You are on page 1of 9

BIOGRAFIJA IMAMA IBN ABIDINA

(1198 - 1252 po hidri)


IME I PORIJEKLO:
On je Muhammed Emin b. Omer b. Abdu-l-'Aziz b. Ahmed b. Abdu-rRahim b. Muhammed Salahuddin b. Nedmuddin b. Muhammed Salahuddin b.
Nedmuddin b. Kemal b. Tekijjuddin el-Muderris b. Mustafa e-ihabi b. Husejn
b. Rahmetullah b. Ahmed el-Fani b. Alijj b. Ahmed b. Mahmud b. Ahmed b.
Abdullah b. Izzuddin b. Abdullah b. Kasim b. Hasan b. Ismail b. Husejn en-Netif
b. Ahmed b. Ismail b. Muhammed b. Ismail el-E'ared Ibnu-l-Imam Da'fer
es-Sadik b. Muhammed el-Bakir Ibnu-l-Imam Zejnu-l-Abidin b. Husejn b. Alijj,
Allah bio sa svima njima zadovoljan.
Slavu i reputaciju je stekao svojim prezimenom IBN ABIDIN koje potie
od njegovog djeda Muhammed Salahuddina koji je bio poznat po estitosti i
bogobojaznosti.

NJEGOVO ROENJE:
ejh Muhammed Emin se rodio u Damasku, preciznije - u kvartu koji
se zove el-Kanevat (rjena korita).
Oko samog naziva tog kvarta postoje podijeljena miljenja, ali se kao
najispravnije, uglavnom, spominje ono u kojem stoji da je taj naziv dobio zbog
rijeke Barade koja se grana u 7 rukavaca kod mjesta zvanog adrvan i na
taj nain prodire kroz kompletan kvart slivajui se u pravcu starog Damaska.
Vode rijeke Barade teku kroz jedan rimski kanal/korito koji je noen na kamenim
vijaduktima.

STICANJE ZNANJA:
Kur'an je proitao, dobro savladao njegov tedvid i nauio ga
napamet pred ejhom koji se zvao Sei'd el-Hamevi, ejhom svih karija u
Damasku.
Kao razlog njegove predanosti izuavanju Kur'ana i ogromne elje za njim se
navodi pria u kojoj stoji da je jednog dana boravio u duanu svoga oca i uio

Kur'an. U tome je pored njega proao ejh Sei'd el-Hamevi i uo ga kako ui pa


mu rekao:
"Nije lijepo da ovdje ui Kur'an, jer ga ti svakodnevno ui na mjestu na kojem
te ljudi ne uju i ne presluavaju, a ima greaka u svome uenju, pa ti je
obaveza, dijete moje, da ga naui ispravno uiti."
Nakon toga je ustrajao u sticanju znanja pred ejhom Seidom, pred kojim je osim
Kur'ana savladao i kiraete, nauio napamet Mejdanijju, Dezerijju i
atibijju, usavrio ih i poslije druge poduavao.
Od njega je, takoer, uzeo dio znanja iz oblasti gramatike arapskog jezika,
morfologije, afijskog fikha itd.
Poslije nastavlja da stie znanje pred ejhom akir Akkadom ime je
okonana prva etapa njegovog studiranja i uenja pred ulemom u kojoj je on
stekao 3 idazetname.
Drugu etapu svoga studiranja i kolovanja nastavlja uenjem pred ejhom
Akkadom pred kojim je uio 7 godina tokom kojih ga je ejh Akkad
"primorao" na promjenu mezheba.
Dakle, napustio je afijski mezheb i poeo da izuava i praktikuje hanefijski.
Kod njega je uzeo znanje iz oblasti:
- feraida (nasljednog prava),
- matematike,
- usula (metodologije islamskog prava),
- hadisa,
- tefsira i
- fikha, iz kojeg je pred njim preao sljedea djela:

el-Multeka od Ibrahima Halebija,


Kenzu ed-Dekaik od Nesefija,
el-Bahr er-Raik od Ibn Nudejma Egipanina,
Vikaju od 'Ubejdullah b. Mes'ud b. Omer Tadu eri'ah,
Hidaju od Merginanija,
Diraju i mnoga druga djela.

- Od njega je jo uzeo/pokupio i vjetine kaderijskog tarikata iz oblasti


tesavvufa (misticizma).

Nakon toga je zajedno sa svojim ejhom akirom prisustvovao jedanput dersu


kod njegovog ejha i istaknutog alima tog vremena, Ahmeda Attara, koji mu je
tom prilikom dao idazetnamu iz oblasti sunneta.
Pred ejhom Attarom je proitao (kiraeten) djelo el-Erbe'une el-'Adlunijje
do hadisa pod rednim brojem 30., dok je ostatak djela proitao pred svojim
ejhom akirom. itanje tog djela je okonao 1218. godine po hidri.
Potom je dobio idazetnamu i od ejha Nedib Kale'ija, i to na dan
ramazanskog bajrama 1220. g. po hidri.
Zatim je zajedno sa svojim ejhom akirom prisustvovao dersu kod ejha
Muhammed Abdu-r-Resul Hindija Nakibendija koji mu je, takoer, dao
idazetnamu.

POETAK PISANJA UVENE HAIJE/GLOSE


Nakon svega toga, njegov ejh akir Akkad ga poinje podstrekivati i
ohrabrivati na to da pone samostalno razraivati neka erijatsko-pravna pitanja
(mes'ele) i pisati kraa djela, tj. poslanice (ar. resail), kako bi postepeno ojaavao
na polju pisanja, a poslije se i sam komotno upustio u pisanje veih djela.
Poeo je pisanjem tzv. haije/glose (biljeki na rubu knjige) na komentar
ejha Seida Ustuvanija, njegovog prijatelja i sudruga u traenju znanju, kojeg
je on napisao na jedno djelo iz gramatike arapskog jezika, preciznije - iz oblasti
analize reenica. Potom komentarie djelo el-Kafi koje je, takoer, iz oblasti
arapskog jezika. Sve je to ostvario i postigao do svoje 17-e godine ivota.
Nakon toga zapoinje itanje (kiraeten) djela ed-Durru el-Mukhtar
(Odabrani biser) pred ejhom Akkadom sa skupinom uenika, meu kojima je
bio i ejh Seid Halebi.
ejh Akkad je preselio na ahiret 1222. g. po hidri, tako da Ibn Abidin nije uspio
zavriti sa itanjem tog djela pred njim, ali ga je, ipak, dovrio pred ejhom Seid
Halebijem, kao najstarijim uenikom iz te njihove skupine.
Time zapoinje trea i posljednja etapa njegovog studiranja i kolovanja.
Ibn Abidin je jo za ivota ejha Seida Halebija prokomentarisao djelo
ed-Durru el-Mukhtar (Odabrani biser) i taj njegov komentar je danas
nairoko i nadaleko poznat kao Haija Ibn Abidina.

Nakon smrti ejha Seida Halebija Ibn Abidin je nazvao ejha Halida
Nakibendija i zatraio od njega idazetnamu za nakibendijski tarikat,
koju mu je ejh Halid i dao.
Pored prethodno nabrojanih idazetnama koje je dobio, Ibn Abidinu su
idazetnamu dali jo i sljedei uenjaci:

ejhovi Ibrahim i Abdu-l-Kadir, unuci Abdu-l-Ganijj Nabulsija


Salih Zuddad
Hibetullah Ba'li
Salih Emir Misri
Salih Medeni

NJEGOVI UENICI:

Abdu-l-Ganijj Abidin, njegov brat


Ahmed b. Abdu-l-Ganijj, njegov brati
Salih Muhammed Dabi Zade, njegov amidi
Abdu-l-Ganijj el-Mejdani
Hasan el-Bejtar
Ahmed Islambuli
Husejn Resama
Jusuf Magribi
Alijj el-Meradi
Muhammed el-Etasi
Mahmud el-Alusi

Vrijedi spomenuti i to da je od njega idazetnamu zatraio, a potom i dobio,


ejhu-l-islam Arif Hikmet.

GOVORI UENJAKA O NJEMU:


1) Alauddin Abidin je u svojoj "Tekmili (Dopuni)" o njemu kazao:

"Skoro da nije postojao neki vaan dogaaj ili, pak, neki gorui problem
u svim pokrajinama, ili, pak, u ostalim islamskim gradovima i selima, a
da se on nije pitao o tome, uprkos prisustvu mnogobrojnih velikana i
uenjaka u skoro svim gradovima."

"Bio je veliki istraiva. Niko se nije s njim raspravljao, a da ga Ibn


Abidin nije pobijedio."

2) Ebu-l-Hajr u "Zejlu-s-Sebet" kae:

Prevodilac Sebeta je kazao: "A naroito jer je on oslonac, glavni izvor i


autoritet u donoenju fetvi, koje su jedna od najpotrebnijih stvari (za
insana vjernika), a pogotovo u onom njegovom vremenu, kada je glavni
izvor/oslonac za donoenje propisa za sve pokrajine, dalje i blie, bio
upravo on."

3) El-Bejtar u "Hiljetu-l-Beer" je kazao:

"On je ejh, imam, uenjak, istaknuti alim, veoma pronicljiv i vjet


strunjak, osovina/stoer/prvak predjela Damaska i potporni zid
predjela ama i Egipta, mufessir, muhaddis, islamski pravnik (fekih),
jeziar, inteligentan...
Imam svih Hanefija u svome vremenu, njemu je pripadala nadlenost,
kompetencija i mjerodavnost u pitanjima oko kojih je postojalo
razilaenje uenjaka, autor mnogobrojnih i raznovrsnih djela..."

"Doista, ivotopis rahmetlije i prvaka, Muhammed Abidina, kao i ono to


je postigao od slave, reputacije i vrlina za svoga ivota nije nepoznat
nikome."

4) Abdu-l-Hajj el-Kettani je u svome "Fihrisu-l-Feharis ve-l-Esbat"


kazao:

"On je fekih ama i njegov muftija, autor mnogobrojnih djela, izvrsnih i


uvenih fetvi te korisnih zbirki..."

5) Zerkeli u svome djelu "el-I'lam" je kazao:

"Fekih predjela ama i imam Hanefija svoga vremena." (3/866)

NJEGOVA TAMPANA DJELA:


Haija ala ed-Durr el-Mukhtar (Glosa na Odabrani biser), a koje jo
nosi i naziv Reddu-l-Muhtar ala ed-Durri el-Mukhtar ("Vraanje
zbunjenog", komentar na "Odabrani biser")
Ovo svoje kapitalno djelo je poeo pisati od poglavlja o Najamninama, pa sve
do kraja fikhskih poglavlja. Potom se vratio na poetak fikhskih poglavlja da
dopuni ono to je preostalo do Najamnine, ali ga je pretekla smrt, tako da nije

uspio objediniti sva fikhska poglavlja, s tim da je to njegovo djelo nakon njegove
smrti, ipak, uspio zavriti njegov sin.
Komentari na Haiju Ibn Abidina:

Komentari Abdu-l-Ganijj Rafi'ija Farukija (umro 1307. g./h.) na


Haiju/Glosu od Ibn Abidina
Komentari muftije egipatskih predjela, Abdu-l-Kadir Rafi'ija
(umro 1323. g./h.), pod nazivom "Et-Tahrir el-Mukhtar ala Reddi-lMuhtar"
Ovi komentari su tampani u sklopu Haije Ibn Abidina pod
pokroviteljstvom bejrutske tampe DKI (Daru-l-Kutub el-llmijje). Nalaze
se u 13. tomu spomenute tampe kao i tampe Daru Alem el-Kutub.
Haija/glosa na Reddu-l-Muhtar od Abdu-l-Hakim Efganija (umro
1327. g./h.) koji je poznat po svom komentaru na Kenzu-d-Dekaik koji se
zove Kefu-l-Hakaik.
Deddu-l-Mumtar ala Reddi-l-Muhtar autora Ahmed Rida Hana
(umro 1340. g./h.). Djelo je tampala knjiara "Medina" iz Karaija
(Pakistan) u 4 toma.
Povod pisanja Haije od strane Ibn Abidina?
Je bio taj to je njegov ejh Seid Halebi esto istraivao mnogobrojna
pitanja i raznorazne novonastale probleme zajedno sa svojim uenicima i svaki
put bi Ibn Abidin nadmaio svojim odgovorima sve ostale sudionike.
Jedno od najistaknutijih pitanja kojima je ostavio dubok trag na Seida
Halebija je bilo pitanje smetene/zbunjene ene u istihazi. ejh je
naprosto bio zadivljen njegovim strunim referatom (ekspertizom) kojeg je
uradio u vezi s tim pitanjem.
Nakon toga mu je ejh naredio da pone pisati svoje biljeke (tj. glosu/haiju) na
djelo ed-Durru el-Mukhtar (Odabrani biser), na koje je tada i sam ejh,
takoer, radio svoju strunu analizu i referat (tj. ekspertizu).
Pa, kada je Ibn Abidin poeo pisati svoje biljeke ejh je imao obiaj s vremena na
vrijeme zovnuti ga da mu donese na uviaj svoj rad radi provjere...

Svaki put bi se ejh Seid Halebi mnogo obradovao dok bi itao ono to je Ibn
Abidin napisao, u tolikoj mjeri da nije mogao nai izraz kojim bi opisao tu sreu
koju je u sebi osjeao, pa bi umjesto toga govorio: "Allahu moj, otvori mu
(put uspjeha) i olakaj mu."
Haija Minhatu-l-Halik ala el-Bahr er-Raik (Glosa "Naklonost
Stvoritelja", komentar na "Bistro more")
El-'Ukud ed-Durrijje fi Tenkih el-Fetava el-Hamidijje (Blistavi
spisi/dokumenti pri reviziji Hamidovih fetvi)
Nuzhetu en-Nevazir ala el-Ebah ve-n-Nezair ("Osvjeenje za oi",
komentar na "Slinosti i jednakosti")
Nesematu el-Eshar ala Ifadati el-Envar ala Kitabi el-Menar
("Povjetarci zore", komentar na "Rasprenost svjetlosti")
'Ukudu el-Leali fi el-Esanid el-'Avali (Plodovi bisera u kratkim
lancima prenosilaca)
NJEGOVA KRAA DJELA, TZV. POSLANICE:
Ukupan broj njegovih risala je 32. Na jedno mjesto ih je sakupio i
valorizirao Muhammed el-Azazi, a bejrutska knjiara poznata pod
skraenicom DKI (Daru el-Kutub el-Ilmijje / Rezidencija naunih djela) ih
odtampala u 2 toma 2014. godine.
Neki naslovi od tih pojedinanih djela:
1. Komentar risale 'Ukudu Resmi el-Mufti
2. Ref'u et-Tereddud fi 'Akdi el-Esabi'i inde et-Teehhud
3. Tenbihu el-Gafil ve el-Vesnan ala Ahkami Hilali Ramadan (Skretanje panje nemarnom i duboko uspavanom na propise o mlaaku
Ramazana)
4. Tenbihu el-Vulati ala Ahkami atimi Hajri el-Enam ev Ehadi
Ashabihi el-Kiram alejhi ve alejhim es-Salatu ve es-Selam (Upozorenje vlastodrcima na propise psovaa najboljeg stvorenja ili
nekog od njegovih plemenitih ashaba, neka je na njega i na njih spas i
mir)
5. Bugjetu en-Nasik fi Ed'ijeti el-Menasik - (elja/udnja pobonog u
obrednim dovama)
NJEGOVA DJELA KOJA SU U RUKOPISNOJ FORMI:

1.
2.
3.
4.
5.

Fetve u hanefijskom fikhu (oko 100 fetvi)


Glosa na komentar djela et-Takrir ve et-Tahbir od Ibn Emiri el-Hada
Glosa Ref'u el-Enzar amma evredehu el-Halebi ala ed-Durri el-Mukhtar
Glosa Fethu Rabbi el-Erbab ala Lubbi el-Elbab Nubzeti el-I'rab
Ed-Durer el-Mudijje fi erhi Nazm el-Ebhur e-i'rijje

NJEGOVA DJELA KOJA SU SE ZAGUBILA:


1. Glosa na komentar djela el-Multeka od Haskefija
2. Djelo Kenzu ed-Dekaik u stihovima (napisao je oko 800 stihova i nije ga
uspio zavriti)
3. Velika glosa na djelo Ifadatu el-Envar, koje je komentar djela el-Menar
4. Glosa na tefsir kadije Bejdavija
5. Komentar djela el-Kafi iz arapskog jezika
6. Medmu'atu en-Nefais ve en-Nevadir
7. Glosa na Mutavvel
8. Zejl (suplement, dopuna) na djelo Silk ed-Durer
9. Pria vezana za poslanikove roenje
PRESELJENJE NA BOLJI SVIJET:
Ibn Abidin, Allah mu se smilovao, je preselio na bolji svijet u srijedu
ujutro, 21. dana mjeseca Rebi'u es-Sani 1252. godine po hidri.
Denaza namaz se klanjala u Sinan painoj damiji, a ukopan je u mezarju elBab es-Sagir (Mala vrata). Njegova smrt je nastupila dok je njegova majka jo bila
iva, a koja je poslije njegove smrti saburala i ivjela jo 2 godine.
Narod ama se mnogo rastuio saopenjem o njegovom preseljenju, pa je u
velikom broju izaao da mu klanja denazu namaz kojoj su prisustvovali najvei
uenjaci, kao i najvee glaveine, Damaska.
20 dana prije smrti Ibn Abidin je kupio mjesto za ukop u kojem je na kraju i
ukopan, i to odmah pored dva istaknuta uenjaka, Alauddina Haskefija,
autora djela ed-Durru el-Mukhtar, i Saliha Deninija, poznatog muhaddisa.

Molimo Gospodara Plemenitog da ga obaspe milou Svojom, da


tintu pera njegova uini dokazom za njega, a ne dokazom protiv
njega.

I molimo Ga da nas i voljene njegove sastavi u prebivalitu milosti


Njegove. On je, doista, Skrbnik/Darivatelj toga i Kadar tome.
____________________________________
KORITENA LITERATURA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Reddu-l-Muhtar ala ed-Durr el-Mukhtar (1/53 - 55 str.)


Medmu'atu Resail Ibn Abidin (1/06 - 18 str.)
El-'Ukud ed-Durrijje (1/05. str.)
erhu 'Ukudi Resmi-l-Mufti (05. str.)
Minhatu el-Halik ala el-Bahr er-Raik (1/07. str.)
ivotopis Ibn Abidina (dr. Ramadan Hamdan Alijj)
Ibn Abidin i njegov utjecaj u islamskom pravu (fikhu) - komparativna
studija sa zakonom (dr. Muhammed Abdu-l-Latif Salih Ferfur, 2 toma)

PRIPREMIO: Sulejman olakovi - Islamski univerzitet u Medini,


erijatsko-pravni fakultet, 4. godina
MEDINA, 24. februar 2016. g./m. - 15. dumade-l-evvel 1437. g./h.

You might also like