You are on page 1of 28

PITANJA MAKROEKONOMIJA ZA USMENI

**
MAKROEKONOMIJA -poinje se spominjati 1936.godine pojavom djela Keynesa OPA
TEORIJA ZAPOSLENOSTI,KAMATE I NOVCA
-grana ekonomske znanosti koja se bavi cjelokupnim gospodarstvom nekog podrujaprouavajui meusobne odnose UKUPNE AGREGATNE PROIZVODNJE, PRIHODA,
ZAPOSLENOSTI, CIJENA I DRUGIH VARIJABLI
-teoretiari prije njega su smatrali da se privredni ciklusi ne mogu izbjei ili ublaiti,on je to
osporio
-on je tvrdio da je mogua VISOKA NEZAPOSLENOST i NEISKORITENOST kapaciteta
u trinoj privredi
-njih je mogue kontrolirati mjerama FISKALNE I MONETARNE POLITIKE od strane
drave
CILJEVI MAKROEKONOMIJE
a)VISOKA I RASTUA RAZINA PROIZVODNJE BDP-proizvodnja to veih koliina
dobara i usluga kako bi se zadovoljile potrebe ljudi. BDP obuhvaa zbro osobne potronje
C,dravne ili budetske potronje G, investicija I, i E-U ili X neto izvoz, tj. Y=C+I+G+E-U.
GDP je mjerilo uspjeha ekonomije jedne zemlje
b)VISOKA ZAPOSLENOST (stopa zaposlenosti)-ostvarenje visoke odnosno niske
zaposlenosti, veliina zaposlenosti se mjeri stopom zaposlenosti,koja predstavlja postotak
radne snage koja je zaposlena (npr.pri smanjenju proizvodnje smanjuje se potranja za
radom,tj.opada, i stopa nezaposlenosti raste,i obrnuto).
c)CJENOVNA STABILNOST(stopa inflacije)-odrati stabilne cijene unutar trita. Rast ili
pad cijena remete ekonomski rast. Ekonomiji bi bilo poeljno da koristi niu stopu inflacije, te
da bi odrala stabilnost cijena drava intervenira makroekonomskom politikom.
TRI NAJVANIJE VARIJABLE KOD IZUAVANJA NEKOG GOSPODARSTVA
a)DOMAI PROIZVOD(razina proizvodnje gospodarstva u cjelini) i STOPA RASTA
b)STOPA NEZAPOSLENOSTI-udio radnika u nekom gospodarstvu,koji nisu zaposleni ali
trae posao
c)STOPA INFLACIJE-stopa po kojoj rastu cijene
INFLACIJA-trajan rast ope razine cijena
DEFLACIJA-je trajno smanjenje razine cijena
STAGFLACIJA-istodobno se poveavaju i cijene i nezaposlenost

RAZINU CIJENA-definiramo sa dva indeksa:


a)BDP DEFLATOR-prosjena cijena proizvoda-FINALNIH DOBARA proizvedenih u
gospodarstvu
b)INDEKS POTROAKIH CIJENA-mjeri prosjenu cijenu potronje (TROKA IVOTA)
NA MAKROEKONOMSKU POLITIKU UTJEU
a)INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE-fiskalna,monetarna i politika dohodaka
b)EGZOGENE VARIJABLE(nisu pod utjecajem ekonomije)-svjetske cijene,inozemna
proizvodnja,ratovi i sl.
FISKALNA POLITIKA
-sastoji se od POREZNE POLITIKE (ubiranje poreza i drugo) I POLITIKE JAVNIH
RASHODA (dravne potronje-trokovi dravne administracije, vojske, policije, izgradnja
kola, bolnica i sl.)
-u razdoblju PREKOMJERNE EKSPANZIJE(kada prijeti inflacija) primjenjivati e se
KONTRAKCIJSKA FISKALNA POLITIKA(poveanje poreza i smanjenje javnih rashoda)
-u razdoblju DEPRESIJE primjenjivati e se EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA
(smanjenje poreza i poveanje javnih rashoda)

MONETARNA POLITIKA
-sastoji se od kontrole NOVANE PONUDE od strane sredinje banke,ovisno o fazi
privrednog ciklusa
-u uvjetima INFLACIJE-primjenjuje se POLITIKA OGRANIENJA NOVANE PONUDE
-u razdoblju RECESIJE-odnosno depresije vodi se POLITIKA POVEANJA AGREGATNE
PONUDE NOVCA
POLITIKA DOHODAKA
-sastoji se od kontrole NAJAMNINA I CIJENA u irokom rasponu od neobvezujuih
smjernica i preporuka do potpune regulacije
VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA
-kada je:
-izvoz>uvoza-tada postoji suficit u meunarodnoj razmjeni
-uvoz>izvoza-tada postoji deficit u meunarodnoj razmjeni
-drava nastoji URAVNOTEITI VRIJEDNOST UVOZA I IZVOZA te STABILIZIRATI
DEVIZNE TEAJEVE
-to ini POLITIKOM RAZMJENE,koja se sastoji od:

a)CARINA
b)KVOTA
c)DRUGIH PROPISA-kojima potie ili ograniava uvoz ili izvoz
NEZAPOSLENOST:
RADNA SNAGA-stanovnitvo od 15-60godina koje je zaposleno ili aktivno trai posao
NEZAPOSLENI-one osobe koje nemaju posao, a ele raditi
-vrste-FRIKCIJSKA (se oznaava i kao dobrovoljna nezaposlenost).Frikcijska nezaposlenost
nastaje u svim onim sluajevima kada radnici naputaju stari, traei potom novi posao.
Brojni su razlozi dobrovoljnog apstiniranja od zaposlenosti a najei su:
- potrebe i vrijeme studiranja,
- porodiljska odsustva,
U ovu vrstu nezaposlenosti spada i sezonska nezaposlenost.
STRUKTURNA - struktura tranje za radom i struktura ponude rada u dinaminoj privredi
nikad nisu podudarne. Stoga uvijek postoji strukturna nezaposlenost.
CIKLIKA- je vezana za poslovni cilkus, i to za faze krize ili depresije, zbog ega je
smatraju najpogubnijom za makroekonomiju jedne zemlje, budui da dovodi do velikih
lomova u proizvodnji, zaposlenosti, pa i na politikoj sceni zemlje.
-stopa zaposlenosti=broj.zaposlenih/veliina radne snage
-stopa nezaposlenosti=broj nezaposlenosti/veliina radne snage
-radna snaga=jednaka je zbroju statistikih evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih radnika(od
aktivnog stanovnitva odbijemo ono koje je dragovoljno ili nedragovoljno zaposleno)
-aktivno stanovnitvo-ako odbijemo ono ispod 15 i iznad 65 godina
AUTOMATSKI ILI UGRAENI STABILIZATORI-djeluju trenutno (automatski) od strane
drave, vlade
-njima se stabilizira gospodarstvo:
a) PROGRESIVNI POREZI-porez raste razmjerno s porastom dohotka i obrnuto
b) TRANSFERI ZA NEZAPOSLENE- u sluaju nezaposlenosti zapoinje isplata
transfera (naknade za nezaposlene) te se po poetku rada obustavljaju
c) UVOENJEM
POREZNE
STOPE
SMANJUJE
SE
INVESTICIJSKI
MULTIPLIKATOR-uvoenjem poreza u investicijski multiplikator on se smanjuje, te
se smanjuje i potencijalni dohodak, te se uvoenjem uvoza u multiplikator takoer
smanjuje potencijalni dohodak

KRIVULJA AGREGATNE PONUDE I AGREGATNE POTRANJE


KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE:
Agregatnu potranju ini ukupna (agregatna) koliina proizvoda/usluga koja e se
kupiti pri odreenoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.
U pitanju je nivo realne potranje (potronje) svih sektora privrede (preduzea, stanovnitva,
vlade i inozemstva). Otuda se agregatna potranja (AD) definira se kao zbroj njezinih
komponenti:
- potranje domainstava za potronim dobrima (C = osobna potronja, koja je odreena
raspoloivim dohotkom);
- potranje preduzea za investicijskim dobrima (I = investicijska potronja, koja je odreena
prinosima od investicija, trokovima i oekivanjima);
- potranja drave (G = javna/dravna potronja, koja je odreena njenom ekonomskom
politikom);
- neto izvoza (X = razlika vrijednosti izvoza i uvoza, koja je odreena domaim i inozemnim
dohotkom, cijenama i valutnim teajevima).
Drugim rijeima AD mjeri ukupnu realnu potronju svih subjekata u privredi
(domainstava, preduzea, vlade, i inozemstva) uz razliite razine cijena.
Zbir svih ovih potronji predstavlja komponente agregatne potranje za
drutvenim proizvodom (Y), koji, zapravo, oznaava agregatnu ponudu proizvoda/usluga.
Krivulja agregatne potranje-Kriva AD je opadajua, to ukazuje da e sa
porastom opeg nivoa cijena biti traen manji obujam ukupne proizvodnje (toka A), tj. doi
e do smanjenja tranje za proizvodima i uslugama u makroekonomiji. I obratno, sa
opadanjem ope razine cijena e biti traen vei obujam proizvoda i usluga (toka D).
To je posljedica efekta novane ponude prema kojem poveavanje cijena pri fiksnoj
nominalnoj koliini novca smanjuje realnu potranju za robama i uslugama.

-KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE-pokazuje razinu realne potronje svih sektora


privrede uz razliite razine cijena

Promjene agregatne potranje


Dakle, pri veoj opoj razini cijene postoji manja spremnost za kupovinu roba i usluga pa se
agregatna potranja smanjuje (pomie se ulijevo). I obratno, ukoliko se opa razina cijena
smanjuje agragatna potranja se poveava, to krivu AD pomjera udesno i navie.
Npr., usluaju promjene oekivanja ubrzanja inflacije dolazi do vee potronje dohotka, jer
graani i poduzea nastoje preduhitriti efekte inflacije na obezvrijeivanje novca ili troe
budui dohodak zaduivanjem. Usljed toga se agregatna potranja poveava, odnosno kriva
AD se pomie udesno na A1.
KRIVULJA AGREGATNE PONUDE
-jednaka je UKUPNOJ koliini DOBARA i USLUGA koje je neka privreda voljna proizvesti
i ponuditi pri danoj razini cijena
-rastua je funkcija razine cijena uz pretpostavku ceteris paribus
-funkcija je zaposlenosti proizvodnih faktora-ako pretpostavimo da je kapital fiksan,onda je
ag.ponuda FUNKCIJA ULOENE KOLIINE RADA
AD i AS odreuju razinu cijena i koliinu proizvodnje (domaeg proizvoda) u cijeloj zemlji
-krivulja ag.ponude pomie se zbog-TEHNIKIH UVJETA PROIZVODNJE
-CIJENA PROIZVODNIH FAKTORA
-KAMATNJAKA
-OEKIVANJA
-TEAJA
-TRINE STRUKTURE
-ima 2 svojstva:
1.PORAST DOMAEG PROIZVODA DOVODI DO PORASTA RAZINE CIJENA:
a)porast proizvoda-porast zaposlenosti
b)porast razine zaposlenosti-pad stope nezaposlenosti
c)nia stopa nezaposlenosti-rast nominalne nadnice
d)porast nom.nadnice-dovodi do porasta cijena
-udvostrui li se oekivana razina cijena, udvostruit e se i razina cijena
a) ako subjekti koji odreuju nadnice oekuju da e razine cijena biti vie,postaviti e
VIU NOMINALNU NADNICU
b) porast NOMINALNE NADNICE-dovodi do porasta trokova,to dovodi do vie
razine cijena od strane poduzea

FUNKCIJA POTRONJE
-OVISNOST OSOBNE POTRONJE O FAKTORIMA koji na nju utjeu
-funkcija je domaeg dohotka
-funkcija ag.potronje: C-osobna potronja
Alfa-autonomna potronja-kada je dohodak 0 potronja je autonomna,
dio potronje neovisan o dohotku
-granina sklonost potronji-iznos koji e pojedinac odvojiti za
potronju iz jedininog poveanja dohotka
y-domai dohodak
-GRNINA SKLONOST POTRONJI jednaka je derivaciji funkcije po dohotku dC/dY
-s porastom dohotka PROSJENA SKLONOST POTRONJI postaje sve manja i tei
GRANINOJ SKLONOSTI POTRONJI kao svojoj GRANINOJ VRIJEDNOSTI
-porast dohotka za 100 jedinica poveao bi potronju za 100 jedinica
FUNKCIJA TEDNJE
-S=Y-C
-S=-alfa+Y(1-)
-alfa=netonegativna tednja-troenje na teret zaduivanja
-ako imamo manji dohodak,potronja je vea od ravnotenog dohotka
-kada je vei dohodak postoji tednja
-GRANINA SKLONOST TEDNJI-koliko e dodatno tedjeti od dodatnog dohotka dS/dY

FUNKCIJA TEDNJE I POTRONJE:

(1) Funkcija potronje ilustrira meuzavisnost raspoloivog dohotka i potronje


domainstva. Ova funkcija se predstavlja na koordinatnom sistemu u kome je na apcisu
naneen raspoloivi dohodak (Yd) a na ordinatu potronja (C). Linija od 45 oznaava
situaciju u kojoj se sav raspoloivi dohodak usmjerava u potronju, tj. u svakoj toki ove

linije potronja je jednaka raspoloivom dohotku (C=Yd). Na grafikonu je tednja


osjenena kao prostor ispod linije od 45, tj kao razlika linije od 45 i funkcije potronje,
dok prostor ispod linije od 45, tj. izmeu linije od 45 i raspoloivog dohotka (apcise)
oznaava negativnu tednju. Grafikon funkcije potronje pokazuje da je potronja
pozitivna funkcija raspoloivog dohotka: ona raste sa poveavanjem raspoloivog dohotka.
(2) Funkcija tednje ilustrira meuzavisnost raspoloivog dohotka i tednje, tako to
osjenen prostor ispod funkcije tednje do raspoloivog prostora (apcise) ini tednju, a
prostor iznad funkcije tednje do raspoloivog prostora (apcise) ini negativnu tednju.
Ilustracija na primjeru jednog domainstva pokazuje da je pri razliitim nivoima
raspoloivog dohotka (Yd) prelomna tka u kojoj poinje pozitivna tednja je taka B
(na grafikonu je to stanje: Yd = C). Grafikon funkcije tednje pokazuje da je tednja
jednaka raspoloivom dohotku umanjenom za potronju. Kada je potronja jednaka
raspoloivom dohotku tednja iznosi 0. Kod viih nivoa raspoloivog dohotka sree se
pozitivna tednja (saving), a kod niih, negativna tednja (dissaving).
INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR broj koji pokazuje za koliko e se poveati dohodak,
ako se investicije poveaju za 1 novanu jedinicu
-autonomna promjena INVESTICIJA utjecati e na promjenu domaeg dohotka Y
dY/dI=1/1-
-svaka jedinica investicija multiplicirati e se 1/1- puta u dohodak
-ovisi o PROMJENI INVESTICIJA-djeluje na poveanje ili smanjenje dohotka u oba smjera
-poveanje INVESTICIJA-poveati e proizvodnju samo u SITUACIJI NEPOTPUNE
ZAPOSLENOSTI PROIZVODNIH FAKTORA
-AUTONOMNE INVESTICIJE-ovise o oekivanjima,kretanjima gospodarstva u budunosti
INVESTICIJE
-mogu biti:
-a)FINANCIJSKE(portfolio)-ulaganje tednje privrednih subjekata u vrijednosne papire
-b)REALNE-vrijednost dijela domaeg proizvoda koji je utoen na OPREMU,ZGRADE i
ZALIHE
PARADOKS TEDNJE
-to je vea granina sklonost tednji to je MANJI MULTIPLIKATOR
-uz manji multiplikator,poveanje aut.potr.e u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati
manjim poveanjem DOMAEG DOHOTKA, pa time i TEDNJA
1/1-=1/dS/dY

FISKALNA POLITIKA
-promjena javnih prihoda i rashoda radi POSTIZANJA STOPE RASTA I STABILNOSTI
CIJENA
-instrumenti varijable fiskalne politike su:
-BUDETSKA POTRONJA-G
-AUTONOMNI POREZI-Ta npr.paualni porezi,nisu vezani za dohodak
-TRANSFERI-TR
-POREZNA STOPA-t
MONETARNA POLITIKA
-nastoji postii eljene promjene agregatne potranje pomou odreenih promjena novane
ponude
-vrsta je MAKROEKONOMSKE POLITIKE koju u ime drave kreira i provodi centralna
banka kada regulira ukupnu PONUDU NOVCA,KAMATNE STOPE,DEVIZNI TEAJ I
UVJETE KREDITIRANJA
-s obzirom na smjer kretanja moe biti:
a)EKSPAZIVNA-NOVANA MASA(ponuda novca) povea se po stopi veoj od stope rasta
BDP-a i kada cijena novca pada
b)RESTRIKTIVNA-NOVANA MASA raste sporije od STOPE RASTA BDP-a i kada cijena
novca raste
c)NEUTRALNA-NOVANA MASA raste po stopi koja se kree priblino,na razini stope rasta
BDP-a
GLAVNI CILJEVI MONETARNE POLITIKE
1.OSIGURATI PRIVREDI i DRUTVU-dovoljnu koliinu novca u optjecaju
2.USPOSTAVLJANJE MONETARNE RAVNOTEE-jednakost izmeu ag.ponude i
ag.potranje novca to stabilizira ope RAZINE CIJENA
3.STABILNOST DOMAEG NOVCA I NJEGOVA DEVIZNOG TEAJA
p.s.Hrvatska proizvodi reim fluktuirajueg teaja, a to znai da se teaj slobodno formira na
deviznom tritu
CENTRALNE I POSLOVNE BANKE
CENTRALNA BANKA-emitira tzv.primarni novac, i pokuava regulirati ukupnu koliinu
novca u nekoj zemlji
-regulira aktivnost poslovnih banaka i vodi brigu o vrijednosti domaeg novca
-zatim o stabilnosti cijena,financijskim obvezama drave prema inozemstvu itd.
POSLOVNE(komercijalne) BANKE-sudjeluju u kreiranju depozitnog novca,ali unutar
ogranienja i pravila koja im postavljaju zakonske norme i POLITIKA CENTRALNE
BANKE

-financijski su posrednici koji prikupljaju (u obliku tednih uloga ili depozita)


TRENUTANE VIKOVE od jednih graana i poduzea i PLASIRAJU GA (posuuju)
drugim graanima i poduzeima koji imaju manjkove novca
-STVARAJU DOBIT=aktivne kamatne stope pasivne kamatne stope
-kamata-cijena upotrebe tueg novca
-REALNA KAMATNA STOPA=nominalna kamatna stopa stopa inflacije
MONETARNI I KREDITNI MULTIPLIKATOR
-monetarni multiplikator=1/p
-p-stopa obvezne rezerve
-koliko se jedinica novca moe stvoriti u bankarskom sustavu iz jedne jedinice vika rezervi
M1=M0+m.m.
-kreditni multiplikator=1/p-1=(1-p)/p
-koliko jedinica kredita maksimalno stvara bankarski sustav iz jedne jedinice vika rezervi
MONETARNI AGREGATI U HRVATSKOJ
-predstavljaju KOLIINSKE MJERE agregatne ponude novca u nekoj zemlji
-M1-novana masa obuhvaa GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA,DEPOZITE(ostalih
bankarskih institucija i ostalih domaih sektora kod HNB-a), te DEPOZITNI NOVAC kod
poslovnih banaka
-M1a-obuhvaa GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA i DEPOZITNI NOVAC kod poslovnih
banaka, UVEAN za DEPOZITNI NOVAC SREDINJE DRAVE kod POSLOVNIH
BANAKA
-M4-ukupna likvidna sredstva obuhvaaju masu M1, TEDNE I OROENE
DEPOZITE,devizne DEPOZITE te OBVEZNICE i INSTRUMENTE trita novca
FUNKCIJA PROIZVODNJE
-proizvodnja je proces pretvaranja proizvodnih faktora u proizvode i usluge
Q=f(L,K)
FUNKCIJA OPADAJUIH PRINOSA
-u poetku s dodatnim jedinicama rada L,ukupna proizvodnja raste do odreene toke
MAKSIMUMA,a zatim opada sa svakom dodatnom jedinicom

-kroz vrijeme IZUMI i TEHNOLOGIJE mogu dozvoliti pomak cijele krivulje proizvodnjje s
grafa prema gore-mogua je VIA RAZINA PROIZVODNJE uz jednake inpute
PROSJENA I GRANINA PRODUKTIVNOST
-PROSJENA PRODUKTIVNOST-koliina proizvodnje podijeljena s koliinom ulaganja
nekog proizvodnog faktora (Q/L) ili Q/K)
-GRANINA PRODUKTIVNOST-pokazuje za koliko e PORASTI PROIZVODNJA ako se
ULAGANJE FAKTORA PROIZVODNJE L povea za 1 jedinicu (dQ/dL ili dQ/dK)
IZOKVANTA-KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE
-krivulja koja spaja sve toke,koje PREDSTAVLJAJU razliite kombinacije ULAGANJA
PROIZVODNIH FAKTORA,radi ostvarenja jednake koliine proizvodnje,zove se izokvanta
ili KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE
-KARAKTERISTIKE:
a)izokvante su paralelne
b)koliina proizvodnje raste vie to se izokvanta nalazi vie prema SI
c)u relevantnom podruju (tzv.zoni supstitucije) opadaju slijeva nadesno
d)konveksne su prema ishoditu
e)nagib je odreen GRANINOM STOPOM tehnoloke supstitucije dK/dL
GRANINA STOPA TEHNOLOKE SUPSTITUCIJE
-pokazuje nam kako se proizvodni faktori mogu MEUSOBNO SUPSTITUIRATI, a da to ne
utjee na proizvodnju
-negativna je to znai da e jedinino poveanje ULAGANJA PROIZVODNOG FAKTORA
L rezultirati smanjenjem ULAGANJA FAKTORA K
-kako se kreemo niz IZOKVANTU-granina stopa supstitucije je sve MANJA,jer je zbog
ZAKONA OPADAJUIH PRINOSA-tee supstituirati faktor K (kapitala)faktorom
L(rada),to manje ulaemo K(kapitala),a vie L(rada)
OPTIMALNA KOMBINACIJA PROIZVODNJE
-radi ostvarenja iste koliine proizvodnje izabrati emo najjeftiniju kombinaciju ulaganja
proizvodnih fakora
-OPTIMALNA KOMBINACIJA PROIZVODNIH FAKTORA-ostvaruje se kada je ODNOS
graninog proizvoda pojedinih faktora i njegove cijene JEDNAK ZA SVE FAKTORE

KRIVULJA TRANSFORMACIJE
-ili KRIVULJA PROIZVODNIH MOGUNOSTI-pokazuje sve kombinacije proizvodnje
dobara X i Y koje neka zemlja moe proizvesti uz puni angaman njenih proizvodnih faktora
-pokazuje kako se DOBRO Y transformira u DOBRO X transferom PRIRODNIH RESURSA
iz proizvodnje DOBARA Y u PROIZVODNJU DOBARA X
KEYNESOV,NEOKLASINI I KLASINI DIO U KRIVULJI AS
-ta se krivulja moe raslaniti na 3 dijela:
1.HORIZONTALAN-postoji dosta NEZAPOSLENIH PROIZVODNIH FAKTORA , pa
poveanje proizvodnje i potranje za FAKTORIMA ne bi utjecalo na porast njihovih cijena
2.VERTIKALAN-pokazuje da se REALNI DOMAI PROIZVOD ne moe poveati iznad
Y2, bez obzira na porast cijena, jer su ve kod Y2 svi raspoloivi proizvodni faktori
ZAPOSLENI
3.SREDNJI DIO U KOJEM KRIVULJA IMA POZITIVAN NAGIB-porast PROIZVODNJE
u tom dijelu krivulje uvjetuje PORAST CIJENA
-porast potranje za proizvodnim faktorima poveava NJIHOVE CIJENE,a to poveava
TROKOVE PROIZVODNJE i CIJENE PROIZVODA
RASPROSTIRANJE MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA
-poveanje AUTONOMNIH INVESTICIJA-uvjetuje poveanje dohotka za iznos tih
AUTONOMNIH INVESTICIJA
-poveanje dohotka sa svoje strane inducira poveanje OSOBNE POTRONJE,koje je
jednako umnoku GRANINE SKLONOSTI POTRONJI i POVEANJA DOMAEG
DOHOTKA
-svako daljnje poveanje POTRONJE I DOHOTKA sve je manje i manje
UTJECAJ MONETARNE POLITIKE NA KAMATNJAK
-promjenom novane ponude i potranje za novcem utjeu na promjenu kamatnjaka
a)EFEKT LIKVIDNOSTI-odnos NOVANE MASE I KAMATNJAKA-inverzan je odnosto je NII KAMATNJAK-vie e se gotovine drati,i obrnuto,jer je OPORTUNITETNI
TROAK dranja gotovine vei
b)EFEKT DOHODAKA I CIJENA-porast NOVANE MASE uvjetovati e PORAST
POTRANJE ZA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA,porast NJIHOVE CIJENE i OPADANJE
KAMATNJAKA
-to e utjecati na porast potronje i nominalnog nacionalnog dohotka

c)EFEKT OEKIVANE INFLACIJE-kada oekuju rast novca,imatelji novca manje e drati


gotovinu,jer raste njezin oportunitetni troak
IS KRIVULJA
-odnos nacionalnog dohotka i kamatnjaka
-pokazuje kako DOMAI PROIZVOD Y zavisi od KAMATNJAKA r
-ta je ovisnost INDIREKTNA preko investicija
-promjena INVESTICIJA multiplikativno se odraava na PROMJENU DOMAEG
PROIZVODA, a PORAST KAMATNJAKA utjee na smanjenje INVESTICIJA, pa i na
smanjenje DOMAEG PROIZVODA
-IS krivulja predstavlja uvjet ravnotee-svaka toka na IS krivulji predstavlja ravnoteni
domai proizvod
LM KRIVULJA
-ravnotea na novanom tritu
LM krivulja predstavlja ravnoteu na novanom tritu, tj. ondje gdje je potranja za novcem
L jednaka ponudi M. Mijenjanje LM krivulje moe nastati kao posljedica promjena u
potranji novca, kako pekulacijskoj tako i transakcijskoj te promjeni ponude novca.
PHILIPSOVA KRIVULJA
-pokazuje meuovisnost izmeu POVEANJE PLAA i PORASTA NEZAPOSLENOSTI
-to je vei postotak nezaposlenosti, to je manji postotak porasta cijena i plaa
-to je vea razina nezaposlenosti-to e manji biti postotak porasta cijena ali i plaa
-POVEANJE NEZAPOSLENOSTI-u postocima obrnuto je razmjerno POVEANJU
CIJENA, a razmjerno sa STUPNJEM STABILNOSTI
-meutim PORAST NEZAPOSLENOSTI obrnuto je razmjeran BRZINI RASTA PRIVREDE
INFLACIJA
-opi porast razine cijena
-vrste:
-blaga ili puzea-do 5% stopa inflacije
-umjerena-od 5-10%
-galopirajua-godinja stopa inflacije vea od 10%
-hiperinflacija-kad je mjesena stopa inflacije vea od 50%

-INFLACIJA POTRANJE-koja je u poetku uvjetovana vikom AD


-INFLACIJA TROKOVA-uvjetovana je PORASTOM neke trokovne komponente iz
strukture cijena
-STAGFLACIJA-istodobno postojanje VISOKE STOPE INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI
-STAGFLACIJA=STAGNACIJA+INFLACIJA
-INCESIJA-inflacija u uvjetima recesije
-STABILIZACIJA-ekonomska politika odravanja stabilnosti cijena u uvjetima pune
zaposlenosti ili politike dranja pune zaposlenosti uz STABILNE CIJENE
-UNUTARNJA RAVNOTEA-puna zaposlenost i stabilnost cijena
-POLITIKA STABILIZACIJE-odravanje stabilne razine cijena,odravanjem AD na razini na
kojoj je ona priblino jednaka AS kod pune zaposlenosti
-vodi se mjerama fiskalne i monetarne politike
-TERMINSKA PREMIJA-razlika izmeu TERMINSKOG I PROMETNOG TEAJA
TP=Rt/Ro=1
-PORAST CIJENA-utjee na smanjenje realne novane mase
-NOMINALNI KAMATNJAK-postotni iznos koji zajmoprimac plaa zajmodavcu
-REALNI KAMATNJAK-kada od nominalnog odbijemo stopu oekivane inflacije
KRIVULJA INDIFERENCIJE
-prikazuje sve kombinacije dobara A i B koje donose istu razinu korisnosti za potroaa
a)opadaju s lijeva na desno
b)su konveksne prema ishoditu
c)nikad se ne sijeku-kad bi se sijekle,smanjenjem koliine X ili Y donosile bi istu ili ak veu
razinu zadovoljstva
-mapa krivulje indiferencije ini skup krivulja indiferencije
-krivulja indiferencije koja je udaljena od ishodita oznaava VIU RAZINU KORISNOSTI
-potroa je ravnoduan INDIFERENTAN dok se kree po istoj krivulji indiferencije,budui
da bilo koja toka na toj krivulji njemu donosi istu razinu zadovoljstva
-SKUP MOGUIH RJEENJA MOE BITI:

a)OGRANIEN-uvjetima nenegativnosti Xi > ili jednako O prema dolje,a budetskim


pravcem prema gore
b)ZATVOREN-kombinacije dobara na budetskom pravcu dio su skupa S
c)KONVEKSAN-spojnica s granice skupa lei na granici skupa
d)NEPRAZAN-za M>O

PROFIT:
1.NOMINALNI-doputa poslodavcu da preivi
2.EXTRA-preko minimalne granice,plaa ovisi o produktivnosti rada
DOBRA MOGU BITI:
a)NORMALNA-cijena raste,potranja pada
b)LUKSUZNA-skupi proizvodi
c)INFERIORNA-dohodak raste,kupovati emo manje dobra
d)SUPSTITUT-dobra se mogu zamijeniti (cijena raste-potranja raste,npr.maslac-margarin)
LAGRANGEOVA FUNCIJA
-proizvoa izjednaava sve
FAKTORA PROIZVODNJE

PONDERIRANE

GRANINE

PRODUKTIVNOSTI

-ako cijena poskupi proizvoa e upotrijebiti vie kapitala i obrnuto


-ako se produktivnost rada povea-tada e proizvoa upotrijebiti vie rada i na taj nain
smanjiti NJEGOVU GRANINU PRODUKTIVNOST I obrnuto
-jedino kada je JEDNAKOST-proizvoa nee nita mijenjati, zato tu toku zovemo
TOKOM RAVNOTEE POTROAA
TROKOVI
a)FIKSNI-uvijek isti,neovisno o koliini
b)VARIJABILNI-linearno mogu rasti
FUNKCIJE NOVCA
a)SREDSTVO PLAANJA-sve to je prihvaeno za plaanje robe ili usluge
b)MJERILO VRIJEDNOSTI-sva dobra koja se razmjenjuju,neto kao trampa
c)PRIUVA VRIJEDNOSTI-uvanje imovine u novcu-jo se zove i FUNKCIJAZGRTANJA
BLAGA
SVOJSTVA NOVCA

a)PRIHVATLJIVOST-morala je biti prihvaena kao sredstvo plaanja


b)RIJETKOST-njezina ponuda morala je biti mala i kontrolirana
c)PRETPOZNATLJIVOST-da se ne bi mogla krivotvoriti
d)DJELJIVOST-u male dijelove da bi se razmjena lake obavljala
e)STABILNOST-da se za jedinicu novca moe uvijek dobiti priblino ista koliina ostalih
roba
f)HOMOGENOST-svaka novana jedinica je tona kao i ostale
g)PRENOSIVOST-svaka jedinica treba imati malu teinu u odnosu na vrijednost
h)TRAJNOST-da se s vremenom ne kvari i ne propada
FUNKCIJE CENTRALNE BANKE
a)VOENJE MONETARNE POLITIKE-kontrolirati veliinu novca u opticaju,traiti
OPTIMALNU KOLIINU NOVCA
b)KONTROLA IZDAVANJA NOVANICA U ZEMLJI-kontrolira novac
c)BANKARSKE USLUGE VLADI
d)ZAJMODAVAC U NUDI FINANCIJSKOM SEKTORU-banka u krizi trai novac od
druge banke
e)KONTROLA FIN.INSTITUCIJA
f)VOENJE POLITIKE MEUNARODNE LIKVIDNOSTI (strana valuta,SDR-depoziti u
stranim bankama-specijalna prava vuenja-granica podizanja kredita do neke svote)
LM KRIVULJA
-prikazuje sve kombinacije kamatnjaka i BDP-a gdje vrijedi da je ponuda novca jednaka
potranji za novcem
-pekulacijska potranja-ako se oekuje pad kamatnjaka, ekonomski subjekti (poduzea) e
kupovati obveznice, jer padom kamatnjaka oekuju rast vrijednosnica-imati e malo gotovine
-ako se oekuje rast kamatnjaka-subjekti nee kupovati obveznice jer rastom kamatnjaka
oekuju pad vrijednosti njihovih obveznica-imati epuno gotovine
SWANOV DIJAGRAM
-koncept je uveden 1955.god od TREWORA SWANA,drugi naziv AUSTRALIJSKI MODEL
-njime su prikazane politike unutarnje i vanjske ravnotee

u razliitim situacijama mora se djelovati mjerama fiskalne i monetarne politike te


politikom teaja
krajnji cilj je postii stabilnost unutranje i vanjske ravnotee u gospodarstvu

J- KRIVULJA
-u kratkom roku deprecijacija nacionalne valute pogorava deficit VTB, da bi se u dugom
roku popravila
-deprecijacija djeluje na:PORAST CIJENE UVOZA i SMANJENJE CIJENE IZVOZA
-potrebno je proi odreeno vrijeme (18mj) da doe i do fizikih promjena izvoza i uvoza
zbog:
a)NAVIKA POTRANJE
b)DUGORONIH UGOVORA
UNUTARNJA I EKSTERNA RAVNOTEA
-UNUTARNJA-uspostavlja se pri punoj zaposlenosti (nezaposlenost ne vea od 4-5%) i po
stopi inflacije 2-3% godinje
-VANJSKA RAVANOTEA-ravnotea u bilanci plaanja.kada je saldo tekueg rauna
jednak KRETANJIMA na kapitalnom raunu sa suprotnim predznakom
KRIVULJA EKSTERNE RAVNOTEE:
-ravnotea u BILANCI PLAANJA-kad je saldo tekuih transakcija jednak saldu kapitalnih
transakcija sa suprotnim predznakom
-izvoz je funkcija CIJENA i DEVIZNOG TEAJA
-uvoz je funkcija ODNOSA CIJENA,TEAJA I DOMAEG PROIZVODA
-neto-izvoz kapitala je FUNKCIJA KAMATNJAKA
RELEVANTNO PODRUJE I LINIJE GREBENA
RELEVANTNO PODRUJE-za proizvoaa biti e kad su sve
PRODUKTIVNOSTI FAKTORA PROIZVODNJE koje koristi POZITIVNE
-tj.biti e u prostoru u kojem izokvante imaju negativan nagib

GRANINE

LINIJE GREBENA-omeuju prostor u kojemu IZOKVANTE imaju negativan nagib od


prostora u kojem izokvante imaju pozitivan nagib u K,L prostoru
GLAVNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

a) POLITIKA OTVORENOG TRITA-kupnja i prodaja dravnih vrijednosnih


papira
Centralna banka provodi operacije na otvorenom tritu kupujui i prodavajui
vrijednosne papire (najee dravne obveznice) ili devize na slobodnom tritu. Radi
se o operacijama kojima centralna banka kupuje ili prodaje dravne vrijednosne papire
na financijskom tritu, te na taj nain puta ili povlai novac iz opticaja.
Prodajom kratkoronih i/ili dugoronih dravnih obveznica ili deviza centralna
banka povlai novac iz opticaja i tako smanjuje agregatnu ponudu novca, kako bi
uklonila viak novca u opticaju i sprijeila moguu inflaciju. Kupovinom kratkoronih
i/ili dugoronih vrijednosnih obveznica ili deviza od graana, poduzea ili financijskih
instutucija, centralna banka poveava koliinu novca u opticaju (to je ravno emisiji
primarnog novca) ime se smanjuju kamatne stope, te poveavaju investicije i likvidnost
privrede.
b) DISKONTNA ILI ESKONTNA STOPA 9%-stopa po kojoj centralna banka
odobrava kredite,zajmove komercijalnim bankama.
REESKONT MJENICE-mjenica odlazi u CB, a u zamjenu CB daje novac komercijalnoj
banci.
Kad poslovnim bankama nedostaju rezerve (u sluaju da doe do poveanog povlaenja
depozita iz poslovne banke, ove banke mogu uzeti zajam kod centralne banke uz
odgovarajuu diskontnu stopu.
c) STOPA OBVEZNE REZERVE 13%-novac koji banke dre kao depozit graana u
CB i na koji ne dobivaju kamate.
Centralna banka mijenja stope obaveznih rezervi i time regulira ponudu kredita
poslovnih banaka.
U sluaju da privredi prijeti opasnost od inflacije, stopa obaveznih rezervi se poveava, to
smanjuje kreditni potencijal poslovnih banaka, tj. smanjuje navanu masu u opticaju.
Poveavanje rezervi odrazie se na smanjenje bankarskih depozita po vienju, to znai da se
smanjuje novana masa za kredite, a kamatna stopa se poveava. Poslovni sektor tee dolazi
do kredita od poslovnih banaka, pa se smanjuju investicije, to e smanjiti zaposlenost, cijene
i dohodak.
U suprotnom sluaju, kada je privreda u recesiji, centralna banka smanjuje stopu
obaveznih rezervi i time djeluje u pravcu poveavanja ponude novca (poveava se
novana masa u opticaju), to e pozitivno djelovati na rast investicija, a time i na
poveavanje zaposlenosti i dohotka.
d) INTERVENCIJE NA DEVIZNOM TRITU-specifino za Hrvatsku
-devizne intervencije ine vrlo mali dio ukupnih KUPOPRODAJNIH TRANSAKCIJA na
deviznom tritu
3.GLAVNI INDEKSI CIJENA KOJI SE RAUNAJU U STATISTICI
a) INDEKS POTROAKIH CIJENA-CPI-mjeri troak FIKSNE koare dobara koju
kupuje tipian potroa u odnosu na cijene tih proizvoda i usluga u prethodnom
periodu

b) CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOAU - PPI-producer ,


price, indeks-INTERMEDIJARNI PROIZVOD- Intermedijarna dobra su dobra koja
se upotrebljavaju u izradi nekog dobra u cijelom lancu njegove proizvodnje, a ijim
sabiranjem bi se poveao BDP. Radi se o svim nabavkama (sirovine, meufazni
proizvodi, reprodukcijski materijal) koje firma upotrebljava da bi proizvela svoj
finalni proizvod.
c) TEMELJNI INDEKS POTROAKIH CIJENA-iz koarice dobara i usluga, za
izraun iskljue se cijene poljoprivrednih proizvoda i ADMINISTRATIVNO
REGULIRANE CIJENE (cijene struje i naftnih derivata)
d) DEFLATOR BDP-je indeks cijena-njime bi se trebao deflacionirati BDP-nominalni
pretvoriti u realni BDP
Deflator BDP=nominalni/realni *100
ORDINALISTIKI PRISTUP PONAANJA POTOAA
-potroa ne mora znati korisnost razliitih dobara da bi izabrao, ve rangira dobra sa
zadovoljstvom koja mu ta dobra pruaju
-mora odrediti poredak preferencija izmeu razliitih dobara
-pretpostavke:
1.RACIONALNOST-potroa maksimizira korisnost uz budetsko ogranienje
2.KORISNOST JE ORDINALNA-potroa zna samo rangirati preferencije kao indeks, a ne
znaju se apsolutne vrijednosti
3.OPADAJUA GRANINA KORISNOST DOBARA-korisnost koja se dobiva od
uzastopno potroenih jedinica dobra,OPADA
4.NEZASITNOST-granina korisnost je uvijek vea ili =0
-ordinalistiki pristup preuzima od kardinalistikog pristupa pretpostavke o racionalnom
ponaanju potroaa,ZAKON O OPADAJUE KORISNOSTI i ZAKON O NEZASITNOSTI
-meutim vie ne pretpostavlja da potroa mora znati apsolutne korisnosti-UTILE
METODE RAUNANJA BDP-a:
a) ZBROJ FINALNIH DOBARA- vrijednost finalnih DOBARA i USLUGA
proizvedenih u gospodarstvu tijekom danog razdoblja BDP=C+I+G+X (E-U)

b) ZBROJ SVIH DODANIH VRIJEDNOSTI-zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu


tijekom danog vremena- koja predstavlja razliku izmeu vrijednosti prodaje (ukupan
prihod) i trokova materijala (sirovina, poluproizvoda) upotrebljenog za taj proizvod.
**kada krajnji kupac kupi finalni proizvod, u cijenu e biti ukljuena ukupna dodata
vrijednost koja se stvara u svim fazama proizvodnog procesa, pa dodata vrijednost nee biti
dvostruko obraunata.
c) ZBROJ SVIH DOHODAKA-zbroj dohodaka u gospodarstvu tijekom danog
razdoblja.
Za proizvodnju GDP-a koriste faktori proizvodnje koji se upotrebljavaju unutar jedne
zemlje, pri emu se za upotrebu svakog od faktora dobija odgovarajui dohodak.
Bez dodate vrijednosti ne bi bilo mogue isplatiti dohotke od faktora proizvodnje
(rada, kapitala, zemlje).
Predstavlja kao ukupna suma prihoda/dohodaka svih faktora proizvodnje (nadnica
kao prihoda od plaenog rada, renti kao prihoda od zemlje i profita i kamata kao prihoda od
kapitala).
BDP=w+i+R+Pf+Dp+T
w-najamnine
i-kamata
R-renta
Pf-profit
Dp-amortizacija
T-neizravni porezi
RAZLIKA BDP I BNP:
BDP-ukupna proizvodnja dobara i usluga u zemlji unutar godine dana izraena u novcu.
Bruto investicije takoer ulaze u BDP (ukupne investicije u nekoj zemlji), neto investicije (
zbrajaju se nove i oduzimaju stare investicije).
BDP-nacionalni dohodak, izraen u tekuim cijenama (nominalni BDP) i u stalnim cijenama
(realni BDP)
-vei BDP vie zaposlenosti
BNP-vrijednost proizvodnje svih amerikih poduzea svugdje u svijetu-primjer.
-ukupna proizvodnja nacionalnog kapitala neovisno o granicama drave
- u njega ulazi i dohodak zaraen u inozemstvu, koji su rezidenti vratili u matinu zemlju. ( ovjek zarauje
vani i alje svojoj eni novac iz inozemstva- sa predavanja)

GLAVNE TEORIJE POTRONJE


a) TEORIJA APSOLUTNOG DOHOTKA
-formulirao ju je KEYNES
-tvrdi da potroa odreuje dio dohotka koji troi i da udio potronje u dohotku opada sa
rastom dohotka

-bit-u kratkom roku je PROSJENA SKLONOST POTRONJI vea od GRANINE


-s porastom dohotka smanjuje se udio POTRONJE, a poveava udio TEDNJE u
domaem dohotku

b) TEORIJA RELATIVNOG DOHOTKA


-formulirao ju je JAMES DUESENBERRY
James Duesenberry tvrdi da dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju ovisi o odnosu
njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kuanstva.
Taj efekt na potronju koji potjee od imitiranja susjeda Duesenberry je nazvao
"demonstracijski efekt".
Zato osobe s niim dohotkom imaju vei prosjenu sklonost potronji. Na temelju ove teorije
istodobno jednaki porast dohotka svih kuanstava, koji ne mijenja relativne odnose meu
dohocima kuanstava, ne bi mijenjao udjele potronje i tednje u dohotku.
Ako meutim, dohodak jednog kuanstva ostane nepromijenjen, dok se poveaju dohoci
ostalih, njegov e se relativni poloaj pogorati.
Da bi sauvalo svoj relativni ivotni standard nepromijenjenim, kuanstvo e poveati udio
potronje u svojem dohotku. Prema tome, u kratkom roku, tekua potronja ne mora ovisiti o
tekuem dohotku, jer na nju utjee vei dohodak i vea potronja iz prethodnog razdoblja, jer
postoji vremensko zaostajanje i jer je lake smanjiti tednju nego potronju i standard na koji
se potroa ve navikao.
Skraeno:
***dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju,ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka
njegovih susjeda, a ne o APSOLUTNOJ RAZINI DOHOTKA KUANSTVA
-taj efekt na potronju koji potjee od imitiranja susjeda nazvao je demonstracijski efekt,
zato osobe s niim dohotkom imaju veu SKLONOST POTRONJI C/Y
c) TEORIJA PERMANENTNOG DOHOTKA
Teorije apsolutnog i relativnog dohotka uzimaju tekui dohodak, tj. dohodak iz tekueg ili
prethodnog razdoblja kao egzogenu varijablu u funkciji potronje.
Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima "permanentni dohodak" ili oekivani umjesto
tekueg dohotka. Permanentni dohodak koji potroaka jedinica smatra permanentnim. To je
prosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primati u buduem razdoblju.
Dohodak kuanstva u nekoj godini sastoji se od permanentnog tranzitnog dijela koji odstupa
od permanentnog i moe biti vei ili manji od permanentnog dohotka ovisno o predznaku
tranzitnog dijela:

Yt = YPt + Ytt
p permanentni dohodak
t tranzitorni dohodak
Permanentni dohodak u vremenu "t" se izraunava na temelju dohodaka ostvarenih u
proteklim razdobljima.
U dugom razdoblju suma je tranzitornog (nepredvienog odstupanja od permanentnog) dijela
jednaka nuli, dok se u kratkom razdoblju ona moe razlikovati od nule

Skraeno:
-M.FRIEDMAN kao egzogenu varijablu uzima permanentni dohodak ili oekivani
umjesto tekueg dohotka
-to je prosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primati u buduem razdoblju
-dohodak kuanstva sastoji se od PERMANENTNOG i TRANZITORNOG dijela koji
odstupa od permanentnog i moe biti vei ili manji od permanentnog dohotka, ovisno o
predznaku tranzitornog dijela Yt=Ytp+Ytt
d) TEORIJA IVOTNOG CIKLUSA
Ando i Modgliani potronju koju potroa ostvari za svog ivota smatraju funkcijom dohotka
koji potroa u svom ivotu ostvari. Potronja je funkcija oekivanog dohotka koji potroa
oekuje da e ostvariti iz svih iz svih izvora. Svoju teoriju Ando i Mogliani zasnivaju na
mikroekonomskoj teoriji ponaanja potroaa.
U poetku i na kraju ivota tipini potroa troi vie nego to zarauje. U sredini ivota on
vie zarauje nego to troi pa otplauje dugove stvorene vikom potronje dohotkom u
poetku ivota i akumulira za mirovinu.
Budui da je potronja funkcija oekivanog dohotka, prvi je problem izraunati oekivani
dohodak. Ando i Mogliani u tu svrhu prvo dijele ukupni dohodak potroaa na dohodak od
rada i na dohodak od imovine, pa dobivaju sadanju vrijednost dohotka potroaa za njihova
ivotnog ciklusa.
Skraeno:
-ANDO i MODIGLIANI
-potronju koju potroa ostvari u svom ivotu smatraju FUNKCIJOM DOHOTKA
-potronja je funkcija OEKIVANOG DOHOTKA koji potroa oekuje da e ostvariti
iz svojih izvora RADA I IMETKA (realnog ili financijskog) tijekom svog ivota
-u ovoj teoriji kamatnjak igra vanu ulogu,okrenuta je prema budunosti
-u poetku i na kraju ivota potroa vie troi nego to zarauje
-u sredini ivota on vie zarauje nego to troi, pa otplauje dugove stvorene VIKOM
POTRONJE nad DOHOTKOM u poetku ivota i akumulira za mirovinu.

TOBINOVA TEORIJA TRANSAKCIJSKE POTRANJE ZA NOVCEM


-transakcijska potranja za novcem posljedica je FUNKCIJE PLAANJA NOVCA
-OSNOVNI UZROK POSLOVNE POTRANJE ZA NOVCEM-je vremenska
nepodudarnost primanja novca i potreba za njegovim izdavanjem

-privredni subjekti obino primaju jednom mj.ili tjedno svoj novani dohodak,dok potrebe
za novanim izdavanjima radi plaanja rauna nastaju svakodnevno
-da bi premostili VREMENSKI JAZ izmeu novanih prihoda i novanih rashoda, oni
moraju drati odreenu svotu gotovine
-Tobin je prikazao da je POSLOVNA POTRANJA ZA NOVCEM opadajua funkcija
kamatnjaka
-porast kamatnjaka daje mogunost imatelju novca da ulaganjem novca u kamatne
vrijednosne papire zarauje
-to je KAMATNJAK vii-to je mogua i via ZARADA,tj.oportunitetni troak dranja
gotovine je vii
GLAVNE TEORIJE INVESTICIJA
a) TEORIJA AKCELERATORA-eljena veliina kapitala proporcionalna je s danom
razinom proizvodnje domaeg proizvoda
-naziv potjee od tuda to on sugerira meuovisnost rasta PROIZVODNJE(domaeg
proizvoda i RAZINE NETO INVESTICIJA
-KAPITALNI KOEFICIJENT-faktor koji pokazuje koliko je jedinica kapitala utroeno
po jedinici proizvodnje
b) TEORIJA VLASTITIH FONDOVA-sredstva za financiranje investicija mogu
biti:vlastita i tua
-VLASTITA-potjeu iz amortizacije i dijela dobiti namijenjene za reinvestiranja
-TUA-se dobivaju zajmom ili emisijom vrijednosnih papira
c) NEOKLASINA TEORIJA INVESTICIJA-uzima da je cilj poduzea
maksimiziranje profita,uvjet za to je jednakost izmeu GRANINOG PROIZVODA
I CIJENE svakog proizvodnog faktora.
-GRANINI TROAK KAPITALA(njegova cijena) mora biti jednaka vrijednosti
njegova GRANINOG PROIZVODA
d) TEORIJA TOBINOVOG KOEFICIJENTA Q
-razvio ju je Nobelovac Tobin-povezuje FINANCIJSKE I REALNE investicije
-temelji se na odnosu Q koji je jednak omjeru TRINE DIONICE nekog poduzea i
VRIJEDNOSTI izgradnje takvog poduzea,tj.TROKOVIMA ZAMJENE tog
poduzea
-FORMULA=Q(trina vrijednost poduzea)/izgradnja novog takvog poduzea

-q>1-vrijednost dionica poduzea vea je od trokova izgradnje novog pa se isplati graditi


novo
-q<1-vrijednost dionica je manja od trokova,isplati se kupiti postojee poduzee
STAVKE BILANCE PLAANJA
-BILANCA-je agrirani popis svih monetarnih transakcija rezidenata neke zemlje s
inozemstvom tijekom jedne godine
a)TEKUE TRANSAKCIJE-robe,usluge,dohodak,tekui transferi
b)KAPITALNE I FINANCIJSKE TRANSAKCIJE-kapitalne transakcije i financijske
transakcije( izravna ulaganja,portfolio ulaganja,ostala ulaganja),meunarodne priuve
c)NETO POGREKE I PROPUSTI
STVARNI,STRUKTURNI I CIKLIKI PRORAUN
a)STVARNI-stvarno stanje rauna na kraju godine( mi spadamo u stvarni-to pita)
b)STRUKTURNI(virtualan)-aktivni,pune zaposlenosti
-veliina prihoda i rashoda koja bi postojala na razini potencijalnog proizvoda
-posljedica je aktivnih mjera fiskalne politike
c)CIKLIKI-pasivni-razlika izmeu stvarnog i strukturnog prorauna
-ovisi o ciklikom fluktuiranju gospodarstva-gosp.ciklusima
HAAVELMOV TEOREM
-uz pretpostavku ZATVORENE PRIVREDE,linearne fj.potronje i autonomnih
investicija,AUTONOMNO POVEANJE POREZA za 1 jedinicu koja se potpuno
utroi za poveanje BUDETSKE POTRONJE, povealo bi u situaciji nepotpune
zaposlenosti domai proizvod za 1 jedinicu
KEYNESIJANSKA TEORIJA POTRANJE ZA NOVCEM
a) TRANSAKCIJSKA POTRANJA ZA NOVCEM
Osnovni uzrok poslovnoj potranji za novcem je vremenska nepodudarnost primanja
novca i potreba za njihovim izdavanjem.to je manji vremenski jaz izmeu novanih
prihoda i rashoda, to je manja potreba za gotovim novcem. S porastom novanog
dohotka nekog privrednog subjekta, normalno je oekivati da e rasti i njihovi izdaci
pa zato i njegova potranja za novcem. Imatelj gotovine eli izvriti onaj broj
transakcija koji e mu donijeti maksimalnu zaradu. Optimalni broj transakcija raste s
porastom dohotka i kamatnjaka, a pada s porastom trokova svake transakcije.
**skraeno:
-posljedica je funkcije plaanja novca,ovisi o dohotku k(y)
-to je vei broj transakcija, vea je potranja za obveznicama, a manja za gotovinom

b) POTRANJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI-uvjetovana je


mogunou nepredvienih dogaaja koji uvjetuju gotovinska plaanja
-ona je funkcija DOHOTKA I KAMATNJAKA
-ova se vrsta potranje esto pribraja poslovnoj potranji za novcem i posebno se ne
navodi
c) PEKULATIVNA POTRANJA ZA NOVCEM
pekulativna potranja za novcem posljedica je funkcije novca kao priuve vrijednosti.
Zajedniko svojstvo s potranjom zbog neizvjesnosti je u tom to se i ona temelji na
neizvjesnosti buduih gibanja veliine kamatnjaka. Promjene kamatnjaka uvjetuju i promjenu
u zaradama od kamatonosnih papira. Kad je kamatnjak nizak, cijene obveznica su visoke pa
novac uloen u njih ne donosi veliku zaradu. Ako se oekuje porast kamatnjaka, a pad cijena
obveznica tada e imatelji gotovine radije drati gotovinu nego obveznice jer bi uloeni novac
u obveznice znaio gubitak mogue dobiti.
Budui da se razlikuju procjene privrednih subjekata o rastu ili padu kamatnjaka, uvijek
postoji odreena pekulativna potranja za novcem.
**Skraeno:
-posljedica je funkcije novca kao priuve vrijednosti
-temelji se na neizvjesnosti buduih gibanja, ali i buduih gibanja veliine kamatnjaka
p.s. Keynes je potranju za novcem izvodio ne samo iz fj.plaanja,nego i iz funkcije
priuve vrijednosti
KARDINALISTIKI PRISTUP
-korisnost se moe izmjeriti u apsolutnim veliinama,tj.utilima ili iznosom novca kojeg je
potroa voljan rtvovati za jo jednu jedinicu dobra
-predstavnici: GOSEN,JEVONS,WALRAS
a)RACIONALNOST-potroa eli max korisnost uz dani dohodak
b)KARDINALNA KORISNOST-korisnost svakog dobra je mjerljiva
c)OPADAJUA GRANINA KORISNOST DOBARA-korisnost opada,uzastopno
potroenih jedinica
d)KONSTANTNA GRANINA KORISNOST NOVCA-nije opadajua, ve je
pretpostavka da bi se novana jedinica mogla upotrijebiti kao mjera korisnosti
-predstavnici pretpostavljaju da potroa moe za svako dobro odrediti APSOLUTNU
GRANINU KORISNOST koja mu donosi potronja svake dodatne jedinice proizvoda ili
usluge
NABROJITE 4 VERZIJE
FISHEROVU OBJASNITI

KVANTITATIVNE

NOVANE

TEORIJE,

a)FISHEROVA
-19 i 20.st- kolika bi bila optimalna koliina novca ovisi o TRANSAKCIJAMA
-dijeli se na TRANSAKCIJSKU(transakcijska razmjena robe i usluga) I DOHODOVNU
MV=PT

M-novac u optjecaju
P-indeks cijena

T-transakcije
V-brzina kolanja-koliko puta godinje jedna novanica promijeni
vlasnika
b)DOHODOVNA VERZIJA
-iz ukupnih transakcija, eliminiraju se one koje ne utjeu na domai proizvod, pa se
koncentrira samo na nacionalni dohodak
-npr.preprodaja kue se eliminira,a gradnja nove ne
MV=Py

y-realni dohodak
Py-nominalni dohodak

c) CAMBRIDGE JEDNADBA
-formulirao ju je MARSHALL
-iz injenice da novac omoguuje razdvajanje procesa razmjene na IN KUPNJE i IN
PRODAJE
M=k*Py

k-odnos koliine novca u opticaju i nom.dohotka


P-implicitni deflator domaeg proizvoda
y-nacionalni domai proizvod

d)FRIEDMANOVA VERZIJA
-temeljna pretpostavka ja da REALNA NOVANA MASA M/P predstavlja skup robe i
usluga koje se novcem mogu kupiti
-smatrao je da su realna dobra i novac SUPSTITUTI,iz ega slijedi da promjene koliine
novca mogu utjecati i na potranju za realnim dobrima, na AGREGATNU POTRONJU
M/P=f( y,w,rm,rb,re,1/p*dP/dT ;u)
y-realni dohodak od rada-permanentni dohodak
w-realni imetak
rm-oekivana realna stopa dohotka od novca-kamatnjak
rb-oek.realna stopa od obveznica
re-oek.realna stopa od dionica
1/P*dP/dt-stopa porasta cijena,tj.stopa dohotka od realnih dobara
u-utjecaj ostalih faktora
14.GLAVNE STAVKE BILANCE HNB-a
AKTIVA-inozemna aktiva
-potraivanja od sredinje drave
-potraivanja od ostalih domaih sektora
-potraivanja od banaka
-potraivanja od ostalih banaka,institucija
PASIVA-primarni novac
-ogranieni i blokirani depoziti
-inozemna pasiva
-depoziti sredinje banke

-blagajniki zapis HNB-a


-kapitalni rauni
-ostalo
TRI STADIJA PROIZVODNJE
1.STADIJ-prosjena produktivnost rada raste
2.STADIJ-prosjena produktivnost rada pada
3.STADIJ-granina produktivnost rada je negativna
-proizvoa nee angairati vie rada od toke B jer je nakon te toke granina produktivnost
rada negativna
-ili angairanje vie radnika u odnosu na prije dovodi do pada ukupne proizvodnje
-racionalni proizvoa e proizvoditi u 2.stadiju gdje su granina produktivnost rada i kapitala
pozitivne
-L i K su nenegativne varijable, pa govorimo kada PROSJENA PRODUKTIVNOST RADA
raste, tada granina PRODUKTIVNOST KAPITALA dy/dK mora biti negativna i obrnuto
GLAVNE STAVKE BILANCE CENTRALNE BANKE
-AKTIVA-zlato i devize
-krediti banaka
-krediti dravi
-PASIVA-novac u opticaju
-depoziti ostalih banaka
-kapital i rezerve
-depoziti drave
INFLACIJSKI I DEFLACIJSKI JAZ-grafovi na slajdu
-INFLACIJSKI JAZ-je uzrokovan vikom potranje nad ponudom,to utjee na inflaciju
cijena
-da bi se eliminirao-potrebno je smanjiti veliinu neke komponente autonomne potronje za
Ye-Ymax
________
1/1-
Kada su investicije vee od tednje, na nivou pune zaposlenosti, onda e se u
tom sluaju potronja (C+I) biti vea od agregatne ponude; ova potronja generira veu
agregatnu tranju pa e cijene, stoga, poeti vrtoglavo da rastu (privreda zemlje nije u
mogunosti da proizvede proizvode za kojima je tranja velika).
Dakle, agregatna tranja je vea od agregatne ponude, a investicije su vee od

tednje. U ovakvim okolnostima pojavljuje se inflacija potranje (potranja vue cijene


navie) u situaciji pune zaposlenosti. Na ovaj nain nastaje inflacijski jaz.
-DEFLACIJSKI JAZ-u kojoj je agregatna potranja manja od agregatne ponude
-da bi se eliminirao-potrebno je poveati neku komponentu autonomne potronje za:
Ymax-Ye
_________
1/1-
Kada je visina tednje koja odgovara razini pune zaposlenosti na vioj razini od potreba za
investiranjem (tednja vea od investicija). U ovoj situaciji domainstva vei dio svog
dohotka usmjeravaju ka tednji. Agregatna ponuda (AS) postaje time vea od potronje (linije
C+I), pa se zalihe poveavaju iznad eljenog nivoa. Stoga privreda vri smanjenje
proizvodnje, a samim tim i zaposlenosti i dohotka.
U toj situaciji privreda je u stanju deflacijski jaza.
19.EFEKT SUPSTITUCIJE I DOHOTKA SLUTSKI I HICKS
-efekti snienja cijena pojavljuju se u dva efekta
-EFEKT SUPSTITUCIJE-potroa eli zamijeniti skuplje dobro jeftinijim
-EFEKT DOHOTKA-uz isti dohodak smanjenje cijena dobara, uiniti e potroaa realno
bogatijim i obrnuto
-HICKS-potroa je u poetku u toki A, nakon toga slijedi smanjenje dobra x1
-nakon smanjenja potroa nalazi novu toku ravnotee u toki B
-vie ne odabire toku B,nego C zbog zamjene realnog skupljeg dohotka sa jeftinim
AC-efekt supstitucije
CB-efekt dohotka
AB-ukupni efekt smanjenja cijena na potronju
-SLUTSKI-osiromaenje potroaa ne mora vratiti potroaa na prethodnu krivulju, ve mu
treba pruiti mogunost kupnje koarice dobara u toki A
-paralelno pomie budetski pravac prolaskom kroz toku A
-sada mu je toka A na raspolaganju, on bira C koja mu donosi veu razinu korisnosti,jer se
nalazi na vioj KRIVULJI INDIFERENCIJE
-efekt dohotka je manji,a efekt supstitucije vei po SLUTSKOM

ZAMKA LIKVIDNOSTI
-postoji ogranienje do kojeg monetarna politika moe poveati domai proizvod

U monetarnoj ekonomici zamka likvidnosti oznaava stanje ekonomije kada je kamatna stopa
blizu ili jednaka nuli. Nulta granica postoji za nominalnu kamatnu stopu jer ne moe pasti
ispod nule.
U tim uvjetima ekspanzivna monetarna politika je nemona da stimulira ekonomiju preko
povedanja ponude novca i smanjivanja kamatnih stopa.
Prema Kenzijancima u vrijeme velikih kriza ekonomija se moe nai u toj zamci i tada
monetarna politika nema vie utjecaj ni na bdp ni na cijene, moe tampati novac ali se nita
ne dogaa
BILANCA STANJA I USPJEHA
Bilanca uspjeha - pokazuje njegove tekue prihode i rashode u odreenom vremenskom
razdoblju (godina dana).
Bilanca stanja pokazuje stanje aktive, imetka (sredstva) i pasive (izvor sredstavaobveze) nekog sektora u odreenom trenutku.
Razlika - bilanca stanja pokazuje stanje aktive i pasive u jednom trenutku, dok bilanca
uspjeha prikazuje tijekove sredstava i izvore sredstava u odreenom vremenskom razdoblju