You are on page 1of 10

J.U.

TEHNIK KOLA MIHAJLO PUPIN

AGRESIJA MLADIH U KOLSKOM UZRASTU

Boris Lazarevi

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi

BORIS LAZAREVISADRAJ

UVOD..............................................................................................................................................3
UZROCI NASILJA.........................................................................................................................4
MOGUI OBLICI NASILJA..........................................................................................................4
TIPOVI DJECE KOJA POSTAJU RTVE KOLSKOG NASILJA............................................5
ZNACI RTVE NASILJA..............................................................................................................6
PREVENCIJA NASILJA MEU MLADIMA...............................................................................6
METODE PREVENCIJE NASILJA MEU MLADIMA..............................................................7
EDUKACIJA I ULOGA NASTAVNIKA U PREVENCIJI.............................................................8
ZAKLJUAK..................................................................................................................................9
LITERATURA...............................................................................................................................10

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi

UVOD

U poslednje vrijeme, tanije, poslednjih godina, beleimo zabrinjavajui porast


agresivnog
ponaanja mladih ljudi, srednjokolaca, tinejdera.
U ovom radu osvrnuemo se kroz prvo i drugo poglavlje na opte karakteristike agresije
kod mladih, na mogue uzronike istog u kolama kao i van nje.
Takoe, u drugom dijelu rada, osvrnuemo se na ulogu nastavnika u prevenciji nasilja, kao i o
metodama koje mogu biti primjenjene u ovakvim sluajevima, kao i na to koje su to mjere koje
moemo primjeniti ili bar pokuati u osveivanju djece o agresiji kao pojavi u drutvu.
Cilj ovog rada, jeste ukazivanje mladima na greke i mogue probleme koji mogu nastati
iz naizgled bezazlenih situacija, kako nasilje moe uticati na psihu ovjeka, i formirati dijete kao
linost u koju se moe pretvoriti po sazrevanju. Takoe, cilj je i primjena adekvatnih mera
prevencije, koju bi trebao da izvodi struan i obuen kadar.

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi

UZROCI NASILJA

Postoji mnogo faktora koji na individualnom, porodinom i drutvenom nivou dovode do nasilja
i meu njima moemo izdvojiti stres, identifikacija s agresorom, nizak stepen edukacije i
nezaposlenost, medijska prenaglaenost, rat, karakteristike komiluka te kvaliteta porodice i
porodinih odnosa.
To su esto izjave roditelja u sredinama sa veom stopom nezaposlenosti i siromanije
sredine, djeca neobrazovanih roditelja, loeg psihikog stanja, niskog samopotovanja, sa
problemom alkoholizma i sl. esto su zanemarena, zlostavljana emocionalno, a neretko I fiziki.
Evropska i amerika istraivanja govore o 80% poinitelja kaznenih dijela koji su adolescenti sa
iskustvom linog zlostavljanja i zanemarivanja u dijetinjstvu. Djeca koja su odrastala bez ljubavi,
podrke i zatite, esto pod uticajem niskog samopotovanja naputaju kolu to najee dovodi
do nezaposlenosti i siromatva te mogueg uea u krivinim radnjama, nasilju, konzumaciji
alkohola i droge. esto se za nasilje okrivljuju i mediji u kojim je konstantno prisutna pria o
nasilju, bilo da se radi o novinama sa loim vestima ili zabavnim filmovima .

MOGUI OBLICI NASILJA

Nasilje meu mladima moemo podeliti u vie oblika: fiziko, verbalno, emocionalno,
seksualno, kulturalno i ekonomsko. Fiziko nasilje je najuoljiviji oblik, te podrazumeva
udaranje, guranje, tipanje, upanje i sl., dok verbalno nasilnitvo najee prati fiziko, te
podrazumeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje i slino.
Emocionalno nasilje podrazumijeva namjerno iskljuivanje rtve iz zajednikih
aktivnosti razreda ili djeje grupe, kao i ignorisanje. Seksualno nasilje ukljuuje neeljeni fiziki
kontakt i uvrijedljive komentare. Kulturalno nasilje podrazumeva vrijeanje na nacionalnoj,
religijskoj i rasnoj osnovi. I na kraju, ali ne manje vano, ekonomsko nasilje ukljuuje krau I
iznuivanje novca .
4

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi
kola je bez svake sumnje mjesto na kojem se dogaa najvie nasilnitva meu mladima.
Najee se manifestuje udaranjem, unitavanjem stvari, oteenjem imovine drugog uenika,
bacanjem stvari kroz prozor, ruganjem i verbalnim uvrijedama. esto ukljuuje komentare o
djetetovoj porodici ili rodbini. Druga vrsta bullyinga, tzv. Indirektno nasilje, ukljuuje namjerno
iskljuivanje djeteta iz grupnih igara. Dogaa se jednom od petero kolske dece. Ovakvi
incidenti se ponavljaju i dijete se teko s tim nosi.
U koli se najee dogaa u wc-ima, hodnicima i ostalim prostorima van kontrole
nastavnika. Moe se dogaati i u razredu, pred drugom djecom koja najee ne priskoe u
pomo rtvi zbog nezainteresiranosti, straha ili nedostataka empatije (Internet stranica Hrabrog
telefona Za roditelje: nasilje meu decom).

TIPOVI DJECE KOJA POSTAJU RTVE KOLSKOG NASILJA

Nasilnici pronalaze rtve koje su zbog neega ranjive ili se razlikuju od druge djece (boja
koe, nain hoda, ime, veliina, religija, naoare, porodica, nain oblaenja). esto su to tiha,
mirna, pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja. Imaju malo
prijatelja i vrsto su povezani s roditeljima.

ZNACI RTVE NASILJA


5

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi
Neke od karakteristika rtava nasilnitva su: loije socijalne vjetine,
manjak sigurnosti, manjak podrke od strane nastavnika i drugih uenika,
oseaj krivnje, elja da se uklope, boje se ii u i iz kole i esto mole roditelje
da ih voze u kolu, odbijaju ii u kolu, ''bolesni'' su ujutro pre kole, imaju
glavobolje ili bolove u trbuhu, pogorava se kolski uspeh, dolaze kui s
pocepanom odeom i oteenim kolskim knjigama, postanu anksiozni,
napeti, prestanu jesti, prijete ili pokuaju samoubistvo, zaspu plaui, imaju
none more

Posmatrai su trea grupa vrnjaka koji indirektno i sami uestvuju u inu zlostavljanja.
Mogu pomagati i ohrabrivati osobu koja inicira zlostavljanje. Iz straha se ak pridruuju
nasilnicima kako bi sebe zatitili. Djeca koja posmatraju nasilje, nesigurna su i prestraena,
sklona priklanjanju nasilniku kako bi se zatitila. Strahuju da su potencijalne rtve u budunosti,
te neki saoseaju s uenikom koji je rtva i nesretni su to ne mogu pomoi. Bullying je kao
predstava na ijoj su pozornici rtva i zlostavlja, a postoje i gledaoci (Buljan-Flander, 2003).

PREVENCIJA NASILJA MEU MLADIMA

Nakon definisanja pojma nasilja te upoznavanja s njegovim oblicima i posledicama


potrebno je panju usmeriti na to to se moe uiniti kako bi se spreila ili barem umanjila
njegova pojava. Vlada Republike Srpske, predstavila je Program aktivnosti za prevenciju nasilja
meu mladima. Navedeni je predlog dokumenta prethodnih- Nacionalnog programa za mlade i
Nacionalne strategije za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih 2009.-2012.g.
Krajnji cilj Programa je pronai razlog i uzroke nasilnog ponaanja meu mladima i
njegovo spreavanje raznim preventivnim mjerama i aktivnostima na svim poljima. Donoenjem
Programa Vlada je na najvioj visini pokazala ozbiljnu namjeru i volju suoavanja s problemom
6

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi
vrnjakog nasilja i njegovog potpunog reavanja s ciljem da se svakome djetetu osigura pravo
na zatitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja ili nasilja .
U vaspitnim ustanovama nasilje se javlja u rasponu od vrtia do srednje kole i nadalje. Premda
se u ranim pokuajima prevencije nasilja meu mladima i djecom najvie panje posveivalo
najmanjoj deci (uglavnom do 5. razreda osnovne kole), proirivanjem spoznaja i definisanjem
prirode nasilja, programi su proireni i za djecu u viim razredima osnovnih, te srednjih kola
(Zlokovi, 2004).

METODE PREVENCIJE NASILJA MEU MLADIMA

Kao metode rada u prevenciji nasilja uglavnom se koriste multidimenzionalni pristupi i


interaktivne tehnike uenja.
U niim razredima to podrazumijeva: prianje pria i igranje uloga (posebno u konfliktnim
situacijama); koritenje lutaka ili pozorine predstave; uvjebavanje prihvatljivih ponaanja;
primjenu tehnike crtea i posmatranja slika; verbalne instrukcije i savete kako se u nekim
situacijama nasilja snai.
Starijim se uenicima mogu ponuditi razliiti zadaci poput intervjuisanja odraslih o
nasilju i rjeenjima konfliktnih situacija. esto se koriste i diskusije u veim ili manjim grupama
koje se upotpunjuju videosnimcima iz stvarnog ivota, te zadacima za samostalno istraivanje o
uzrocima i posljedicama nasilja.
Posebno se u srednjim kolama primjenjuju i metode vrnjaka edukatora kao jedan od
modela koji pokazuje pozitivne efekte meu mladima. Uinkovitim su se pokazale i primjene
metoda kojima se stvara i podie visina kvaliteta prevencije nasilja poput metoda pozitivnog
razrednog zajednitva, zajednitva preispitivanja te primena razliitih saradnikih modela
pouavanja nenasilju (Zlokovi, 2004).

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi

EDUKACIJA I ULOGA NASTAVNIKA U PREVENCIJI

Budui da je kola odgovorna za nasilje koje se dogaa u i okolo kole,


program sprjeavanja nasilja meu djecom

i mladim poziva tj. uslovljava

nastavnike da interveniu uvek kada uoe da konflikt meu djecom nije stvar
rasprave ili uobiajenog sukoba, ve da jedno djete ili vie njih manipulie,
zlostavlja i iskoritava drugo djete ili ga prisiljava na neto to djete rtva
ne eli (Zlokovi, 2004).

Skladno Programu aktivnosti za sprjeavanje nasilja meu djecom i


mladima direktor, nastavnici i struni saradnici duni su saraivati s policijom
i centrom za zatitu maloljetnika te pobrinuti se za postojanje ''sigurnog''
mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se oseaju rtvama (Internet stranica
Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu decom).
Kako bi prevencijski programi nasilja meu djecom bili uspeno izvedeni nastavnike je
potrebno informisati o tome to sve podrazumevaju termini nasilja nad i meu djecom te kako ih
prepoznati, razjasniti to se od njih u nekim tipinim situacijama oekuje te poduiti tehnikama
koje bi im mogle biti korisne pri provoenju programa. Veina programa edukacije nastavnika
odvija se putem neposrednog poduavanja ili primenom videa i prirunika (Zlokovi, 2004).
Ono to se od nastavnika oekuje je da trenutno interveniu i tano utvrde ta se
dogodilo, prue podrku i sarauju sa rtvom i roditeljima, razgovaraju s nasilnikom i rtvom
odvojeno o incidentu, objasne nasilniku koja ponaanja su prihvatljiva, a koja nisu i pruaju mu
podrku ukoliko uvidi problem i prihvati odgovornost, osiguraju uenicima atmosferu u kojoj
bez straha mogu prijaviti zastraivanje, obavijeste i ukljue roditelje nasilnika i rtve u plan
sprjeavanja daljeg nasilnikog ponaanja i zastraivanja te, i konano da i sami daju primjere
prikladnog ponaanja (Internet stranica Hrabrog telefona Za roditelje: nasilje meu djecom).

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi

ZAKLJUAK

Kratko razmatranje osnovnih karakteristika naselja meu vrnjacima ukazalo je brojne


kompleksne razloge, zato su neka djeca nasilna prema drugima. Nasilniko ponaanje moe biti
pokuaj sticanja popularnosti, pokuaj da na sebe skrenu panju, ili pak pokuaj prevladavanja
linih problema ili frustracija koje djete ne moe na drugaiji nain rijeiti.
Dakle, nasilnike meu djecom nije teko uoiti, a prepoznavanje onih koji su rtve
nasilja, osobito ako se radi o povuenoj, nenametljivoj i inae neupadljivoj deci, nije
jednostavno. Ranjivost i sklonost postajanju rtvom ne mora nuno biti povezano sa smetnjama
uenja ili tjelesnim nedostacima. Djeca koja su rtve zadirkivanja mogu patiti od psihikog i
fizikog stresa, ali pokazivati i dugoronije posledice. Praenja su pokazala da su rtve imale
veu sklonost depresiji i negativniju sliku o sebi. Agresija u kolskom dobu moe biti kasnije
povezana i s razvojem linosti, problemom alkoholizma i okrutnosti i nasilja u porodici.
Meutim, potrebno je i napomenuti kako ponekad nema otre granice izmeu muitelja
i rtve, jer se u razliitim razdobljima i situacijama uloge mogu i zameniti, te nasilnik postaje
rtvom I obratno.

LITERATURA
1. .Bili, V. (1999). Agresivnost u suvremenoj kolskoj svakidanjici. U: Vrgo, H. (ur.).
Agresivnost (nasilje) u koli). Zagreb: Hrvatski pedagoko knjievni zbor
2. Bili, V., Zlokovi, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece Oblici pomoiobitelj i koli.
9

J.U. TEHNIKA KOLA MIHAJLO PUPIN


Boris Lazarevi
Zagreb: naklada Ljevak, d.o.o3.
3. Miri F. 2011. Komponente afekata u strukturi linosti maloletnika sa delinkventnim
ponaanjem,Temida. Beograd: Viktimoloko drutvo Srbije i Prometej,.God.14, br.3.
4. Internet izvori : www.sostelefon.org.rs ( 6.10.2014.)
www.zastitimodjecuodnasilja.org (6.10.2014)

10