NASILJE I

ZLOSTAVLJANJE U
ŠKOLAMA
Snježana Fridrih Šimić, dipl. psiholog

ŠTO JE ZLOSTAVLJANJE?
Farrington (1993): «Zlostavljanje je
ponavljajuće tjelesno ili psihičko
ugnjetavanje slabije osobe koje
provodi pojedinac ili skupina ljudi
koji su jači od nje.»

Zlostavljanje je: oblik negativnog ponašanja koje: Traje duže vrijeme  Ponavlja se  Usmjereno je na istu osobu  Namjerno svjesno negativno ponašanje (s namjerom da se povrijedi drugoga)  Prisutan je nesrazmjer moći  .

     jednokratni incident koji se neće ponoviti prijateljska razmirica. svađa ili nesporazum nenamjerno nanošenje boli prijateljsko zadirkivanje nasilno rješavanje sukoba između prijatelja iste moći ..Zlostavljanje nije..

izoliranje. guranje. omalovažavanje. ucjenjivanje socijalno – izbjegavanje. fizičko sputavanje verbalno – nazivanje pogrdnim imenima. širenje laži i glasina . vrijeđanje. iznuđivanje novca. dobacivanje psihološko – prijeteći pogledi.OBLICI NASILJA I ZLOSTAVLJANJA: fizičko – udaranje. ogovaranje. ismijavanje. ruganje. nanošenje boli. uhođenje. grimase.

Gordanom Buljan Flander (Poliklinika za zaštitu djece i mladih)  2002. psiholog. ali je posljednjih 20-tak godina uzela maha u svijetu. provodi istraživanje u 2 osnovne škole u Zagrebu . Pojava postoji od uvijek.sci. a posljednjih 10-tak i u nas  Prva sustavna istraživanja provodi dr.). Dan Olweus u Norveškoj (1983.sci. godine K. Elez. a zatim i u drugim skandinavskim zemljama  U Hrvatskoj prvi progovara o ovoj pojavi tim u Dječjoj bolnici u Zagrebu predvođen dr.

Rezultati istraživanja u skandinavskim zemljama psihički zlostavljaju podjednako djevojčice i dječaci fizički zlostavljaju bitno više dječaci od djevojčica stariji učenici zlostavljaju mlađe i slabije zlostavljanje raste s uzrastom 65-85% djece iznosi da nastavnici nisu reagirali na zlostavljanje .

razreda . škole.35-55% zlostavljanih razgovaralo je s roditeljima o zlostavljanju prisutnost odraslih bitno smanjuje zlostavljačko ponašanje i nasilnici i žrtve imaju nešto niže ocjene od prosjeka razlike ili posebnosti u izgledu ne utječu na zlostavljanje ne utječe niti veličina mjesta.

3% doživjelo neki oblik nasilja jedan do dva puta u zadnjih nekoliko mjeseci Najčešći oblici nasilja:      a) nazivanje pogrdnim imenima. dok je 22. c) laganje i širenje lažnih glasina te pokušaj odvraćanja ostalih od učenika. e) zanemarivanje i isključivanje iz društva . b) pogrdna imena i komentari vezani za porijeklo.4% učenika bilo izloženo nekom obliku zlostavljanja. ismijavanje i zadirkivanje na bolan način. d) nazivanje pogrdnim imenima i geste sa seksualnim značenjem.Sažetak rezultata istraživanja u Hrvatskoj   Prosječno je 10.

Mjesto nasilja       hodnici i stepeništa. put u školu. razred kad nema nastavnika. školsko dvorište POSTOJE RAZLIKE PO SPOLU TREND RASTA BROJA ŽRTAVA SUKLADNO DOBI .

21% učenika je ipak nekom reklo što im se događa u školi. 78% to nikada ne čini ili čini samo sporadično većina djece promatrača ne reagira na nasilje razlozi: strah nepovjerenje u odrasle izostanak negativnog potkrepljenja nasilnog ponašanja ravnodušnost / nedostatak empatije  U grupi zlostavljanih učenika. dok 9% to nije reklo nikome .Promatrači  Svega 22% učenika pokušava zaustaviti nasilje često i gotovo uvijek. tj.

 Rezultati pokazuju da je 8% djevojčica i 15% dječaka činilo nasilje  U ukupnom rezultatu za školsku populaciju 12% djece prepoznaje sebe kao one koji čine nasilje .

)  nasilje se među djevojčicama zbog toga teže otkriva  češće su izložene nasilju grupe .Razlike prema spolu DJEČACI  više su izloženi nasilju  općenito. širenje glasina i sl. ignoriranje. više sudjeluju u zlostavljanju  češće se služe tjelesnim nasiljem  češće su izloženi nasilju pojedinca DJEVOJČICE  među djevojčicama su uobičajene suptilnije metode nasilja (ogovaranje.

UZROCI    OBITELJ:  emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju bez topline i empatije  popustljivi roditelji. ne postavljaju granice  roditelji toleriraju agresivno ponašanje  roditelji tjelesno kažnjavaju INDIVIDUALNE OSOBINE  djeca snažnog temperamenta ŠKOLA .

razina obrazovanosti roditelja.) ne utječe na to tko će biti nasilnik / žrtva .UZROCI  UTJECAJ GRUPE: -slabi kočnice.. smanjuje suosjećajnost  -društveno-ekonomski uvjeti obitelji (visina prihoda. standard stanovanja. smanjuje osobnu odgovornost -nudi modele ponašanja. pa i nasilničkog  UTJECAJ MEDIJA: -nasilje u medijima (filmovima) potiče agresivno ponašanje..

KARAKTERISTIKE ZLOSTAVLJAČA agresivan (i prema nastavnicima i roditeljima)  impulzivan  želja za vladanjem. moći  dječaci fizički jači  manjak empatije  neprijateljstvo prema okolini  potreba za korišću (materijalnom)  pozitivno mišljenje o sebi  prosječno ili malo ispodprosječno omiljeni .do 24 godine života je 60% nasilnika bilo osuđeno za prekršajna ili krivična djela  .

osim povećane potištenosti i manjka samopoštovanja  .KARAKTERISTIKE ŽRTVE plašljiva i nesigurna  oprezna.do 23. godine se ove osobine normaliziraju. tiha  reagira plačem i povlačenjem  ima manjak samopoštovanja  nema prijatelja  prezaštićivana od roditelja  nije agresivna (osim rijetkih)  dječaci fizički slabiji . osjetljiva.

Moguće posljedice zlostavljanja (Sharp i Thompson):      Slabljenje samopoštovanja žrtve 20% žrtava izostaje iz škole da bi izbjegla maltretiranje 29% ima problema s koncentracijom 22% osjeća simptome fizičke bolesti 20% ima problema sa spavanjem žrtva pokuša ili počini samoubojstvo .

stručnjaka.VAŽNE STRATEGIJE ZA ZAUSTAVLJANJE ZLOSTAVLJANJA o osiguravanje prikladne supervizije djece o kreiranje razrednih / školskih pravila o osiguravanje djelotvornih posljedica za zlostavljače o suradnja nastavnika. roditelja. o osiguravanje mogućnosti razvijanja dobrih interpersonalnih vještina za svu djecu o stvaranje suportivnog i uključujućeg društvenog konteksta u kojem se NASILNIČKO PONAŠANJE NE TOLERIRA .

dati mu potporu ako uvidi problem i prihvati odgovornost •Razgovarati odvojeno s nasilnikom i žrtvom •Objasniti nasilniku koje ponašanje je prihvatljivo... a koje nije. •Razvijati prikladna ponašanja u razredu • Ohrabrivati prijavljivanje zastrašivanja • Primijetiti osamljene i tužne učenike i otkriti razlog tome • Ne prihvaćati nepoželjno ponašanje kao dio šale i odrastanja .I JOŠ. • Točno utvrditi što se dogodilo • Zajedno s ostalim učenicima pomoći žrtvi • Pokušati promijeniti ponašanje nasilnika.

. odraslima.Na nama je. da prepoznamo ovaj ozbiljan problem i da ne dopustimo da nasilje živi na školskih hodnicima i ostavlja posljedice na razvoj djece.

.Ako prepoznamo. zustavimo i spriječimo nasilje te pružimo djeci pomoć. šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da žive u društvu koje ne tolerira nasilje.

Zagreb:Mosta d.o. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti?.o. http://www. (2004). K.Literatura    Buljan Flander. Rigby.hr . Zagreb. Nasilje među djecom. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba.unicef. G.