vrata. I dok poku{avamo razmijeniti jo{ neku
re~enicu sa najpismenijim ugostiteljem, jedan od gostiju razbija
pivsku fla{u o zid. Bez ikakvog obja{njenja [urkovi} se di`e i pripitog
mladi}a udara nekoliko puta {akom, te ga uz vje{t udarac nogom
izbacuje napolje gdje nesretnik ostaje da le`i u lokvi vlastite krvi.
[ta }e, pogodila ga pjesma, mirno je prokomentarisao [urkovi}
vra}aju}i se u na{e dru{tvo. Ina~e, prebijanje mu{terija [urkovi}eva
je specijalnost o ~emu svjedo~e brojne prijave podnesene lokalnoj
policiji koja o~igledno nije u~inila ni{ta da smiri razbija~ki temperament pretjerano revnog [urkovi}a. Mo`da zato jer je otac njegovog
najboljeg prijatelja Muhameda Agi}a policajac!?
Gazda Adil u`iva veliku reputaciju me|u svojim gostima, a sa
kom{ijama, uglavnom sand`a~kog porijekla, ka`e da nema problema.
Ako si ~ovjek, sve je u najboljem redu, ka`e [urkovi} koji dr`i
jo{ jedan kafi} u gradu, Barlotti, koji tako|er, odli~no posluje. Ovo je
jedino naselje u kojem je rotaciono policijsko svjetlo non-stop
upaljeno, ka`e jedan Ilid`anac te dodaje kako op}u atmosferu vjerno oslikava hit Mileta Kiti}a Policijo, oprosti mi.
Za razliku od pretrpanih kafi}a oko KSC Ilid`a i ^etvrte gimnazije, Internet Club u prizemlju hotela Hoolywood pru`a sasvim
druga~iju sliku. Na vratima vas do~ekuje pojaki dvometra{ koji vas
odmjeri od glave do pete. Kada se uvjeri da ste pristojni i bezopasni,
sa srda~nim osmijehom pokazuje vam mjesto na koje mo`ete sjesti.
Ko`om tapacirani namje{taj, veliki {ank i barske stolice odi{u
novope~enim bogatstvom kao i klijentela koja se tu skuplja. Skrivena
u samom uglu na prvom spratu su i dva ra~unara, jer ipak to je
Internet Club. Pored doma}e elite koja je barem vanjskim izgledom i
muzi~kim ukusom prebolovala dje~ije bolesti zavi~aja, u Hollywoodov
Internet Club navra}aju i stranci koji `ive na Ilid`i.

MU[KAR^INE NE PLE[U

Masovna okupacija ilid`anskih kafi}a naglo se zavr{ava oko 11


sati nave~er. Kafane se brzo prazne, a ve}ina hrli ka autobuskoj stanici odakle kre}u posljednji autobusi za okolna naselja, Hrasnicu,
Sokolovi} Koloniju, Had`i}e, Gladno Polje.... Gazde, ponosni vlasnici

32

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

ZABAVA NA ILID@I:
Dernek za~injen nasiljem

~etveroto~ka{a i sretnici koji `ive u centru nastavljaju slavlje u


nekom od popularnih restorana. Kad ka`emo popularnih restorana
mislimo na masovna okupljali{ta u restoranu Bosna i Igman, gdje je
nezaobilazna muzika u`ivo i redovno gostovanje folk zvijezda. [to su
za Sarajlije Bazeni, to je Bosna za Ilid`ance. U jedan sat iza pono}i
ispred Bosne vlada neopisiva gu`va. Nepregledan broj automobila
parkiranih na svim mogu}im i nemogu}im mjestima dovoljno govori o
posje}enosti tog restorana, a redovi provoda `eljnih entuzijasta
~ekaju kako ispred ulazne kapije tako i ispred samog ulaza u objekat.
Prvu prepreku uspje{no smo savladali uz pomo} na{ih novinarskih
akreditacija, ali na drugoj je zapelo. Golemi izbaciva~ na vratima
Bosne koji ujedno reguli{e protok gostiju koji odlaze i dolaze u
restoran pozvao je vlasnika Seju ^olaka. Veliki osmijeh prikrivao je
zebnju Seje ^olaka kada nas je srda~no ponudio pi}em.

DERNECI U BOSNI

U dupke punom restoranu pogled su nam privukle oskudno


obu~ene djevojke koje su se poput jata sirena okupile oko muzi~kog
podija. Uvijaju}i bokovima, u poku{aju imitacije isto~nja~kih egzoti~nih plesova, nastojale su privu}i pa`nju mu{kog dijela publike koji je
ostao prikovan za svoja mjesta vjerno slijede}i ma~o filozofiju po kojoj
mu{kar~ine ne ple{u. Istog trenutka bili su nam jasni motivi zbog
kojih Munib U{anovi} sa reprezentativcima, pored Bazena, pare
Nogometnog saveza BiH naj~e{}e ostavlja kod Seje u Bosni. Oznojeni
konobari provla~ili su se sa prepunim ovalima mesa i svakojakog
alkohola poslu`uju}i gladne i `edne goste. Iz izmaglice duhanskog
dima izronila je i zvijezda ve~eri, grlena Aysela koja je gostima
priredila pravi spektakl pjevaju}i {irok repertoar puno poznatijih kolega. Kako nije bilo slobodnog mjesta, krenuli smo ka izlazu ostavljaju}i
za sobom uzavrelo grotlo restorana Bosna. Na{u molbu da napravimo
nekoliko fotografija ^olak je kategori~no odbio. Znate, moja klijentela zazire od fotoaparata. Neki od njih dolaze u pratnji prijateljica i ne bi im bilo drago da ih supruge prepoznaju u novinama, rekao je ^olak, o ~ijem objektu ve}ina na{ih sugovornika
govori u superlativu.
Kona~no, duga ilid`anska no} nerijetko zavr{ava u najpopularnijem okupljali{tu folk fanova Aqui, gdje mogu u`ivati u dru{tvu svojih folk idola. Ve}ina mla|e populacije sla`e se da je to najbolje
mjesto za izlazak, jer tamo gostuje najkvalitetniji pjeva~ki kadar.
Ko bi propustio Jelenu Karleu{u ili Seku Aleksi}? Ja bih dala i
zadnje pare za te koncerte, poja{njava jedna od djevojaka, ~iji
stayling vjerno oslikava njen mentalni sklop.

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320


e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
JACK POT OKO
280.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 26. aprila,
na FTV u 20 sati

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

33

KLONIRANJE U BiH

KLONIRANJE BOSA

Ljude spa{avam tako {to im bole


DR. MIODRAG STOJKOVI], vode}i svjetski stru~njak za kloniranje ljudskih
embriona, koji iz Velike Britanije uskoro sti`e u BiH, u razgovoru sa na{om
novinarkom obja{njava najnovija nau~na otkri}a u medicinskoj nauci
i govori o predrasudama koje se ve`u uz njegov posao
Razgovarala

Mirha Dedi}
Dr. Miodrag Stojkovi} je prvi ljekar u
Evropi koji je dobio dozvolu za kloniranje ljudskih embriona na Institutu za
genetiku u Newcastleu u Velikoj Britaniji.
Nakon {to je prije tri godine postala prva
zemlja u svijetu koja je dozvolila proizvodnju mati~nih }elija u medicinske
svrhe, Velika Britanija je pro{le godine
izdala i prvu dozvolu koja nau~nicima
omogu}ava da kloniraju ljudski embrion.
Dr. Stojkovi}, koji se nalazi na ~elu
Instituta za genetiku, za mjesec dana }e
do}i u posjetu zeni~koj klinici za
vje{ta~ku oplodnju za koju smatra da se
vrlo brzo mo`e priklju~iti svjetskom vrhu
u istra`ivanju iz ove oblasti. Dr. Stojkovi}a je, prema istra`ivanju medicinske
{tampe, svrstan me|u deset u svijetu
najperspektivnijih nau~nika medicinske
struke.
Ve}ina ljudi kloniranje shvataju
kao kopiranje ljudi. Mo`ete li nam
objasniti {ta konkretno podrazumijeva
ovaj komplikovani proces i u koje svrhe
}e se koristiti njegovi rezultati?
Pre svega, tu nema nikakve fabrike
rezervnih delova ljudskog tela. Mi terapeutskim kloniranjem poku{avamo dobiti
dovoljan broj zdravih }elija kojima }emo
zameniti obolele }elije u organizmu. Na{
cilj je da dobijemo mati~ne }elije koje
savr{eno odgovaraju bolesniku. To radimo tako {to iz oplo|ene jajne }elije
izvadimo genetski materijal i zamenimo
ga genetskim materijalom pacijenta. Ta
jajna }elija po~inje da se deli i dobije se
embrio koji ima oko sto }elija. Tih sto
}elija ne le~i ni jednu bolest, potrebno je
da se razvije nekoliko milijardi }elija. Za
to je potrebno {est-sedam meseci.

34

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Kada se kreiraju mati~ne }elije koje


imaju isti genetski profil kao pacijent, iz
njih je mogu}e napraviti sve }elije ljudskog organizma - nerve, }elije srca,
pankreasa, i mnoge druge. Kada ubacimo
te zdrave }elije pacijentu, organizam ih
prepozna kao svoje, jer su dobijene putem
kloniranja iz njegove }elije. Ukoliko bi,
me|utim, presadili tu|e }elije u organizam, do{lo bi do odbacivanja i imunolo{ke reakcije. ]elije koje smo dobili na
taj na~in ubrizgavaju se na odgovaraju}e
mesto, u zavisnosti {ta se le~i, recimo
prekid ki~mene mo`dine ili ukoliko se
le~i dijabetes, ne mora se ~ak ubrizgavati
u pankreas ve} u portalnu venu jetre.
[ta se pri tome de{ava sa bolesnim
}elijama, recimo, }elijama raka?

U tom slu~aju odstranjuju se }elije


raka, a potom ubrizgavaju zdrave }elije
koje je kancer uni{tio. Na{ cilj je da mi
putem kloniranja, neke bolesti koje pacijent nosi dovedemo u plasti~nu {olju,
dakle da ih izbacimo iz tela. Postoji niz
naslednih bolesti gde mi uop{te ne znamo
uzroke zbog kojih nastaju, a koje su
obi~no genetskog tipa. Ukoliko imamo
sistem da ih dovedemo u plasti~nu {olju,
onda imamo i mogu}nost gde mo`emo na
osnovu modernih metoda da na|emo
uzroke i le~imo njene korene.
Vi ste prvi u Evropi dobili dozvolu
da klonirate ljudske embrione, na koji
na~in ste zadobili povjerenje Instituta za
genetiku Univerziteta u Newcastle?
Pre nego {to sam do{ao u Englesku ja

SRBIJANAC SA
SVJETSKOM KARIJEROM:
Miodrag Stojkovi}

Kopiranje ljudi kre}e iz Zenice

ANACA

zemlji postoji ~vrsto uvjerenje da }e ova


vrsta lije~enja iskorijeniti neke bolesti?
U po~etku smo radili sa novcem koji
smo dobili od Univerziteta, me|utim od
vlade Velike Britanije dobi}emo 35-40
miliona funti za osnivanje Instituta za
mati~ne }elije i regenerativnu medicinu.
Svuda u svetu postoji veliko interesovanje za ovu vrstu nauke. Primera radi, u

Dr. ^ehi} me je pozvao da posetim


njihovu kliniku i ja }u najverovatnije u
Bosnu do}i u junu. Posebno mi je drago
pomo}i ljudima sa prostora biv{e Jugoslavije, tamo gde postoji mogu}nost da se
tako ne{to radi.
Osim toga, svi mi sa prostora biv{e
zemlje smo unaza|eni. Velika `elja mi je
da pomognem Bosni kako ona kasnije ne

esne }elije zamjenjujem zdravim


GENETIKA: Postoji niz
naslednih bolesti gde
mi uop{te ne znamo
uzroke zbog kojih
nastaju, a koje su
obi~no genetskog tipa
sam radio u Nema~koj sa embrionim }elijama i kloniranjem koje je jedno od mojih
specijalnosti. Klonirao sam doma}e `ivotinje, krave, kuni}e. Do{ao sam u Englesku sa `eljom da radim na ljudskim embrionima i mati~nim }elijama i onda mi je
uspelo da u kratkom roku napravim prvu
karakterizovanu liniju mati~nih }elija.
Dozvolu sam dobio kada sam pokazao da
to mogu da radim i kada sam svoj nau~ni
rad predlo`io Vladi Velike Britanije.
Ovde morate da poka`ate da iza vas stoji
nauka i da va{ rad ima za cilj iskorenjivanje i le~enje bolesti.
Prema nekim informacijama, Vlada
Velike Britanije }e iz svog bud`eta izdvojiti izuzetno visoku sumu novca za ovu
vrstu istra`ivanja. Da li to zna~i da u ovoj

Californiji su doneli zakon na osnovu


kojeg }e biti odobreno tri milijarde dolara
u narednih deset godina za ljudske embrionalne }elije.
Vi radite na uvezivanju zdravstvenih ustanova sa prostora biv{e Jugoslavije, u kontaktu ste sa stru~njacima iz
Slovenije, Srbije, a uskoro dolazite u BiH,
koja po Va{em mi{ljenju mo`e brzo do}i
u vrh istra`ivanja iz ove oblasti. Na
osnovu ~ega sti~ete taj utisak?
To mo`e da se radi svuda u svetu,
najbitnije je znanje, odnosno ko }e to da
radi. Na prostoru biv{e Jugoslavije postoje vrlo vredni i pametni ljudi. Drugi
aspekt je finansijski. Mnogi misle da kod
nas nema para da se radi s tim. Ja se s tim
ne sla`em.
Nije potrebno puno novca. U Mariboru sam upoznao dr. Ermina ^ehi}a
iz Zenice, koji vodi kliniku za ve{ta~ku
oplodnju i koja jedina ima dr`avnu
dozvolu da se bavi tim poslom. U
Zenici postoji veliko interesovanje i
velike mogu}nosti za ovu vrstu kloniranja pa samim tim i velike mogu}nosti
za uspjeh.

SLU^AJ OVCE DOLLY

Klonirao sam kravu


koja je sad prabaka
Vi ste izri~ito protiv reproduktivnog
kloniranja na na~in kao {to je klonirana
ovca Dolly. Da li je opravdan strah i od
samog spomena kloniranja
ljudi?
Ja se je`im kad neko
ka`e reproduktivno kloniranje. Mi smo u Minhenu kod
kloniranja `ivotinja videli da
reproduktivno kloniranje nije
bezazleno ni za majku, ni za
potomstvo. Prizori koje sam
video zauvek su mi zgrozili

ideju reproduktrivnog kloniranja pri kojem


ne dobijamo ni{ta korisno. U Nema~koj
sam radio na prvoj kloniranoj kravi koja je
sada prabaka. Vi|ao sam
klonove koje nije bilo mogu}e
raspoznati da su klonovi,
me|utim, vi|ao sam i stra{ne
anomalije na telu teleta, a
krave je to tako|e ubijalo, jer
su slu`ile kao ma{ine za
ra|anje. Prema tome, ono {to
nije sigurno za `ivotinje ne
treba primeniti ni na ljude.

bi zaostala za drugim zemljama i kako za


nekoliko godina ne bi pla}ala ovu tehnologiju sa mnogo vi{e novca.
Vi sara|ujete uglavnom sa klinikama koje su specijalizovane za vje{ta~ku
oplodnju?
Bio sam i u Mariboru, gde postoji
jedna od najja~ih klinika za vje{ta~ku
oplodnju na Balkanu. Me|utim, mi nemamo nikakvih zajedni~kih projekata jer
oni jo{ nisu po~eli da rade s tim jer pre
toga moraju da usvoje zakon koji im to
dozvoljava. Na{ cilj je da razvijemo
nau~nu saradnju ~iji je cilj da se embrione
mati~ne }elije {to br`e dovedu od laboratorije do pacijenta. Mi u Institutu gde radimo imamo kliniku za ve{ta~ku oplodnju
tako da koristimo vi{ak embriona. Kod
parova koji rade ve{ta~ku oplodnju upotrebe se dva do tri embriona, a ostalih
desetak se ili baca ili daje u nau~ne svrhe.
Ja sam veoma sretan {to ovde ~ak 82
odsto pacijenata vi{ak embrija daje u
nau~ne svrhe.
Po nekima, tu le`i eti~ki problem jer
uni{tavamo embrione da bismo dobili
mati~ne }elije. Pacijentice ih nama ustupaju bez ube|ivanja i materijalne koristi.
Ka`u da su sre}ne ako doprinose da se
smanje patnje bolesnika {irom sveta.
Mnogi ne znaju da se ti embrioni ionako
uni{tavaju.
Vatikan i mnoge vjerske zajednice
su burno reagovale na odluku britanske
komisije za reprodukciju da dozvoli
kloniranje ljudskih embriona?
Mi ovde u Engleskoj to nismo osetili
jer je ogromna ve}ina ljudi svesna toga
da mi radimo u nau~e svrhe, da bismo
le~ili ljude i iskorenjivali bolest. Mi ne
kloniramo ljude jer je to za mene ~ista
glupost i nikada je ne bih radio. Istina,
Vatikan i Katoli~ka crkva nisu bili sre}ni
{to smo dobili dozvolu. Me|utim, religija ne bi trebala puno ovde da se me{a. Mi
se ne me{amo u Bo`ije stvari, prema
tome ni religija ne bi trebala da se me{a
u nau~ne.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

35

INTERVJU

Mijo
BRAJKOVI]

Najvi{e se pla{im onih koji


ru{e njenu ekonomiju i sirom
36

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

^udotvorac, uzurpator ili uspje{an menad`er

MIJO BRAJKOVI],
generalni direktor
Aluminija d.d. Mostar,
najuspje{nije ali i
najosporavanije firme u
Bosni i Hercegovini,
povodom osme
godi{njice formiranja ove
firme i najavljenog
skorog vlastitog odlaska
u mirovinu, u razgovoru
sa na{om novinarkom
govori o pregovorima
koje mjesecima vodi sa
Vladom Federacije koji bi
definitivno trebali
utvrditi vlasni~ku
strukturu Aluminija,
odgovara svojim
dugogodi{njim
kriti~arima i najavljuje
vi{e stotina miliona eura
vrijedna ulaganja u novu
Elektrolizu koja }e
mostarsku tvrtku
svrstati u red vode}ih
svjetskih proizvo|a~a
aluminija i uposliti
hiljade novih radnika

Razgovarala

Danka Savi}
U javnosti se {pekulira da je na
pomolu postizanje dogovora izme|u
predstavnika Vlade FBiH i predstavnika
Aluminija o budu}oj vlasni~koj strukturi
ovog preduze}a. Da li su ta~ne takve
najave?
Poznato je da se proces privatizacije u
BiH zavr{ava. Jedan dio tog procesa se
predstavlja kao problem Aluminija, mada
mi smatramo da, {to se nas ti~e, problem
uop}e ne postoji. Me|utim, on se na neki
na~in, mislim nepotrebno, potencira. Radi
se o tome da je Aluminij kao dioni~arsko
dru{tvo registriran 1997. godine. Ve}inski
paket imaju radnici, i tako je registrirano
na sudu. Nije logi~no da vlasti ru{e sudsku odluku, ona se mo`e popravljati,
dora|ivati, ali ne ru{iti. Drugo {to je
va`no spomenuti jest to da su na{u registraciju na sudu provjeravale druge institucije. S biv{om federalnom vladom dogovorili smo da to bude OHR, uz jedno
obe}anje da }emo mi po{tivati njihove
nalaze. Najprije je ra|ena ekonomska
analiza odnosno revizija, i nakon {est
mjeseci koliko su nam dokumenti
prou~avani u OHR-u vra}eni su nam s
obrazlo`enjem da je sve u redu. Nakon
toga, tokom 2003. godine, ra|ena je pravna revizija, na{i su dokumenti bili 11
mjeseci u Sarajevu, svatko je mogao imati
uvid u te dokumente, i opet smo dobili
potvrdu da strukturu kapitala u Aluminiju
ne treba mijenjati. Mnogima se nisu svidjeli takvi nalazi i onda su stavljaju}i
~itavu pri~u oko Aluminija u politi~ki
kontekst, anulirali rezultate ovih revizija.
Me|utim, najve}i udar na Aluminij desio
se koncem 2003. godine kada je prekinut
ugovor za struju sa DaimlerChryslerom,
tako da za 2004. godinu nismo dobili struju za ljetni nego samo za zimski period. I
odluka visokog predstavnika je bila
obavezuju}a da dobijemo struju, ali mi je
nismo dobili i normalno da smo se sna{li
na drugoj strani. To je ostavilo dosta negativnih konotacija me|u radnicima koji
su digli Aluminij i koji su zaslu`ni za ono
{to on jeste danas. Mislim da su i Fe-

bore}i se za BiH
ma{e gra|ane!

deracija BiH i ljudi u Sarajevu tako


poslali vrlo ru`nu poruku da ustvari ne
treba raditi. Nitko ne mo`e kazati da sve
to zajedno nije imalo politi~ke konotacije.
Me|utim, to smo sada prevazi{li,
Federacija BiH je anga`irala neovisnu
tvrtku da bi se izvr{ila arbitra`a i mi smo
anga`irali tvrtku iz inozemstva i onda su
se oni usaglasili da je nemogu}e arbitrirati sudske odluke.

[TA JE DOGOVORENO SA
HAD@IPA[I]EM
[ta je, tokom tih razgovora, koji se
vode posljednjih nekoliko mjeseci, bio
minimum interesa Aluminija, a {ta Vlade
FBiH?
Ako `elimo dobro BiH, onda moramo napraviti simbiozu izme|u dr`ave i
gospodarstva da nekako imamo zajedni~ke vizije u kojem }emo pravcu i}i.
Na`alost, mi danas generalno to nemamo
u dr`avi. Kod nas su i sveu~ili{ni profesori politi~ki involvirani. Osobno mislim
da su najgori oni koji su verbalno kunu u
BiH, jer to su prazne pri~e. Samo se
mo`emo pouzdati u one koji redovno
pla}aju poreze, doprinose dr`avi. To su
ljudi koji poma`u ovu zemlju. Bez
ekonomije nema dr`ave, a dr`ava mora
imati svoju strategiju, da li }e to biti
razvoj industrije aluminija, proizvodnja
elektri~ne enegrije ili ne{to tre}e, ona to
sama mora odlu~iti.
Mislim da smo sada na tragu zajedni~kog promi{ljanja u cilju da Aluminij
najzad punim plu}ima po~ne disati, i da
se stvore uvjeti da krenemo u nove razvojne programe. Mi sada moramo stvoriti
uvjete za to, jer ne mo`emo vi{e nad
glavom imati te tzv. nerije{ene probleme.
Pazite, dok, s druge strane, gledate kako
se u neke firme srcem ula`e i poma`e,
stalno se stvara fama da u Aluminiju
imate ne{to sporno. Ovdje je samo sporno
{to radimo. Za nas je nezamislivo da se
jedan predsjednik Sindikata bori da
dr`ava bude ve}inski vlasnik; na ~ijoj je
onda on strani?! Zar dr`ava nema
dovoljno instrumenata da provjeri recimo
firme koje su se prodale za jednu marku,
ili certifikate, obavaze koje su preuzete, a
nisu izvr{ene, a ne da se ide u reviziju
jedne sudske odluke?!
Mediji su pisali da bi navodno
(prema prethodno postignutom dogovoru
izme|u Vas i premijera Had`ipa{i}a)
dr`avi BiH umjesto ranijih 24% trebalo
pripasti 42%, radnicima Aluminija
(umjesto ranijih 64%) 46%, a {ibenskom
TLM 12% u vlasni~kom udjelu Aluminija. Da li su ove najave ta~ne?
Ovdje nije su{tina u procentima nego
tko }e donositi odluke. Zna~i, na{ dogovor
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

37

INTERVJU

sa dr`avom se na~elno temelji na slijede}em - do privatizacije, upravlja~ke


strukture, bilo menad`menta, upravlja~kog odbora ili skup{tine, se ne mogu
mijenjati. Trebaju se posti}i neki razumni
procenti tako da nitko nije ve}inski vlasnik. U vlasni~koj strukturi TLM iz [ibenika ima 12% i sad 88% mi moramo raspodijeliti izme|u sebe s tim da to sutra
bude istovremena prodaja, bez {pekulacija i to da se prodaje firmama u aluminijskoj industriji, koje razumiju {ta je proces i koji ne}e otpu{tati radnike nego
zapo{ljavati nove, i}i u razvojne programe i investicije. Na{ je cilj u cijeloj
BiH razviti aluminijsku industriju. [to se
ti~e vlasni{tva u Aluminiju, smatram da
nitko od samih radnika koji su podizali
firmu i ovdje proveli `ivot ne mo`e biti
bolji vlasnik. Danas Aluminij svu svoju
godi{nju dobit ula`e u nove razvojne programe i zato mi svake godine objavljujemo rekorde o kvaliteti. Ali, na tome se ne
mo`e stati, proces ovdje nije zavr{en,
potrebne su nove investicije. Aluminij je
danas na svjetskoj burzi, a mi nemamo
beneficija, uzmite da je danas odnos eura
i dolara 30% na na{u {tetu, jer mi sve
prodajemo u dolarima a pla}amo u eurima. To su u`asne stvari.
Kakav je onda dogovor postignut
izme|u Vas i Vlade Federacije?
Jo{ se tu nismo potpuno dogovorili,
ali jasno je da nitko ne}e imati 51%, jer
TLM ima 12%, njihov je udio neupitan
jer su ulo`ili 9 miliona dolara. Rekoh,

ALUMINIJ JE U SVJETSKOM VRHU:


Brajkovi} u krugu tvornice u kojoj je
zaposlen punih 35 godina

VLASNI[TVO: Zna~i,
dogovor je da se 88%
zajedni~ki proda i da
se namire ovi radnici
koji su radili i koji su
bili na ~ekanju. Osobno
mislim da bi bilo
najbolje posti}i jedan
razuman dogovor sa
dr`avom

sada raspravljamo o preostalih 88%.


Zna~i, dogovor je da se 88% zajedni~ki
proda i da se namire ovi radnici koji su
radili i koji su bili na ~ekanju. Osobno
mislim da bi bilo najbolje posti}i jedan
razuman dogovor sa dr`avom. Naravno,
mora se i}i u privatizaciju, ona je neminovnost, ali nikad nitko ne}e bolje upravljati firmom nego radnici iz Aluminija,
koji znaju posao i pripadaju firmi.
Ipak, razgovarali ste o procentima?
Koji bi onda odnos u kona~nici mogao biti?

OTPU[TENI I RADNICI NA ^EKANJU

Obe{tetit }emo 2330 radnika


Aluminij je proteklih godina o{tro
kiriziran zbog otpu{tenih radnika. Da li je
sada na pomolu rje{avanje njihovog statusa?
Ovdje nitko nije otpu{ten, vra}eni su
svi koji su se htjeli vratiti na posao. Neka
netko ka`e da se htio vratiti, a da nije
mogao! Problem je {to je i ta pri~a oko radnika stavljena u politi~ki kontekst. Njima je
re~eno da }e se autobusima vra}ati u
Aluminij. Za{to nitko ne pita {ta je sa
drugim mostarskim radnicima, onima iz
Tvornice duhana, Tekstilnog kombinata,
Sokola? Ovdje }e biti obe{te}eno 2330
ljudi; koja je to jo{ firma u BiH uradila?!
Obe{te}enja }e uslijediti jer su ovdje radnici proteklih godina radili, stvorili odre|eni
kapital i uvjete da do toga do|e.
[ta je na{ cilj? Da kod upravljanja
odlu~uju radnici, a ne dr`ava, i to je taj
pomak koji sada ovim razgovorima pravi-

38

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

mo. Razgovori traju 3-4 mjeseca, to nije


nimalo jednostavno, na{ cilj, ali i cilj vlade
je da se poslije toga ne vuku nikakvi
repovi. Nama je cilj da {to korektinje
zavr{imo ovaj proces, jer ovdje nitko nije
vlasnik. Ovdje su vlasnici 3400 radnika.
Imate ljudi koji su to dizali, radili i oni koji
su bili na ~ekanju, mada ja na razumijem
tu kategoriju, ali Aluminij ide na to da se
svim ljudima uve`e sta` svim ljudima i svi
ti ljudi dobiju neko obe{te}enje. Nama je
cilj da smo svake godine u sustavu elektri~ne energije. Mi smo jedina firma koja je
u BiH dobila Hermesovu garanciju, ali zbog
~ega bismo to radili kada imamo svoju
dr`avu. S druge strane se daju garancije
na drugu stranu, za{to ne Aluminiju. Na
koncu, Aluminij svake godine daje 20 milijuna KM u prora~un, Aluminij je najve}i
izvoznik u BiH, to je firma kojoj treba
posvetiti kvalitetnu pa`nju.

^udotvorac, uzurpator ili uspje{an menad`er

To je vi{e psiholo{ka borba, bitno je


to da nitko ne}e imati 51% i za to vam ne
mogu kazati ta~no. Bitne su druge stvari
koje smo dogovorili, a to je da se zajedni~ki proda, da se proda aluminijskim
kompanijama, da se mora i}i u nove
investicije, upravlja~ke strukture se ne}e
mijenjati do privatizacije, da svaka strana
mora izdvojiti po 10% za ekologiju, {to je
veoma va`no, da se mora i}i u nove
razvojne programe itd. Odluka }e biti
saop}ena otprilike za 15-ak dana. Svi
podaci koji su se pojavili u medijima su
improvizacije. Su{tina je u tome da sada
Aluminij i dr`ava idu zajedno na to da se
obe{tete radnici.

RADNICI I VLADA ]E
DIJELITI 88 POSTO
U razgovorima izme|u predstavnika Aluminija i Vlade FBiH posredovao je
OHR. Da li je to utjecalo da se postigne
dogovor?
To jeste pomoglo i dr`avi i nama.
Ina~e, {ta nam je bila alternativa? Ho}emo li se do unedogled samo sva|ati?!
Ja se nadam da }e sa dogovorom koji je
na pomolu svi biti zadovoljni, uklju~uju}i
i biv{e radnike. Mi isto govorimo od prvog dana, samo {to ljudi nisu `eljeli
slu{ati ono {to mi govorimo, ali zahvaljuju}i ne dr`avi nego onim radnicima koji
su digli firmu, mi smo sada u prilici da
sve ovo uradimo. Dajmo, cijenimo ljude
koji su za to zaslu`ni.
Izra|ena je studija izvodivosti
izgradnje nove elektrolize, a, kako je poznato, postoje i zainteresirani partneri {vicarski Glencore i njema~ko-aameri~ki
koncern DaimlerChrysler koji bi financirali njenu izgradnju. Mo`ete li nam dati
vi{e detalja o ovoj studiji? Kakva bi bila
ekonomska opravdanost izgradnje nove
Elektrolize, koliko bi ko{tala njena izgradnja, te koliko bi vremena trebalo za to?
Studija je zavr{ena prije godinu i pol
dana i o njoj je diskutirano na najve}oj
razini, OHR i svjetske firme su bile
uklju~ene i ocijenjena je vrlo pozitivno.
Investicija je 300 milijuna eura i u roku od
dvije godine bi se proces taj kompletan
zavr{io. Ne mogu kazati to~no koliko, ali
nekoliko tisu}a radnih mjesta, direktno i
indirektno bi bilo otvoreno. Ne radi se
samo o tome koliko bi ljudi radilo ovdje,
nego koliko bi malih i srednjih preduze}a
bilo uklju~eno. [ta je tu zapravo bitno?
[to bismo na bazi aluminija mogli i}i na
sitne male programe od Neuma do Ora{ja,
cijela BiH bi se u taj program mogla
uklju~iti, jer mi sada metala nemamo. Ovo
je {ansa da stvaramo novi metal od 110
tisu}a tona, a u BiH bi se mogla razvijati
mala i srednja aluminijska preduze}a.

BRAJKOVI] U MIROVINI

Aluminij je moj `ivot i


ne}u ga nikada napustiti
Nedavno ste najavili da
po~etkom ljeta odlazite u mirovinu, ali
ste kazali da se ne}ete potpuno povu}i
iz Aluminija. Ostajete li u Aluminiju
kao savjetnik?
[ezdeset pet mi je godina i 35
godina sam u Aluminiju, 27 godina
sam direktor, a 18 kao generalni
direktor. Aluminij je moj `ivot, kao
{to je i `ivot mojih suradnika
i radnika.
Osobno ne vjerujem
u savjetnike, neka mi
oproste oni koji bi se
mogli na}i uvrije|eni.
Ako znate raditi, {ta }e
vam savjetnici? Mo`ete
imati suradnike, predsjednike nadzornih odbora
itd... Umoran od operative,
me|utim, ja sam jo{ vi{e
umoran ako nisam u
Aluminiju. Ja }u ovdje
Uzmite primjer Felge u Jajcu: oni su nekada tro{ili 500 tona, danas tro{e 7000, uzimaju iz Aluminija, ASA iz Sarajeva tra`i
15 tisu}a itd. To su te gre{ke, na koje mi
stalno ukazujemo, okanite se ljudi politike, hajmo raditi, jer bez privatizacijskih
procesa, bez elektri~ne energije ne
mo`emo i}i dalje. Mi ni{ta drugo ne
tra`imo nego da imamo tretman kao drugi
u aluminijskoj industriji.

BOLJI SMO NEGO PRIJE


RATA
U kojoj je sada fazi projekat nove
Elektrolize?
Studija je dakle zavr{ena, potrebna
nam je privatizacija i netko da ka`e da }e
dati struju narednih 10 godina po normalnim cijenama i projekat }e krenuti.
Potrebne su garancije da }e biti data elektri~na energija pod odre|enim uvjetima i
na dulji period investitoru koji }e tu
ulo`iti pare. Nitko ne}e investirati ako }e
imati gubitke. Trenutno smo u pregovorima oko toga. Istovremeno, mi smo
krenuli ve} sa svojim sredstvima, rije~ je
o 25 milijuna eura, mi pripremamo stvari,
ula`emo u tvornicu anoda, elekrolizu, sve
{to }e nam sutra trebati, {to je sastavni dio
studije. Uskoro idemo ponovo u pregovore koji bi nam trebali obezbijediti 25
milijuna eura preko njema~kih banaka sa
garancijama Hermesa. Ve} vr{imo

biti na raspolaganju koliko me budu trebali. Dalje, ne zaboravite da svaka promjena menad`menta kojeg je prihvatio svijet obara vrijednost firme. Svjetski
pokazatelji ukazuju na to da su
dionice padale tamo gdje su
uspje{ni menad`menti smijenjeni ili
odlazili. Zato mi moramo ovdje
oprezno raditi. Jer ovdje u BiH
sutra niko ne}e dr`avi dati
novac, nego pojedincima i uspje{nim
tvrtkama. Mi smo
do sada ulo`ili 80
milijuna dolara i
modernizirali kompletnu firmu. Da
smo ostali na onom
{to smo bili prije
rata, i da smo se
oslanjali na druge,
danas nas ne bi ni bilo.

pripreme za tu novu fazu. Ako bismo


krenuli u {estom mjesecu, za dvije godine
bi iza{ao prvi metal.
Aluminij je do~ekao kraj pro{le
godine sa rekordnom proizvodnjom od
117.000 tona specijalnog metala i aluminijskih legura, a vi{e od 95% proizvodnje je izvezeno. Za ovu godinu najavljen
je, osim proizvodnje aluminija i aluminijskih legura, i po~etak proizvodnje aluminijske `ice. Da li to zna~i da }e biti
otvoreni novi pogoni i nova radna mjesta?
Mi smo po~eli sa novim procesima.
Aluminij je lani ulo`io 20 milijuna dolara,
godinu ranije isto toliko. Mi se mjerimo
sa najve}im svjetskim proizvo|a~ima aluminija. Ako se ne ula`e u razvoj, sve je
besmisleno. Mi sada idemo ponovo na
pove}anje proizvodnje, a sve to donosi
nova radna mjesta, novi profit dr`avi itd.
Pro{le godine smo imali 117 tisu}e tona,
ovu }emo zavr{iti sa 119 ili mo`da i 120
tisu}a tona. Kad usporedite to sa prijeratnom proizvodnjom, to izgleda ovako:
prije rata smo imali 92 tisu}e sa 2250
ljudi a sada sa 950 ljudi }emo imati 119
tisu}a. Vidite {ta je kvalitet Aluminija produktivnost, kori{tenje kapaciteta, bez
stimulacija i dr`avne pomo}i. Aluminij sa
skoro 20% u~estvuje u ukupnom izvozu
Federacije, mi smo najve}i izvoznici i tu
~injenicu nitko ne mo`e ignorirati.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

39

Evropa, odmah

EVROPSKI
PARLAMENT
USVOJIO
REZOLUCIJU
O ZAPADNOM
BALKANU
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su
pro{le sedmice Rezoluciju o stanju regionalne
integracije zapadnog Balkana. Potrebno je da
hitno budu pokrenute nove politi~ke inicijative zasnovane na u~e{}u i mirnom su`ivotu
od baze do vrha tri naroda, koji `ive u Bosni
i Hercegovini, stoji u rezoluciji. U dijelu teksta,
koji se odnosi na BiH, isti~e se da dana{nji institucionalni okvir koji proizilazi iz Dejtonskog sporazuma onemogu}ava BiH da normalno
funkcioni{e i predstavlja prepreku za evropske
integracije. Prisustvo entiteta koji li~e na
dr`ave i odr`avanje njihovog nedefinisanog
statusa doprinosi nestabilnosti regiona,
navodi se u rezoluciji. U njoj se dodaje da bi
Evropski parlament dao punu podr{ku u~e{}u
Bosne i Hercegovine u NATO programu
Partnerstvo za mir ukoliko bi RS prihvatila punu
saradnju sa Ha{kim tribunalom.

Nakon tri decenije, Sjeverni Kipar dobio je novog pred


Njegovo imenovanje, koje su podr`ali EU i ameri~ki Sta
u gr~ko-turskom su

Novi predsjednik najavljuje prev


Pi{e

Danka Savi}
@elim pru`iti ruku mira narodu i
rukovodstvu kiparskih Grka, kako bi
prona{li rje{enje na{eg problema i
ponovno ujedinili na{ otok, izjavio je
za medije nakon nedavne izborne
pobjede Mehmet Ali Talat, novi predsjednik Turske Republike Sjeverni
Kipar. U utrci za predsjedni~ko
mjesto Talat je pro{le nedjelje porazio
osam kandidata i svojim proevropskim stavovima osvojio 56% bira~kih
glasova. Predsjedni~ku funkciju naslijedio je od nacionaliste Raufa
Denktasha, koji se povukao sa ove
funkcije nakon vi{e od tri desetlje}a.
Ujedinjenje Kipra i puno sudjelovanje
u EU bile su glavne teme Talatove
predizborne kampanje, a upravo su ti
njegovi stavovi najve}u podr{ku
dobili me|u mla|om populacijom na
sjevernom dijelu Kipra, gdje gospodarstvo zaostaje u odnosu na jug
kojim upravljaju kiparski Grci. Nakon
izborne pobjede, Talat je pozvao
kiparske Grke da mu se pridru`e u
naporima ka okon~anju 31-godi{nje
podjele otoka i izrazio spremnost na
sastanak s njihovim predsjednikom
Tassosom Papadopoulosom. Tako|er
je pozvao EU i UN na poduzimanje
koraka za nastavak razgovora o ponovnom ujedinjenju.

GR^KI I TURSKI
KIPAR

RIJE^KA LUKA
DOBILA STATUS
IZVOZNE LUKE EU
Rije~ka luka slu`beno je postala izvozna
luka Evropske unije za `itarice. Ovom odlukom,
koja je usvojena krajem pro{le sedmice u
Bruxellesu na sjednici Udru`enja COCERAL,

40

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Evropska komisija je pozdravila


izbor proevropski orijentiranog politi~ara Mehmeta Ali Talata za predsednika turskog sjevernog dijela Kipra.
Komisija je saop{tila da ovaj izbor
potvr|uje `elju kiparskih Turaka za
ponovnim ujedinjenjem Kipra i
priklju~enjem EU.
Nakon ovih predsjedni~kih izbora
mogao bi zapo~eti novi krug pregovora o rje{enju kiparskog problema.
Kipar je formalno ~lanica EU od maja
pro{le godine, ali je sjeverni, turski dio
i dalje politi~ki i gospodarski izoliran.
Ostrvo je podijeljeno od 1974. godine,
otkako je Turska izvr{ila invaziju na
sjeverni dio ostrva kao odgovor na

KOMPROMIS: Mehmet Ali Talat,


novi predsjednik Turske
Republike Sjeverni Kipar

dr`avni udar koji je podr`avala vlada


u Gr~koj. Invazija Turske je prakti~no
podijelila Kipar na dva dijela. Na
tre}ini ostrva, njenom sjevernom
dijelu, `ive kiparski Turci, dok na
dvije tre}ine ju`ne kiparske teritorije
`ive kiparski Grci. Takozvana Zelena
linija, kojom patroliraju mirovne
trupe UN-a, dijeli ostrvo na potezu
Morfu - Nikozija - Famagusta. Tursku
teritoriju Kipra su njeni stanovnici
proglasili Turskom Republikom Sjeverni Kipar 1983. godine, a nju je
jedino priznala Turska.
Pro{irenje Evropske unije je primoralo politi~are da rije{e problem
podijeljenog ostrva. Tokom pregovora 2002. godine, koji su nadgledani od
strane Ujedinjenih nacija, u novembru
iste godine je dovr{en mirovni plan.
Ubrzo zatim je Evropska unija pozvala Kipar da postane njen ~lan.
Uprkos ogromnom me|unarodnom
pritisku, nade da }e se ujedinjeni
Kipar pridru`iti EU propale su jer lideri kiparskih Grka i Turaka nisu uspjeli da se dogovore do zakazanog roka
u martu 2003. godine. Biv{i vo|a
kiparskih Turaka Rauf Denktash je
proglasio mirovni plan neprihvatljivim, uglavnom zbog zahtjeva da
se ustupe teritorije.
Glavna zamjerka kiparskih
Grka bilo je navodno neadekvatno
rje{avanje problema izbjeglica koji

Evropa, odmah

dsjednika proevropskog politi~ara Mehmeta Ali Talata.


ate Department, moglo bi kona~no dovesti do pomaka
ukobima oko Kipra

vazila`enje starih podjela Kipra


`ele da se vrate svojim ranijim prebivali{tima.

TURCI
I EVROPSKA UNIJA

Kako se rok za prijem u EU pribli`avao, u aprilu 2004. godine su


organizovana dva odvojena referenduma za obje kiparske zajednice, na
kojima se odlu~ivalo o usvajanju
novog, prera|enog plana UN-a za
ujedinjenje Kipra. Plan UN-a su
ve}inom odobrili kiparski Turci, iako
je protiv usvajanja bio njihov vo|a
Rauf Denktash, dok su ga na svom
referendumu kiparski Grci ve}inom
odbili. S obzirom da su obje strane
morale da odobre plan, {to se nije
desilo, Kipar je ostao podijeljen i
nakon ulaska u EU. Evropski zakoni i
beneficije se primjenjuju samo na
dijelu Kipra u kojem `ive Grci.
Uprkos te{koj politi~koj situaciji,
ekonomija u gr~kom dijelu Kipra
razvija se jo{ od rata 1974. godine.
Zasnivaju}i se na off-shore ekonomi-

ji, {pediciji i turizmu, kiparski Grci


imaju bolji standard nego, primjerice, Gr~ka i Portugal.
Novi predsjednik Talat je odmah
nakon izborne pobjede pozvao gr~ke
stanovnike Kipra na pregovore. Od
predsjednika Tassosa Papadopoulosa
zatra`io je da prihvati zahtjeve
glavnog tajnika UN-a Kofija Annana
i predlo`i promjene prijedloga odbijenog UN-ovog plana. Talat je
najavio i vlastite prijedloge i proces
pregovora koji }e tra`iti rje{enje
kiparskog problema.
Do rje{enja kiparskog problema
stalo je i Turskoj. Turski premijer
Recep Tayyip Erdogan u decembru
pro{le godine dobio je pristanak
Evropske unije za po~etak pregovora pod uvjetom da Turska indirektno
prizna gr~ko-kiparsku vladu. Po~etak pristupnih pregovora Evropske unije s Turskom, podsjetimo,
predvi|en je za po~etak oktobra ove
godine.

KIPAR
Glavni grad: Nikozija
Povr{ina: 9.251 km2
Valuta: kiparska funta
Stanovni{tvo:
Grci: 80,6%
Turci: 11,1% (nije ura~unato oko
115.000 doseljenika iz Turske)
Ostali: 8,3%
Ekonomija
Greece
Turkey

Inflacija: 4% (2003.)
Prihod po glavi stanovnika: 77% od
prosjeka 15 ~lanica EU
Privredni rast: 2,2% (2002.-2003.)
Izvoz: lijekovi, vo}e, povr}e
Zaposlenost po sektorima
Poljoprivreda: 5,3%
Industrija: 23,2%
Uslu`ne delatnosti: 71,6%

Rijeka je postala prakti~no jedina luka izvan EUa sa takvim statusom. Za nekoliko sedmica
odluka Udru`enja COCERAL, koje pri Evropskoj
uniji kontrolira promet `itaricama i uljaricama,
bit }e objavljena u slu`benom glasilu EU-a, kada
}e po~eti i primjena odluke. Time se ve} ove
godine o~ekuje da }e promet `itarica u rije~kom
silosu biti nekoliko puta ve}i od pro{le godine
ostvarenih 200.000 tona, a realno bi ve} za
nekoliko godina trebao biti dosegnut rekordni
godi{nji promet od 800.000 tona, koji je ostvaren krajem osamdesetih godina pro{loga stolje}a.

RUMUNIJA I
BUGARSKA BLI@E EU
Evropski parlament odobrio je pro{le sedmice prijem Rumunije i Bugarske u EU 2007.
godine, utiru}i tako put potpisivanju sporazuma
o prijemu 25. aprila. ^lanovi Evropskog parlamenta i najvi{i du`nosnici EU upozorili su
me|utim kako dosta toga mora biti u~injeno u
narednih 21 mjesec uo~i 1. januara 2007.
godine, koji je odre|en za datum prijema ove
dvije zemlje u EU.

HAIDER OSNOVAO
NOVU STRANKU
Vo|a austrijske krajnje desnice Jrg Haider
odvojio se od svoje stranke FP i osnovao novu,
BZ (Savez za budu}nost Austrije). Na
utemeljiteljskoj skup{tini nove stranke za
Haidera je jednoglasno dizanjem ruke glasalo
564 izaslanika, uz jednog suzdr`anog. U dvosatnom govoru populisti~ki je austrijski ~elnik
razloge osnutka BZ-a, koji je najavio po~etkom
aprila, obrazlo`io unutarnjim kritikama koje su
onemogu}ile uspjeh FP-a u vladi.

Turska
Turskarepublika
repulika
Kipar
Kipar
Morphou
Kyrenia

Cyprus

Karpas
Peninsula
15 miles
25km

Famagusta

Nicosia
Polis
Paphos
Limassol
Larnaca

MEDITERRANEAN SEA

Akrotiri SBA (UK)

Jrg Haider

Republika Kipar
Sources: United Nations, European Union

GRAPHIC NEWS

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Novi poslovi tekstilnog kombinata iz Gra~anice Vlada

OLIMP
PROIZVODI S
OZNAKOM BMW
Preduze}e Olimp iz Gra~anice obezbijedilo je vrijedne
poslovne ugovore za proizvodnju tekstilne konfekcije sa
njema~kim partnerima Maindl, Gebruder Weiss, Haidman i
Top tekstil, te slovena~kom tekstilnom ku}om Elkro, koji }e
tokom ove godine prihod Olimpa uve}ati za oko 3,5 miliona
maraka.
Tekstilnoj industriji ne ide dobro u cijeloj regiji pa je svaki
posao dobro do{ao. Konkurencija je `estoka, npr. tekstilni radnik u Ukrajini radi za mjese~nu pla}u od 40-550 maraka {to
zna~i da mogu opstati samo najkvalitetniji i najproduktivniji,
ka`e za Slobodnu Bosnu Hazim Hasinovi}, generalni direktor
ovoga preduze}a.
Prema njegovim rije~ima, oko deset posto proizvodnje
Olimp plasira na doma}e tr`i{te i na taj na~in poku{ava vratiti
povjerenje predratnih kupaca, a time obezbijediti i preduslove

42

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

za obnavljanje tehnologije, jer poslovi sa stranim partnerima ne


ostavljaju veliku mogu}nost za investiranje u tvornicu.
Gra~ani~ka tvornica tekstilne konfekcije do rata je bila u
jugoslovenskim okvirima vrlo ugledna, upo{ljavala je 1200
radnika u dvije smjene, a glavninu proizvodnje plasirala je na
inostrano tr`i{te - prvenstveno biv{eg Sovjetskog saveza.
Osim za Maindl, Gebruder Weiss i Haidman, posljednjih
nekoliko godina Olimp proizvodi odje}u i za poznate
trgovinske lance u Njema~koj kao {to je C&A, ali i opremu
vrhunskog kvaliteta za motocikle BMW, {to je ugovoreno
nedavno sa Maindlom.
Ve}inski vlasnici Olimpa su uposleni radnici (87 posto) dok
je 13 posto dionica u vlasni{tvu PIF-a Naprijed. Bez obzira na
nove ugovore trenutni nivo proizvodnje jo{ uvijek nije dostigao
tre}inu projektovanih kapaciteta.

FBiH neodlu~na oko Energopetrola Centrotrans uveo autobusku liniju Sarajevo-Pariz BiH me|u vode}im dr`avama po rastu GDP-a

Centrotrans Eurolines pro{le je nedjelje uspostavio redovnu autobusku liniju


na relaciji Sarajevo Pariz. To je prva autobuska linija u historiji BiH izme|u
jednog bh. grada i glavnog grada Francuske. Autobus }e na ovoj liniji saobra}ati
jednom sedmi~no polazak je ~etvrtkom iz Sarajeva dok je povratak iz Pariza
subotom. U izuzetno udobnom, klimatiziranom autobusu Starliner koji je
Centrotrans namjenski kupio za
ovu zahtjevnu i atraktivnu liniju
(autobus je pla}en 850.000
KM!) vo`nja traje 27 sati,
ra~unaju}i i grani~ne kontrole.
Cijena povratne karte iznosi
180 eura. Muhamed [a}iragi},
direktor Centrotransa, za na{ list
ka`e da su pregovori sa francuskim Eurolinesom za ovu
liniju zapo~eli odmah nakon
zavr{etka rata u BiH, ta~nije
1996. godine, i trajali skoro
devet godina. Interesovanje za
ovu liniju je izuzetno veliko s
obzirom da u Parizu `ivi veliki
broj gra|ana BiH. Eurolines
Francuske organizovat }e prevoz putnika iz drugih gradova
do autobuske stanice Galieni u
Parizu odakle autobus polazi za
Sarajevo. S obzirom da postoji
veliko interesovanje bh. gra|ana
za putovanje u Francusku,
Centrotrans priprema i posebne
turisti~ke aran`mane.

BUGARSKA NA ^ELU - BiH U VRHU


EVROPSKE TABELE

Prema najnovijim podacima objavljenim u godi{njem izvje{taju Me|unarodnog


monetarnog fonda, BiH spada u red dr`ava s najve}im porastom GDP-a u Evropi. U
protekloj godini GDP BiH porastao je za 5,1 posto 1,5 posto vi{e od prosjeka evropskih tranzicijskih dr`ava. Sna`niji rast GDP-a imaju samo Rumunija (5,7) i osobito
Bugarska (8,3 posto) {to je ujedno i ervropski rekord u protekloj godini.

Rast BDP-a

7
6
4,8

SiCG

BiH

3,8

3,9

3,7

Poljska

5,1

^e{ka

4,5

Ma|arska

Slovenija

Komisiji Vlade Federacije BiH zadu`enoj


za vrednovanje ponuda pristiglih za privatizaciju ili dokapitalizaciju Energopetrola ne}e
biti te{ko izabrati najbolju ponudu, ali samo
pod uvjetom da se prethodno Vlada FBiH
decidirano izjasni {ta uop}e `eli u~initi s
najve}om federalnom naftnom kompanijom.
Ako se opredijeli za prodaju Energopetrola,
onda je rje{enje jednostavno - najbolju
ponudu dostavila je hrvatska INA i ma|arski
MOL koje su za preuzimanje 67 posto
dr`avnog kapitala u Energopetrolu Vladi
FBiH ponudile 10 miliona KM, te jo{ 60 miliona KM za izmirenje Energopetrolovog
duga nastalog u proteklih pet-{est godina.
U slu~aju pak da Vlada FBiH `eli zadr`ati
ve}insko vlasni{tvo u nacionalnoj naftnoj
korporaciji, onda }e se vjerovatno opredijeliti
za austrijski OMV koji je ponudio dokapitalizaciju Energopetrola - odnosno preuzimanje
njegovog manjeg dijela (oko 30 posto) za {ta
je spreman platiti oko 33 miliona KM 26,6
miliona KM za otplatu urgentnih dugova
Energopetrola dospjelih na naplatu u HVB te
oko 7 miliona KM za obrtna sredstva. U tom
bi slu~aju Vlada FBiH zadr`ala ve}inski
paket dionica a s imovine Energopetrola bila
bi skinuta urgentna hipoteka.
Dugovi Energopetrola iznose oko 60 miliona KM no na hipotekarne dugove otpada
26,6 miliona KM dok su ostala zadu`enja od
oko 34 miliona KM nastala prema dobavlja~ima (najvi{e prema INA-i - oko 8 miliona
KM) pa ih je mogu}e reprogramirati.
Kao i obi~no u sli~nim situacijama, Vlada
FBiH podijeljena je oko izbora modela: ministri iz reda HDZ-a zagovaraju privatizaciju
Energopetrola odnosno njegovu prodaju
INA-i i MOL-u dok je ve}ina ministara iz
Stranke za BiH i SDA sklonija varijanti da
Vlada zadr`i ve}inski paket dionica, odnosno
da u ovom trenutku proda samo dio kapitala
kako bi se s Energopetrola skinuo teret
urgentnih dugova.

AUTOBUSOM DO PARIZA ZA 180 EURA

Hrvatska

PRODAJA ILI
DOKAPITALIZACIJA

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

43

SB U DALLASU U MUZEJU J. F. K.

PROKLETST
KENNEDYJE

Svake godine pola miliona


ljudi posjeti Sixth Floor
Museum, zgradu iz koje je
LEE HARVEY OSWALD, u
novembru 1963. godine,
usmrtio tada{njeg
ameri~kog predsjednika
J. F. KENNEDYJA; na{ novinar
je ovih dana posjetio ovaj
jedinstveni muzej koji ~uva
sve predmete i dokumente
vezane za atentat na J. F.
Kennedyja i dramati~ne
doga|aje koji su uslijedili
nakon njega, ali i svjedo~i
o besmrtnosti uspomena
Amerikanaca na
najpopularnijeg
predsjednika u historiji
ove zemlje

MUZEJ USPOMENA NA SMRT AMERI^KOG


PREDSJEDNIKA SVIH PREDSJEDNIKA:
Reporter SB pred ulazom u zgradu iz koje je
pucano na Kennedyja

Prozor u Dallasu sa kojeg


historija Amerike
44

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Zgrada uspomena na Kennedyja

TVO
EVIH

UBICA NAJPOPULARNIJEG PREDSJEDNIKA SAD-a

Da li je Lee Harvey
Oswald bio sam?
Lee Harvey Oswald optu`en je da je
izvr{io atentat na predsjednika SAD-a
Johna Fitzgeralda Kennedyja 1963.
godine u Dallasu. Nakon navodno
po~injenog zlo~ina Oswald je uhap{en 22.
novembra 1963. godine, ali je ubijen prije
nego {to je izveden pred sud. Lee Harvey
Oswald ro|en je u New Orelansu u
ameri~koj saveznoj dr`avi Louisiani, dva
mjeseca nakon smrti svoga oca. Kao dijete,
Oswald je ~esto zapadao u nevolje, jer je
prema tvrdnji psihijatra bio emocionalno
poreme}ena osoba. Oswald je izba~en iz
{kole i u dobi od 17 godina pridru`io se marincima. Nakon toga je prebjegao u SSSR,
gdje je zatra`io dr`avljanstvo, ali je odbijen.
Godine 1962. vratio se u SAD sa suprugom
Marinom, ro|enom sovjetskom dr`avljankom, i njihovom k}erkom. U junu 1962. Oswaldovi se sele u Forth
Worth u Texasu. U oktobru te godine Oswald se
zapo{ljava u Teksa{kom
skladi{tu knjiga u Dallasu,
zgradi koju smo posjetili
pro{le nedjelje. Dana 22.
novembra 1963. godine
snajperist sa {estog sprata ove zgrade ispaljuje tri
hica na kolonu automobila
u kojoj je bio ameri~ki

Pi{e

Nedim Hasi} (Dallas)

PREDSJEDNIK KOJI
JE OBILJE@IO CIJELU
EPOHU: J. F.
Kennedy i supruga
Jacqueline nekoliko
nedjelja uo~i kobnog
posjeta Dallasu

edaleko od poslovnog sredi{ta


Dallasa nalazi se historijska
jezgra grada, nazvana West
End. Niz ljupkih, za ameri~ke
pojmove niskih gra|evina,
odreda zidanih crvenom ciglom, tvore
kvart koji svakoga dana vrvi turistima, ali
i stanovnicima Dallasa koji tu, u sredi{tu

g je promijenjena
i svijeta!

presjednik Kennedy, pri tome smrtno


raniv{i Kennedyja i ozlijediv{i guvernera
Texasa Johna B. Connallya. Sat vremena
kasnije Oswald je uhap{en u lokalnoj kino
dvorani. Oswald je tako|er optu`en da je
ubio policajca J.D. Tippita. Kada ga je policija vodila iz gradskog u okru`ni zatvor
Oswalda je, pred TV kamerama, smrtno
ranio Jack Ruby i to usred gomile policajaca i novinara. Ruby, vlasnik no}nog kluba u
Dallasu, tvrdio je kako je bio izbezumljen
predsjednikovim ubistvom. Kako bi istra`ila
Kennedyevo ubistvo, osnovana je posebna
komisija, predvo|ena predsjednikom
Vrhovnog suda Earl Warrenom. Unato~
mnogobrojnim teorijama zavjere komisija je
u svom zaklju~ku 1964. godine ustvrdila da
je Oswald djelovao sam. Godine 1979. povjerenstvo ameri~kog Kongresa priznalo je da postoji
mogu}nost zavjere i izjavilo
kako tako|er postoji mogu}nosti da je u ubojstvo umije{ana jo{ jedna osoba. O
ovom atentatu napisano je
dosta knjiga, novinskih ~lanaka, a snimljene su i brojne
dokumentarne serije. Me|utim, najve}i uspjeh postigao
je igrani film JFK Olivera
Stonea sa Kevinom Costnerom u glavnoj roli.

West Enda, ru~aju u nekom iz niza vrhunskih restorana s izvanredno ukusnom ali i
jeftinom hranom. Vi{e od dva miliona
ljudi svake godine do|e tu da osjete djeli}
jedinstvenog ju`nja~kog, teksa{kog
ugo|aja, da u`ivaju u ponudi restorana
kojih ovdje, procentualno gledaju}i, ima
vi{e nego u New Yorku. Na samom kraju
West Enda je Dealey plaza, mjesto koje i
danas, 42 godine nakon {to je Lee Harvey
Oswald ispalio smrtonosni metak u vrat
ameri~kog predsjednik J. F. Kennedyja,
otjelovljuje ameri~ku bezgrani~nu fasciniranost Kennedyjevima. ^etrdeset pet
minuta nakon pucnjave, policajci su u
kinu Texas uhapsili atentatora koji je
optu`en za ubistvo policajca J. D. Tippita
po~injeno tokom bijega, pola sata prije.
Nakon dugotrajnog ispitivanja, pola sata
prije pono}i protiv Oswalda je podignuta
i optu`nica za ubistvo predsjednika. Dva
dana kasnije, u nedjelju prijepodne,
Oswalda je pri premje{taju iz gradskog u
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

45

SB U DALLASU U MUZEJU J. F. K.

okru`ni zatvor ubio Jack Ruby, odnosno


Rubinstein, vlasnik no}nog kluba, povezan s mafijom, i tako zauvijek u{utkao
jednu od klju~nih osoba u atentatu.

PE^AT NA HISTORIJI
DALLASA
Na }o{ku Dealey plaze je osmospratnica sa ~ijeg je {estog sprata Oswald ubio
jednu od najmarkatnijih figura ameri~ke
ali i svjetske historije. Nekada Texas
School Book Depository (Skladi{te teksa{kih {kolskih biblioteka), danas je ova
zgrada Sixth Floor Museum, mjesto koje
godi{nje posjeti skoro pola miliona turista
koji tu poku{avaju na}i odgovor na jedno
od najva`nijih pitanja ameri~ke historije i
proteklog stolje}a. Oformljen 1989.
godine, isprva je bio zami{ljen kao mjesto
na kojem }e biti postavljena izlo`ba o
ubistvu JFK-a. No, zanimanje posjetilaca
prevazi{lo je sva o~ekivanja i tri godine
kasnije privremena izlo`ba postaje stalna
postavka muzeja o atentatu na Kennedyja.
Okrug Dallas je kupio zgradu od
prija{njih vlasnika. Prvih pet spratova
kori{teno je za okru`ne urede, a {esti i
sedmi sprat dugo su bili prazni, jer ljudi
nisu znali {ta s njima da rade, pri~a nam

BURNA VEZA SA J. F. K.: Marylin


Monroe

Gary Mack, histori~ar i kustos Sixth Floor


muzeja. Izlo`ba na {estom spratu otvorena je 1989. godine. Mnogi su mislili kako
}e nakon godinu-ddvije radoznalost ljudi
time biti zadovoljena i da }e izlo`ba biti
zatvorena. To se nije desilo i ~etiri godine
kasnije savezna vlada proglasila je
Dealey Plazu nacionalnim spomenikom,
{to je zna~ilo da se ni{ta ne smije promijeniti kada je njen izgled u pitanju. Od
toga dana oko pola miliona ljudi godi{nje,
odnosno oko 1200 dnevno dolazi posjetiti {esti sprat ove zgrade. Put vas sa ulice
koja se kri`a sa autoputem na kojem je
Kennedy okon~ao `ivot na ramenu svoje
supruge Jacqueline Bouviere Kennedy
vodi u prizemlje zgrade sa ~ijih zidova
visi kratka historija de{avanja nakon atentata, opisana novinskim i policijskim
izvje{tajima te portretiranjem glavnih
likova dala{ke drame. Starim liftom se
penjemo na {esti sprat i zaranjamo u 60te godine pro{log stolje}a. Na skoro 200
kvadratnih metara, u zgradi ~ija je unutra{njost u potpunosti o~uvana onakvom
kakva je bila u novembru 63., ispisana je
kratka historija doga|aja koji su prethodili Kennedyjevom izboru za predjednika,
njegovom dolasku u Texas, atentatu,

HODO^A[]E AMERIKANACA: Grob J. F. Kennedyja na Arlington groblju u


Washingtonu

HLADNOKRVNO UBISTVO: Prozor zgrade sa kojeg je LEE HARVEY OSWALD ubio


predsjednika SAD-a novembru 1963. godine

46

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

hvatanju ubice, istrazi, nalazima Warrenove komisije... Muzejska postavka je


neutralna, tekstovi i fotografije ne poku{avaju odgovoriti na neka pitanja, poja{njava nam Gary Mack. Mi ne tvrdimo da
je Oswald ubica, to je kazala Warrenova
komisija. I utvrdila da je on bio sam.
Mnogi se s tim ne sla`u, ali mi nismo
odgovarali na ta pitanja niti to poku{avamo. Skoro 25 godina nakon atentata
ova je zgrada bila glavna tema rasprava u
Dallasu. Gradski du`nosnici jednostavno
nisu znali {ta u~initi s njom. Oswald je na
ovaj grad otisnuo te`ak pe~at optu`be
kojeg su se u Dallasu htjeli po svaku
cijenu rije{iti, no stotine ljudi koji su se
svakodnevno okupljali ispred zgrade
opominjali su ih da to ne}e i}i tako lako,
da }e Oswaldov metak jo{ dugo svjedo~iti
o zlo~inu za koji je izabran ba{ njihov
grad. Mnogo godina nakon atentata
gradski su du`nosnici ne{to htjeli napraviti i odlu~ili su kako bi memorijalni centar bio najbolji na~in za obilje`avanje
mjesta atentata, obja{njava Gary Mack.
Kenendyjev Memorijalni centar napravljen je dva bloka dalje od Dealey plaze
1970. godine. Me|utim, nikada se nije
razmi{ljalo o mogu}nosti da se napravi

MJESTO ZLO^INA: Zgrada iz koje je


pucao atentator pretvorena je u jedinstven Muzej {estog sprata
posve}en sje}anju na ubistvo J. F. K.

Zgrada uspomena na Kennedyja

muzej o mjestu sa kojeg je pucano.


Mnogim ljudima je to sje}anje bilo toliko
bolno da su jednostavno godinama
ignorisali ovo mjesto. Na`alost, ostatak
svijeta nije to sve htio ignorisati i ljudi su
ovdje dolazili svakog dana, poku{avaju}i
saznati {ta se zaista desilo.

BOLNO SJE]ANJE
NA J. F. KENNEDYJA
Najve}i problem, poja{njava nam
Gary dok {etamo {estim spratom, bio im
je o~uvati ovo mjesto autenti~nim. Us-

pjeli su u tome, u nekom su skladi{tu


prona{li ~ak i prozor sa kojeg je Oswald
pucao. Vlasnik zgrade ga je sa sinovima,
u strahu da ga bijesna rulja ne polupa,
skinuo i 25 godina ~uvao na sigurnom.
Prija{nji vlasnici su napravili neke izmjene, stavili su novi pod, ali sre}om
preko starog. Mi smo taj noviji pod skinuli i sada je ta~no onakav kakav je bio u
vrijeme ubistva. Mo`ete ~ak vidjeti policijske oznake na zidovima, ali smo
shvatili da bi, ako bi pu{tali ljude da
dolaze do samog prozora, sve brzo bilo
uni{teno. Tako da smo odlu~ili staviti
staklo okolo. Kutije na koje se Oswald
oslanjao prilikom ni{anjenja su nanovo
pravljene, ali su vjerna replika, i stavljene
su ta~no onako kako su stajale na dan
ubistva. Iako ne `eli polemisati o razlozima koji su doveli do atentata ili o nekim
od mnogobrojnih teorija zavjere, Mack
ka`e da je jedina stvar o kojoj se da argumentirano razgovarati razlog zbog kojeg
su atentatori, ili mo`da vi{e njih, izabrali
ba{ Dallas za mjesto zlo~ina. Dallas je
bio ozna~en kao grad mr`nje, a mnogi su
smatrali Texas dr`avom starog kova.
Vladao je stereotip o Teksa{anima kao
ljudima koji nose pi{tolje, kaubojske
{e{ire i voze pick upove, ka`e nam Gary
Mack. On to energi~no opovrgava: Na-

JOHN FITZGERALD KENNEDY

Najmla|i predsjednik u
historiji SAD-a
John F. Kennedy ro|en je 1917. godine
kao drugo od devetoro djece u porodici
irskog porijekla. Kao kandidat Demokratske
stranke izabran je u novembru 1960. za
predsjednika SAD-a. Nakon tijesne pobjede
postao je najmla|i, do tada, izabrani
ameri~ki predsjednik i prvi predsjednik
rimokatolik. Na du`nost je stupio u januaru
1961. godine. Ubrzo zatim, u aprilu 1961.,
vojne formacije protukastrovskih Kubanaca
pod pokroviteljskom CIA-e izvr{ile su neuspjelu invaziju na Kubu u Zaljevu svinja.
Kennedy je prihvatio odgovornost za ovaj
potez, o kojem navodno nije bio informiran,
koji je smatrao velikim korakom unazad u
ameri~koj vanjskoj politici. Tako|er je riskiraju}i izbijanje nuklearnog rata blokirao
sovjetskim brodovima prilaze Kubi i ultimativno zatra`io povla~enje sovjetskih projektila s Kube u listopadu 1962. godine. Kriza
koja je dovela svijet na prag nuklearnog
sukoba rije{ena je u neposrednom sporazumu izme|u Kennedyja i Hru{~ova koji je
pristao na povla~enje sovjetskih raketa.

DVOJICA NAJPOPULARNIJIH
AMERI^KIH PREDSJEDNIKA: J. F.
Kennedy sa tada 19-godi{njim Billom
Clintonom, koji }e 40 godina kasnije
nakon atentata do}i na ~elo SAD-a

ravno, ni{ta od toga nije bilo ta~no, {e{iri


i kamioneti su samo dio teksa{kog imid`a. Me|utim, u percepciji ostatka nacije
Dallas je bio grad mr`nje i zato je
Kennedy ba{ tu ubijen. Me|utim, atentator Oswald nije bio iz Dallasa, ro|en je u
New Orleansu, odrastao u Forth Worthu.
Grad je bio tolerantan prema nekim
desni~arskim konzervativnim grupama
koje su promovirale bijesne ideje i zato se
{irom SAD-aa smatralo da su u Dallasu svi
takvi. Ubistvo Kennedyja je samo
pogor{alo stvari. Bilo je te{ko ljudima
objasniti da Dallas nije takav, ali je bio
toliko omrznut u ostatku zemlje da su
stanovnici Dallasa jednostavno `eljeli da
sve nestane. Mnogi su smatrali da ovu
zgradu treba sru{iti, vjeruju}i da }e
sje}anje nestati ako nestane i zgrade.
Sre}om, to se nije desilo. Grad je odlu~io
da sa~uva zgradu. Nisu bili sigurni {ta da
rade s njom, ali je nisu htjeli sru{iti.
Brojni ~lanovi porodice Kennedy tokom
posljednjih tri i po decenije posjetili su
Muzej, dolazili su inkognito, uz prethodnu najavu, no Gary Mack ne `eli kazati
njihova imena niti impresije nakon posjete. Tek dodaje kako su bili zadovoljni
postavkom, posebice zbog toga {to kustos
i njegovi suradnici nisu nikada htjeli
poku{ati biti dijelom ogromne ameri~ke
populacije koja je nastojala dokazati, a i
danas 70 procenata Amerikanaca to misli,
kako je ubistvo JFK-a bilo dio velike vladine urote. Napu{taju}i muzej nismo propustili priliku upitati ga ono {to se,
vjerovatno, zapita svako ko je makar
nakratko kora~ao Dealey plazom {ta bi
bilo da je Kennedy pre`ivio, {ta bi se
desilo sa Amerikom, sa svijetom da
Oswaldov metak nikada nije pogodio
njegov vrat? To je dobro pitanje, ka`e
Gary Mack, zaklju~uju}i: Teorija je da
bi, da je Kennedy pre`ivio ili da uop}e
nije ubijen, u~e{}e ove zemlje u vijetnamskom ratu bilo mnogo druga~ije.
Ako se sjetite filma Olivera Stonea
(J.F.K. op.a), vidje}ete da ga je on
napravio tako da izgleda kako ga je vojska ubila, jer je htio povu}i trupe iz
Vijetnama. U stvarnosti, Kennedy nije
znao {ta da radi, jo{ uvijek nije bio donio
odluku o tome. U posljednjih nekoliko
nedjelja svog `ivota, Kennedy je u intervjuima davao razli~ite odgovore. Nekima
je govorio kako se SAD otuda moraju
brzo izvu}i, a drugima da moraju ostati
jer je bilo va`no biti tamo. Kennedyjeva
smrt i ideali iza kojih je on stajao, ciljevi
koje je htio da ova zemlja postigne nisu
dosegnuti za njegova `ivota. Neki jesu
pod vladavinom Lindona Johnsona i on
je uvijek isticao kako su to pitanja koja je
morao napraviti kako bi okon~ao
Kennedyjev posao.
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

47

STADIONSKA GROZNICA

NAVIJA^KO NA
Pi{e

Edin Avdi} (Rim)


Preuzeli smo ulogu engleskih huligana, oni su postali pla~ljive pi..e! Od
na{eg navijanja sada se tresu ga}e cijeloj
Evropi! Najja~i smo, najbolji smo!,
ponosno govori novinaru SB italijanski
mladi} Stefano, navija~ fudbalskog kluba
Lazio iz Rima, jednog od najstarijih i
najtrofejnijih sportskih dru{tava u italijanskoj povijesti. Na{ fanatizovani sugovornik sa neonacisti~kim imid`om i
tupavim izrazom lica zapjenjeno obja{njava kako su Lacija{i voljni poginuti za
svoj klub i kako su svi istomi{ljenici:
fa{isti spremni za borbu!
Ovi mladi huligani i politi~ki ekstremisti sa margine italijanskog dru{tva
posljednjih su godina na fudbalskim stadionima u Italiji i {irom Evrope izazvali
niz krvavih incidenata u kojima je lak{e
ili te`e stradalo hiljade navija~a, fudbalera, policajaca, redara, vatrogasaca,
bolni~ara... UEFA je u vi{e navrata suspendovala italijanske stadione, nov~ano
kaznila Fudbalski savez Italije i klubove,
prije svega zbog slabih organizacija internacionalnih utakmica, fa{isti~ko-nacisti~kih simbola, rasisti~kih ispada i nasilni{tva na tribinama, ali italijanski vandali
nastavili su sijati strah diljem italijanskih
i, op}enito, evropskih fudbalskih travnjaka i gradova.

Svjetska javnost pro{le je nedjelje bila u`asnuta televizijskim


utakmicu Lige prvaka izme|u MILANA i INTERA; novinar na
dama, trenerima i samim navija~ima istra`io je zastra{uju}

PAKAO U MILANU:
Golman Milana, Brazilac
Nelson Dida pogo|en je
bakljom u rame nakon
~ega je prekinuta utakmica Lige prvaka
izme|u Intera i Milana

OD MUSSOLINIJA DO
HITLERA I ARKANA
Samo tokom posljednjeg kola italijanske Serije A, koje je odigrano nekoliko
dana nakon mu~nih TV scena divljanja
tifoza na utakmicama Lige prvaka u
Milanu (Inter Milan) i Torinu (Juventus

NELSON DIDA, GOLMA


Moj bol }e pro}i, ali divlja
48

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

SB me|u najve}im nogometnim nasilnicima

ASILJE U ITALIJI

m slikama iz Milana nakon {to su navija~ki huligani prekinuli


a{eg lista razgovaraju}i sa italijanaskim nogometnim zvijezu eksploziju nasilja na italijanskim nogometnim stadionima

Liverpool), na italijanskim stadionima


zabilje`eno je 95 povrije|enih navija~a i
policajaca, 22 izgrednika su uhap{ena i
zadr`ana u pritvoru, dok su protiv 364
osobe podignute krivi~ne prijave. Bio je
to miran sportski vikend, ironi~no konstatuju italijanski novinari isti~u}i kako
su italijanski stadioni postali u svjetskim
razmjerama najopasnije gladijatorske
arene! Ni{ta ~udno kada se zna da u
Italiji postoji 450 ekstremnih navija~kih
skupina koje okupljaju nekoliko stotina
hiljada ~lanova od kojih je zna~ajan broj
pripadnika ultradesni~arskih ili ultraljevi~arskih politi~kih partija. Politi~ki
{ljam italijanske stadione po~eo je koristiti kao ratne poligone, ka`e nam italijanski profesor psihologije Roberto Luzzani,
zabrinuto nagla{avaju}i kako se ne smije
zaboraviti da su etni~ki sukobi u biv{oj
Jugoslaviji zapo~eli jo{ krajem osamdesetih na fudbalskim stadionima!
Na ljestvici najekstremnijih italijanskih fudbalskih fanatika jedna od vode}ih
pozicija pripada skeanhedsima rimskog
prvoliga{a Lazio. Istorija ovog kluba usko
je vezana za fa{isti~ku doktrinu Benita
Mussolinija, te stoga nije ~udno {to Lacija{i na tribinama Olimpijskog stadiona
(Olimpico) u Rimu konstantno isti~u zastave i transparente sa fa{isti~kim simbolima i {ovinisti~kim porukama. Krajem
devedestih me|u omiljenim sportskim
idolima ovih mladih hulja (prosje~na
starost im je od 16 do 28 godina) na{ao se
i {ef srbijanskog kriminalnog podzemlja i
ratni zlo~inac @eljko Ra`natovi} Arkan.
Huligani Lazija upoznali su se, ka`u, sa
Arkanovim ratnim podvizima 1999. zahvaljuju}i patriotskom anga`manu srbijanskog reprezentativca Sini{e Mihailovi}a (tada{nje zvijezde Lazija, Arkanovog prisnog prijatelja i simpatizera

AN MILANA ZA SB
a{tvo }e me trajno boljeti!
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

49

STADIONSKA GROZNICA

~etni~kog pokreta), te su stadionske tribine iskoristili da provokativno zahtijevaju


pripajanje Dalmacije i Istre Italiji, optu`e
NATO kao antisrpsku vojnu organizaciju
i promovi{u ideje o velikoj Italiji i
velikoj Srbiji.
Vrijeme veli~anja srpskih junaka je
pro{lo odlaskom Sin{e Mihailovi}a iz
Lazija, ali ratoborna psihologija Lacija{a nije se promijenila. U dugom nizu njihovih novijih divlja~kih incidenata zabilje`eno je stotine povrije|enih osoba,
desetine automobila, autobusa, vozova i
tramvaja pretvoreno je u buktinju, demolirani su brojni du}ani kako u Rimu
tako i u ostalim evropskim metropolama.
Zbog toga se utakmice Lazija, prvenstveno derbiji protiv Rome, Milana,
Intera i Juventusa, smatraju me~evima
visokog rizika, ali ni sna`no policijsko
obezbje|enje nije u stanju zaustaviti
ru{ila~ko orgijanje ove samoprogla{ene
navija~ke fa{isti~ke elite. Posljednji
veliki incident zabilje`en je ovih dana na
prvenstvenoj utakmici Lazio Livorno
kada su se rimski fa{isti `estoko obra~unali sa gostuju}im (komunisti) tifozima. Bez obzira na jake mjere policijske
predostro`nosti pedesetak fanova Livorna
je surovo prebijeno, pri ~emu je do{lo i do
me|unarodnog politi~kog skandala.
Huligani iz navija~kog tabora Lazija
do~ekali su svoje fudbalere sa fa{isti~kim
pozdravima, a zatim su razvili desetine
nacisti~kih zastava sa kukastim krstovima. Bila je to manje-vi{e uobi~ajena
mussolinijevsko-hitlerovska scenografija Lacija{a (nedavno su odu{evljeno
popratili fa{isti~ki pozdrav njihovog
klupskog idola Paola Di Canija kojeg je
Fudbalski savez Italije zbog toga nov~ano
kaznio!), ali ovoga puta na rimskom stadionu na{ao se i ambasador Izraela.
Izraelski diplomata ostao je uvrije|en i
{okiran, pa je o sramnom skandalu obavijestio vlasti u Izraelu, Evropsku uniju i
Ujedinjene nacije.
Ovo nije Lazio! Lazio je sportsko
dru{tvo koje nema ni{ta sa politikom!,
kategori~an je u razgovoru za SB predsjednik fudbalskog kluba Lazio Claudio Lotito.
On ipak isti~e kako niko ne mo`e uz
svakog navija~a postaviti po jednog policajca i kako niko nije u stanju da pita pedesetak hiljada navija~a o politi~kim stavovima,
ali ponavljam kako politika ne mo`e i ne
smije imati nikakve veze sa fudbalskom
igrom, veli Claudio Lotito nagla{avaju}i
kako se kukasti krstovi vi{e ne}e mo}i
{vercovati na utakmicama Lazija!
Fudbalski savez Italije je zbog nacisti~kog incidenta Lazio kaznio sa 25.000
eura, uprava kluba uputila je izvinjenje
Izraelu, no italijanski novinari konstatuju
da su nacisti~ke zastave logi~an slijed

50

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

dugogodi{njeg primitivnog pona{anja


dijela navija~a Lazija koji su ogrezli u
mr`nji, rasizmu i kseonofobiji {to su
dokazali i u posljednjim nasrtajima na
navija~e Livorna.

TRST PRIPADA TITOVIM


PARTIZANIMA
Uz fanove klubova Brescia, Fiorentina i Bologna tifozi tako|er italijanskog prvoliga{a Livorna predstavljaju relativno neobi~nu pojavu u savremenom
fudbalu na Apeninskom poluotoku. Rije~
je o komunisti~ki nastrojenim navija~ima
poznatim pod imenom Brigate Autonome
Livornesi: oni su postali ~uveni ne samo
kao `estoki momci, nego i po borbi protiv fa{isti~kih ispada na stadionima na
kojima isti~u zastave sa petokrakama i
likom Che Guevare. Prije nekoliko sezona, kada je Livorno bio drugoliga{, ~lanovi Brigate Autonome Livornesi duhovito su odgovorili na razjarena desni~arska skandiranja suparni~kih navija~a
Triestine iz Trsta. Livornesi su razvili
zastave SFR Jugoslavije, istakli portrete
jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita i
dio tribine prekrili divovskim transparentom na kojem je pisalo: Trst pripada
Titovim partizanima!
Zbog partizanskog imid`a prikazanog
(i) u Rimu pro{le sedmice prilikom susreta protiv Lazija pedesetak crvenih drugova Livorna je u dramati~nim uli~nim
obra~unima sa Lacija{ima i policijom
povrije|eno. Prvo smo bili u vozovima
deportovani u Rim kao nekada Jevreji u
Auschwitz. Zatim su nas do~ekale
fa{isti~ke zvijeri iz Lazija i kordoni policije koja nas nije branila ve} tukla zbog
~ega mi se ~ini da komunisti~ka obilje`ja
iritiraju vladaju}u italijansku elitu,

ogor~eno veli za na{ list Marco, jedan od


vo|a navija~ke grupacije Brigate Autonome Livornesi. Povodom ovog incidenta
javno se oglasio gradona~elnik Livorna
Alessandro Cosimi staju}i u odbranu svojih sugra|ana, dok je fudbaler Livorna
Cristiano Lucarelli apelovao na italijansku javnost da ne dozvoli da se stadioni
pretvore u ratna strati{ta. Me|utim, sa
takvim mi{ljenjem ne sla`u se italijanski
fudbalski vandali koji su nastavili svoj
grozni~avi ru{ila{ki stampedo.
Tako su prije nekoliko dana na utakmici Lige prvaka izme|u Intera i Milana na
stadionu San Siro (Meazza) u Milanu zabilje`eni novi surovi ispadi navija~a koji su
{okirali poklonike fudbala {irom svijeta.
Navija~i Intera su (zbog desni~arskih
stavova i maklja`a poznati su kao
masovne ubice) petnaestak minuta prije
zavr{etka derbija stolje}a nezadovoljstvo
sudijskim odlukama i rezultatom (0:1)
pretvorili u divlja~ko i`ivljavanje na tribinama. Razulareni tifozi Intera zatim su
na travnjak po~eli bacati hiljade zapaljenih
baklji, a jedna od njih pogodila je u rame i
lak{e povrijedila brazilskog reprezentativca
i golmana Milana Nelsona Didu.
Ovo {to se desilo na San Siru najvi{e
je pogodilo italijanski fudbal, ali to je
op}enito {teta i za svjetski fudbal. Dobro
sam pro{ao {ta se moglo desiti da sam
pogo|en u oko: spr`en mi je dio ramena,
ljekari su na tom mjestu zabilje`ili podliv
krvi. Bol }e pro}i, ali osta}e mrlja na italijanskom fudbalu, rekao je novinaru SB
nesretni golman Milana Nelson Dida
nadaju}i se kako }e huligani kona~no
biti uklonjeni sa fudbalskih stadiona i iz
sportskih dvorana.
Zbog ovog barbarskog ~ina UEFA je
fudbalski klub Inter kaznila sa igranjem

PRVA ITALIJANSKA LIGA

Politi~ka orijentacija
italijanskih navija~a
Italijanski tifozi ne samo da su
duboko zava|eni zbog klupskih boja,
nego su podijeljeni i po politi~koj osnovi. U
zvani~nim statistikama je zabilje`eno:
Juventus (desni~ari), Milan (70 posto
desni~ari i 30 posto ljevi~ari), Inter
(desni~ari), Atalanta (desni~ari), Brescia
(40 posto desni~ari i 60 posto ljevi~ari),
Udinese (desni~ari), Chievo (neutralni),
Parma (neutralni), Bologna (45 posto
desni~ari i 55 posto ljevi~ari), Siena (neutralni), Sampdoria (neutralni), Livorno
(ljevi~ari), Fiorentina (ljevi~ari), Roma (80

posto desni~ari i 20 posto ljevi~ari), Lazio


(desni~ari), Lecce (neutralni), Reggina
(desni~ari), Messina (desni~ari), Cagliari
(neutralni) i Palremo (desni~ari).
PO^AST ZLO^INCU
ARKANU: Navija~i Lazija

SB me|u najve}im nogometnim nasilnicima

NAJOPASNIJI STADIONI U ITALIJI

Roma, Lazio, Juventus,


Inter, Milan...
Italijanske vlasti i Fudbalski savez
Italije odlu~ni su da se definitivno
obra~unaju sa stadionskim huliganima.
Osim visokih nov~anih kazni za izgrednike
predvi|ene su i zatvorske kazne (do 3 godina robije), suspenzija stadiona na 30 i
vi{e dana, gubljenje utakmica za zelenim
stolom (3:0), pa ~ak i za zabrana posjeta
~etiri evropske utakmice pred praznim
tribinama i nov~anom globom (193.000
eura), Milan je za zelenim stolom trijumfovao sa 3:0, a u pronala`enju glavnih
izgrednika anga`ovani su italijanski agenti. Oni se u istrazi koriste obimnom policijskom dokumentacijom (arhivom),
iskazima svjedoka, fotografijama i video
zapisima sa stadiona San Siro. No, huligani Milana (70 posto desni~ara i 30
posto ljevi~ara) ve} su najavili krvavu
osvetu prijete}i da }e u prah i pepeo
pretvoriti Italiju! Njihova upozorenja
policija je uzela kao itekako ozbiljna jer
niko ne mo`e garantovati da Milanezi
doista ne}e biti pobornici narednih
(osvetni~kih) stadionskih nereda. To ~ak
ne mo`e garantovati ni vlasnik fudbalskog kluba Milano, aktuelni italijanski
premijer Silvio Berlusconi, koji je u
medijima odlu~no rekao kako huliganima nije mjesto na stadionima! Vlasnici i
uprave italijanskih fudbalskih klubova
kona~no su, dakle, krenuli u zajedni~ki
obra~un sa stadionskim vandalima ne
samo zbog sigurnosti ostalih navija~a i
fudbalera, nego i zbog nov~anih razloga.
Recimo, izra~unato je da }e UEFA kazna
(~etiri utakmice u evropskim takmi~enjima pred praznim tribinama) Inter ko{tati
pet miliona eura!

KRV NA ULICAMA
TORINA
Godinama sam redovno odlazio na
utakmice Rome i u`ivao, ali sada me je
strah da li }u se zbog huligana `iv vratiti
ku}i, ka`e nam Fabrizio, navija~ rimskog prvoliga{a Roma. Ekstremni navija~i Rome u evropskoj javnosti tako|er su
stekli negativan imid` zbog surovih i
~estih me|unavija~kih obra~una, napada
na igra~e suparni~kih mom~adi, policiju i
fudbalske arbitre. O kakvim je huliganima (desni~ari) rije~, mo`da najbolje zna
istaknuti internacionalni sudija Andreas
Friks. Ovaj [ve|anin }e utakmicu izme|u
Rome i Dinama iz Kijeva (17.9.2004.)

svim stadionima u EU za po~inioce navija~kih incidenata. Prema zvani~nim italijanskim statistikama najve}i broj incidenata u Seriji A zabilje`en je na slijede}im
gladijatorskim arenama: u Rimu (Roma i
Lazio), Bergamu (Atalanta), Torinu
(Juventus), Milanu (Inter i Milan), Livornu
(Livorno)...

BRUNO CONTI,
TRENER ROME,
ZA SB: Huligane
moramo obuzdati

OSVETA INTERU: No,


huligani Milana (70
posto desni~ara i 30
posto ljevi~ara) ve} su
najavili krvavu
osvetu prijete}i
da }e u prah i pepeo
pretvoriti Italiju!
pamtiti po dubokom o`iljku na glavi koji
je zadobio kada su Romini tifozi sa tribina po~eli bacati na teren zapaljene baklje, upalja~e, kovanice, staklene boce,
mobitele...
I utakmice Rome ozna~ene su policijskom {ifrom visoki rizik, pri ~emu se
najtragi~niji incidenti bilje`e u gradskim
derbijima izme|u Rome i Lazija: samo u
zadnjih pet godina povrije|eno je stotine
navija~a i policajaca u Rimu, dok je
gradska zona oko Olimpijskog stadiona
u vi{e navrata bila pretvorena u
gigantsku buktinju i ratnu zonu. Zbog

slabih prvenstvenih rezultata (u posljednjih deset kola Roma je osvojila tek 6


bodova) u upravi kluba nisu bili raspolo`eni za razgovor na temu navija~kog
bijesnila. Trener Rome Bruno Conti,
nekada proslavljeni italijanski reprezentativac, za SB veli da se optimisti~no
nada kako }e Roma iza}i iz krize i kako
je ekipi neophodna podr{ka i pomo} navija~a. Bez sumnje Bruno Contine ne
misli na podr{ku vandalske horde ~ije }e
divljanje, najavljuju rimske vlasti i italijanski sportski radnici, uskoro biti
suzbijeno. U toku je izgradnja dodatnog
stadionskog osiguranja (postavljanje stotina telekamera, ~eli~nih ograda, betonskih barijera...) na centralnom rimskom
stadionu: Tro{kovi poslova su 1,8 miliona eura. Od slijede}e sezone
Olimpijski stadion u Rimu bi}e obnovljen i siguran, kategori~no tvrdi za na{
list generalni sekretar Olimpijskog
komiteta Italije Raffaelo Pagnozzi.
Sli~ne mjere obezbje|enja po novim
zakonskim odredbama bi}e uspostavljene i na ostalim gladijatorskim arenama u Italiji. Prije svih na stadionu
Delle Alpi u Torinu gdje se u dresu
Juventusa bosanski [ve|anin i golgeter Zlatan Ibrahimovi} bori za Zlatnu
kopa~ku Italije . Uprava trenuta~no
vode}eg Juventusa ipak ima razloga za
zabrinutost, ali ne toliko zbog ispadanja
iz evropskog takmi~enja koliko zbog
reakcija Juve vandala (desni~ari).
Prilikom pro{losedmi~ne ~etvrtfinalne
utakmice Lige prvaka izme|u Juventusa
i Liverpoola Torino je bio pretvoren u
sna`nu policijsku utvrdu, no ~ak ni to
nije sprije~ilo ekstremne navija~e
Juventusa da grad pretvore u pakao i
ulice poprskaju krvlju tako|er ratobornih engleskih gostiju.
Kordoni policije su munjevito reagovali, ali bejzbol palicama, no`evima i
Molotovljevim koktelima naoru`ane
navija~ke horde Juventusa unaprijed su
detaljno bile isplanirale kako, kada i gdje
}e zadati ubita~an udarac engleskim
neprijateljima. Na taj na~in su Juve
fanatici obilje`ili 20 godina od tragedije
na belgijskom stadionu Heysel kada je
(19.5.1985.) u neredima koje su izazvali
huligani Liverpoola smrtno nastradalo
39 navija~a Juventusa. Od tog tragi~nog
datuma pro{le su dvije decenije, ali
obe}anja evropskih fudbalskih autoriteta, uprava engleskih i italijanskih klubova i navija~a da se nigdje i nikada vi{e
ne smije ponoviti heyselski u`as zauvijek su pokopana dugim nizom novih izljeva stadionske mr`nje i sadisti~kim
u`ivanjem u nasilju izme|u vje~no
zava|enih navija~kih tabora {irom
zemaljskog globusa.
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

51

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

U seriji historijsko-sociolo{kih eseja na{ suradnik, jedan od vode}ih bosanskohercegova~kih filologa koji `ivi na relaciji SAD-BiH, ovog puta se pozabavio demoniziranjem hrvatskoga jezika od strane brojnih jezi~kih jugonostalgi~ara; povod
za ovaj polemi~ni tekst je ~lanak koji je u hrvatskom ~asopisu ZAREZ nedavno
napisao knji`evnik SINAN GUD@EVI]
Foto: @eljko Stojanovi}

^EMU GRANICE, JEZICI,


DR@AVE, IDENTITETI:
Sinan Gud`evi}

Zadah Novosadskog dogov


Kad bude stani-pani, s
52

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Rat za srpskohrvatski jezik i otad`binu

Pi{e

Nenad Filipovi}

vaki broj zagreba~kog ~asopisa Zareza probudi u meni


nostalgiju. Vra}a me u ljep{a vremena, ona prije 1992.
i 1987. godine. Te su godine, slo`i}ete se, u crno zavile
na{e `ivote. Zagreba~ki Zarez ima ne{to od predratnog sarajevskog Odjeka i novosadskih Polja. Ta su
se glasila, 1980-ih godina, oduprla po{astima me|unacionalne
mr`nje i prizemnog nadridisidentskog politikanstva, za razliku
od, primjerice, beogradskih Knji`evnih novina i Knji`evne re~i.
Rasap Jugoslavije, ravnanje Vukovara, progon isto~noslavonskih Hrvata i katolika uop{te, granatiranje Sarajeva i snajperisanje Sarajlija, ru{enje banjalu~ke Ferhadije te fo~anske
Alad`e i mostarskog Starog mosta, zator Srebreni~ana itd., itd.,
itd.... ne mogu se pripisati samo drugu Slobodanu i |eneralu
Franji. Pohod mr`nje u SFRJ po~eo je, 1981. godine, antialbanskom kampanjom urednika Politike Save Dautovi}a. Ubrzo se ta
kampanja izrodila u velikosrpski zahtjev za preure|enjem
ustavnog rje{enja jugoslavenske federacije u kojoj bi snovi iz
Gara{aninovog Na~ertanija bili, najzad, ispunjeni. Pohod je, kao
{to znamo, bio koordiniran izme|u CK SK Srbije te palate
SANU-a u Knez Mihajlovoj i Udru`enja knji`evnika u
Francuskoj 7. Svoj ideolo{ki program taj je pohod obznanjivao
preko uvodnika i drugih napisa disidentsvuju{~ih urednika gorespomenutih beogradskih
knji`evno-kulturnih petnaestodnevnika. Uvodnici bla`enopo~iv{eg i od Haga
na taj na~in spasenog Mila Peri{i}a (jo{
jedan Peri{i}!!!) zaslu`uju da u|u u
najstro`iju svjetsku antologiju intelektualne bestidnosti i {ovinizma. (Gospodom
pomilovani Peri{i} volio je ukra{avati
margine svojih ratnohu{ka~kih uvodnika
prijevodima latinskih epigrama iz pera
jednog pe{tersko-golijskog jezikoslovca.
To, tada, nije smetalo ovom drugom,
re~enom jezikoslovcu.)

Temu broja pod nazivom Jezikometni derbi (Zarez, no. 151,


24.03. 2005, prir. Rade Dragojevi} i Katarina Luketi}). Vrhunci
bloka su razgovori sa lingvistom Dubravkom [kiljanom i
knji`evnim prevodiocem Ivom Grgi} te ironi~ni zapis Borisa
Becka o pravopisnom feti{izmu. Ivan Lovrenovi} je, u razgovoru
sa Katarinom Luketi}, nastojao ponuditi argumente ad rem za
svoje stavove. Ipak, ne mogu prihvatiti njegovu eti~ku tjeralicu
za Daliborom Brozovi}em!!! Sve u svemu, to bi bilo dovoljno za
jedan solidan tematski blok. Ali, kra}i napis Sinana Gud`evi}a,
knji`evnika koji se voli opisivati kao Slaven sa muslimanskim
imenom (ne znamo da li Sinan-usta vidi sebe kao Isto~nog,
Zapadnog ili, pak, Ju`nog Slavena!!!), izaziva, blago re~eno,
nagon za bljuvanje.
Sinan-usta, ina~e posljednja vestalka umiru}eg kulta
Novosadskog dogovora, u napisu Postava i pri~uva optu`io je
nekoliko hrvatskih jezikoslovaca za sve neda}e koje su
pogodile svijet od erupcije Vezuva AD 79. do skora{njeg
tsunamija. Glavni grijesi navedenih jezikoslovaca, kako ih vidi
Gud`evi} su:
1. Oni ne vole srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik
2. Oni vole hrvatski knji`evni jezik
3. Oni ne vole tu|ice
4. Oni vole kovanice
5. Oni ne vole Novosadski dogovor
6. Oni razjedinjuju narode i jezike.
(Ovdje se Sinan-usti potkrala jedna
freudovska oma{ka. [to je babi Sinanu
milo, to mu se i snilo, pa se zatim o
tome i pisalo. Jer Sinan-usta vjeruje da
smo svi mi jednoga naroda i jednoga
jezika. Sinan-usta tanko popijeva:
Nek se ~uje, nek se zna, svi smo
jedna armija!!!. A to je jedan Sinanov
sarajevski pobro, ina~e stru~njak za
samoupravnu etiku, poodavno iskazao rije~ima: Ali, kad je stani-ppani,
svi smo mi, ipak,Srbi!!!).

TA^KA NA ZAREZ
Poslije 1992. godine, ~asopisi poput
sarajevskog Odjeka ili novosadskih
Polja su ili nestali ili lipsavaju. Diljem
biv{e Jugoslavije, njima nekad sli~na izdanja
ili su se potpuno predala politici ili vjeri u
novog kumira: tr`i{nu privredu. Jedino je jo{
Zarez zadr`ao onu notu kulturnosti
(Josip Vidmar) koja je resila `ivote onih {to
su se, prije 1987. godine, knjigom bavili.
Uzev{i sve gorenapisano u obzir, s nevjericom i tugom sam opetovano i{~itavao

Hrvatski petNI ^ASOPIS:


RESPEKTABIL
z
~asopis Zare
naestodnevni

[TA SINAN (NE) ZNA


O KATI^I]U
Sinan-usta je svoje muhoserine
garnirao humorom bez humora, erudicijom bez erudicije, njemu tako
dragim, bilo direktnim, bilo
aluzivnim, optu`bama svojih neistomi{ljenika za usta{tvo, rovanjem
po privatnom `ivotu, izmi{ljotinama itd., itd., itd. ...Sve je to ve}
vi|eno u Sinan-ustinoj paskvili o
knji`evniku Milu Stoji}u napisanoj u (navodno) Sarajevskim
sveskama. Ako i na {ta, Sinan-ustini

vora iz hrvatskog ~asopisa


svi smo mi, ipak, Srbi
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

53

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

sastavi podsje}aju na onu neduhovitu i kvarnu humoresku Vojko


i Savle sirotog dra Dragi{e Pavlovi}a, koja je ozna~ila suton sretnijeg razdoblja u na{im `ivotima. Iz tih sastava bazdi pijani duh
politikantstva iz beogradskih i srbijanskih birtija, duh onaj {to
svakog iole pismenijeg ~ovjeka izobli~uje u brata-blizanca Pere
Todorovi}a, prvog i najznatnijeg paskvilanta u modernoj srpskoj
historiji.
^itav Sinan-ustin napis je ogavan, ali reci posve}eni
Tomislavu Ladanu, Radoslavu Kati~i}u, Daliboru Brozovi}u,
Ivu Pranjkovi}u prevazilaze i standardnog Sinan-ustu. Izra`ajno,
on je, najzad, na{ao sebe. Ako ne u poeziji i prevodila{tvu, onda
u paskvilatorici. Nevinom ~itateljstvu treba ipak re}i koju o
~etvorici gorespomenutih jezikoslovaca, da isto to ~itateljstvo ne
bi bilo omamljeno silinom Sinan-ustinih objeda i opadanja.
Zastanimo pored Sinan-ustine minijature o Kati~i}u.
Radoslav Kati~i} je najve}i `ivi hrvatski jezikoslovac te, uz
Jagi}a, Re{etara, Mareti}a i
Guberinu, najve}i jezikoslovac u
BEOGRADSKE
hrvatskoj historiji. Njegovo istra`iva~ko interesovanje i kompetenKNJI@EVNE
cija su neizmjerni. Djelo KatiNOVINE:
~i}evo je plod uro|enog dara za
Uvodnici
jezike, produhovljene atmosfere
bla`enopo~iv{eg roditeljskog doma (knji`evnik i
i od Haga na taj lingvista Julije Bene{i} je Kadundo), te izvanrednog
na~in spasenog ti~i}ev
odgoja koji se nekad mogao dobiti
Mila Peri{i}a
u gornjogradskoj Klasi~noj gimnaziji te na Zagreba~kom sve(jo{ jedan
u~ili{tu. Sa 16 godina, Kati~i} je
Peri{i}!!!)
razrije{io jedno vra{ki te{ko
zaslu`uju da
mjesto u Tukidida. Sa dvadeset i
u|u u
ne{to godina, Kati~i} }e objaviti,
na njema~kom i hrvatskom jeziku,
najstro`iju
~lanke o tzv. kru`noj kompoziciji
svjetsku
u starogr~koj prozi. Te su studije
antologiju
imale znatnog odjeka kako u
intelektualne
svjetskoj klasi~noj filologiji tako i
me|u predstavnicima najzna~ajnibestidnosti i
jih tokova u teoriji knji`evnosti.
{ovinizma
Doktorska teza Kati~i}eva posve}ena je pitanju jedinstva indoevropske glagolske fleksije. To je jedno od najabstruznijih filolo{kih i lingvisti~kih pitanja, i u biv{oj nam zemlji o tome je,
pored Kati~i}a, ne{to znao i ne{to pisao jedino jo{ jedan zaboravljeni Sarajlija, Rikard Kuzmi}. Prou~avao je i prevodio pisma
i druge spise velikog srednje-vizantijskog intelektualca
Teofilakta Ohridskog, mnogo prije nego {to su studije
Teofilaktovih spisa postale pomodnim u svjetskoj vizantologiji. I
tu je, kao i drugdje, prvi znao prepoznati neuo~enu vrijednost.
No, Kati~i} nije samo filolog-starinar. On je bio jedan od prvih
teorijskih lingvista u Jugoslaviji. Povrh toga, majstorsko poznavanje teorijske lingvistike on je vjen~ao sa najsolidnijim filolo{kim metodom u brojnim slavisti~kim, indo-evropeisti~kim,
balkanolo{kim te gr~ko-latinskim studijama.

KOMUNISTI^KIM PROGONOM
DO AUSTRIJSKOG AKADEMIKA
Dovoljno je samo sjetiti se njegove Sintakse hrvatskog
knji`evnog jezika ili dvotomne studije o starobalkanskim jezicima, objavljene na engleskom jeziku, 1976. godine, kod velikog
ha{ko-pari{kog izdava~a Mouton. Radoslav Kati~i} ima i
izvanredan knji`evni osje}aj te osobit dar za pribli`avanje u nas
zaboravljenih ili nama dalekih knji`evnosti. On je pisac autoritativnih pregleda staroindijske te vizantijske knji`evnosti, a u jed-

54

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

GDJE SE BRANI(LA) HRVATSKA

Brozovi}ev ili Mladi}ev


barjak na Romaniji?!
Nedostaje nam prostora da detaljnije analiziramo Sinan-ustine
objede na ra~un Dalibora Brozovi}a. Bilo bi krajnje vrijeme da izvjesni krugovi prestanu sa svojom kampanjom protiv Brozovi}a.
Dalibor Brozovi} je uzor istra`iva~ke eti~nosti. Njegove studije
srednjobosanskih govora su temelj moderne bosanske dijalektologije. Brozovi}eva historijsko-sociolo{ka analiza predmigracionih bosanskih govora je nezamjenjiva. Taj u~enjak je pokazao
kako se jezik mo`e iskoristiti kao historijski izvor prvog reda i time
se svakako ubraja me|u osniva~e discipline koju je Peter Burke
prozvao socijalnom historijom jezika. Uz Hertu Kunu, on je sigurno
najve}i znalac bosanskog jezika. A kad smo ve} kod politike, treba
podsjetiti da Brozovi}evu izjavu kako se i Hrvatska brani na Drini
|eneral Tu|man ni najmanje nije volio. Uprkos tome, najve}i
bosanski dijalektolog i akcentolog, star~evi}evac a ne frankovac,
nije se je odrekao. A kamo sre}e da se je i Hrvatska zaista i branila na Drini! Onda ne bi toliki ljudi u Bosni bili prognani i poklani.
Kao travestija svake istine i morala zvu~e Sinan-ustine rije~i kako
je Dalibor Brozovi} predsjednik Pokreta za pobijanje
hrvatskog barjaka na vrh gore Romanije. To bi bio jeftin i
neuspio humor, kad nam ne bi bilo poznato {ta se zaista de{avalo
na gori Romaniji te pod njom u vremenu 1992-1995. godine. Na
gori Romaniji je pobijen ~etni~ki bajrak sa mrtva~kom glavom,
dvoglavim orlom i ~etiri ocila. A sve {to je bilo bo{nja~ko te ono
malo tamo{njih Hrvata ili je poklano ili je u muhad`irluk otjerano!!!
Brozovi} nikada o hrvatskom pitanju nije pisao na onako jadan i
podra`avala~ki }osi}evski na~in kao Sinan-ustin uzor, srpski
akademik Pavle Ivi} o srpskom. U prvoj Svesci Zadu`bine Milo{a
Crnjanskog, napisanoj (oko) 1991. godine, Pavle Ivi} se navaljao
takvih gluposti da to ni pas s maslom ne bi pojeo. Vrhunac je bila
tvrdnja kako su Srbi gubili i u tu|oj Carevini i u svojoj Kraljevini, ali
da su najvi{e {tetovali u Titovini (sic!!!, N.F.)

nom ogledu u, kasnije ukazom umrtvljenoj, zagreba~koj Kritici


Kati~i} je iz novog ugla osvijetlio slavonske pisce iz XVIII vijeka poput Vida Do{ena, Adama Tadije Blagojevi}a i drugih. I tu
nije kraj.
Iza 21. sjednice u Kara|or|evu, kada je u Zagrebu zapo~eo
lov na vje{tice, Radoslav Kati~i} je bio na ledu. Ako ga Zagreb
Milke Planinc, bra}e Vrhovec, Du{ana Dragosavca, Stipe
[uvara, Predraga Matvejevi}a, Gorana Babi}a, Damira Grubi{e i
Steve Ostoji}a nije htio, htio ga je Be~ Bruna Kreiskog.
Postavljen je, 1977. godine, za profesora slavistike na tamo{njem
Univerzitetu, da bi uskoro postao i ~lanom Austrijske akademije
nauke, jedne od najpresti`nijih u svijetu. Tu je godinama vodio

Rat za srpskohrvatski jezik i otad`binu

Balkansku komisiju gdje su ostvareni


lac Kolja Mi}evi} stavi u svoje prepjeve izraz
vjetar smorac. (Sude}i prema upotrebi kovaizvanredni rezultati i koja je pru`ila krov BEOGRAD, ZAGREB,
nica, to su neki Alijini i Franjini Srbi!!!).
mnogim mla|im istra`iva~ima. Uz Andreasa SVIJET: Promotrimo
Tietzea, Karla Heinricha Mengesa,
Kovanice se, poznato je, kuju. Neke umiru, neke
Manfreda Mayrfohera i Herberta Hungera, kako to Sinan-usta
pre`ive. Potrebne su svakom jeziku, isto toliko
Kati~i} je vratio be~ku filologiju na one blati Kati~i}a.
kao i tu|ice. I sve se svodi na to. Sve ostalo je
stru~ne i moralne visine na kojima je ista Sinan-usta je
denuncijacija. A kad smo ve} kod kovanica i
bila do 1938. godine. Ko je jednom sjedio na napravio zavidnu
politike, niko od tzv. opozicionih jezikoslovaca
Kati~i}evom seminaru, bilo da je Profesor
nije imao toliko pameti, duha i petlje da urni{e
govorio o vezama homerske i ju`no- literarno-tr`i{nu
|eneral-Tu|manovu omiljenicu zrakomlat kao
{to je to u~inio Ladan. Postoje podaci da |eneral
slavenske epike ili o polemici izme|u Pavla karijeru, iza 1992.
Skali}a i Primo`a Trubara ili o ne~emu godine, predstavljadanima nije spavao kad je vidio kako je Ladan u
tre}em, mora priznati da je prisustvovao ju}i se kao multijednom rje~niku opisao taj izraz. Ladan, tako|er
ne~emu posebnom. Istra`iva~ki, Kati~i}evo
star~evi}evac po duhu, stavio je uz tu smije{no
be~ko razdoblje je obilje`eno pojavom nje- kulti duhovnjak. On
rogobatnu rije~ sljede}u natuknicu: {aljiv izraz.
To je krausovska ironija kojom Sinan-usta, i da
govih brojnih studija o najranijoj pisanoj voli da bude i u
kulturi u Hrvata. U isto vrijeme pojavile su Beogradu, i u
stoji kao stolpnik hiljadu godina na jednoj nozi,
se i studije u kojima je, analizom jezi~kih
nije u stanju ovladati. Sinan-usti smeta Ladanov
Sarajevu, i u
davni ~lanak iz Kritike o tzv. Rje~niku Matice
ostataka, radio na rekonstrukciji predsrpske gdje je ta leksikografska grdoba opisana
hri{}anskog slavenskog duhovnog `ivota, Zagrebu, mrzi
od obi~aja do njihovog Panteona. Moglo bi nepotrebne granice i kao centaurski rje~nik centaurskog jezika. A
to je jedna od najsna`nijih analiza unitarizacije
se zapisati da je u slavenskoj filologiji i kul- besmislene paso{e
na{ih jezika u samoupravnoj Jugoslaviji uop{te,
turnoj historiji Kati~i} ostvario ono {to je
Dumezil uradio za stare Germane i u ovom vremenu
a posebno u doba druga Leke. (Moj otac nije
integracija. Usput
mogao dvije godine, od 1952.-1954., dobiti
Rimljane.
stalnog posla u Sarajevu jer je podnosio `ivoPromotrimo kako to Sinan-usta blati demonstrira i svoju
topis, a ne biografiju. Ovo je potvrdio, u
Kati~i}a. Sinan-usta je napravio zavidnu li- naknadnu pamet o
pijanstvu, predsjednik nekada{njeg Savjeta za
terarno-tr`i{nu karijeru, iza 1992. godine,
kulturu BiH, vje~naja pamjat njemu.) Ne}emo
predstavljaju}i se kao multi-kulti duhov- beogradskom
spominjati Ladanove maestralne prijevode,
njak. On voli da bude i u Beogradu, i u fa{izmu
Aristotelovu Metafiziku i Evan|elje po Luki
Sarajevu, i u Zagrebu, mrzi nepotrebne
naprimjer, te Pounda i skandinavske pisce... Ne}emo spominjati
granice i besmislene paso{e u ovom vremenu integracija. Usput
njegove joyceovske proze sa bosanskim temama... Ne}emo
demonstrira i svoju naknadnu pamet o beogradskom fa{izmu.
spominjati njegovu polemiku sa u~enim fra Ignacijem Gavranom
Sve je to stilizirano onako kako to vole na Zapadu ~uti. Ali, ono
o mjestu pornografske imaginacije u na{im kulturama i `ivoti{to Sinan-usta vidi kao svoju veliku vrijednost, to spo~itava
ma... Ne}emo spominjati njegovu resku novinsku knji`evnu kriKati~i}u. Profesorov grijeh je {to je on akademski kod ku}e i u
tiku s onim biserom od opisa Vladimira Nazora kao na{eg
bosanskoj Akademiji i u beogradskom Vizantolo{kom institutu te
najve}eg osrednjeg pjesnika... Ne}emo... Ne}emo... Ne}emo...
u Be~u. Pa kako to sada da je Sinan-usta multi-kulti krasan, a
O Ivu Pranjkovi}u dovoljno je zapisati da Sinan-usta
Radoslav Kati~i} multi-kulti kvaran?!? Podtekst svega ovoga je
ili ne zna {ta se de{avalo na hrvatskoj jezi~koj sceni ili se
predrasuda o Hrvatima kao nevjernim Latinima, koja se mo`e
pravi da ne zna, {to je jo{ gore. Jo{ 1996, novinar Chris
pratiti od dokumenata o pe{tersko-golijskim Vlasima kao
Hedges je u jednom napisu u The New York Timesu upraplja~ka{ima srednjovjekovnih dubrova~kih karavana pa do djela
Njego{evih i ]osi}evih. Nevjerni Latini, vjerovali su i vjeruju
vo naduga~ko i na{iroko citirao Pranjkovi}a kao
naj`e{}eg kriti~ara HDZ-ovske jezi~ke pravovjernosti.
srednjovjekovni balkanski vla{ki ~obani te njihovi dana{nji litePranjkovi}eva knjiga Jezikoslovna sporenja , (Konzor:
rarni sljedbenici, su sa svakim fini, a ni sa kim iskreni. Hrvati
Zagreb 1997) zapravo je krajnji izvor onoga {to je suvissu, prema takvom svjetonazoru, primjer neiskrenosti.
lo u Sinan-ustinim brojnim litanijama o hrvatskom
Dozvoljeno je oplja~kati ih i pobiti jer su, eto, neiskreni. A Sinanjezikoslovlju. Zato je i razumljiv njegov gnjev glede
usta (Gud`evi}) je onako gor{ta~ki iskren. Nadalje, Sinan-usta
Pranjkovi}a. Sinan-usta se tu slu`i drevnom katunskom
podme}e Kati~i}u rasizam, spominju}i njegovu izjavu da su
strategijom i taktikom: prvo te orobim, pa te onda obijeHrvati mediteranskiji narod. Naravno, ova podmetaljka po~iva
dim, ako te ve} ne prikoljem. Ivan Lovrenovi} }e se
na igri sa vrijednosnim sudom prema kome bi Mediteran bio
slo`iti da je Pranjkovi}eva knjiga o hrvatskom jeziku i
ne{to u biti vrednije nego Balkan ili Podunavlje. No, Kati~i} je
bosanskim franjevcima glogov kolac zagreba~kosamo konstatovao ~injenicu koju je vrhunska nauka (Milan pl.
[ufflay te Ivan Bo`i}) davno utvrdila. Ono {to je Kati~i} rekao
sredi{nji~nom jezi~kom unitarizmu.
Gud`evi} ovom paskvilom potvr|uje da je posljednji gonnapisano je i u drugoj knjizi Zadrugine Istorije srpskog naroda!!!
Ovdje Sinan-usta podme}e Kati~i}u pod svijest svoju vlastitu
falonijer orjuna{tva. To ne iznena|uje. Iznena|uje kratkovidost te slabovidnost redakcije Zareza. I dok su zarezovci, potpodsvijest. Jer jedino bi Sinan-usta, sva je prilika, volio radije biti
puno opravdano, osudili najskoriji zahtjev za lin~ Milana
mediteransko ribar~e nego pe{tersko-golijsko ~oban~e.
Kangrge i pru`ili velikom filozofu i po{tenjaku tribinu, nisu
USTANI PA SPOMENI
bili u stanju prepoznati milo{evi}ev{tinu u najskorijoj SinanTOMISLAVA LADANA
ustijadi. Za Sinan-ustu svi su Hrvati usta{e dok ne doka`u
Tomislava Ladana Sinan-usta ne podnosi jer Ladan voli
suprotno. Ali usta{luk nije genetski kodirana osobina i/ili
uvjerenje. Rasista se postaje, zahvaljuju}i ideologiji, politici
kovanice i ne voli Novosadski dogovor. A ako su kovanice ve}
takvo zlo {ta }emo sa onom divnom rije~ju polutar koju je izmiste korupciji. To se ne ra|a. Shodno tome, sinan-ustaluk je
lio, ako se ne varam, Sima Milutinovi} Sarajlija. Ili kad prevodisamo varijanta usta{luka.
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

55

ILI JE EMIR ILI JE STRAST

Pi{e

Dino Bajramovi}

vogodi{nji, 58. filmski festival


u Cannesu sve~ano }e biti otvoren 11. maja, projekcijom filma Lemming, reditelja Dominika Molla. Na`alost, u zvani~nu selekciju nisu pro{li filmovi Danisa
Tanovi}a (Pakao) i Ahmeda Imamovi}a
(Go West). Podsje}amo da }e predsjednik
`irija Filmskog festivala u Cannesu ove
godine biti Emir Kusturica. Slobodna
Bosna je prije skoro tri mjeseca objavila
tekst u kojem smo poku{ali prona}i
odgovor na pitanje da li Emir Kusturica
predsjednik `irija, ali i kao dobitnik dvije
Zlatne palme i izuzetno ugledna osoba u
Cannesu, mo`e uticati na odluke selektora najzna~ajnije filmske smotre na svijetu
koji, kako smo doznali u ponedjeljak
nave~e, u Competition program nisu
uvrstili filmove dva bosanskohercegova~ka autora.

PAKAO JE
FANTASTI^AN FILM
Producent filma Pakao ^edomir Kolar u razgovoru za SB ka`e da nije ni iznena|en ni razo~aran odlukom selektora, te
dodaje: Vjerujte mi da nismo imali nikakve ambicije jo{ od onoga dana kada je

56

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

OSVETA IZ
SARAJLIJE K

Evropski filmski kriti~ari tvrde da


Ogor~eni i ljubomorni Emir Kustu
Foto: REUTERS

Bosanski re`iseri DANIS


TANOVI] i AHMED
IMAMOVI] sa svojim
filmovima nisu uvr{teni
niti u jedan takmi~arski
program najpresti`nijeg
evropskog filmskog
festivala, onog koji u
francuskom gradu
Cannesu po~inje 11. maja;
na{ list je jo{ prije tri
mjeseca nagovijestio da
}e Tanovi}ev Pakao i
Imamovi}ev Go West
biti `rtve ~injenice {to je
ovogodi{nji predsjednik
`irija u Cannesu
najpoznatiji antibosanski
re`iser na svijetu Sarajlija
EMIR KUSTURICA

Filmska provincija u pozadini

LIJE^ENOG
KUSTURICE

mogu}e. Na{ film je specifi~an: re`iser je


Bosanac, scenario je poljski, a snimljen je
u francuskoj produkciji, tako da ne znam
ni u koje kategorije bi ga mogli smjestiti.
Na{a prijava je bila formalna, ali moram
re}i da je `alosno {to se na{e balkanske
sva|e prenose i u svijet filma. Zapravo, ne
sva|amo se mi s nekim, nego neko drugi
s nama. Kusturica ima dvije Palme, uticajan je u Cannesu, ali nema ono {to je
najva`nije Oscar. I ne}emo bacati drvlje i kamenje po organizatorima canneskog Festivala, izme|u ostalog i zbog
svega {to su u~inili na promociji Ni~ije
zemlje. Oni su suvereni u svojim odlukama i niko im ni{ta ne mo`e zamjeriti. To

a su Danis i Ahmed snimili veli~anstvene filmove


urica eliminirao ih je sa CANNESA!
RE@ISER NA
SLU@BENOM PUTU

Nemam
komentar

Re`isera filma Go West Ahmeda


Imamovi}a telefonski smo kontaktirali
dok se nalazio u Kaknju, gradi}u u
kojem je i sniman njegov dugometra`ni
igrani prvijenac. Nije `elio komentarisati
odluku selektora Filmskog festivala u
Cannesu, ali nam je karatko odgovorio:
Ma, znate ve} kako to ide u velikim
utakmicama u kojima je jedna
strana outsider.

Foto: Milutin Stoj~evi}

SVJETSKA PRIZNANJA ZA
BOSANSKE FILMAD@IJE: Emir
Kusturica (lijevo) dobio je
dvije Zlatne palme u
Cannesu, Danis Tanovi}
(gore) nagra|en je
Oscarom a Ahmed
Imamovi} (desno)
dobitnik je evropskog
Oscara za najbolji kratki
igrani film

je kao da se borite protiv


kraljice. I mi zaista ne
`elimo biti pretplatnici na
taj festival kao {to je to,
recimo, Lars von Trier. @ao
mi je, iskreno, {to Pakao ne}e
biti prikazan u Cannesu,
samo iz jednog
razloga: zato

saop{teno ko }e biti predsjednik `irija


ovogodi{njeg Filmskog festivala u Cannesu. Ne `elim da {pekuli{em, ali poznavaju}i karakter Emira Kusturice, sve je
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

57

ILI JE EMIR ILI JE STRAST

TAKMI^ARSKI PROGRAM 58. FILMSKOG


FESTIVALA U CANNESU

Devetnaest filmova u
konkurenciji za Zlatnu palmu
U zvani~nu selekciju 58. filmskog festivala u Cannesu, uvr{teni su sljede}i filmovi:
A History Of Violence (David Cronenberg), Lenfant (Jean-Pierre i Luc
Dardenne), Where The Truth Lies (Atom
Egoyan), Free Zone (Amos Gitai), Cach
(Michael Haneke), The Best Of Our Times
(Hou Hsiao-Hsien), Broken Flowers (Jim
Jarmusch), The Three Burials Of Melquiades Estrada (Tommy Lee Jones),
Bashing (Masahiro Kobayashi), Peindre
ou faire lamour (Arnaud i Jean-Marie
Larrieu), Sin City (Frank Miller i Robert
Rodriguez), Battle In Heaven (Carlos Reygadas), Kilometre zro (Hiner Saleem),
Election (Johnny To), Quando sei nato non
puoi piu nasconderti (Marco Tullio Giordano), Last Days (Gus Van Sant), Manderlay (Lars von Trier), Shanghai Dreams
(Wang Xiaoshuai) i Dont Come Knockin
(Wim Wenders).

Foto: REUTERS

{to u ovom slu~aju Danisov film ne}emo


mo}i prikazati na 11. Sarajevo Film
Festivalu , jer je Sarajevo zavisilo od
Cannesa. Mo`da }e se premijera filma
dogoditi na predstoje}em Filmskom festivalu u Veneciji, a ono {to sigurno znam je
da }emo francusku premijeru imati u
oktobru. I jo{ ne{to: imamo fantasti~an
film i ba{ nas briga. Sa Danisom
Tanovi}em nismo ni poku{avali stupiti u
kontakt, jer nam je njegov producent sugerisao da je mo`da bolje da ga ostavimo
na miru, jer on sa ovim ionako nema
nikakve veze. Pa }emo stoga ponoviti
ono {to je za Slobodnu Bosnu Danis
Tanovi} izjavio po~etkom februara ove
godine: Filmski festival u Cannesu je, da
budem konkretan, globalno zna~ajna
filmska smotra i njegovi organizatori
budno paze i na `iriranje, kao i na selekciju filmova. E, sada, {ta mo`e u~initi
Emir Kusturica kao ovogodi{nji predsjednik canneskog `irija? Njegov glas }e se,
naravno, pikati, ali sve drugo smatram
{pekulacijama. Zapravo, ako }e Emir
Kusturica reagovati politi~ki, to je onda
njegov problem, a mene isklju~ivo zanima moj film Pakao.

POVRATAK MAJSTORA:
Wim Wenders

PONOVO BOSANAC
Za razliku od ^edomira Kolara, reditelj Benjamin Filipovi}, predsjednik
Udru`enja filmskih radnika BiH, smatra da
Emir Kusturica nije mogao imati nikakav
uticaj na selektore canneske filmske
smotre: Nisam gledao Danisov film, pa bi
bilo neozbiljno da komentari{em bilo {ta.
Ali, mogu re}i da Emir Kusturica ne mo`e
uticati na selektore i ne treba se baviti
}oravim poslom. ^ak ni direktor Filmskog
festivala u Cannesu Gilles Jacob, koji je
neupitni {ef i ~ija je, {to se ka`e, posljednja, ne mo`e uticati na tamo{nje selektore.
Mada moram priznati da mi je malo ~udno
da film Danisa Tanovi}a nije uvr{ten u oficijelni program. U taj film je ulo`eno puno
novca, producent filma ^edomir Kolar je
uticajna osoba u filmskom svijetu,
gluma~ka ekipa je izvanredna, u krajnjoj
liniji Danis je osvojio Oscara. Ali, selekcija ovogodi{njeg Filmskog festivala u
Cannesu je najja~a do sada, barem od kada
se ja bavim filmom. U konkurenciji su filmovi ~etiri dobitnika Zlatne palme. A, {to
se ti~e Ahmeda Imamovi}a, ~iji film isto
tako nisam gledao, pa... On je, ipak, debitant. I pitanje je da li selektori uop{te
odgledaju sve filmove koji pristignu na njihovu adresu. Treba iza sebe imati jake
ljude, jer ako si debitant i ako krene{ od
canneskih selektora, ne}e{ sti}i ni do
Filmskog festivala na Pali}u. Ali, jo{ uvijek postoji {ansa da Go West bude uvr{ten
u neki od prate}ih programa. Dok Danis
Tanovi} sigurno ne}e pristati da njegov

58

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

film Pakao bude prikazan u bilo kojoj drugoj selekciji Filmskog festivala u
Cannesu.
Novinar talijanske La Repubblice, u
tekstu koji je objavljen u srijedu, 20. aprila, ne krije svoje iznena|enje {to selektori
Filmskog festivala u Cannesu u oficijelni
program nisu uvrstili novi, veli~anstveni
film Danisa Tanovi}a i dodaje da su
postojale indicije da }e se predsjednik
`irija Emir Kusturica na taj na~in poku{ati osvetiti svom kolegi. U intervjuu
koji je dao francuskom listu Journe du
dimanche, neposredno nakon {to su obznanjena imena filmova i autora koji }e se
ove godine boriti za Zlatnu palmu, Emir
Kusturica je, izme|u ostalog, izjavio: Ne
sanjam tre}u Zlatnu palmu, jer znam da }u
je jednog dana imati. Jer, film to sam ja,
a na pitanje da li mo`e prokomentarisati
odluku selektora canneskog Festivala da u
zvani~nu konkurenciju ne uvrste film
Pakao, odgovorio je na sljede}i na~in: U
Cannesu }e, ipak, biti jedan bosanski
re`iser. Emir Kusturica! [to je prvi put
nakon gotovo petnaest godina da se Emir
Kusturica deklarisao kao Bosanac.

SNIJEG NA AZURNOJ
OBALI
Bosnu i Hercegovinu }e u Cannesu
ove godine predstavljati ~elni ljudi Sarajevo Film Festivala, predvo|eni direktorom Mirsadom Purivatrom, te re`iserka
Aida Begi} i dramaturginja Elma Tata-

ragi}, potpisnice scenarija za film Snijeg,


~ije bi snimanje trebalo po~eti do kraja
2005. Elma Tataragi} i ja boravi}emo u
Cannesu sve vrijeme trajanja Festivala,
kako bi prezentirale na{ projekat, koji je
jo{ uvijek, da tako ka`em, u razvoju. Poziv su nam uputili organizatori Filmskog
festivala , koji }e platiti sve tro{kove
na{eg boravka u Cannesu. A, na tvoje
pitanje smatram li da je Emir Kusturica
mogao uticati na selektore Festivala, s
obzirom da u oficijelni program nisu
uvrstili filmove Danisa Tanovi}a i Ahmeda Imamovi}a, ne mogu odgovoriti, jer
zaista ne znam kako funkcioniraju odnosi
na relaciji predsjednik `irija selektori
izjavila je za na{ list Aida Begi}, ~iji je
kratkometra`ni igrani film Prvo smrtno
iskustvo prikazan u Cannesu 2001.
godine, dok }e Snijeg biti njeno debitantsko dugometra`no igrano ostvarenje.
U dvanaest dana trajanja 58. filmskog
festivala u Cannesu bi}e prikazano gotovo stotinu dugometra`nih i kratkometra`nih igranih i dokumentarnih filmova.
Cannes }e i ove godine pohoditi mnogobrojne svjetske filmske zvijezde, poput
Woodyja Allena, Sharon Stone, Mickeya
Rourkea, Juliette Binoche, Edwarda Nortona, Vala Kilmera, Jessice Lang, Brucea
Willisa, Nathalie Portman... Canneski Festival }e biti okon~an 22. maja sve~anom
ceremonijom dodjele nagrada, te projekcijom filma Chromophobia, britanske
re`iserke Marthe Fiennes.

Jane Fonda: My Life So Far

U knji`arama {irom SAD-a pojavila se autobiografija Jane Fonda, nazvana jednostavno My Life So Far (Moj `ivot do sada); u autobiografiji Jane Fonda, dobitnica
dvaju Oscara i k}erka velikog ameri~kog reditelja i glumca Henryja Fonde,
obja{njava razloge svog hladnog odnosa sa ocem, detalje svog putovanja u
Vijetnam koje je sablaznilo Ameriku te otkriva do sada nepoznate detalje
o seksualnom orgijanju njenog biv{eg supruga, re`isera Rogera Vadima

[OKANTNA
AUTOBIOGRAFIJA
Za{to Amerika jo{ mrzi Hanoi Jane?!
Pi{e

Emir Hod`i}

ane Fonda jedna je od najve}ih


ikona Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Glumila je u nekoliko najomiljenijih ameri~kih filmova, osvojila
Oscare za dva takva filma (Klute iz
1971. i Comming Home iz 1978. godine).
Godine 1985. izglasana je za heroinu
mladih Amerikanaca. Knjiga o fitnesu
koju je napisala u ranim 80-im godinama pro{log stolje}a bila je, na listi New
York Timesa, bestseler puna 24 mjeseca,
a video kaseta sa istom tematikom i
danas je jedna od najprodavanijih traka u
historiji SAD-a. Ipak, tokom posljednjih
ameri~kih predsjedni~kih izbora, kada su
beskrupulozni navija~i Georgea W.
Busha htjeli diskreditirati njegovog
rivala Johna Kerryja, radili su to pokazuju}i okolo njegove fotografije na kojima
je on uslikan sa Jane Fondom na antiratnim demonstracijama prije 35 godina.
Newt Gingrich, biv{i glasnogovornik
Republikanaca u ameri~kom Senatu,
`igosao je Kerryja kao Jane Fonda liberala, smatraju}i ga ideolo{kim imitatorom holivudske glumice. Jane Fondu i
danas mrze u ve}ini centralnih dijelova
SAD-a, njeno se ime spominje u prljavim vojni~kim pjesmama, a postoji i niz

internet stranica posve}enih bla}enju


njenog lika.

SAMOUBISTVO MAJKE I
HLADAN ODNOS SA
OCEM
Njena protekle sedmice objavljena
autobiografija, nazvana jednostavno Jane
Fonda: My Life So Far (Moj `ivot do
sada), poku{ava, izme|u ostalog, odgovoriti i na pitanje za{to je veliki broj nje-

nih sunarodnika jo{ uvijek mrzi, odnosno


za{to prezire Hanoi Jane, kako je uobi~ajeno nazivaju. Njena je biografija ispovijedaju}a, Fonda pri~a o svojoj bulimiji, ovisnosti o dexedrinima i seksualnom
orgijanju sa svojim biv{im suprugom Rogerom Vadimom, poznatim francuskim
re`iserom. Fonda u svojoj autobiografiji,
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

59

AMERI^KI BESTSELER U SB

MOJ @IVOT DO
SADA: Jane Fonda
na promociji
autobiografije koja
je {okirala Ameriku

Jane Fonda i Roger Vadim

koju je pisala proteklih pet godina, dijeli


sa ~itateljima tajne svijeta filma, od toga
kako je u~inila da u sceni striptiza iz
kultnog soft core filma Barbarella izgleda
beste`inski, pa sve do materijala iz 20 hiljada strana debelog dosjea koji je o njoj
napravio FBI i ostale ameri~ke sigurnosne agencije. Djetinjstvo Jane Fonda
bilo je mra~no. Imala je 12 godina kada se
suo~ila sa samoubistvom majke i hladno}om svoga oca. Zbog svega je toga `ena
zapanjuju}e ljepote i zavidne inteligencije nedugo potom stigla u fazu `ivota u
kojoj je mrzila svoje tijelo i prezirala
sebe. Otac se vratio iz mornarice na
kraju Drugog svjetskog rata i odmah se
sljede}eg dana zaputio u New York kako
bi po~eo sa probama za brodvejski show.
Ne sje}am se da sam ga vi|ala mnogo
nakon {to smo se preselili u Connecticut
iz Californije, pi{e Fonda, prisje}aju}i se
djetinjstva sa ocem, poznatim glumcem i
re`iserom Henryjem Fondom. Iznenada,
jednoga dana, samo {to sam pojela
doru~ak i krenula ka {koli, vidjela sam
majku kako stoji na ulazu u dnevnu sobu.
Pokazivala mi je da joj pri|em. Jane,
kazala mi je, Ako ti bilo ko ka`e da se
tvoj otac i ja razvodimo, reci mu da to ve}
odavno zna{. I to je bilo to, krenula sam
ka {koli..., prisje}a se Fonda, nastavljaju}i: Niko nikada ni{ta nije pri~ao o
tome da majka stalno pla~e. ^ak ni kada
smo je ostavljali takvu za stolom. Mo`da
zbog toga {to smo smatrali da ako to ne
spominjemo, to ne}e ni postojati. Peter
(brat, op. a.) i ja i{li smo u sobu kao i
obi~no, radili zada}e i scene za ve~erom

60

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

ostajale su zakopane duboko u mom srcu.


Baka mi je mnogo godina kasnija kazala
kako su majku prebacili, na savjet njenih
doktora, u mentalnu bolnicu otvorenog
tipa u Stockbridgeu, a zatim i u New
York. Doktori su kazali kako su njene
samoubila~ke nakane takve da mora stalno biti pod lije~ni~kom paskom... Jednog
dana, majka je stigla ku}i u pratnji uniformisane medicinske sestre. Nisam je
htjela vidjeti. Igrala sam se sa Peterom na
spratu kada je stigla u limuzini. Baka nas
je zvala da si|emo. Peter, zgrabila sam
ga za rame. Ne idi dolje. Ostani ovdje da
se igramo. Pusti}u te da pobijedi{. OK?
On je kazao Ne, idem i si{ao dolje.
Za{to nisam si{la? Da li zbog toga jer sam
bila toliko ljuta na nju jer nije bila s
nama? Nikada je vi{e nisam vidjela. Jane
Fonda u nastavku priznaje kako tada nije
ni sanjala da je to posljednji put da svoju
majku vidi `ivu. Mora da je znala da je
to bio posljednji put da dolazi ku}i. Do{la

je, pretpostavljam, da se oprosti, ali isto


tako da ukrade mali `ilet koji je ~uvala u
crnoj emajliranoj kutiji... Mjesec dana
kasnije, na svoj 42 ro|endan, majka je
napisala {est poruka jednu Peteru, Pan i
meni, jednu njenoj majci, jednu njenoj
medicinskoj sestri u kojoj ju je uputila da
je ne tra`i u kupatilu nego da zove doktora i jednu doktoru, njenom psihijatru.
Doktore Bennet, u~inili ste sve {to ste
mogli za mene. @ao mi je, ali ovo je
najbolje rje{enje. Tada je oti{la u kupatilo svog sanatorija, pa`ljivo izvukla `ilet
koji je bri`ljivo ~uvala i presjekla sebi
vrat. Bila je jo{ `iva kada je dr. Bennet
stigao, ali je umrla nekoliko minuta kasnije.

SEKSUALNE ORGIJE SA
ROGEROM VADIMOM
Dio Fondine autobiografije koji je izazvao mo`da najve}u pa`nju medija {irom
svijeta svakako je onaj u kojem Jane pi{e

Jane Fonda: My Life So Far

o svom braku sa Rogerom Vadimom, dio


u kojem se upotpunosti otvorila i ispovjedila o tome kako ju je ovaj veliki francuski re`iser tjerao na seksualno orgijanje
u kojem je ~esto Jane sa Vadimom morala
u krevetu biti sa jo{ jednom `enom, a
nekada i sa vi{e njih. Njegovo puno ime
bilo je Roger Vadim Plemiannikov, i godinama je u mom paso{u stajalo Jane
Fonda Plemiannikov. To zna~i ne}ak i
porodici je kazano kako su oni ne}aci
velikog mongolskog osvaja~a D`ingis
Kana. U Francuskoj, porodice djeci moraju dati zvani~no odobreno prvo ime;
Roger je dodano, ali svi koji su ga znali
zvali su ga Vadim, pi{e Jane na po~etku
ovog dijela svoje knjige. Mjesec dana
nakon atentata na Kennedyja, na moj
ro|endan, Vadim se pojavio na mom horizontu. Bio je pozvan na zabavu koju je
organizirala moja francuska agentica
Olga Horstig. Sjedili smo skupa cijelo
ve~e i kako je no} odmicala on je po~eo
pjevati pjesme iz francusko-aal`irskog rata
i pogre{no, ali veoma {armantno izgovarati engleske rije~i. Opet smo se sreli na
snimanju koje je on radio sa Alainom
Delonom. Bila sam naivna, neiskusna 26godi{njakinja, on je bio deset godina stariji... Kada je snimanje bilo gotovo za taj
dan, odveo me je u hotelsku sobu i po~eli
smo strastveno voditi ljubav na kau~u.
No, kada smo kona~no dospjeli do kreveta, on vi{e nije bio uzbu|en. Sje}am se
kako sam pomislila da je to moja gre{ka i
osje}ala sam se poni`enom, no nisam
prestajala jer nisam htjela da se osje}a
lo{e. Bio je to Vadim, poznati ljubavnik,
koji nije mogao spavati sa mnom. Sve je
to trajalo naredne tri sedmice, kada sam
se osje}ala u`asno, kada sam htjela umrijeti, no nikada mu nisam pokazala kako se
osje}am jer nisam htjela pogor{avati
stvari. No, kada je prokletstvo kona~no
razbijeno, ostali smo u krevetu dva dana i
dvije no}i i zajedno oti{li u New York na
promociju filma. Jane pi{e kako joj je, u
neku ruku, bilo drago {to je Vadim bio
impotentan na po~etku njihove veze.
Znala je kakav ga glas ljubavnika bije i
shvatila je kako Roger nije bio Superman,
za {to ga je smatrala kada ga je tek upoznala, nego obi~ni, itekako ranjivi ~ovjek.
Me|utim, Vadim je bio jedan od glasnogovornika seksualne revolucije tokom
60-ih godina pro{log stolje}a i Jane je
njegove apetite po~ela upoznavati nekoliko mjeseci nakon {to je po~ela njihova
veza. Jedne je no}i ku}i doveo prelijepu
crvenokosu `enu i smjestio je u krevet
kraj mene. Bila je prvoklasna prostitutka.
Nikada to nisam prihvatila, ali sam se u
seks utroje bacila sa vje{tinom i entuzijazmom glumice, {to sam i bila. Ako je to
bilo ono {to je `elio, to je ono {to }u mu

dati. Nekada nas je bilo troje, nekada ~ak


i vi{e. Nekada sam ~ak i ja dovodila partnere u na{ krevet. Zakopala sam svoja
prava osje}anja i poku{ala sebe uvjeriti da
u`ivam u svemu. Odmah nakon {okantnog priznanja Jane Fonda, koja ka`e kako
je u`ivala jedino u jutrima nakon divljeg
seksa u kojima je, kada bi Vadim oti{ao,
razgovarala uz kafu sa `enama koje je
dovodio u njihovu postelju, poku{ava
pojasniti kako se zapravo osje}ala u to
vrijeme i za{to je pristajala na njegove

VADIM: Jedne je no}i


ku}i doveo prelijepu
crvenokosu `enu i
smjestio je u krevet
kraj mene. Bila je
prvoklasna prostitutka
ljubavne igre sa drugim `enama. U
javnom `ivotu ja sam jaka, sposobna `ena. Kako sam onda, iza vlastitih zatvorenih vrata, u svojim najintimnijim trenucima mogla dobrovoljno izdati sebe?
Za mene, bio je to na~in da unesem malo
ljudskosti u na{u vezu, protivotrov objektifikaciji. Pitala bih je o njoj, poku{avaju}i saznati njenu pri~u i razloge
zbog kojih je pristala dijeliti sa nama
krevet, pitanja koja nikada nisam smjela
postaviti sebi?! Bila sam {okirana okrutno{}u njihovih patnji, vidjela kako je
napastvovanje od njih u~inilo da seks
postane samo roba koju one nude. Sati
provedeni sa tim `enama pomogli su mi u
izvedbi uloge Bree Daniel u filmu Klute
za koju sam kasnije dobila Oscara.

KAKO JE BARBARELLA
POSTALA NEPRIJATELJ
BROJ 1
U julu 1972. godine Jane Fonda, namjeravaju}i da poka`e kako ameri~ki bombarderi ga|aju i civile, putuje u Sjeverni
Vijetnam. Mno{tvo antiratnih aktivista
u~inilo je tih godina istu stvar, ali je Jane
Fonda napravila dvije gre{ke. Dozvolila
je sebi da je slikaju kako aplaudira i pjeva
pored vijetnamskog protuavionskog mitraljeza i gostovala je u dva radijska programa u kojima je pri~ala o ameri~kim zlo~inima. Dva kongresmena su je, zbog
toga, odmah optu`ila za izdaju, me|utim,
ni{ta od ovoga ne poja{njava za{to i
danas, usred rata u Iraku u kojem
mno{tvo ameri~kih poznatih li~nosti ima
rolu kakvu je u vijetnamskom ratu imala
Jane, nju jo{ uvijek mnogi smatraju neprijateljem, umjesto da mo`da stvore neke
nove. U maju 1972. godine Sjevernovijetnamci su me u Parizu pozvali da posjetim Hanoi. Tom Hayden (antiratni vo|a

i njen budu}i suprug, op.a.) mislio je da


trebam i}i. Mo`da je bila potrebna
druga~ija vrsta zvijezde da privu~e pa`nju
ljudi o tome {ta se tamo de{ava? Od 1965.
godine vi{e od 200 ameri~kih dr`avljana
putovalo je u Sjeverni Vijetnam, uglavnom u grupama, kako bi svjedo~ili o tome
{ta se tamo de{ava. Oni su predstavljali
ameri~ke mirotvorne i religiozne grupe,
vijetnamske veterane, u~itelje i pjesnike.
Tom je bio jedan od prvih koji je oti{ao
tamo i nakon njegove posjete, 1967.
godine, trojica ameri~kih zarobljenika
pu{teni su ku}ama..., pi{e Jane na po~etku dijela autobiografije u kojem se
prisje}a svog putovanja u Hanoi i svega
{to se tamo de{avalo, a {to }e kasnije njen
`ivot promijeniti iz temelja. Bio je to
moj posljednji dan u Vijetnamu. Nije bilo
neuobi~ajeno da Amerikance, koji posje}uju Sjeverni Vijetnam, odvode da vide
vijetnamske vojne instalacije i uvijek su
nam davali {ljemove koje smo morali
nositi... Odveli su me do jedne protuavionske instalacije, na obroncima grada.
Pozdravila me je grupa mladih vijetnamskih vojnika, a tu je bila i horda fotografa
i novinara. Puno vi{e nego {to sam ikada
vi|ala u Hanoju. Prevodilac mi je rekao
da vojnici ho}e da mi zapjevaju, a kada su
zavr{ili, tra`ili su od mene isto. Sjetila
sam se neke stare vijetnamske pjesme i
iako sam im masakrirala jezik, svi su mi
se smijali i aplaudirali. I meni je bilo
smije{no, pa sam im se pridru`ila. I tada
se desilo ne{to {to sam nebrojeno mnogo
puta provrtila po svojoj glavi. Dok sam se
jo{ smijala i aplaudirala zajedno sa njima,
neko me je posjeo pored mitraljeza.
Nisam imala pojma gdje sjedim. Kamere
su bljeskale. Kada sam ustala i krenula ka
kolima, shvatila sam implikacije svega {ta
se desilo. O, moj Bo`e, izgledalo je kao
da sam poku{avala pucati na ameri~ke
avione?! Mitraljez je bio spu{ten, nije bilo
aviona, jednostavno, nisam uop{te razmi{ljala o tome {ta sam radila. Me|utim,
slika postoji i nosi poruku, bez obzira {ta
sam ja zaista radila ili osje}ala. Jane
spekulira kako {teta koja je nanesena njenoj reputaciji nakon slikanja kraj mitraljeza ima veze sa njenim poku{ajima da se
oslobodi tereta seks simbola koji je tih
godina nosila. Ja sam `ena koju su posmatrali kao Barbarellu, pi{e Fonda. Lik
koji egzistira na nekom skupnom nivou
kao otjelovljenje mu{kih fantazija...
Shvatila sam da ja nisam obi~ni ameri~ki
gra|anin koji se smijao kraj mitraljeza;
bila sam privilegirana k}eka Henryja
Fonde, koja je do{la i natrljala nos zemlji
koja mi je omogu}ila te privilegije. Vi{e
od toga, ja sam `ena, {to je moje sjedenje
kraj mitraljeza u~inilo jo{ gorim: Barbarella je postala njihov neprijatelj!
2114. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

61

PRVI PUT U BiH

U ~etvrtak, 21. aprila, u prodaji }e se na}i deveti po redu DVD porodi~ni paket
Slobodne Bosne; uz dugometra`ni animirani film Gospodar brzine, te klasi~nu
borila~ku akciju Quest koju potpisuje Jean Claude van Damme, sredi{nji film
DVD paketa je ju`nokorejski blockbuster Shiri reditelja Kang Je-Kyua

Priredio

Nedim Hasi}

alo je zemalja kojima je


pro{lo stolje}e udijelilo tako
lo{e karte kao {to je to slu~aj
s Korejom. Prvu polovicu su
Korejci proveli pod brutalnim japanskim jarmom, a kraj Drugog
svjetskog rata je, umjesto oslobo|enja,
doveo do novih i jo{ gorih problema. Pola
zemlje su oslobodili Sovjeti, a pola Amerikanci, {to je, po uzoru na Njema~ku,
dovelo do podjele na sjevernu komunisti~ku i ju`nu kapitalisti~ku dr`avu.
Poku{aj da se podjela prevlada silom
dovela je do rata koji je trajao tri godine,
opusto{io cijeli poluotok i zavr{io na najgori mogu}i na~in - tako {to su obje strane
ostale cementirane na po~etnim pozicijama. Sjeverni dio tako ve} {est desetlje}a
ostaje upori{te najgoreg oblika komunizma, a jug je ve}inu tog vremena tavorio
pod brutalnom vojnom diktaturom koja je
tek u posljednjih nekoliko desetlje}a
evoluirala u ne{to nalik na vi{estrana~ku
demokratiju.

62

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Ovo malo podsje}anje na historiju


isto~ne Azije nije bitno samo zato da bi se
gledatelji filma Shiri, centralnog filma
devetog po redu DVD-ja iz kolekcije
Slobodne Bosne, upoznali s jednim od
va`nih elemenata zapleta, nego i kao obja{njenje zbog ~ega je ovo prvi ju`nokorejski film koji je u ovom obliku distribuiran u BiH.

NAJGLEDANIJI FILM
U JU@NOKOREJSKOJ
HISTORIJI
Naime, biv{a Jugoslavija je iz ideolo{kih razloga dr`ala stranu Sjevernoj
Koreji, pa za filmove s juga poluotoka
nije bilo mjesta na televizijskim ekranima. A s dolaskom demokratije brutalno
shva}ena tr`i{na na~ela i jaka propaganda
ameri~ke filmske industrije smanjili su na
minimum {anse da bi se neki ju`nokorejski
film mogao pojaviti u kinima ili policama
na{ih videoteka. To je jo{ razumljivije
kada se uzme u obzir koliko je napora trebalo da se hongkon{ki filmovi prodaju
na{oj publici. Ni akcioni spektakl Shiri
vjerojatno ne bi probio tu barijeru da sticajem okolnosti godine 1999. nije na-

pravio tsunami na azijskom tr`i{tu, koje


je prili~no zasi}eno proizvodima tog
`anra. Isti film se, tako|er, mo`e pohvaliti i time da je u Ju`noj Koreji uspio razbiti
rekorde gledanosti koje je dvije godine
suvereno dr`ao Titanic. Radnja filma
zapo~inje godine 1992. u logoru za obuku
sjevernokorejskih specijalaca gdje mlada
djevojka po imenu Hee (Kim Jon-yyin)
nakon brutalnog treninga postaje ~lanom
elitne jedinice specijalizirane za teroristi~ke akcije na Jugu. [est godina kasnije Hee je ve} napravila karijeru nakon
niza ubistava vrhunskih ju`nokorejskih
nau~nika i politi~ara. Njoj su na tragu
dvoje agenata ju`nokorejske tajne slu`be
- Dae-hho Jung (Derek Kim) i Jong Won
Ju (Han Suk-kkyu) - koji nikako ne uspijevaju otkriti njen identitet, ali to nije jedini
problem s kojim su se suo~ili. Dok se Ju
kod ku}e mora brinuti o svojoj alkoholu
sklonoj djevojci Bang-hhee Lee (Lee Janggil), obojica su frustrirani time {to je
demonska snajperistkinja uvijek korak
ispred njih pa je logi~an zaklju~ak da povjerljive informacije cure iz kancelarija
njihovih zapovjednika. Da stvar bude
gora, obojica su pod dodatnom pa`njom

DVD kolekcija Slobodne Bosne

SHIRI: Surova pri~a


o razdvojenosti
korejskog poluotoka
QUEST

Potraga za
zlatnim zmajem
Christopher Dubois (Jean Claude Van Damme)
sitni je kriminalac sa ulica New Yorka, koji poma`e
djeci bez roditelja. U bijegu od policije zavr{ava na
brodu okru`en gusarima i lopovima. Igrom sudbine,
dospijeva na ~uveno takmi~enje u borila~kim vje{tinama Ghang Gheng. Tamo nailazi na strahovito te{ku
konkurenciju, u kojoj }e se morati boriti do smrti za
nagradu, Zlatnog zmaja, ~ast ali i za goli `ivot. Re`iju
potpisuje Jean Claude van Damme, a pored njega, u
ostalim ulogama pojavljuju se i Roger Moore (Lord
Edgar Dobbs), James Remar (Maxie Devine), Janet
Gunn (Carrie Newton)
{efova zbog toga {to }e se u Seulu odigrati historijska nogometna utakmica
izme|u timova dvije Koreje, kojoj }e prisustvovati vo|e dviju dr`ava. Istovremeno, na Jug dolazi mali ali izuzetno
efikasni tim sjevernokorejskih komandosa na ~elu s nekada{njim Heejinim
mentorom Mu-yyoung Parkom (Choi Minsik) koji iz vladine laboratorije kradu
super razorni eksploziv CTX. Mladi Ju
mora istovremeno sprati sumnje sa svog
imena, uhvatiti Hee, spasiti svoju djevojku te sprije~iti sjevernokorejske specijalce u njihovom opakom naumu.

VIZIJA SLOBODNE I
JEDINSTVENE KOREJE
Nakon {to se proslavila ulogom u
Shiri Kim Jon-yin, koju ovih dana
mo`emo gledati na televizijskim kanalima u seriji Nestali, postala je zanimljiva i
ameri~koj publici nakon {to se pojavila u
filmu Lost. Ro|ena je u Seulu, ali je
odrasla u New Yorku. Poha|ala je
presti`nu gluma~ku {kolu High School of
Performing arts u ovom gradu, a glumu je
diplomirala u Bostonu. Kim je bila stidljivo dijete te se u sedmom razredu osnovne
{kole upisala na ~asove glume kako bi

rije{ila taj problem. Dobila je ulogu u


mjuziklu i nakon toga zavoljela pozori{te.
Osim u Shiri, Kim je glumila i u ju`nokorejskim filmovima Ardor, Yesterday, Iron
Palm, Ginko Bed 2, te u japanskom filmu
Rush. Kim je bila ambasadorka dobre
volje tokom Svjetskog prvenstva u
nogometu 2002. godine. Na prvi pogled
Shiri ne izgleda druga~ije od bilo koje
zanatski dobro ura|ene akcije na koju nas
je navikla hongkon{ka kinematografija.
Svi elementi hongkon{ke formule su tu:
niz akcijskih scena koje sadr`e desetine
u~esnika, hiljade ispaljenih metaka i
odgovaraju}i broj mrtvih, obi~no na
mnogo eskplicitniji i krvaviji na~in nego
na {to nas je na to navikao sterilni
Hollywood. S druge strane, scenarista i
Kyu tu je formulu uspio
re`iser Kang Je-K
nadrasti vje{tim balansiranjem izme|u
dinami~nih akcionih i normalnih scena.
Neke od njih ne funkcioniraju ba{ najbolje, pogotovo o~ajno stereotipna romansa
izme|u Jua i Hee. Zavr{nica je tako|er
malo preduga i pateti~na. Neka od
rje{enja u zavr{nom obra~unu tako|er
izgledaju kao kopija svake prosje~ne

holivudske akcije. No, s druge strane, postoji element koji cijeli film ne samo {to dr`i
kao cjelinu nego mu i omogu}uje da prevazi|e ograni~enja komercijalne akcije. To
je prije svega motiv razdvojenosti korejskog poluotoka i duboke frustracije koju
to neprirodno stanje izaziva kod njenih
stanovnika. Simboli~ni naslov filma je
referenca na slatkovodnu ribu koja obitava isklju~ivo u vodama Demilitarizirane
zone te slobodno pliva neoptere}ena
mitraljezima i bodljikavom `icom. Kang
Je-Kyu, iako koristi svaku priliku da
poka`e kako je Ju`na Koreja po tehnolo{kom i kulturnom razvoju desetlje}ima
ispred svoje sjeverne sestre (mada se to
pre~esto svodi na reklame za proizvode
Samsunga, kompanije koja je pokrila ve}i
dio bud`eta), prema Sjevernoj Koreji se
odnosi s neobi~no velikom dozom razumijevanja, pa su i negativci vi{e motivirani nacionalizmom nego ~istom ideologijom. Zbog svega ovoga Shiri valja
pozdraviti kao ne samo egzoti~ni novitet
na na{em tr`i{tu, nego kao i film koji
`anrovska ograni~enja nadilazi snagom
vizije njegovih tvoraca.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

63

Balkanska rapsodija

ULCINJ, ^ETVRT STOL


Zemljotres koji je prepo

rije 26 godina, 15. aprila, crnogorsko


primorje se zatreslo. Zemljotres je
odnio `ivote i napravio veliku, kako
se to ka`e, materijalnu {tetu. Preko
stotinu ljudi je poginulo, samo u
Ulcinju vi{e od dvadeset. Ali kako statistika, a
jo{ manje istorija, ne vode ra~una o li~nim
tragedijama, zapam}eno je kako je, uop{te
uzev, zemljotres bio jedna od najboljih stvari
koje su se Crnoj Gori desile u XX vijeku. Za
Crnu Goru zemljotres je bio ono {to je za druge
Olimpijada: na~in da se izgradi zemlja.
Zemljotres je do{ao kao nesre}a, ali je solidarno{}u ljudi Titove Jugoslavije pretvoren u
ono {to }e Crnogorci kasnije nazivati
Dobrotresom, i ovjekovje~iti stihom:

Oj gospode sa nebesa,
zvizni dva-tri zemljotresa.
Ali nije svima zemljotres ostao u tako lijepoj uspomeni. Majka mi je pri~ala kako su u
Energoinvestu, a misli da je tako bilo i u ostatku
Titove Jugoslavije, ~itavih pet godina odvajali
postotak od plate za obnovu crnogorskog primorja. Otud je majka ludjela kada bismo oti{li
na ljetovanje u Ulcinj i tamo se susreli sa tradicionalnom crnogorskom gordo{}u stanovni{tva
koje je upravo od sadake podiglo velelepne
ku}e u kojima su kasnije izdavali krevete onima
koji su sadaku davali. Otac i majka nas povedu
u hotel na sok i kola~e, a tamo nas do~eka konobar koji je od pomo}i i kredita podigao ku}u od
plus beskona~no kvadrata. On je vlasnik
Babilonskog tornja a mi ubogi turisti, radni~ka
familija to je bila realnost, a konobari su tu
realnost uva`avali i prema nama se odnosili sa
vidnom nezainteresovano{}u koja se grani~ila
sa prezrenjem. Be}kovi} je tvrdio: da nije Crne
Gore, svijet ne bi znao za gorde konobare
mislim, uzgred, da je to najpametnije {to je
rekao. Zemljotres je, ironi~no, u~vrstio tu gordost.
Bilo je to, dakle, prije 26 godina. Za 26 godina, za ~etvrt vijeka, mnogo toga se promijeni.
Deset godina prije nego je zemljotres pogodio
Crnu Goru, Ameriku je zatresao Woodstock. Te
1969. ljudi su se okupili u vjeri u ljubav i bolji
svijet, uz LSD, cantryi-rock i elektri~ne gitare.
Dvadeset i {est godina kasnije, njihovi nasljednici na ekstaziju, u potpunoj ravnodu{nosti

64

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Ima i bolje:
prijatelj mi
ka`e kako je
bio u dru{tvu
u kojem se
povela pri~a o
tsunamiju i
stotinama
hiljada mrtvih
u Aziji. Tu pada
nezaboravna
replika, jer
jedan od njih,
~ovjek,
izgovara:
Ko im jebe
mater, sve
su to Turci

Pi{e

Andrej Nikolaidis

prema ljubavi i svijetu, okuplja}e se uz techno


i haus muziku. Za dvadeset i {est godina
radikalno se promijeni globalna pop kultura i
pop ideologija, pa kako ne bi i mala Crna
Gora. Napokon, koliko sam se samo za sve te
godine promijenio i ja.

akon udarni~kog kopanja po rudnicima uspomena, nakon konsultacija sa


roditeljima i kona~no, finog dodira
ma{te koji sje}anja retu{ira u pri~e
koje se nadalje imaju smatrati dokumentima, dolazim do jutra kada je otac, ne
znaju}i da li mu je majka pre`ivjela, odjurio za
Ulcinj za koji su, pri~ali su mi, tog jutra
vjerovali da je zbrisan sa lica zemlje. Kao da
stvari nisu dovoljno lo{e i posve nesno{ljive po
sebi - ~ovjek ima naviku da lo{e vijesti
dogra|uje do obrisa kataklizme. Na vijest da je
crnogorsko primorje pogodio zemljotres, moji
uku}ani su pustili ma{ti na volju dok se otac
spremao za polazak, nizala su se predvi|anja o
poru{enim gradskim ~etvrtima, poginulim
dragim ljudima i strahu pre`ivjelih.
Tada smo `ivjeli na Vracama, toj brdskoj
spavaonica za radnike. Kom{ije su dolazile
da pitaju jesu li Jovanovi u Ulcinju `ivi.
Nakon {to bi im otac odgovorio da nema ni
glasa od njih i da se, eto, sprema za put,
vrte}i zabrinuto glavama vra}ali su se u
svoje ku}e koje su podigli od skromnih
plata, ku}e u kojima }e sve do smrti {tedjeti
za krov i fasadu. Ma kako neugledne te
gra|evine bile, mogu pretpostaviti da je
svako u kom{iluku tog jutra, zami{ljaju}i
ru{evine na crnogorskom primorju, bio
prezadovoljan svojim domom. Ja se oduvijek rano budim, naro~ito zimi. U djetinjstvu
me je ka{alj zbog hroni~nog bronhitisa koji
sam zaradio u vla`noj podstanarskoj sobi
mu~io po svu no}, sve dok ne bi uni{tio i
posljednji trag sna u meni. Tog jutra sam se,
kao i obi~no, naslonio na prozor. Bio je
vikend, a ja sam gledao put kojim je majka
obi~no odlazila u maglovito jutro. Na kapiji
bi se osvrnula, mahnula mi, i kro~ila u rijeku
crnih silueta radnika koji su kroz bijeli
pokrov koji je pao po gradu tra`ili put ka
svojim fabrikama. Tog jutra je tuda pro{ao
otac, sjeo u svoj reno 4 i oti{ao za Ulcinj.
Nisam bio siguran zbog magle, ali mislim da

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

LJE]A KASNIJE
orodio Crnu Goru

mi je mahnuo prije nego {to je krenuo. Nakon {to je oti{ao, jo{ minutama sam mahao put mjesta gdje je bio
parkiran njegov reno 4, tiho pla~u}i.
Ko zna ho}u li opet vidjeti oca, mislio

sam, ko zna da li }e se vratiti iz


Ulcinja, gdje se zemlja trese, more
otvara i guta ~itave gradske ~etvrti?
Otac je vojnim transporterom odletio do Podgorice. Odatle se do Ulcinja

tog dana moglo samo helikopterom, jer


su stijene zatrpale i put od Podgorice
prema Petrovcu, kao i onaj od Virpazara
za Bar, preko Sutormana. Zahvaljuju}i
crvenoj knji`ici na kojoj je pisalo
Oslobo|enje uspio je da, la`u}i da je
izvje{ta~ iz Crne Gore, nagovori posadu
helikoptera da mu dopusti da se stijesni
me|u lijekovima koje su prenosili za
Ulcinj. Sletjeli su na Veliku pla`u, odakle je otac po`urio do grada.

aba je pre`ivjela. Bila


je nepokretna, ali je iz
ku}e izvukao kom{ija
koji je preko puta dr`ao
buregd`inicu Pelivan.
Ponovo su oti{li na Veliku pla`u,
u [toj, i tamo no}ima spavali u
limenoj kafani mog strica. Otac je
kasnije pri~ao da je u tim danima,
dok je tlo podrhtavalo i dok se
sve doimalo niskomimetskim,
kako ve} biva nakon nasilnih
objava Boga, osjetio sre}u kakva
se nikada docnije ne}e ni o~e{ati
o njega. Tog ljeta u Ulcinju nije
bilo turista.
^im je straha nestalo, zavladala je pohlepa. Pomo} se slijevala, krediti dizali a velike ku}e
nicale. Kada je sve bilo gotovo,
~udesna i neo~ekivana iskra zapalila je zgradu u kojoj je ~uvana
dokumentacija o zadu`enjima
neimara. Dugovi su tako nestali u
plamenu. Ku}e su ostale. I sje}anje na to kako je ~ovjek sposoban svaku katastrofu, i potres i
vatru, okrenuti u svoju korist.
Kada je tsunami opusto{io azijsku obalu, ronila~ki klub iz
Ulcinja pokrenuo je akciju prikupljanja pomo}i unesre}enima.
Grad koji je dobrim dijelom
podignut sadakom, grad ~ije su
d`amije i crkve pune, a gra|ani se
prosto utrkuju u ni~im izazvanim
izlivima pobo`nosti koji ~esto
li~e na izliv krvi u zdrav mozak,
sakupio je na taj na~in, ako se
dobro sje}am, ~itavih dvjesto
eura kao pomo} onima koji su za
pomo} vapili. Ima i bolje: prijatelj mi ka`e kako je bio u dru{tvu u kojem se povela pri~a o
tsunamiju i stotinama hiljada
mrtvih u Aziji. Tu pada nezaboravna replika, jer jedan od njih,
~ovjek, izgovara: Ko im jebe
mater, sve su to Turci.
Evo dokle smo do{li, govore danas
Ulcinjani: da nas sad pogodi zemljotres,
niko nam ni centa ne bi uplatio.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

65

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
WOJCIECH TOCHMAN
Kao da jede{ kamen

Slavko [anti} preveo je knjigu


Kao da jede{ kamen (Magistrat,
Sarajevo, 2004.) poljskog novinara
Wojciecha Tochmana. Mladi Poljak
koji se u svojoj zemlji godinama bavio
potragom za nestalim ljudima, boravio
je u Bosni, provodio vrijeme mahom sa
Srebreni~anima i napisao dokumentaristi~ku prozu o njihovim `ivotima.
Cijena je 18 KM.
SARAH KOFMAN
Ulica Ordener,
ulica Labat

Ulica Ordener, ulica Labat (Rabic/ECLD,


Sarajevo, 2005.) autobiografska je proza
francuske filozofkinje i spisateljice jevrejskog
porijekla Sarah Kofman. Bliska Sartreovim i
Derridinim krugovima, objavila je desetak
filozofskih knjiga, a Ulica Ordener, ulica Labat
njeno je posljednje djelo nakon ~ijeg je
objavljivanja autorica izvr{ila samoubistvo. Cijena je 9 KM.
EJMI VELBORN
Dekodirani
Da Vin~ijev kod

Roman Da Vin~ijev kod, jedan od


najve}ih svjetskih bestselera, je prema
mi{ljenju Ejmi Velborn stvorio brojne
nedoumice oko historije umjetnosti i
hri{}anstva, te fikciju predstavio kao faktografiju. Zato ona u svojoj knjizi
Dekodirani Da Vin~ijev kod (Narodna knjiga, Beograd, 2005.) provjerava navode iz Brownovog romana i
ukazuje na njegove navodne gre{ke. Cijena je 12 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):


z J. K. Rowling: Harry Potter and the Half-Blood Prince (Book 6)
z Steven D. Levitt: Freakonomics
z Thomas L. Friedman: The World is Flat
z Dan Brown: The Da Vinci Code
z Jane Fonda: My Life So Far

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Mabela):


z Den Braun: Da Vin~ijev kod (Solaris)
z Den Braun: An|eli i demoni (Solaris)
z Ejmi Velborn: Dekodirani Da Vin~ijev kod (Narodna knjiga)
z Fadila Nura Haver: Kad umrem da se smijem (Naklada ZORO)
z Aleksandar Hemon: ^ovjek bez pro{losti (V.B.Z.)

66

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Moj de~ko je inteligentan i pametan, i kad


sam ga upoznala asocirao me na delfina
MAJA KOLUND@IJA, glumica

Roman Sbastiena Japrisota Vjeridba je


dugo trajala (Laguna, Beograd, 2005)

ODLI^AN OMJER
ROMANTIKE, HUMORA
I ZDRAVOG PACIFIZMA
Pi{e: Adisa ^e~o

Napokon se uvjerio, kao i svako prije njega, da se taj rat nikada ne}e zavr{iti, jednostavno zato {to ni jedni ni drugi vi{e nisu bili
sposobni da odnesu pobjedu i preostalo im je jedino da bace oru`je
i topove na prvo javno smetlji{te i rat rije{e ~a~kalicama. Ili jo{
bolje, pismo-gglava. Ovako razmi{lja An`, bo`ija ov~ica iz
Marseja, lik jednog od najboljih (anti)ratnih romana napisanih
posljednjih godina. Francuski pisac Sbastien Japrisot, proslavljen
ve} svojim prvim romanom koji je napisao kao osamnaestogodi{njak, dvadesetak godina kasnije napisao je roman Vjeridba je
dugo trajala koji u odli~nom omjeru spaja humor, romantiku, i
zdravi pacifizam proiza{ao iz svijesti o apsurdnosti rata.
Glavna junakinja ovog romana je Matilda, dvadesetogodi{nja
nepokretna djevojka, ~iji je
vjerenik, zajedno sa jo{ ~etvoricom francuskih vojnika,
navodno nastradao u Prvom
svjetskom ratu. Matilda ima
razloga da sumnja u njegovu
smrt, i svu svoju energiju po~inje usmjeravati u potragu za
voljenim Manekom ili za bilo
kim iz grupe od pet vojnika
osu|enih na smrt zbog samoranjavanja i ostavljenih nadomak njema~kog rova. Uskoro
Matilda upoznaje ~lanove porodica i prijatelje nastradalih
vojnika i njihovim pismima, uspomenama i podacima koje joj
daju raduje se vi{e nego bilo
~emu u `ivotu.

Kod Japrisota nema stereotipnih


ideolo{kih floskula niti romantiziranja
rata i njime ste~enih trauma, ve}
samo po{ten, zabavan roman
o jednoj jako dugoj potrazi,
raspleten na najbolji mogu}i na~in
Japrisotov roman ima odli~nu kompoziciju i ritam: autor na
ka{i~icu daje Matildina otkri}a i potragu za Manekom ~ini vrlo
uzbudljivom. U isto vrijeme, paralelne pri~e o porodicama drugih
vojnika, te o Matildinoj svakodnevici, njenim uspomenama na
vjerenika, njenoj upornosti, (ali i seksualnosti!), ~ine roman slojevitim i zrelim. Autor ru{i predrasude o junacima i li{ava patosa
obudovjele `ene me|u kojima ima i varalica i prostitutki, i
tragi~kih heroina ~ija je patnja uprkos svemu jednaka i nedvojbena. Kod Japrisota tako|er nema stereotipnih ideolo{kih floskula
niti romantiziranja rata i njime ste~enih trauma, ve} samo po{ten,
zabavan roman o jednoj jako dugoj potrazi, raspleten na najbolji
mogu}i na~in.
Prema ovom romanu, re`iser filma Amelie Jean Pierre Jeunet
snimio je i filmski hit Vjeridba je dugo trajala.

Nije se te{ko obraniti od obo`avateljica. Pitanje je koliko se


~ovjek `eli braniti
IGOR [TIMAC, direktor i trener NK Hajduk

U filmu Sve je Cool (SAD; 2005.),


reditelja F. Gary Graya, koja je nastavak
uspje{ne komedije Uhvatite maloga,
igraju: John Travolta, Uma Thurman,
Vince Vaughn, Harvey Keitel, The Rock,
Andre 3000, Christina Milian, Danny De
Vito i James Woods

KU]NO KINO
JOEL VIERTEL
Vra`je jezero

Pomalo pre`vakana pri~a. Na


osamljenom i pustom mjestu
zateknu se dvije osobe od kojih je
jedno psihopat. U na{em slu~aju
rije~ je o medenom mjesecu u kolibi duboko u {umi, a psihopat je,
naravno, suprug. Reditelju Joe
Viertelu je Vra`je jezero debitantski film, te mu stoga ne treba
previ{e zamjeriti. Ako ni{ta, film se
mo`e pogledati.

COOL KOMEDIJA
Pi{e: Mirsad Kli~i}

O~ito je da se filmovi danas snimaju samo zbog novca. Nije tu


bitna niti slava, niti zalu|enost fanova pojedinim gluma~kim zvijezdama. Ukoliko }e na filmu zaraditi i producenti i autori, samo
}e u tom slu~aju svi biti sretni. Zbog toga su i gluma~ki honorari u
dana{nje vrijeme narasli do vrtoglavih visina. Kada bi nam jo{ za
filmsku podvalu i plja~ku iz Hollywooda ponekad ponudili barem
polovi~no zabavan film, mnogi gledaoci bi ~ak i progutali ono {to
im Hollywood naj~e{}e servira. A
to su komedije bez humora, akcije
bez smisla i spektakli bez spektakla. Kriminalisti~ka komedija Sve
je Cool se, najve}im dijelom,
uklapa u ovaj {ablon, iako je pojedini segmenti na trenutke odvajaju
od mno{tva sli~nih komedija.
Gangster i filmski producent Chili
Palmer napu{ta filmski biznis i
upu{ta se u muzi~ki. Preuzima
mladu i talentiranu pjeva~icu
Lindu Moon, sukobljavaju}i se,
pri tom, sa ruskom mafijom, raperskom mafijom i vlasnicima
Linino ugovora. Manipuliraju}i
doga|aje na svoj na~in i navode}i
vodu na svoj mlin, Chili uspje{no

U prvom dijelu filma sve je


prepu{teno stihiji: scene traju
predugo, bez nekog posebnog
razloga, a sve je za~injeno
sa previ{e muzike
izbjegava sve nevolje i rje{ava situaciju u svoju korist. Sve je Cool
nastavak je uspje{ne komedije Uhvatite maloga, u kojoj je svoju
ulogu reprizirao John Travolta. Od ostatka gluma~ke ekipe iz
prvoga filma, jedino se Danny de Vito pojavljuje u nastavku.
Me|utim, nije to predstavljalo problem u filmu Sve je Cool.
Pojedini glumci i karakteri koje oni tuma~e su i najve}a vrijednost
ovoga filma. Recimo, akciona zvijezda The Rock, koji tuma~i gay
tjelohranitelja koji `eli biti glumac, jedna je od najboljih stvari u
filmu Sve je Cool. I definitivno, The Rockova najbolja uloga.
Tako|er, Andr 3000, poznatiji kao Outkast, ulogom nespretnog
crnog gangstera rapera dao je gledaocima puno vi{e razloga za
smijeh nego {to bi ga imali bez njega. I, u principu, to je to. Uma
Thurman i Travolta nam nisu ni{ta ponudili, a ~ak i njihov izvikani
ples, navodna repriza kultne scene iz Pulp Fictiona, bila je
nepotrebna i lako se zaboravlja. Pri~a filma je poprili~no zbrkana
a drugi dio filma, {to je za~u|uju}e za dana{nje filmove, mnogo je
bolji od prvoga. U prvom dijelu filma sve je prepu{teno stihiji:
scene traju predugo, bez nekog posebnog razloga, a sve je
za~injeno sa previ{e muzike. Zbog svega toga, Sve je Cool
mo`emo okarakterisati kao sporadi~no cool komediju.

KEENEN IVORY
WAYANS
Mrak komadi

Komedija o dva crna policajca koji se


preobla~e u dvije bjelkinje i skoro
~itav film tr~karaju na visokim petama. Rije~ je o jo{ jednoj komediji sa
sporadi~nim humorom koji, po
obi~aju, ne dolazi od glavnih ve} od
sporednih likova. U takvim situacijama ostaje nam samo da se zapitamo: Kome trebaju glavni likovi u
komedijama?
OLIVER STONE
Odred smrti

Ratni klasik velikog Olivera Stonea


vodi nas u srce vijetnamskih pra{uma
gdje }emo iskusiti sve strahote rata u
Vijetnamu. Inspirisan uglavnom svojim
iskustvima iz spomenutog rata, reditelj
Stone je stvorio jedan od najuvjerljivijih
ratnih filmova koji je s pravom ponio ~etiri
Oscara, me|u kojima i one za najbolji film
i reditelja. Obavezno gledanje.

WORLD BOX OFFICE


z The Amityville Horror (Andrew Douglas)
z Sahara (Breck Eisner)
z Fever Pitch (Bobby & Peter Farrelly)
z Sin City (Robert Rodriguez; Frank Miller)
z Guess Who (Kevin Rodney Sullivan)

TOP VIDEO U BiH


z Mand`urijski kandidat (Jonathan Demme; Tropik)
z Tragovi na du{i (Robert Benton; Tropik)
z Ponovo princeza (Garry Marshall; Art Company)
z Zaboravljeni (Joseph Ruben; Blitz)
z Collateral (Michael Mann; Tropik)

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET

Ne pijem kafu, ne pu{im, tako da nemam


potrebu za popodnevnim izlaskom
MELINA GARIBOVI], manekenka i TV
voditeljica

RUKOMET, SKIJANJE I KNJI@EVNO IZDAVA[TV


skija{kih zvijezda Ivice i Janice, prije nek
o ~ijem se radu, bez obzira na veliki b
~ak i u Hrvatsko

Pi{e: Dino Bajramovi}


U prodaji je knjiga Historija
osmanske dr`ave i civilizacije

Objektivan pregled
osmanskog perioda

Najraritetnija pojava u

Historija osmanske dr`ave


i civilizacije naziv je djela
grupe turskih histori~ara koju
je priredio direktor Centra za
islamsku historiju, kulturu i
umjetnost iz Istanbula dr.
Ekmeleddin Ihsanoglu, a ~iji
su izdava~i sarajevski Orijentalni institut i spomenuti Centar. Knjiga je napravljena sa
ciljem da pru`i objektivan
pregled osmanskog perioda
baziran na arhivskim dokumetima, hronikama i zapisima, te radovima savremenih
autora sa Zapada i iz Turske, zapisao je prire|iva~ u predgovoru
knjige. Ovo djelo se na sinteti~ki na~in bavi cjelokupnom osmanskom historijom i obuhvata osmansku politi~ku historiju, dr`avno i
upravno ure|enje, dru{tvo, organizaciju vojske i pravo kod
Osmanlija, te religiju, obrazovanje i nauku u osmanskoj dr`avi. Ovu
zahtjevnu i obimnu knjigu preveli su Kerima Filan, Enes Kari} i
Amina [iljak-Jesenkovi}. Knjiga je {tampana na 1223 stranice, u
knji`arama se mo`e kupiti za 70 KM dok je njena cijena na Sajmu
knjiga 40 KM.

Pi{e: Dino Bajramovi}

Knjigu o Sikstinskoj kapeli, pod nazivom Michelangelo i


papin svod, koju je napisao Kana|anin Ross King, objavila je
nedavno zagreba~ka Naklada Stih. Ni{ta neobi~no na hrvatskoj
knji`evnoj sceni, izuzev {to je vlasnik i urednik spomenute
naklade Ante Kosteli} Gips, otac i trener svjetskih i olimpijskih
pobjednika u nekoliko skija{kih disciplina, Janice i Ivice
Kosteli}a.

Potvr|eni datumi koncerata Bijelog


dugmeta u Sarajevu, Zagrebu i
Beogradu

Zagrijte se, molim!

Foto: REUTERS

Samo }emo potvrditi ono {to smo objavili u na{em pro{lom


broju i o Bijelom dugmetu za sada toliko: njihov, veliki povratni~ki
koncert u Sarajevu }e biti odr`an 15. juna na Olimpijskom stadionu
Ko{evo Asim Ferhatovi} Hase, sedam dana kasnije Bregovi} & co.

PONOVO NA OKUPU: ^lanovi grupe Bijelo dugme

68

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

PROIZVOD ANTE KOSTELI]A: Svjetska i olimpijska pobjednica


Janica Kosteli}

Imao sam jednu obo`avateljku, koja kad se ja o{i{am,


ona se o{i{a. Ja starke ovakve, ona iste takve
DRA@EN @ERI} @ERA, frontman grupe
Crvena jabuka

VO: Ante Kosteli} Gips, otac i trener hrvatskih


koliko godina osnovao je Nakladu Stih,
broj knji`evnih izdanja koje su objavili,
oj malo toga zna

u hrvatskom izdava{tvu
U Hrvatskoj vole kazati kako je Ante Kosteli} najneobi~nija i najraritetnija pojava u novijoj hrvatskoj izdava~koj
ponudi. Njegova velika ljubav prema knji`evnosti za rezultat
je, prije nekoliko godina, imala osnivanje Naklade Stih, tako da
sada Gips mo`e kada god ho}e objavljivati knji`evna djela po
volji, jer finansije mu ve} du`e vrijeme i nisu neki problem u
`ivotu. Kao, recimo, u prvoj polovini devedesetih, kada je zimi
sa svojom djecom krstario Evropom, spavao pod {atorima i
molio obezbje|enje na ski-liftovima za nekoliko `ica za svoju
djecu, jer novca tada, jednostavno, nisu imali. Gips je bio i
uspje{an rukometa{, te kasnije i rukometni trener. Igrao je,
izme|u ostalih, i za klub Cannes, koji je trenirao biv{i selektor
rukometne reprezentacije BiH i sada{nji selektor Tunisa Sead
Hasanefendi}; Kosteli} i Hasanefendi} su 1974. godine
progla{eni sa po~asne gra|ane Cannesa, jer su ovaj klub uspjeli
uvesti iz ~etvrte u prvu rukometnu ligu Francuske. Nekoliko
godina kasnije, predvodiv{i @enski rukometni klub Osijek,
osvojio je Kup pobjednika kupova. Toliko o rukometnoj karijeri. A o segmentu njegovog `ivota koji je vezan za posao
skija{kog trenera, ve} su ispisani mnogobrojni panegirici. Za
ovu priliku, izdvoji}emo samo jednu njegovu izjavu: Janica,
olimpijska pobjednica! To je ostvarenje moga sna. Vjerovatno
je, a nakon {to je njegova k}erka osvojila sve {to se moglo
osvojiti, ostvarenje njegovog sna bilo i osnivanje Naklade Stih.
Kao urednik ili autor predgovora potpisao je mnoga izdanja
te naklade, koja su u hrvatskoj javnosti, sla`u se tamo{nji
kriti~ari, uglavnom pre{u}ivana i o kojima se jako malo zna.
Napisao je, tako, i predgovor za knjigu Michelangelo i papin
svod, koja je {tampana na tri stotine i petnaest stranica. Prema
najavama koje smo mogli ~uti i vidjeti, izdanja njegove
Naklade Stih ne}e biti predstavljena na ovogodi{njem Sajmu
knjiga u Sarajevu, koji je otvoren u srijedu, 20. aprila.

nastupaju u Zagrebu na stadionu Maksimir, dok je koncert na


beogradskom Hipodromu zakazan za 28. juni. Na konferenciji za
{tampu koja je odr`ana u Clubu Coloseum u Sarajevu, 18. aprila,
pojavili su se Goran Bregovi}, @eljko Bebek, Mladen Voji~i} Tifa,
Alen Islamovi}, zatim menad`er Dugmeta Raka Mari}, te Fuad
Strik, direktor kompanije Coca-Cola HBC BiH. Coca-Cola je u okviru
svog globalnog muzi~kog projekta Soundwave pokrenula okupljanje
Bijelog dugmeta i generalni je sponzor njihove junske turneje. Nakon
press konferencija u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu, Bijelo dugme }e
u glavnom gradu Srbije po~eti sa uvje`bavanjem repertoara za
najavljene koncerte. Podsjetimo, Bijelo dugme je posljednji koncert
u Sarajevu odr`alo po~etkom 1989. godine, u Olimpijskoj dvorani
ZETRA.
Aprilski broj ~asopisa City

Kulturni vodi~
kroz Sarajevo
Sa malim zaka{njenjem (neki
ka`u i da nikad nije kasno) najavljujemo tre}i broj ~asopisa City, svojevrsnog kulturnog vodi~a kroz grad
Sarajevo. Nakon Urban Buga, glavni
grad ima i City, a djevojkama i
momcima koji ure|uju te ~asopise
treba odati priznanje na anga`manu i permanentnoj borbi da
Sarajevo i de{avanja u tom gradu
prika`u u najljep{em svjetlu. Mada
im ponuda ba{ i nije najbolji saveznik kada sjednu pred kompjuter i
odlu~e ukucati i najaviti doga|aje
za bilo koji mjesec. Ipak, poneko i navrati u Sarajevo i odsvira koncert ili odigra predstavu, iako se i ovda{nji menad`eri i organizatori
raznih manifestacija trude ponuditi doma}e proizvode, koliko god
je to mogu}e. Elem, sve ono {to }e se de{avati u Sarajevu,
po~etkom svakog mjeseca, mo`ete pro~itati u Cityju. Dakle,
Sarajlije, uzmite svoj besplatan primjerak u nekom od ovda{njih
ugostiteljskih objekata i informi{ite se!

IZ BIOGRAFIJE ANTE KOSTELI]A

Gips u @elji
Na preporuku Seada Hasanefendi}a i uz posredstvo ^ede Kezunovi}a, Ante Kosteli} Gips je po~etkom osamdesetih trenirao i rukometni klub @eljezni~ar iz Sarajeva,
koji je tada slovio za jednu od najja~ih
rukometnih ekipa u biv{oj Jugoslaviji.
Ipak, zbog lo{ih rezultata smijenjen je
nakon nekoliko mjeseci i od tada vi{e
nije dolazio u Sarajevo. Nekolicina
bosanskohercegova~kih istinskih poznavalaca rukometa i danas tvrdi da je Ante Kosteli} jedan od najboljih
evropskih stru~njaka za fizi~ku pripremu sportista. Najbolji dokaz za
ovu tvrdnju su i fantasti~ni rezultati njegove djece, Ivice i Janice.

Konkurs Centra za savremenu


umjetnost iz Sarajeva

Novi spomenik
Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva je 28. januara ove
godine, a u okviru projekta De/konstrukcija spomenika, raspisao
konkurs pod nazivom Novi spomenik (umjetni~ki rad u javnom prostoru). Trideset i dva umjetnika iz regije prijavilo je svoje prijedloge,
saop{tavaju organizatori konkursa, a izlo`ba pristiglih radova bi}e
postavljena u galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, od
22. aprila do 1. maja. @iri }e odlu~iti koji }e to rad, od trideset i dva
pristigla, biti izabran za izvo|enje, a njegovi ~lanovi su: filozof
Shkelzen Maliqi, direktor centra za humanisti~ke studije Gani Bobi
iz Pri{tine, zatim umjetnici iz Berlina Renata Stih i Frieder
Schnock, kustosica, teoreti~arka i likovna kriti~arka Marina
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET

Sebe smatram normalnom, civilizovanom


`enom, a ipak sam probu{ila u{i zbog min|u{a
VERA ^UKI], glumica

NAUKA: Vrhunski svjetski nau~nici ovih d


istra`iva~kom projektu o porij

Nau~nici zadaju smrtni udara

^LANICA [ESTO^LANOG @IRIJA: Meliha Hused`inovi},


direktorica Umjetni~ke galerije BiH

Gr`ini~ iz Ljubljane, kustos i likovni kriti~ar Muzeja za savremenu


umjetnost @elimir Ko{~evi} iz Zagreba, te histori~arka umjetnosti
i direktorica Umjetni~ke galerije BiH Meliha Hused`inovi}. Osim
`irija, o pobjedniku Konkursa odlu~iva}e i posjetioci izlo`be,
koji }e u periodu od 22. do 27. aprila, putem glasa~kih listi}a,
mo}i glasati za realizaciji spomenika koji smatraju najuspje{nijim, saop{tavaju iz Centra za savremenu umjetnost.
Free Style Fashion Week u Tuzli

Promocija mode i glamoura


Onoga dana kada bude okon~an 5. Sarajevo Fashion Week,
dakle u nedjelju, 24 .aprila, u Tuzli }e, tako|er, biti otvorena tre}a
po redu Sedmica mode. Organizatori tvrde da je Free Style
Fashion Week jedan od najzna~ajnijih modnih doga|aja u
Bosni i Herecgovini i dodaju da modna manifestacija koju oni
organizuju ima za cilj promociju mode i glamoura, ljepote i
umjetnosti, koriste}i savremene marketin{ke pristupe i
forme. Na Free Style Fashion Weeku u Tuzli ove godine }e
u~estvovati najpoznatiji kreatori sa podru~ja biv{e Jugoslavije i iz
nekoliko evropskih zemalja. Bosnu i Hercegovinu }e predstavljati
Emina Hused`inovi}, Svetlana Balaban, Seada Deli}, Davor
Sladakovi} i Ata Omerba{i}, iz Hrvatske }e u Tuzlu doputovati
modni kreatori Zoran Aragovi}, Branimir Hundi} i Ivica Skoko, a
iz Srbije i Crne Gore Bata Kosti} i Sa{a Dra{i}. Free Style Fashion
Week u Tuzli traja}e do 28. aprila.

Tuzla

70

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

OBIMAN NAU^NI PROJEKAT: Seoba ljudi s jednog kraja


svijeta na drugi
Pi{e: Edin Avdi}

Ovih dana javno je obznanjena epohalna nau~na vijest da je


zvani~no po~eo rad na spektakularnom znanstvenom projektu
National Geographica i IBM-a ~iji je osnovni cilj otkrivanje na~ina
i mjesta nastanka ljudskog roda, te njegovog naseljavanja
zemaljske kugle. U iznimno zahtjevnom istra`iva~kom poduhvatu
u~estvuju stotine u svijetu poznatih geneti~ara, arheologa,
lingvista, paleontologa, etnologa... koji }e u narednim godinama
uz pomo} najsavremenije tehnologije poku{ati dati odgovore na
niz va`nih pitanja vezanih za porijeklo ljudske vrste.
Genetsko istra`ivanje National Geographica i IBM-a u prvoj
fazi obimnog projekta prvenstveno }e rezultirati, optimisti~no
najavljuju nau~ni autoriteti, de{ifriranju obrasca seoba ljudi s
jednog kraja globusa na drugi. Da bi se makar djelimi~no rasvijetlila daleka pro{lost ljudskog roda, potrebno je prikupiti vi{e od
stotinu hiljada krvnih uzoraka, odnosno vremenom oformiti u
svjetskim razmjerama najve}u bazu podataka genetskog materijala
ljudske vrste. Naime, genetski kodovi autohtonog stanovni{tva
posjeduju nepromijenjene genetske tragove njihovih predaka

U `ivotu me je povrijedilo mnogo ljudi, i kao dijete, i kao


djevojku i kao zrelu osobu. To su bile uglavnom `ene
NATA[A BEKVALAC, pjeva~ica

dana zvani~no su po~eli rad na epohalnom


jeklu i seobama ljudskog roda

ac nacionalistima i rasistima
unazad nekoliko stotina generacija {to ih ~ini pouzdanim pokazateljem migracijskih procesa.
Dosada{nja istra`ivanja ukazuju da prvi ljudi vode porijeklo iz
centralne i ju`ne Afrike, ali to nikada nije bezrezervno (nau~no)
potvr|eno, pri ~emu se jo{ uvijek tek mo`e naga|ati kako je i kada
do{lo do ro|enja praoca i pramajke svih ljudi, kakav je bio
adamsko-evinski na~in `ivota i kojim su se putevima njihovi
potomci kretali u osvajanju ostalih kontinenata. Nau~na je pretpostavka kako je homo sapiens prije sedamdesetak hiljada godina
sa afri~kog kontinenta (koji je tada po~eo ostajati bez {uma, rijeka
i plodnog tla) krenuo na neizvjesno putovanje ka ostalim
zemaljskim prostorima. Na znanstvenim kartama zapisano je da su
na{i prapreci prvo nastanili sjever Afrike, zatim da su iza{li na
obale Atlanskog okeana, potom su preko Evrope i Azije krenuli ka
sjevernoj, centralnoj i ju`noj Americi, da bi naposlijetku po~eli
nastanjivati Australiju, te oto~na podru~ja Indijskog i Tihog
okeana.
Savremeni je nau~ni zaklju~ak da ljudski rod ima identi~nu
sudbinu u dalekoj pro{losti, ali i da kako je to 1859. ustanovio
Charles Darwin u Porijeklu vrsta direktno vodi porijeklo od
istih (majmunolikih) roditelja. Oni su prije desetak miliona godina postali dio veli~anstvene {eme DNA kodova `ivih organizama
koji su proizvode}i nove varijetete bili spremni da pro|u kroz sito
prirodne selekcije. Me|u `ivim organizmima svoje mjesto
prona{la je, dakle, i ljudska rasa, no za nau~nike i dalje ostaje misterija na koji na~in je ona stvorena, kako se razvijala u razli~itim
vremenskim fazama i kojim se putevima kretala u `elji (instinktu)
za opstankom.
U prvoj fazi znanstvenog projekta National Geographica i
IBM-a poku{a}e se do}i i do odgovora na tri tako|er va`na
pitanja: za{to se pojavljuju psihi~ki razli~iti ljudi, za{to ljudi
imaju razli~itu boju ko`e, o~iju i kose, te za{to ljudi imaju
razli~ite crte lica kada svi imamo zajedni~ki korijen nastanka?!
Nau~nici optimisti~no najavljuju da }e u skorijoj budu}nosti ova
enigma biti razja{njena i da }e na taj na~in biti zadan smrtni
udarac {ovinisti~kim (nacionalno-rasnim) teorijama o nejednakosti ljudskog roda.
NAPRIJED U PRO[LOST

Odlazak 150 hiljada


godina unazad

NEKAD I SAD
ADMIR GLAMO^AK
dekan Akademije scenskih
umjetnosti u Sarajevu

Godina 1985. i dvadeset godina poslije

Admir Glamo~ak ro|en je 1962. godine u Sarajevu. Glumu na


Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu upisao je dvadeset godina kasnije, kao student prve generacije na ovom odsjeku u klasi
profesora Bore Stjepanovi}a; diplomirao je 1985. godine.
Simonide Puhalo i Mustafe Sud`uke iz kultne predstave
Audicija i danas se sje}amo, ali tek ono {to je u njegovoj karijeri uslijedilo devedesetih godina daje nam za pravo da ga svrstamo u red
najboljih bosanskohercegova~kih glumaca. Primjerice, predstava
Umri mu{ki, najdugovje~nija predstava u bosanskohercegova~kim
teatrima. Ili, Kraj igre, za koju je nagra|en na festivalu MESS. Kao
jednu od svojih najdra`ih, Admir Glamo~ak izdvaja i predstavu
Richard III, diplomski rad Sr|ana Vuleti}a na Odsjeku za re`iju.
Upravo je u prvijencu spomenutog sarajevskog re`isera Ljeto u zlatnoj dolini, odigrao zapa`enu ulogu, a ovaj film nagra|en je Tigrom na
Rotterdam Film Festivalu. Igrao je i u filmu Gori vatra, reditelja Pjera
@alice, a briljantnu gluma~ku rolu ostvario je u kratkometra`nom
igranom filmu (A)torzija, koji je po scenariju Abdulaha Sidrana
re`irao beogradski reditelj Stefan Arsenijevi}; ovaj film nagra|en je
Zlatnim medvjedom na Berlinaleu. Na{ novinski prostor je nedovoljan
da bismo nabrojali uloge Admira Glamo~aka koje je ostvario samo u
ratu. Zato }emo upravo ovdje i stati sa nabrajanjem.
Za dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu imenovan
je 1993. godine, a na toj funkciji je i danas.

Sigurni smo kako zahvaljuju}i ovom nau~nom projektu


mo`emo oti}i 70 hiljada godina unazad kada je na Zemlji `ivjelo samo dvije hiljade mu{karaca i `ena, iako se nadamo da
}emo tako|er saznati {ta se zbivalo sa ljudskim rodom prije
150 hiljada godina. To }emo u~initi pomo}u genetskih
istra`ivanja, no neprocjenjiva je {teta ~injenica da se 90 posto
od nama poznatih etni~kih grupa i jezika u novijoj istoriji vodi
pod oznakom i{~ezli narodi i kulture, obja{njava jedan od
glavnih nosilaca ovog nau~nog projekta, ameri~ki geneti~ar Spencer
Wells.

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

71

U ^ETIRI OKA
IVAN LOVRENOVI],
knji`evnik i novinar

STENOGRAMI O PODJELI
BOSNE PREDSTAVLJAJU
POLITIKU FRANJE
TU\MANA PREMA BiH

Razgovarao

Dino Bajramovi}

VLADA DIVLJAN, muzi~ar

DOLAZIM SA
NEVLADINOM
ORGANIZACIJOM

Je li dvotomna knjiga Stenogrami o podjeli Bosne, koju


su zajedni~ki objavile biblioteke Dani (~iji ste urednik) i Feral
Tribune, isklju~ivo skup transkripata koji su do sada objavljivani u bh. i hrvatskim medijima ili donosi i ne{to novo?
I jedno i drugo, kombinacija. Tu ima stenograma koji su ranije objavljivani u nekim novinama, ali ima ih i koji nisu. Dakle, od
onoga sa ~ime smo raspolagali poku{ali smo napraviti jednu
zbirku zapisa iz kabineta Franje Tu|mana, odnosno iz njegovih
dvora, koja bi u kontinuitetu predstavila cjelovitu sliku njegove
politike prema Bosni i Hercegovini i istovremeno na~ine na koji su
tu politiku prihva}ali i vodili ljudi iz BiH, prije svega vodstvo HDZ-a.
U tome i jeste neka dodatna vrijednost ovih dviju knjiga, jer za
razliku od toga kako je to nekada parcijalno predstavljano po novinama, sada je to skupljeno na jedno mjesto i pru`a, doista, jednu
panoramsku, cjelovitu sliku i, {to je osobito va`no, daje uvid u
kontinuitet te politike.
Sigurno }ete se slo`iti sa novinarom Ferala koji je
napisao da dva dijela spomenute knjige najrje~itije govore
o razbosni~kim planovima Franje Tu|mana.
Naravno. Kad se ~ovjek malo ohladi i kad se distancira od
jakih emocija, i rije~i koje su te emocije proizvodile svih ovih godina, tek onda, rekao bih, ove dvije knjige dobijaju pravu vrijednost. I va`ne su zato {to one sada daju jednu potpuno druk~iju
mogu}nost. Daju mogu}nost da vi{e ne baratamo sa jakim
rije~ima, koje imaju nekakvo terapeutsko djelovanje na te emocije, nego da mi hladne glave, analiti~ki, vidimo kako se ko
pona{ao i koji su bili stvarni, ozbiljni, realni ciljevi tih politika, koji
su to ljudi najdosljednije provodili tu politiku. Va`no je i {to se
kroz ove zapisnike Tu|manovih razgovora mo`e vidjeti, ili
ponekad samo nazrijeti, i pona{anje svih drugih strana
uklju~enih u cijeli ovaj pakao. Prije svega mislim na onu stranu
koju je zastupao Slobodan Milo{evi}, ali mislim i na sarajevske
vlasti, Aliju Izetbegovi}a i politiku SDA.

Prije deset mjeseci svirao si u Clubu Coloseum, mjestu u


kojem }e{ ponovo nastupiti u subotu, 23. aprila. Mo`emo li
o~ekivati bonus na Tvoj ve} standardni repertoar, koji si odsvirao i u junu pro{le godine?
Trenutno sviram sa nekoliko bandova, pa sada postoji i instrumentalni program. Ali, po{to je Coloseum nama izuzetno drag klub i
ostao nam je u se}anju iz juna pro{le godine, svira}emo, uslovno govore}i, isti repertoar kao i prethodni put. Ali, naravno, svira}emo i
bonuse, da se ne bi potpuno ponavljali. U pitanju je nekoliko pesama
koje nismo odsvirali pro{le godine, uglavnom su to neke stvari koje
ljudi znaju, uz poneko iznena|enje. Band sa kojim sviram Nevladina
organizacija, je band za u`ivanje, ne sviramo previ{e ~esto i kad sviramo, onda to po{teno odradimo. Radujemo se koncertu u Sarajevu,
koji }e, nadam se, prerasti u `urku kao i pro{le godine.
Planira{ li u svojoj karijeri objaviti jo{ koji studijski
album?
Kako da ne. Pre dve godine sam objavio studijski album, ali se
radi o instrumentalnoj muzici, koja polako pronalazi svoj put do u{iju
slu{alaca. Ali, planiram da krajem ove godine objavim nekakav studijski album, ne{to sli~no onom na {ta su ljudi od mene navikli.
Koji muzi~ari }e ovaj put biti pored Tebe na stageu?
To je standardna postava Nevladine organizacije: Zdenko Kolar,
Sa{a [andorov, Boris Bunjac i Marko Milivojevi}.

72

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

NA TELEFONSKOJ LINIJI

DINO MUSTAFI], reditelj

U petak, 29. aprila, u Pozori{tu mladih u Sarajevu premijerno }e biti izvedena predstava Trg ratnika, koju
re`iram po tekstu Nicka Wooda.

ALI[ER SIJARI], kompozitor, umjetni~ki direktor Udru`enja


nove muzike SONEMUS

SONEMUS ]E USKORO
OBJAVITI SVOJ PRVI CD
U ~etvrtak, 21. aprila, SONEMUS }e organizovati koncert {vedskog ansambla KammarensembleN.
Da, to je jedan od najzna~ajnijih {vedskih ansambala za izvo|enje
savremene umjetni~ke muzike. U suradnji sa SIDA-om, potom Kraljevskom
{kolom za muziku iz Stockholma i Rijgskonserterom ([vedska dr`avna koncertna agencija), prije dvije godine nastao je projekt koji je obuhvatao
porud`bu ~etiri djela mladih kompozitora iz [vedske i zemalja na{eg regiona
(Marko Nikodijevi} SiCG, Janne Olofsson i Eric Peters [vedska i Ali{er
Sijari} BiH), te njihovo izvo|enje u [vedskoj i na Balkanu. Nakon koncerta
u Sarajevu, KammarensembleN }e se predstaviti u Beogradu 23., te u Banjoj
Luci 25. aprila.
Kada }e SONEMUS objaviti svoj prvi CD?
Upravo finaliziramo rad na na{em prvom CD-a, koji }e biti objavljen u
izdanju Gramofona. Moram re}i i da je SONEMUS u nedjelju, 17. aprila, nastupio na Muzi~kom biennalu u Zagrebu, koji je ove godine doma}in Me|unarodnog festivala Svjetski dani muzike.

\ANI PERVAN, muzi~ar

DARKO RUNDEK I CARGO ORCHESTRA KONCERT ]E


ODR@ATI U DOMU MLADIH
Darko Rundek i njegov Cargo Orchestra, ~iji si ~lan, ponovo }e nastupati u Sarajevu, 16. maja na koncertu u Domu mladih.
S obzirom da je Dancing dvorana tog zdanja jo{ uvijek neuslovna, ko je do{ao na ideju da ba{ u tom prostoru odsvirate koncert?
Taj koncert }e organizovati grupa mladih djevojaka iz
Skandinavije, koje ve} nekoliko mjeseci `ive u Sarajevu i ve} su organizovale jednu akciju za renoviranje Doma mladih. Koncert Darka
Rundeka i Cargo Orchestra je, zapravo, sarajevska promocija CD-a
Zagreba~ka magla, koji je snimljen na nekoliko koncerata koje smo u
Zagrebu odsvirali pro{le godine. Nastupi}emo u istoj postavi kao i na
pro{lom koncertu u Sarajevu: dakle, pored Rundeka, sviraju jo{ i violinistica Isabelle, Vedran Peternel semplovi i audio-efekti, Bruno
Arnal, bas-gitara, Igor Pavlic truba, Manu Peraz trombon i ja na
udarljkama.
Kada }e biti objavljen prvi album grupe Letu {tuke..., ~iji
si i prijeratni ~lan?
Nadam se u oktobru, a album }e objaviti diskografska ku}a Men
Art iz Zagreba, sa kojom smo nedavno potpisali ugovor. Na albumu }e
biti objavljeno ~etrnaest pjesama, autor je Dino [aran, miksa}emo u
studiju Zlaje Had`i}a u Amsterdamu, a na jednoj pjesmi gosti su
Darko Rundek i Cargo Orchestra. Men Art insistira da prvi singl objavimo u maju, {to }e se i dogoditi. A mi smo insistirali da na{ naziv i
dalje ostane Letu {tuke..., jer mislimo da je to dovoljno primitivan, ali
i dovoljno sofisticiran naziv za band.

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

73

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA


SEX PISTOLS
^uveni dokumentarni film The
Great Rock N Roll Swindle o
karijeri legendarnog punk benda
Sex Pistols kona~no je objavljen na
DVD-u, pa tako i mlada generacija
rockera ima priliku da se upozna
sa burnim `ivotom Sid Viciousa &
comp. Idejni tvorac provokativne
filmske pri~e o seksi pi{toljima
bio je njihov menad`er Malcolm
McLaren, dok re`iju potpisuje
Julien Temple.

BOB
GELDOF
Muzi~ar Bob Geldof najavio
je da }e ponovo organizovati
humanitarnu koncertnu akciju Live Aid i da }e uskoro
objaviti novi album. Do tada
poklonici Boba Geldofa imaju
priliku pro~itati njegovu
knjigu o Africi ili u British
Museumu u Londonu prisustvovati njegovim poetskim performansima na kojima uz gitaru recituje poeziju
omiljenih mu pjesnika me|u
kojima vode}u poziciju zauzima John Keats.

74

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

Priredio

Edin Avdi}

THE CHEMICAL BROTHERS


^lanovi benda The Chemical Brothers veoma su zadovoljni, ka`u,
laskavim kritikama njihovog albuma Push The Bottom i televizijskog
spota za singl Belive. Isti~u da to ne zna~i kako su odlu~ili da u`ivaju
u hvalospjevima,
ve} da su dobili
dodatnu energiju.
Trenuta~no rade na
pjesmama za novi
album, te se
pripremaju za ljetne
festivalske nastupe
i turneju najavljenu
za jesen.

THE WHITE STRIPES


Muzi~ki dvojac The White Stripes 6. maja u New
Yorku premijerno promovi{e novi album Get
Behind Me Satan kojem prethodi singl Blue
Orchid. ^lanovi skupine zatim kre}u na koncertnu
turneju (Amerika, Australija, Evropa) na kojoj
ne}emo raditi tradicionalne svirke, nego }emo
raditi doga|aje za pam}enje, ka`e menad`er
The White Stripesa.

MARIAH
CAREY
Pop pjeva~ica Mariah
Carey nalazi se u centru
pa`nje muzi~kih medija jer
je objavila novi album The
Emancipation Of Miami.
Kriti~ari su rezervisani
prema ovom studijskom projektu, ali kategori~no tvrde
kako je autorica solidno
iskoristila muzi~ku tradiciju
svojih crna~kih predaka. Da
bi ostala na naslovnim stranicama, Mariah Carey odlu~ila je da
odr`i dva mini koncerta pred
ameri~kim vojnicima stacioniranim u Afganistanu i Iraku {to je
u~inila i prije nekoliko godina na
Kosovu.

JOSE
MOURINHO,
trener FC
Chelsea

Kada bi se Roman Abramovi~ po~eo baviti trenerskim poslom


a ja se po~eo uplitati u njegov privatni biznis, onda bismo
obojica, zaklju~ili smo u razgovoru, ubrzo bankrotirali

MUSLIMANI

Allah Save The Queen novi je medijski moto u Velikoj Britaniji nakon
{to je London odlu~io da britanskim vojnicima islamske vjeroispovijesti u kasarnama omogu}i `ivot po vjerskim obi~ajima. Za vojnikemuslimane dozvoljeno je no{enje duge brade, otvorene su halal
menze, mesd`idi i biblioteke sa religioznom (islamskom) literaturom.

MERYL STREEP
Glumica Meryl Streep
tuma~i}e glavni lik u
novom filmu Olivera
Stonea koji je nakon
ekranizovanih pri~a o
Kennedyju, Nixonu i
Castru odlu~io re`isersku
pa`nju posvetiti
Margaret Thatcher.
Pripreme za snimanje
filma o ~eli~noj dami,
koja je bila britanski lider
od 1979. do 1990., po~ele
su ovih dana u Londonu.

DAVID BECKHAM
Promovi{u}i u`itak kupovanja i
~itanja knjiga britanski izdava~i za
pomo} su se obratili fudbalskim
zvijezdama koje javno govore o
svojim najdra`im literarnim ostvarenjima. Ryan Giggs odu{evljen
je biografijom Nelsona Mandele,
Paul McVeigh isti~e Da Vin~ijev
kod, Thierry Henry i Colin
Cooper opredijelili su se za J.D.
Salingera i Georgea Orwella,
Ronaldinhu je idol G.G.
Marquez, dok je David Beckham
tupavo kazao kako mu je omiljena knjiga autobiografija?!

MONICA BELLUCCI
Nakon ro|enja djeteta Monica Bellucci vratila se pred filmske
kamere: u Parizu snima novi film Combien tu maimes Bertranda
Bliera. Ona tuma~i lik prostitutke koja ordinira na pari{kim ulicama,
ali njena tragi~na sudbina dobija sasvim druga~iji tok kada je
novope~eni milijarder (pobjednik na lotou) unajmi da mu bude
supruga na odre|eno vrijeme. Premijera filma planirana je
u septembru u okviru programa Venecijanskog festivala.
21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

VELIKI SRBI
Pi{e

Sead Fetahagi}

Da mi je utr~ati u
velike Srbe, onda ne
bih morao ni{ta
raditi, samo bih
~itao knjige koje bi
me napajale kako su
kroz istoriju Srbi
uvijek bili u pravu, a
povremeno bih dr`ao
govore u
republi~kom
parlamentu, po
kafanama i na
sahranama,
me|u svojim
istomi{ljenicima
76

SLOBODNA BOSNA 21. 4. 2005.

e znam kako da se upi{em u Srbe, mo`e li


preko Desnice Radivojevi}a, fin Srbin, radi
za na{u muslimansku stvar, pa da ga upitam
da me gurne me|u Vlahe? Samo ne bih ja htio biti
obi~an Srbin, {ta imam od toga, evo ih po Sarajevu
gluhare, zabrinuli se {to im ne daju gradsku vlast,
kao da je to ne{to. Zapravo ja ho}u da budem veliki
Srbin, pa da mi niko ni{ta ne mo`e, da imam svoju
Republiku Srpsku, po kojoj mogu da radim {ta me
volja, da zvi`dim, da galamim, da zapalim d`amiju,
da zapalim masu na fudbalskom igrali{tu kad mi se
}efne. Ovi muslimani me ni{ta ne pikaju, samo preprodaju dr`avna preduze}a, a kod velikih Srba bih
mogao slobodno guditi uz gusle, pjevati tu`balice iz
ciklusa Boj na Kosovu i psovati koliko god ho}u sve
na ovom svijetu i sve na onom drugom.
Jo{ da me Dragan ^avi} pohvali kako ~vrsto
stojim na braniku Republike Srpske, mogao bih
od onih tamo dobiti koji kredit a da ga ne vra}am.
Nek je nama tog entiteta, pa ako zatreba,
~askom }emo odbraniti na{ suverenitet, kao ono
u Srebrenici, {to se ima da Turci mije{aju u na{e
stvari, da nam komanduju kako }emo i u kom
redu i}i u Evropu, kad mo`da mi ne}emo nikako
tamo. Ba{ mi se svi|a {to veliki Srbi ne do`ivljavaju to kao nekakav izlaz iz krize, kad entitet
onaj malo manji nije uop{te u krizi, samo poneki
nemaju {ta izjesti, a neki izrodi ne}e da rade, pa
se `ale da nemaju posao. Ma ka`em vam, nema
ni{ta ljep{e nego biti veliki Srbin u velikom
Srpskom entitetu!

vi genocidni Hrvati i pokvarene balije samo


zame}u kavgu, a mi veliki Srbi ho}emo samo
malo mira, da nas niko ne dira, da
sara|ujemo s na{om bra}om u Srbiji na planu kulture i fiskulture, na platformi zajedni~ke eksploatacije resursa koje nam je Bog podario. Pa kad otvorimo benzinsku pumpu i prodavnicu izmije{ane
robe, malo s etiketom, malo vi{e bez nje, do|e nam
pop Vasilije pa sve po{kropi, nek se zna dokle je
na{a srpska teritorija.
A {to se ti~e Bosne i Hercegovine, mi smo im na
~elo gurnuli onog prehla|enog Borislava Paravca,
koji je duduk, papak, ljakse, hable{ina, neka se oni
tamo zabavljaju s njim, mi na{e vrijedne kadrove
dr`imo malo u Ra{inoj stranci, malo u Haagu.
Zapravo, kad si veliki Srbin, s te visine vidi{ da je ta
Bosna i Hercegovina opoganjena od ne~istih vjernika i nevjernika, a na{i sveti oci osvje{tuju sve od ala
do hala, pa se zato nekrst slabo vra}a na ove na{e
teritorijalne predjele.
Da mi se uvaliti me|u velike Srbe, pa bih onda
Paddyju Ashdownu mogao pokazati od {ake do

lakta, a ovako se bojim da me ne smijeni iz nezavisnih intelektualaca. Kad bi me veliki Srbi primili
me|u svoje, tada bi Ashdown druga~ije gledao na
mene, jer on plaho voli srpsku politiku, nau~io to od
svojih prethodnika kroz englesku istoriju. Neka visoki predstavnik mu{tra one tamo Hrvate i one druge
zaostale, a nama velikim Srbima stiska desnicu
kako na{i heroji juna~ki idu u Haag da ka`u kako
ni{ta nisu krivi. Muslimani sami sebe poubijali, pa
sad bacaju ljagu na nas, a mi kao pravdoljubiv
nebeski narod nismo ni muvu zgazili, {to rekao
Kukanjac, samo smo poneku muvetinu nagazili
slu~ajno.

a mi je izbje}i ove na{e {to hitaju ka evropskim integracijama, ka evropskim standardima, mnogo je bolje kod entitetskih Srba ostati sam za se, pa makar se i trava pase. Srbi znaju
u`ivati, sjednu, gule ka~amak, stric Radojica poje o
Kraljevi}u Marku i Musi Kesed`iji, a fla{a ide od
ruke do ruke, a iz pojate se idili~no ~uje vo koji
mu~i. A ho}e Srbi da mu{traju po bjelosvjetskim
pravilima, dogovorili se komunisti i Vatikan da nas
porobe. Zato ja ho}u da idem u velike Srbe, jer oni
ne daju na sebe, nego su spremili sve svoje e{alone
na bojevu gotovost, pa ako nadru ovi strani
pla}enici odbrani}e se uz Bo`iju pomo} i uz pomo}
Slobodana Milo{evi}a, koji je u Haagu cijelom svijetu rekao i dokazao kako su kroz istoriju Srbi samo
sebe branili. Ako zatreba, pritr~a}e nam u pomo} i
Vojislav Ko{tunica, mada on `mirka, pa ne vidi
dobro ni Srbiju i Crnu Goru, a nekamoli Republiku
Srpsku.
Da mi je utr~ati u velike Srbe, onda ne bih
morao ni{ta raditi, samo bih ~itao knjige koje bi
me napajale kako su kroz istoriju Srbi uvijek bili u
pravu, a povremeno bih dr`ao govore u
republi~kom parlamentu, po kafanama i na
sahranama, me|u svojim istomi{ljenicima. Jo{ da
je nama velikim Srbima malo vi{e saradnika i u
drugim narodima, poput onog Emina [vraki}a,
koji je one sarajevske gradske Srbe {utnuo, {to su
i zaslu`ili, bio bi nam lak{i put do na{e Jugoslavije.
Nje dodu{e vi{e nema, jer su je uni{tili pokvareni
Slovenci, hrvatske usta{e i Alijine prelivode, ali je
zato ostala Srbija, koja }e nas uskoro otvorenih
ruku primiti, pa mi odosmo tamo, svako sa svojom
njivom pod mi{kom.
E {to su pametni ovi veliki Srbi, pa {to su
pametniji sve ih je manje, a sve im se ledina smanjuje, pa }e onda svi stati pod jednu {ljivu. Ali svejedno, volio bih se ufurati me|u velike Srbe, samo
da podjebavam druge, makar i meni sve to
dokundisalo!

21. 4. 2005. SLOBODNA BOSNA

77

NARU^ITE TELEFONOM 033/44 66 44

AKCIJA
9 KM

REUMA - KOSTOBOLJA

HLADNE NOGE? GR^EVI?

MAST BETANOL
SIGURNO POMA@E

MELKOR POMA@E

AKCIJA
9 KM

Mast BETANOL izra|ena je po


tradicionalnoj egipatskoj recepturi,
sigurno }e i Vama pomo}i. Otklanja bolove, ubrzava
pokretljivost zgloba, smanjuje otok.
Almira M. iz Zenice pi{e: Bolovi u ki~mi su bili
nepodno{ljivi, samo poslije jedne kutije
BETANOLA ja opet sama obuvam cipele,
a bolovi su pro{lost.
Jasminka iz Tuzle: Koljena su mi bila toliko
o{te}ena i bolna da se ni po stanu nisam mogla
kretati. Kori{tenjem masti BETANOL postala sam
ponovo neovisna o tu|oj pomo}i.
Cijena masti BETANOL
iznosi 9 KM + po{tarina

Mast MELKOR biljnog porijekla djeluje trenuta~no.


Izjave korisnika masti:
Denis S. iz Biha}a: Stopala su mi bila kao od drveta,
bez prestanka hladna, a trnci su bili nepodno{ljivi.
Poslije 5 dana nano{enja masti MELKOR opet
osje}am svoje noge, normalno hodam, a no}u mi
~arape vi{e nisu potrebne
Samra A. iz Sarajeva: Ruke i noge
uvijek su me zeble, a i po kralje`nici mi je bilo zima.
Koristila sam mast MELKOR, mazala svoje hladne
noge i ruke a nanosila sam je i na kralje`nicu. Sada
me vi{e ni{ta ne zebe! Moje ruke i noge su tople, a
po kralje`nici ne osje}am vi{e da me zebe.
Cijena masti MELKOR
iznosi 9 KM + po{tarina

Naru~ite telefonom 033/446644

Naru~ite telefonom 033/446644

HEMOROIDI?

AKCIJA
12 KM

MAST BILJNOG PORIJEKLA - HEMATOL GARANTIRANO POMA@E


HEMATOL je mast sto posto prirodnog porijekla koja na human na~in otklanja Va{e tegobe sa hemoroidima.
Cijene masti HEMATOL iznosi 12 KM + po{tarina.
BETANOL, MELKOR I HEMATOL NARU^ITE OD 7 - 15 sati.
Po{tar }e Vam donijeti ku}i. Telefon: 033/44 66 44, 061/500-368

78

SLOBODNA BOSNA 14. 4. 2005.