mali

GOSPODARSKI SAVJETNIK

Uzgoj plodovitog
povra na
otvorenom

Iako se uzgojem povra u zatienim prostorima smanjuju rizici od nepovoljnih klimatskih uvjeta te se omoguuje kontinuirana opskrba trita, u
Hrvatskoj je dominantna proizvodnja povra na otvorenom. No, primjenom
suvremenih tehnologija u uzgoju plodovitog povra na otvorenom (cijepljenje, maliranje, izravno prekrivanje, fertirigacija) mogue je uz smanjena
ulaganja, u odnosu na uzgoj u zatienom prostoru, produiti razdoblje uzgoja te ostvariti zadovoljavajui prinos i kvalitetu plodova.
15. travnja 2013.

gospodarski
list

55

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Najpoznatiji predstavnici skupine plodovitog povra

su rajica, paprika i patlidan iz porodice pomonica
(Solanaceae) te krastavac, dinja, lubenica i tikvica
iz porodice tikvenjaa (Cucurbitaceae). Ovo povre
istie se malom hranjivom vrijednou, te visokim
sadrajem vrijednih vitamina, minerala i fitotvari koji
pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje.

Natapanje i fertirigacija
Uzgoj povra je gotovo neostvariv bez natapanja, jer sve povrarske kulture imaju poveane zahtjeve za vodom. Voda je osnova svake
hranjive otopine, te je stoga potrebno osigurati dovoljne koliine.
Prije poetka sadnje proizvodnje potrebno je utvrditi kvalitetu
vode, koja e se koristiti za natapanje.
Voda treba imati nizak sadraj
krutih estica i otopljenih soli a
osim fizikalnih svojstava, panju je
potrebno obratiti i na bioloku kva-

litetu, to znai da voda ne smije

sadravati patogene (uzronike
bolesti). Kemijska kvaliteta vode
Plodovito povre ima najvee
zahtjeve za vodom, te je tjedno
potrebno osigurati izmeu 25
i 35 mm (L/m2), a kao kritine
faze izdvajaju se cvatnja, zametanje i razvoj plodova.

ovisit e o salinitetu, lunatosti,

koliini aniona i kationa (posebice
natrija, sulfata i klorida). Isto tako
moe utjecati na funkcioniranje
sustava za navodnjavanje, usvajanje hranjiva
te u nekim
sluajevima izazvati
oteenja
na
biljci.
Otpornost
Eko-Terra d.o.o. jami vam promptnu plodovitog
dobavljivost svih originalnih rezervnih dijelova. povra na
Najtraenije drimo stalno raspoloivima, dok koncentraciju soli u
specijalne zahtjeve rjeavamo unutar 48 sati.
tlu je razliita. Paprika tolerira
salinitet od
1,5 dS/m,
rajica
i
krastavac
2,5 dS/m, a
tikvica ak
4 dS/m bez
znaajnog
smanjena
PRODAJA prinosa.
REZERVNIH DIJELOVA Po t r e b a
za vodom,
Danijel Kova o d n o s n o ,
Mob: 095 / 44 00 428 k o l i i n a
Tel: 040 / 82 16 96 vode koju
e-mail: daniel.kovac@eko-terra.hr e usjev
usvojiti naj-

Va

partner

www.
eko-te

56

gospodarski
list

15. travnja 2013.

vie ovisi o fazi razvoja i klimatskim prilikama (temperaturi, vjetru

i relativnoj vlazi). Obrok navodnjavanja i brzina usvajanja vode
ovisi o uzgajanoj vrsti, ali i tipu tla
(pjeskovito, ilovasto ...). Optimalan
sadraj vode u tlu za veinu povrarskih kultura iznosi oko 60 do
90 % poljskog vodnog kapaciteta
(PVK), a nedostatak ili viak vode
u tlu moe negativno djelovati na
prinos.
U uzgoju plodovitog povra najee se primjenjuje natapanje
kapanjem. Preporuuje se navodnjavati u jutarnjim satima kad je
razlika izmeu temperature vode i
zraka minimalna. Natapanje hladnom vodom (posebno kienjem) za
vrijeme visokih dnevnih temperatura izaziva ok kod biljaka te su one
sklonije obolijevanju.
Sustav za natapanje kapanjem
omoguava tijekom vegetacije prihranu vodotopivim kompleksnim
gnojivima, odnosno, fertirigaciju.
Time se voda i hranjiva dodaju u
zonu ukorjenjivanja biljaka, ime
se ostvaruju znatne utede s ekonomskog i ekolokog gledita.
U uvjetima visokih temperatura i
nedovoljne opskrbe vodom, dolazi do pojave vrne trulei ploda,
zbog smanjenog dotoka kalcija
i zbog toga je potrebno provoditi
fertirigaciju kalcijem (kalcijevim nitratom).

rra.hr

Vrna trule ploda paprike

Fertirigacija se provodi jednom

do dva puta tjedno, pri emu se
kalcij otapa posebno kako bi se
sprijeilo taloenje pri mijeanju s
fosfatima i sulfatima. Priprema se 5
%-tna otopina vodotopivog gnojiva
(50 kg gnojiva otapa se u 1000 L

vode). Otopina se mijea s vodom

putem injektora i aplicira preko sustava za natapanje.
Nakon sadnje provodi se fertirigacija gnojivima koja imaju
povean udio fosfora, kako bi se
pospjeio razvoj korijena i ukorjenjivanje. Tijekom faze vegetativnog rasta primjenjuju se gnojiva
s podjednakim udjelom duika,
fosfora i kalija. Prijelazom biljaka
u generativnu fazu (poetkom plodonoenja), zapoinje se s primjenom gnojiva koja imaju poveani
udio kalija, jer kalij pozitivno djeluje na razvoj plodova. Fertirigacija se temelji na opskrbljenosti tla
hranivima (analiza tla) i planiranom
prinosu.
U tablicama su prikazane orijentacijske potrebe za hranivima i gnojivima izraunate uz pomo programa Haifa NutriNet pri
uzgoju na otvorenome, u srednje
tekom tlu.
Potrebe za hranivima su manje
ako se urauna koliina hraniva u

Koliine gnojiva (kg/ha) potrebne za podmirenje potreba za hranjivima (3)

Paprika,
30 t/ha

Rajica,
50 t/ha

Krastavac,
35 t/ha

PF 11:44:11+1MgO+ME*

200

200

250

PF 20:20:20+ME

150

150

150

PF 16:8:32+2MgO+ME

500

500

400

MultiCa (26,5 % CaO)

225

350

350

Magnezijev sulfat (16 % MgO)

225

250

225

Kalijev nitrat (44 % K2O)

300

Kalijev sulfat (50 % K2O)

375

300

Gnojivo/formulacija

* PF = Polyfeed; ME = mikroelementi

tlu (dobra opskrbljenost), te koliina uneena u tlo zaoravanjem biljnih ostataka predkulture ili organskim gnojivima. Suprotno, uslijed
slabe opskrbljenosti tla, potrebne
koliine hraniva treba poveati.

Prema fazama rasta i razvoja

primjenjuju se razliite formulacije
Kristalona, kako bi se podmirile potrebe biljaka za pojedinim
hranjivima. Prema preporuci proizvoaa, otapa se 10 do 20 kg

Mogunosti primjene Kristalona u fertirigaciji povra

Faza rasta i razvoja

Kristalon

Formulacija

Ukorjenjivanje biljaka

uti

13:40:13

Plavi (za pH tla >7)

17:6:18+2MgO

Plavi label

19:6:20+3MgO

Specijalni zeleni

18:18:18+3MgO

Smei

3:11:38+4MgO

Naranasti

6:12:36+3MgO

Crveni

12:12:36+1MgO

Kalcijev nitrat Calcinit

15,5:0:0+26,5CaO

Vegetativno razdoblje

Generativno razdoblje

Koliine gnojiva navedene u

tablici 3 odnose se na ostvarenje
planiranog prinosa paprike zvonolikog ploda (30 t/ha), rajice (50 t/
ha) i krastavca za preradu (35 t/ha
= 3,5 kg/m2).
Osim gnojiva spomenutih u tablici, na domaem tritu dostupna su i vodotopiva gnojiva naziva
Kristalon.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Prednosti fertirigacije:
koliina dodanih hranjiva
odreena je fazom razvoja
biljke;
ujednaena je distribucija hraniva u blizini korijena
(hraniva su lake dostupna
biljci, to poveava njihovo
usvajanje i rezultira veim
prinosom i prihodom);
smanjen je gubitak hraniva
ispiranjem;
sprijeeno je oteenje korijena previsokim koncentracijama hraniva;
prilagodba sustava za navodnjavanje kapanjem je jednostavna i jeftina

Kristalona u 100 L vode, a zatim

se dobivena otopina razrjeuje na
koncentraciju 0,5 do 2 g/L

Potrebe plodovitog povra za hranjivima (2)

Biljna hranjiva

Paprika, 30 t/ha

Rajica, 50 t/ha

Krastavac, 35 t/ha

Duik (N)

172

183

145

Fosfor (P2O5)

153

158

174

Kalij (K2O)

318

398

330

Kalcij (CaO)

58

87

91

Magnezij (MgO)

36

48

43

15. travnja 2013.

gospodarski
list

57

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

RAJICA
Na otvorenom se uzgajaju niski
kultivari rajice za preradu, ali i visoki kultivari uz potporu u kunim
vrtovima. Zbog relativno dugog razdoblja od sadnje do poetka berbe (50 do 70 dana), visoki kultivari
najee uspiju razviti svega 6 do
8 grozdova, to rezultira znaajno
niim prinosom u usporedbi s uzgojem u zatienim prostorima.

Uvjeti uzgoja
U uzgoju rajice na otvorenom,
rast i razvoj je ogranien temperaturama te koliinom vode i dostupnim hranjivima. Ako su nakon sadnje temperature oko 10
C ili nie tijekom nekoliko dana,
dolazi do zaustavljanja rasta i uenja listova. Optimalne dnevne
temperature za rast i razvoj rajice su 20 do 25 oC te 13 do 17
o
C none, uz relativnu vlagu zraka
izmeu 60 i 70 %. Poeljna razlika
izmeu dnevne i none temperature trebala bi biti oko 7 oC. Visoke
temperature ljeti, praene niskom
relativnom vlagom zraka mogu
uzrokovati opadanje cvjetova, jer
je pri temperaturi iznad 30 C smanjena klijavost polena.
Natapanje se provodi, ovisno
o tipu tla i temperaturama, svakih
dva do pet dana. Cilj je odravati
vlanost tla na 60 do 70 % poljskog
vodnog kapaciteta (PVK) tijekom
vegetativnog rasta i na oko 80 %
PVK tijekom plodonoenja. Obroci
navodnjavanja u poetku iznose
10 do 15 L/m2, a u punoj vegetaciji
20 do 25 L/m2. Pomou sustava za
natapanje kapanjem provodi se i
fertirigacija.

U povoljnim uvjetima rajica

ima bujan vegetativni rast i nakon sadnje brzo razvija postrane grane (zaperke) u pazuhu
razvijenih listova. Kod indeterminantnih kultivara, koji se uzgajaju uz potporu, ti se zaperci
odstranjuju rukom, noem ili
karama kad narastu do 5 cm.
Ova se mjera naziva pinciranje.
Ako se pinciranje ne provodi na
vrijeme, bujan vegetativni rast
utjee na smanjeno zametanje
plodova i krupnou plodova.
Poeljno je odstraniti i donje listove (do prvog grozda), koji su
poeli utjeti i gubiti funkciju
a mogu biti zaraeni gljivinim
bolestima. S druge strane, ako
plodovi nisu dobro zatieni liem mogu se pojaviti opekline
izazvane jakim sunevim zraenjem.

58

gospodarski
list

15. travnja 2013.

Berba
Rajica se za trite i upotrebu
u svjeem stanju bere runo i viekratno, s dijelom stapke i zelenim
listiima ake. Plodovi se beru u
tehnolokoj zriobi koja se obino
definira kao crvena, ruiasta, prijelazna (uta) i zelena zrioba, ovisno
o udaljenosti trita i namjeni. Berba crvenih plodova obavlja se dva
do tri puta tjedno.
Potpuno razvijeni, ali jo zeleni
plodovi mogu naknadno dozrijeti
i postii zadovoljavajuu kvalitetu.
Zeleni plodovi mijenjaju boju ako
se uvaju na temperaturi iznad 16
C, koja je minimalna za razvoj crvene boje. Dozrijevanje takvih plodova traje 2 do 3 tjedna.

Pinciranje

Sadnja
Rajica se lako ukorjenjuje, a na
dijelu stabljike u tlu brzo razvije adventivno korijenje, te se sadi neto
dublje nego no to je bila u loniu kontejnera. Sade se presadnice
s razvijenih 6 do 8 pravih listova i
vidljivim zametkom cvata. Razmak
sadnje ovisi o kultivaru, namjeni
proizvodnje i raspoloivoj opremi.

mak 80 x 30 cm ili u dvoredne trake

za mehaniziranu berbu.
U uzgoju visokih kultivara kao
potpora se koriste drveni kolci za
svaku biljku ili izmeu kolaca razmaknutih 3 do 4 m napinju dva
do tri reda ice. Moe se postaviti
samo jedan red ice na predvienoj visini rajice, na koju se biljke
veu vezivom koje se postupno ovija oko biljke. Stabljika rajice raste
u debljinu i do promjera 2,5 cm, to
se mora uzeti u obzir pri vezanju.
Oko 30 do 40 dana prije planiranog zavretka berbe, moe se
provesti zakidanje vrhova, pri emu
se iznad zadnjeg grozda ostave tri
lista, a vrh se odstrani. Svrha ove
mjere je ubrzavanje dozrijevanja i
poveanje krupnoe plodova.

Indeterminantni (visoki) i poludeterminantni kultivari uzgajaju se uz

potporu. Zbog njege usjeva i viekratne berbe razmak redova je od
80 do 100 cm, a razmak u redu varira ovisno o bujnosti i ranozrelosti
kultivara (30 do 40 cm rani i 50 do
70 cm kasniji kultivari). Determinantni (niski) kultivari sade se na raz-

Zreli plodovi crvene boje mogu

se uvati nekoliko dana na temperaturi od 8 do 10 C.

Niski kultivari za preradu se na

veim povrinama beru jednokratno mehanizirano, kad je oko 80 %
plodova postiglo crvenu boju. U
kunim vrtovima oni se mogu brati
viekratno, ali u tom sluaju berba
traje svega 2 do 3 tjedna.

Moe se konzumirati svjea u

tehnolokoj i fiziolokoj zrelosti
ili preraena suenjem, mariniranjem i peenjem. Posebno je cijenjena kao izvor vitamina C, koji
ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja moe iznositi do 260 mg/100 g
svjee tvari.

Uvjeti uzgoja
Presadnice paprike se, kao i
rajice, na otvorenom mogu saditi samo kada proe opasnost od
mrazeva. Pri uzgoju ove povrtne vrste vano je potivanje plodoreda,
pa se na istoj povrini ne bi trebala
uzgajati barem 4 do 5 godina. Dobar predusjev su joj mahunarke,
korjenasto povre i kupusnjae,
dok bi vrste iz iste porodice (rajica, krumpir, krastavac) trebalo
izbjegavati. Njega nasada ovisit e
o nainu uzgoja, a sastoji se od prihrane, natapanja i kultiviranja ukoliko tlo nije malirano.
Poput ostalih vrsta plodovitog
povra i paprika ima velike potrebe za vodom, a zbog slabe usisne
moi korijena potrebno ju je ee
natapati (30 - 40 L/m2).
Minimalna temperatura klijanja je
11 C, dok e sjeme najbre klijati
na temperaturama od 20 do 30 C.
Ukoliko se presadnice uzgajaju u
idealnim uvjetima zatienog prostora, na otvoreno e se moi saditi ve za 6 do 8 tjedana. Razvijena
presadnica spremna za sadnju visoka je 12 do 15 cm i ima razvijenih
6 do 7 listova.
Dnevna optimalna temperatura potrebna za rast paprike je od
22 do 26 C, dok bi nona trebala
biti izmeu 16 i 20 C. U podrujima s manjom sumom temperatura
(sredinja Hrvatska), preporuuje
se uzgoj ranijih kultivara i sadnja
veeg broja biljaka po jedinici povrine, kako bi se postigao odgovarajui prinos.
Granine temperature za rast
i razvoj biljaka su ispod 10 C i
iznad 30 C. Ukoliko su visoke
temperature popraene i niskom

relativnom vlanosti zraka, dolazi

do opadanja cvjetova i mladih zametnutih plodova.

Priprema tla i sadnja

Prije podizanja nasada paprike,
ukoliko na toj povrini nije bila ozima ili rana proljetna kultura, provodi se duboko jesensko ili zimsko
oranje. Ako se planira uzgoj na gredicama, u proljee se uz zatvaranje
brazde odmah formiraju gredice.
Sadnja presadnica se ne preporuuje pri temperaturi ispod 15 C, jer
se u takvim uvjetima biljka sporo
ukorjenjuje i dolazi do uenja listova.
Ovisno o rastu i nainu grananja,
kod paprike postoje determinantne
i indeterminantne biljke, ali je takav
rast stabljike razliit nego kod rajice. Posljednjih godina na tritu prevladavaju kultivari indeterminantnog
tipa rasta, koji se mogu uzgajati u
zatienom prostoru i na otvorenom. Kod indeterminantnog rasta
paprike se na glavnoj stabljici nakon
7 do 12 listova na vrhu pojavljuje
cvat te stabljika prestaje s rastom.
Na istom koljencu razviju se 2 do 4
grane, koje se na svakom koljencu
dalje granaju na dvije grane te biljka
poprima grmolik oblik. Kod uzgoja u
zatienom prostoru razdoblje plodonoenja je due, a zbog regulacije vegetativnog i generativnog rasta
provodi se pinciranje.
Zbog kraeg vegetacijskog razdoblja, na otvorenom pinciranje
se ne provodi. Uobiajeni razmaci
sadnje su 50 do 60 cm izmeu redova te 40 cm u redu, ime se postie sklop od 4 do 5 biljaka/m2. U

komercijalnom uzgoju paprika se

sadi u dvoredne trake na uzdignute gredice prekrivene PE-filmom.

Berba
Paprika se moe brati u tehnolokoj i fiziolokoj zrelosti, to ovisi
o namjeni. Tehnoloka zrelost nastupa kada plodovi dostiu svoju
punu teinu i boju karakteristinu
za kultivar (mlijenouta do tamnozelena). Kod fizioloke zrelosti
sjeme je potpuno zrelo te dolazi
do promjene boje ploda u razliite
nijanse crvene, ute, naranaste ili
ljubiaste boje.
U tehnolokoj zrelosti beru se
kultivari zvonolikog ploda namijenjeni za potronju u svjeem stanju,
dok se u fiziolokoj zrelosti beru
kultivari za preradu (kultivari tipa
kapije i zainske paprike).
Od sadnje presadnica na otvoreno do berbe tehnoloki zrelih
plodova potrebno je 60 do 80
dana, pa se paprika uzgojena
na otvorenom poinje brati sredinom srpnja.

U Dalmaciji berba moe zapoeti dva tjedna ranije u odnosu na

kontinentalno podruje i potrajati
do pojave ranih jesenskih mrazeva.
Berba fizioloki zrelih plodova traje
krae, a zapoinje oko tri tjedna nakon mogue berbe tehnoloki zrelih plodova.
Za potronju u svjeem stanju,
paprika se bere u fazi tehnoloke
zrelosti viekratno (svakih 7 do 14
dana), dok se za preradu (feferoni,
zainska paprika) plodovi beru jednokratno uglavnom u fazi fizioloke
zrelosti. Osim trnih, potrebno je
brati i netrne plodove (deformirane i bolesne) jer se time pospjeuje plodonoenje. Ovisno o
kultivaru, roku i tehnologiji uzgoja prinos moe varirati od 20 - 40
t/ha. Plodovi paprike se ne mogu
dugo skladititi u ambijentalnim
uvjetima, no pri temperaturi od 7
do 10 C i visokoj relativnoj vlaUzgoj paprike u dvorednim trakama zi zraka mogue je uvanje do 3
tjedana.

15. travnja 2013.

gospodarski
list

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

PAPRIKA

59

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

PATLIDAN

60

Na tritu su najee dostupni

plodovi patlidana ljubiaste boje,
ovalnog ili izduenog oblika. Sve
ee su dostupni i kultivari neobinih boja ili posve bijelog perikarpa.

Plodovi patlidana

Za razliku od rajice i paprike,

tehnoloki zreli plodovi patlidana
ne smiju se konzumirati bez toplinske obrade budui da sadre
znaajnu koliinu solanina (toksinog glikoalkaloida). Patlidan se
najee, uz papriku, koristi u preraivakoj industriji za proizvodnju
ajvara.

Uvjeti uzgoja
Za uspjean uzgoj patlidana
na otvorenom potrebno je najmanje pet mjeseci bez pojave mraza i
tri mjeseca sa srednjom dnevnom
temperaturom zraka iznad 20 C.
Zbog duge vegetacije i osjetljivosti na niske temperature (< 8 C),
patlidan se iskljuivo uzgaja iz
presadnica. Minimalna temperatura
klijanja je 13 do 14 C, a optimalna
28 do 30 C.
Tijekom vegetacije optimalne
vrijednosti dnevne i none temperature zraka su 29 i 18 C tijekom
sunanog, odnosno, 22 i 15 C tijekom oblanog dana. Uslijed nepovoljnih uvjeta, odnosno, temperature zraka nie od 15 i vie od 36
C, niske ili previsoke vlage zraka
te smanjene transpiracije, biljka reagira odbacivanjem cvjetova i ve
zametnutih plodova. Kako bi se odrala optimalna vlaga tla, do poetka
plodonoenja potrebno je natapati
jednom tjedno s 10 do 15 L/m2, a ti-

gospodarski
list

15. travnja 2013.

jekom plodonoenja jednom ili dva

puta tjedno s 20 do 30 L/m2.

Razmak sadnje
Patlidan se uzgaja na gredicama
prekrivenim PE-filmovima ili organskim malevima. Preporueni razmak sadnje presadnica
je 60 do 80 cm izmeu
redova i 30 do 50 cm
unutar reda. U kontinentalnom podruju Hrvatske preporuuje se manji razmak unutar reda
jer biljke ne razvijaju vie
od tri etae plodova. No,
u mediteranskom podruju uslijed vee sume temperatura intenzivniji je rast biljke i razvija
se vei broj plodova po biljci pa se
preporuuje vei razmak sadnje.
U klimatskim uvjetima s kratkim
razdobljem plodonoenja preporuuje se prikraivanje vrhova grana
nakon zametanja 4 do 6 plodova,
kao i odstranjivanje granica bez
cvjetova kako bi se regulirala kompeticija za hranivima i asimilatima
izmeu lisne mase i plodova. Na
cvjetnim granama s razvijenim veim brojem cvjetova, preporuuje
se ostaviti po jedan zametnuti plod.
Pinciranje
patlidana

Patlidan iz domae proizvodnje na otvorenom dostupan je

na tritu od druge polovice
srpnja (mediteransko podruje)
te u kolovozu (kontinentalno
podruje). Kako bi se u klimatski povoljnijim podrujima produilo razdoblje berbe, pojedini
autori preporuuju zelenu rezidbu krajem kolovoza. Naime,
nakon glavne berbe na biljci je
uglavnom mnogo zametnutih
sitnih plodova pa se preporuuje orezati suvine grane, lie,
plodove i cvjetove, a ostaviti
svega nekoliko produktivnih
grana. Nakon zelene rezidbe
potrebno je provesti navodnjavanje i prihranu, a razvijeni plodovi dospijevaju u tehnoloku
zrelost tijekom listopada i studenoga.

Berba
Ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja, od oploenog cvijeta do tehnoloke zrelosti ploda potrebno je
20 do 30 dana, odnosno, berba
zapoinje 60 do 70 dana nakon
sadnje.
Plodovi u tehnolokoj zrelosti
beru se viekratno (svakih 5 do 10
dana). Masa ploda, ovisno o kultivaru, moe varirati od 100 do 500
g, a na tritu su najcjenjeniji srednje krupni plodovi (250
do 350 g).
Promjer
plodova
okruglih i ovalnih kultivara trebao bi biti vei
od 7 cm, a kod kultivara
izduenih plodova vei
od 4 cm. Pravovremenom berbom sprjeava
se prelazak plodova u
fizioloku zrelost i osigurava se pravilan rast
i razvoj preostalih zametnutih plodova na
biljci. Ovisno o kultivaru, lokaciji uzgoja, duini i uestalosti berbe
te krupnoi plodova,
prinos patlidana moe
varirati od 20 do 50 t/
ha.

U uzgoju krastavca danas pre- berbe moe se uzgajati i u hladnijim

vladavaju kultivari koji u poetku podrujima, ali je tada razdoblje
razvijaju muke cvjetove, a kasni- berbe krae i prinos manji.
je prevladavaju enski iz kojih se
Minimalna temperatura klijanja je
razvijaju plodovi (preteno enski 12 C, a optimalna 25 do 30 C. Za
kultivari). U proizvodnji krastavca nicanje prilikom sjetve na otvoreno
za trite u svjeem stanju i preradu poeljna minimalna temperatura tla
(kornioni) najvie se koriste pre- je 15 C. Optimalne dnevne i none
teno enski i isto enski hibridni temperature za vegetativni rast i rakultivari.
zvoj su 25 i 18 C, a za cvatnju i raBrzina rasta pojedinih plodova zvoj ploda 25 do 30 i 20 C. Granikrastavca ovisi o broju plodova na ne temperature za cvatnju su nie
biljci te se uestalom berbom tehod 12, a za rast 6 C. Tempenoloki zrelih plodova ubrzaratura zraka iznad 32 C
va rast preostalih. Plodovi
znatno usporava rast
Kornioni
koji ostaju na vrijei do
plodova i smanjuje
fizioloke zrelosti te
oplodnju, a dodatnetrni plodovi (oteno pri nedostatku
eni ili deformirani)
vode moe rezultirati opadanjem
cvjetova i zametnutih plodova. Pri
visokim temperaturama intenzivnije se
formiraju muki cvjetovi
to dodatno smanjuje prinos,
a plodovi razvijeni u takvim uvjetima esto imaju izraen gorki okus.
Zbog velike lisne mase (transpiracijske povrine) i sadraja vode u
plodovima (oko 95 %) krastavcima
je neophodno osigurati dovoljne koSalatni krastavci
liine vode tijekom rasta i razvoja.
smanjuju cvatnju, zametanje i rast
Optimalna vlanost tla tijekom
novih plodova, a usporava se i ve- plodonoenja je oko 80 % poljskog
getativni rast itave biljke.
vodnog kapaciteta, a poeljna je i
Ovisno o tipu kultivara, od oplod- vlanost zraka iznad 70 %. Tijekom
nje do tehnoloke zrelosti (berbe) plodonoenja potrebno je tjedno
potrebno je 6 do 10 dana za kor- navodnjavati s 25 do 30 L/m2, kako
nione, odnosno, 10 do 15 dana za bi se sprijeio gubitak turgora biljke i
smanjila mogunost opadanja cvjesalatne krastavce.
tova. Krastavci su izuzetno osjetljivi
Uvjeti uzgoja
na jae vjetrove te se u proizvodnji
Krastavac je biljka tople klime preporuuje odabrati poloaje priosjetljiva na niske temperature, te rodno zatiene od vjetra.
su za uzgoj prikladnija podruja sa
Sjetva u kuice
to duljim bezmraznim razdobljem.
Pri izravnoj sjetvi krastavaca preSjetva ili sadnja na otvoreno se ne
preporuuje prije no to proe opa- poruuje se razmak izmeu redova
snost od kasnih proljetnih mrazeva od 100 do 150 cm, dok razmak u
(u mediteranskom podruju poet- redu ovisi o nainu sjetve. U vrtokom, a u kontinentalnom podruju u vima i na manjim povrinama kradrugoj polovici svibnja). Zbog krat- stavci se esto uzgajaju sjetvom u
kog razdoblja od sadnje do poetka kuice (3 do 4 sjemenke/kuici).

Razmak kuica unutar reda ovisi o

bujnosti kultivara i vremenu sjetve,
a varira od 30 do 60 cm. Pri kasnijim rokovima sjetve biljke intenzivnije i bre rastu, skrauje se razdoblje
do poetka berbe, ali se skrauje i
razdoblje berbe, pa prema tome i
prinos. To se nastoji nadoknaditi
veim brojem biljaka po jedinici povrine. Stoga se pri kasnijim rokova
preporuuje manja gustoa sklopa.
Uzgojem krastavaca iz presadnica postie se 2 do 3 tjedna
raniji poetak berbe, a prema
tome i due razdoblje plodonoenja i vei urod. Kako je
korijen krastavca vrlo osjetljiv,
moe se presaivati samo s grudom supstrata, nastojei da se
pritom ne oteti. Razdoblje uzgoja presadnica u zatienom
prostoru traje oko 30 dana, a
razvijene presadnice sade se na
razmake podjednake kao kod
izravne sjetve.
Primjenom mala izbjegava se
vlaenje lia i kontakt plodova s
tlom te smanjuje mogunost infekcije gljivinim bolestima, naroito plamenjaom. Vana mjera u uzgoju
krastavca je postavljanje armature.
U posljednje se vrijeme i u kunim
vrtovima sve ee koristi polipropilenska mrea veliine otvora 10 do
15 cm i irine 120 do 150 cm. Mrea se postavlja uzdu redova biljaka
izmeu stupova razmaknutih oko
2 do 3 m. Iako se vrijee za mreu
dre viticama, potrebno ih je usmjeravati u okca mree, kako ne bi dolo do loma stabljike.

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

KRASTAVAC

Berba
Vertikalni uzgoj na armaturi olakava berbu plodova jer se provodi u
ergonomski povoljnijem poloaju, a
i plodovi su lake uoljivi. Takoer,
smanjena je potreba okretanja vrijea i listova, odnosno, mogunost
njihova oteivanja prilikom uestale berbe. Uoljivost plodova je vana, kako bi se prilikom berbe ubrali
svi tehnoloki zreli plodovi. Zaostali
plodovi (prerasli i deformirani) usporavaju zametanje i rast mladih

15. travnja 2013.

gospodarski
list

61

LUBENICA
Lubenica se uzgaja zbog osvjeavajuih plodova, a jestivi dio je
placenta, crvene, ruiaste, ute
ili bijele boje, u koju su urasle sjemenke. Zbog slatkog okusa lubenica se esto pogreno smatra
voem, no to je jednogodinja povrtna vrsta s visokim udjelom vode,
bogata vitaminima i mineralima.
Jednodomna je biljka s
odvojenim mukim
Muki i
i enskim cvjetoenski
vima na istoj vricvjetovi
lubenice
jei.
enski cvjetovi
pojavljuju
se
pri
vrhu
glavne
vrijee i na sekundarnim
vrijeama. Iako se na biljci razvija
mnogo cvjetova, nakon opraivanja
i oplodnje razvijaju se svega dva do
tri ploda po biljci.

Uvjeti uzgoja
Minimalna temperatura klijanja je
14 do 16 C, a optimalna oko 30 C.
Za rast i razvoj lubenice optimalna
temperatura zraka je 26 do 30 C,
dok se rast zaustavlja ispod 15 C.
Optimalna opskrbljenost vodom
vana je za razvoj vrijea, cvatnju i
zametanje plodova. Lubenica ima
visoki transpiracijski koeficijent, pa
joj pogoduje niska vlaga zraka to
pospjeuje transpiraciju i nakupljanje asimilata. Takoer, podruja sa
sumom srednjih dnevnih temperatura od 3000 C najprikladnija su
za uzgoj lubenice. No, uzgojem iz
presadnica (posebice cijepljenih) te

62

Klasiranje krastavaca za preradu temelji se na duini ploda: 3 do 6 cm

(I. klasa), 6 do 9 cm (II. klasa), 9 do
12 cm (III. klasa), a plodovi dui od
12 cm smatraju se netrnima. Prinos
moe varirati od 3 do 5 kg/m2.
Salatni krastavci se beru kad
plodovi dostignu duinu i promjer
karakteristinu za kultivar. Duina i
promjer tehnoloki zrelih plodova
su izmeu 18 i 24 cm, odnosno, 4
do 5 cm. Masa trnih plodova varira
od 200 do 300 g.

gospodarski
list

Lubenica se uzgaja na otvorenom kad temperatura tla dosegne 15

C i proe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Moe se uzgajati
izravnom sjetvom (u kuice) ili iz presadnica. Razmaci sjetve variraju, ovisno o kultivaru, od 1,2 do 2,5 m izmeu redova i od 0,8 do 1,5
m unutar reda.
primjenom materijala za izravno prekrivanje usjeva lubenica se, osim u
mediteranskom podruju i istonoj
Slavoniji, uspjeno moe uzgajati i u
ostalim podrujima Hrvatske.
Presadnice s potpuno razvijenih
5 listova sade se na razmak kao i
kod izravne sjetve, u drugoj polovici
travnja u mediteranskom, odnosno,
sredinom svibnja u kontinentalnom podruju. Tijekom vegetacije
vano je provoditi navodnjavanje i
prihranu te okopavanje (dok vrijee ne zatvore meuredni prostor).
Optimalna opskrba vodom izrazito
je vana u vrijeme intenzivnog razvoja ploda, no prema nekim autorima natapanje se prekida 15 do
20 dana prije berbe, kako bi se pozitivno utjecalo na kemijski sastav
ploda (posebice udio eera). Potrebe za vodom tijekom vegetacije
doseu 300 do 400 L/m2.

ti i po specifinom odjeku pri kucanju

o povrinu ploda. Tehnoloka zrelost
ploda moe se utvrditi i mjerenjem
suhe tvari refraktometrom pri emu
se prosjean uzorak uzima iz sredine ploda, jer dio uz stapku ima nie
vrijednosti suhe tvari za 2 do 3 %.
Poeljna refraktometrijska vrijednost
ploda je 12 do 13 %.
Na tritu su dostupni razni kultivari, a razdoblje od nicanja do prve
berbe moe varirati od 70 do 110
dana. Rani kultivari razvijaju sitnije plodove (mase 2 do 4 kg), dok
masa ploda kasnih kultivara moe
dosei i 20 kg. slika 17.
Kultivari tankog perikarpa imaju
bolju iskoristivost, ali i krau odrivost u tehnolokoj zrelosti te lako
pucaju pri manipulaciji, dok deblji
perikarp omoguuje due skladitenje. Prosjean prinos lubenice
varira od 40 do 90 t/ha.
Increasing defects

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK

Uzgoj krastavca na mrei

plodova te ih je potrebno ukloniti.

Berba krastavaca zapoinje
50 do 70 dana nakon sjetve,
odnosno, 30 do 40 dana nakon
sadnje, a plodonoenje u povoljnim uvjetima moe trajati 60
do 90 dana. Berba se provodi
svaka dva do tri dana, najee tri puta tjedno. Kornioni
se mogu brati i svaki dan, ime
se postie vei udio plodova
ekstra klase, kraih od 3 cm.

Berba
Tehnoloka zrelost lubenice moe
se prepoznati po uvenuloj vitici koja
je najblia plodu, te po utoj boji dijela ploda koji je u dodiru s tlom. Takoer, zrelost ploda moe se prepozna-

Doc. dr. sc. Boidar Benko

Dr. sc. Sanja Fabek
Sanja Stubljar, mag. ing. agr.
Zavod za povrarstvo
Agronomski fakultet u Zagrebu

15. travnja 2013.

gos

Uvijek prava kombinacija

Yara je vodei svjetski proizvoa gnojiva, a ujedno i jedan od rijetkih
proizvoaa gnojiva u svijetu, koji tei postizanju najvieg ekolokog standarda.
Smanjivanje potronje energije i smanjivanje emisije tetnih plinova osnovni su
prioriteti kompanije.
FERTICARETM:
vodotopiva NPK mineralna gnojiva
s mikroelementima

Prednosti FERTICARETM gnojiva

u prihrani preko sustava za
navodnjavanje:

Yara FERTICARETM (bivi Kemira Ferticare)

kompleksna mineralna gnojiva su 100% vodotopiva gnojiva s izuzetno visokom hranljivom vrijednou. Namijenjena su za prihranu
biljaka preko sustava za navodnjavanje ali i
folijarnu prihranu. U liniji Ferticare nalaze se
proizvodi razliitih formulacija.

Razliiti odnosi hranjiva pogodno za sve

razvojne stadije usjeva
Mogue mijeanje s drugim vodotopivim
gnojivima i sredstvima za zatitu bilja
Lako skladitenje i tolerantnost na niske
temperature
Neopasni za okoli
Koritenjem FERTICARETM gnojiva
osiguravamo:
Pravilan razvoj usjeva tijekom cijelog
vegetacijskog razdoblja, biljke su u boljoj
kondiciji, vei je prinos i visoka kvaliteta.
Zdraviji usjevi mogu podnijeti veliko
optereenje i osigurati vei prinos
Rast i razvoj biljaka kontroliran je
pravilnim odnosom hranjiva, efikasnijim
usvajanjem hranljivih tvari, manji je rizik, i
vei prihodi

100% vodotopiva gnojiva

Visok sadraj aktivnih elemenata
Lako usvajanje makro i mikroelemenata
Niska razina soli
Zakiseljava hranljivu otopinu nia pH
vrijednost
Poboljava kvalitetu vode (neutralizira
karbonate)
Poboljava usvajanje hranjiva
titi sistem za navodnjavanja od
zaepljenja
Vrhunski rezultati u suvremenoj ishrani
bilja

Distributer: CIPRO d.o.o.

Lepajci 4a, 49 224 Lepajci
Tel.: 049/382-000, Fax:
049/342-242
www.cipro.hr
NAZIV PROIZVODA

P2O5

K2O

CaO

MgO

Cu

Fe

Mn

Mo

Zn

FERTICARETM 15-30-15

15

30

15

2,5

1,5

0,01

0,005

0,05

0,05

0,001

0,005

14-11-25

14

11

25

2,2

1,8

0,02

0,1

0,1

0,1

0,002

0,1

FERTICARETM 24-8-16

24

16

3,9

1,3

0,03

0,01

FERTICARETM 10-5-26

10

26

2,5

1,7

0,01

6-14-30

14

30

4,3

3,7

0,03

0,02

0,02

0,14

0,004

0,02

FERTICARE

FERTICARE

TM

TM

gospodarski list.indd 2

8.4.2013. 13:41:57