You are on page 1of 4

Marko Škara,2.

A
Petar Zoranić
Planine
Izdavač:Sys print,Zagreb 1998

Smjernice:
-Uvod:Predstaviti roman(Kada je objavljen, kome je posvećen,prepisati
naslovnicu)
-Razrada:Spomenuti književne utjecaje vidljive u djelu:
1)Pastoralni okvir romana(Sannazzaro)
-Okvir putovanja
2)Zamišljeno alegorijsko putovanje
3)Metamorfoze(Otkle bura ishodi i zač se zove)
4)Tema turske opasnosti i „rasute bašćine“ (Pronaći i citirati pjesmu
pastira Marula)
5)Perivoj od slave(Simbolika)
-Zaključak:Može li vila Hrvatica i danas uputiti svoj gorki prijekor

Planine
Planine je napisao Petar Zoranić, pjesnik koji je rođen u Zadru. To je pastirski
roman,ujedno i prvi hrvatski roman tiskan 1569. godine. Kada je roman objavljen
Zoranić je već bio mrtav. Djelo je posvetio ninskom kanoniku Mateju Matijeviću.
Pisan je u prozi i stihovima, a podjeljen je u dvadeset i četiri poglavlja. Pastir
Zoran, kako sebe pjesnik naziva, kreće na put od Nina sve do Dinare te se vraća
ponovno u Zadar. Na naslovnici je pisalo sve sto se u tome romanu događa. Ke
zdraže u sebi pisni pete po pastirih, pripovisti i pritvori junakov i diklic i mnoge
ostale stvari složene po Petru Zoraniću Ninjaninu.
Najveći utjecaj na Zoranića ima roman Arcadia Jacopa Sannazzara. Osim
toga velik utjecaj imaju Dante i Ovidije. Od Dantea uzima naziv Paklena vrata, a
od Ovidija Metamorfoze. Još jedan utjecaj je Marko Marulić od kojeg preuzima
temu turske okupacije Hrvatske u to vrijeme.
Na Zoranićevo djelo Planine najveći utjecaj ima Jacopo Sannazzaro i njegov
pastoralni roman Arcadia. Ovo je klasični pastoralni roman. Pastir Zoran kreće na
putovanje u planine. To je pjesnikovo sedmodnevno putovanje da se izliječi od
ljubavne boli. Spasit će ga vila Deneja. Već u ovom djelu vidimo izmišljena
putovanja i vile. Kada Zoran dođe do Perivoja od slave imamo jako sličan opis
koji podsjeća na perivoj u Arcadii.
Kada pastir Zoran dođe na Paklenicu imamo dva utjecaja. Prvi utjecaj je Dante.
Danteov utjecaj je u tome što je ovo zamišljeno alegorijsko putovanje, te uza sebe
pastir Zoran ima vodiče. Još jedan bitan utjecaj je u tome da Paklenicu uspoređuje
sa Paklenim vratima.
Cit:“Po mni se uhodi u najgorčiji stan,/lako se prohodi, da teško zide van.“
Zapravo ovdje vidimo spoj stihova iz Pakla i Eneide. Prvi dio stiha se odnosi na
Danteov Pakao, a drugi dio na Vergilijevu Eneidu. Vražja Vrata koja se spominju
odnose se na Paklenicu. To je ujdeno mjesto odakle puše bura. Vila mu tada
ispripovjeda priču o Buri, djevojka po kojoj je vjetar dobio ime. Bura je bila kćer
Kaliste i Jupitera. Već vidimo utjecaj grčke mitologije. Mislim da je Junona Kalistu
pretvotila u medvjedicu, a Jupitera u zvijezdu. Tu vidimo utjecaj Ovidijevih
Metamorfoza. Oni su imali kći po imenu Bura koja je bila jako ljepa, ali se puno
hvalila. To je razljutilo božice te su tražile osvetu. Tada je bog stavio Buru na

velike muke, te je po njezinom vrisku vjetar dobio ime.
Cit:“... na svoje raskoše spominajući se gorko cvileći prijadovno uzdiše, i od toga
uzdaha vitar ta tvori se..“
S ovim činom se složio i pjesnik Zoran koji je mislio da sve hvalisavce traba
dočekati ovakva kazna.
Pastir Zoran je na svome putu susreo pastire koji si mu pripovjedali o pastiru
Marulu i rasutoj bašćini. Utjecaj na Marulov poj imao je Marko Marulić koji je
govorio o napadima Turaka i ohrabrivao narod. Pastiri govore o baštini koju su
imali u to vrijeme te kako su Turci to uništili.
Cit:“s mačem britkim/zgoru na priti svim,/s misecem na glavi/zmaj polja potravi“
Ovdje vidio kako su opisivali Turke. Cijelo vrijeme su im prijetili da će ih ubiti te
su im uništili sva polja. No Hrvati su se molili Bogu da im pomogne protiv te
opsade.
Cit:“Svemogi Bože moj,/odvrat od nas gniv tvoj,/odvrati zle kobe/ke nas svk čas
znobe,/utiši sržbu tvu,/pogledaj viru svu.“
Iz ovog citata vidimo da su se molili Bogu da otjera sva zla koja su ih snašla te da
vidi da se cijeli narod moli.
Petog dana Zoran zaspi i počinje sanjati zemaljski raj to jest perivoj od slave. U
tom perivoj je bilo raznovrsnog drveća i ptica. Kada je stigao na sredinu perivoja
ugledao je visoko i raskošno stablo na kojemu su bile jabuke. Ispod stabla je bio
malz vode nešto kao fontana koju su držale sedam djevojaka. Mnogi misle da to
simbolizira sedam umjetnosti ili umjeća. Ispod stabla je ugledao vile koje drže
jabuke. Bile su četiri vile. Prva je bila vila Latinka koja je predstavljala rimsku
kulturu. Druga je bila Grkinja koja je predstavljala grčku kulturu. Treća je bila
Kaldejka koja je bila najstarija i predstavljala je babilonsku kulturu. Najzadnja je
bila Hrvatica koja je bila ujedno i najmlađa. Zoran je vidio da na jabukama od
Hrvatiice stoje njegovo ime te imena njegovih djela. Ovo je jedimi zapis koji
imamo da su to njegova djela.
Cit:“Poznah u krilu nje jabuku na kojoj biše Petar Zoranić,a uz jime Ljubevni lov i
Vilenica“
Kasnije je vila pitala zasto pise na Hrvatsko kada jemoga na nekom drugom jeziku
koji ima mnogo više pisaca. Na to joj je Zoran odgovori da on nepiše zbog slave
već zbog slomljenog srca.
Cit:“... jer budi da čagodir pisal ali pel jesam ne zato da slavu s toga izlovim..“

Vidimo zapravo kako Zoran nije interesiran za slavu. Piše zato što je nesretno
zaljubljen.
Vila Hrvatica prekorava sve one koji pišu i govore na tuđem jeziku, a Hrvati
su. Govori još o tome kako svi oni koji pišu na tuđem jeziku zapravo se srame
hrvatskog svog materinjog jezika. U ovo novije doba je toga jos više jer se u
hrvatski jezik uvuklo mnogo stranih riječi te bi riječi vile Hrvatice sada trebale
odzvanjati po cijeloj državi. Prije nije bilo toliko stranih riječi kao sada. Sada kad
čujemo nekoga da priča svaka druga riječ je strana. Ista svar je i s onim ljudima
koji su otišli živjeti u neku drugu zemlju. Cijelo vrijeme pričaju taj jezik čak i kada
su u svome domu. Te kada dođu nazad u Hrvatsku ne znaju reći niti jednu riječ
pravilno. Da su barem u kući pričali hrvatski, a na poslu taj drugi jezik znali bi
hrvatski.
Riječi:929