You are on page 1of 9

mali

GOSPODARSKI SAVJETNIK

Uzgoj plodovitog
povrća na
otvorenom

Iako se uzgojem povrća u zaštićenim prostorima smanjuju rizici od nepovoljnih klimatskih uvjeta te se omogućuje kontinuirana opskrba tržišta, u
Hrvatskoj je dominantna proizvodnja povrća na otvorenom. No, primjenom
suvremenih tehnologija u uzgoju plodovitog povrća na otvorenom (cijepljenje, malčiranje, izravno prekrivanje, fertirigacija) moguće je uz smanjena
ulaganja, u odnosu na uzgoj u zaštićenom prostoru, produžiti razdoblje uzgoja te ostvariti zadovoljavajući prinos i kvalitetu plodova.
15. travnja 2013.

gospodarski
list

55

dinja.o. vjetru i relativnoj vlazi). ilovasto . rra. zametanje i razvoj plodova. usvajanje hranjiva te u nekim slučajevima izazvati oštećenja na biljci. pažnju je potrebno obratiti i na biološku kva- litetu.5 dS/m.hr će usjev usvojiti naj- Vaš partner www. a nedostatak ili višak vode u tlu može negativno djelovati na prinos.MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Najpoznatiji predstavnici skupine plodovitog povrća su rajčica. Optimalan sadržaj vode u tlu za većinu povrćarskih kultura iznosi oko 60 do 90 % poljskog vodnog kapaciteta (PVK). rajčica i krastavac 2.. zbog smanjenog dotoka kalcija i zbog toga je potrebno provoditi fertirigaciju kalcijem (kalcijevim nitratom). a kao kritične faze izdvajaju se cvatnja. minerala i fitotvari koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje. REZERVNIH DIJELOVA Po t r e b a za vodom. Obrok navodnjavanja i brzina usvajanja vode ovisi o uzgajanoj vrsti. pri čemu se kalcij otapa posebno kako bi se spriječilo taloženje pri miješanju s fosfatima i sulfatima. Danijel Kovač o d n o s n o . količini aniona i kationa (posebice natrija. Natapanje i fertirigacija Uzgoj povrća je gotovo neostvariv bez natapanja. Ovo povrće ističe se malom hranjivom vrijednošću.. odnosno. dolazi do pojave vršne truleži ploda. Voda je osnova svake hranjive otopine.5 dS/m. Prije početka sadnje proizvodnje potrebno je utvrditi kvalitetu vode. ali i tipu tla (pjeskovito. Paprika tolerira salinitet od 1. koja će se koristiti za natapanje. Sustav za natapanje kapanjem omogućava tijekom vegetacije prihranu vodotopivim kompleksnim gnojivima. sulfata i klorida). Kemijska kvaliteta vode Plodovito povrće ima najveće zahtjeve za vodom. čime se ostvaruju znatne uštede s ekonomskog i ekološkog gledišta. Priprema se 5 %-tna otopina vodotopivog gnojiva (50 kg gnojiva otapa se u 1000 L . lužnatosti. jamči vam promptnu plodovitog dobavljivost svih originalnih rezervnih dijelova. Isto tako može utjecati na funkcioniranje sustava za navodnjavanje. Voda treba imati nizak sadržaj krutih čestica i otopljenih soli a osim fizikalnih svojstava. U uzgoju plodovitog povrća najčešće se primjenjuje natapanje kapanjem. Otpornost Eko-Terra d.). travnja 2013. tlu je različita. te visokim sadržajem vrijednih vitamina. više ovisi o fazi razvoja i klimatskim prilikama (temperaturi. paprika i patlidžan iz porodice pomoćnica (Solanaceae) te krastavac. te je stoga potrebno osigurati dovoljne količine. što znači da voda ne smije sadržavati patogene (uzročnike bolesti). U uvjetima visokih temperatura i nedovoljne opskrbe vodom.hr Vršna trulež ploda paprike Fertirigacija se provodi jednom do dva puta tjedno. dok koncentraciju soli u specijalne zahtjeve rješavamo unutar 48 sati.o. fertirigaciju. povrća na Najtraženije držimo stalno raspoloživima. Preporučuje se navodnjavati u jutarnjim satima kad je razlika između temperature vode i zraka minimalna. a tikvica čak 4 dS/m bez značajnog smanjena PRODAJA prinosa. ovisit će o salinitetu. Natapanje hladnom vodom (posebno kišenjem) za vrijeme visokih dnevnih temperatura izaziva šok kod biljaka te su one sklonije obolijevanju. Mob: 095 / 44 00 428 k o l i č i n a Tel: 040 / 82 16 96 vode koju e-mail: daniel. eko-te 56 gospodarski list 15. Time se voda i hranjiva dodaju u zonu ukorjenjivanja biljaka. te je tjedno potrebno osigurati između 25 i 35 mm (L/m2).kovac@eko-terra. jer sve povrćarske kulture imaju povećane zahtjeve za vodom. lubenica i tikvica iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae).

Otopina se miješa s vodom putem injektora i aplicira preko sustava za natapanje. te količina unešena u tlo zaoravanjem biljnih ostataka predkulture ili organskim gnojivima. 50 t/ha Krastavac. • smanjen je gubitak hraniva ispiranjem.vode). u srednje teškom tlu. započinje se s primjenom gnojiva koja imaju povećani udio kalija. kako bi se podmirile potrebe biljaka za pojedinim hranjivima.5:0:0+26. 35 t/ha PF 11:44:11+1MgO+ME* 200 200 250 PF 20:20:20+ME 150 150 150 PF 16:8:32+2MgO+ME 500 500 400 MultiCa (26. fosfora i kalija. 35 t/ha Dušik (N) 172 183 145 Fosfor (P2O5) 153 158 174 Kalij (K2O) 318 398 330 Kalcij (CaO) 58 87 91 Magnezij (MgO) 36 48 43 15. kako bi se pospješio razvoj korijena i ukorjenjivanje. Potrebe za hranivima su manje ako se uračuna količina hraniva u Količine gnojiva (kg/ha) potrebne za podmirenje potreba za hranjivima (3) Paprika. Prema fazama rasta i razvoja primjenjuju se različite formulacije „Kristalona“. Prema preporuci proizvođača.5 kg/m2). potrebne količine hraniva treba povećati. Osim gnojiva spomenutih u tablici. Suprotno. Fertirigacija se temelji na opskrbljenosti tla hranivima (analiza tla) i planiranom prinosu. a zatim se dobivena otopina razrjeđuje na koncentraciju 0. Nakon sadnje provodi se fertirigacija gnojivima koja imaju povećan udio fosfora. 30 t/ha Rajčica. ME = mikroelementi tlu (dobra opskrbljenost). travnja 2013. što povećava njihovo usvajanje i rezultira većim prinosom i prihodom). rajčice (50 t/ ha) i krastavca za preradu (35 t/ha = 3. Tijekom faze vegetativnog rasta primjenjuju se gnojiva s podjednakim udjelom dušika.5 do 2 g/L Potrebe plodovitog povrća za hranjivima (2) Biljna hranjiva Paprika.5CaO Vegetativno razdoblje Generativno razdoblje Količine gnojiva navedene u tablici 3 odnose se na ostvarenje planiranog prinosa paprike zvonolikog ploda (30 t/ha). gospodarski list 57 . • spriječeno je oštećenje korijena previsokim koncentracijama hraniva. otapa se 10 do 20 kg Mogućnosti primjene „Kristalona“ u fertirigaciji povrća Faza rasta i razvoja „Kristalon“ Formulacija Ukorjenjivanje biljaka Žuti 13:40:13 Plavi (za pH tla >7) 17:6:18+2MgO Plavi label 19:6:20+3MgO Specijalni zeleni 18:18:18+3MgO Smeđi 3:11:38+4MgO Narančasti 6:12:36+3MgO Crveni 12:12:36+1MgO Kalcijev nitrat – „Calcinit“ 15.5 % CaO) 225 350 350 Magnezijev sulfat (16 % MgO) 225 250 225 Kalijev nitrat (44 % K2O) 300 - - Kalijev sulfat (50 % K2O) - 375 300 Gnojivo/formulacija * PF = Polyfeed. 30 t/ha Rajčica. • ujednačena je distribucija hraniva u blizini korijena (hraniva su lakše dostupna biljci. jer kalij pozitivno djeluje na razvoj plodova. uslijed slabe opskrbljenosti tla. na domaćem tržištu dostupna su i vodotopiva gnojiva naziva „Kristalon“. • prilagodba sustava za navodnjavanje kapanjem je jednostavna i jeftina „Kristalona“ u 100 L vode. Prijelazom biljaka u generativnu fazu (početkom plodonošenja). MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Prednosti fertirigacije: • količina dodanih hranjiva određena je fazom razvoja biljke. 50 t/ha Krastavac. U tablicama su prikazane orijentacijske potrebe za hranivima i gnojivima izračunate uz pomoć programa Haifa NutriNet pri uzgoju na otvorenome.

U uzgoju visokih kultivara kao potpora se koriste drveni kolci za svaku biljku ili između kolaca razmaknutih 3 do 4 m napinju dva do tri reda žice. Poželjna razlika između dnevne i noćne temperature trebala bi biti oko 7 oC. Optimalne dnevne temperature za rast i razvoj rajčice su 20 do 25 oC te 13 do 17 o C noćne. a razmak u redu varira ovisno o bujnosti i ranozrelosti kultivara (30 do 40 cm rani i 50 do 70 cm kasniji kultivari). S druge strane. Ova se mjera naziva pinciranje. Zbog njege usjeva i višekratne berbe razmak redova je od 80 do 100 cm. Berba Rajčica se za tržište i upotrebu u svježem stanju bere ručno i višekratno. Cilj je održavati vlažnost tla na 60 do 70 % poljskog vodnog kapaciteta (PVK) tijekom vegetativnog rasta i na oko 80 % PVK tijekom plodonošenja. . Potpuno razvijeni. pri čemu se iznad zadnjeg grozda ostave tri lista. što rezultira značajno nižim prinosom u usporedbi s uzgojem u zaštićenim prostorima. mak 80 x 30 cm ili u dvoredne trake za mehaniziranu berbu. Determinantni (niski) kultivari sade se na raz- Zreli plodovi crvene boje mogu se čuvati nekoliko dana na temperaturi od 8 do 10 °C. Berba crvenih plodova obavlja se dva do tri puta tjedno. ovisno o udaljenosti tržišta i namjeni. Obroci navodnjavanja u početku iznose 10 do 15 L/m2. Indeterminantni (visoki) i poludeterminantni kultivari uzgajaju se uz potporu. dolazi do zaustavljanja rasta i žućenja listova. što se mora uzeti u obzir pri vezanju. Oko 30 do 40 dana prije planiranog završetka berbe.MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK RAJČICA Na otvorenom se uzgajaju niski kultivari rajčice za preradu. Kod indeterminantnih kultivara. praćene niskom relativnom vlagom zraka mogu uzrokovati opadanje cvjetova. Sade se presadnice s razvijenih 6 do 8 pravih listova i vidljivim zametkom cvata. ovisno o tipu tla i temperaturama. Stabljika rajčice raste u debljinu i do promjera 2. a u punoj vegetaciji 20 do 25 L/m2. koji su počeli žutjeti i gubiti funkciju a mogu biti zaraženi gljivičnim bolestima. koja je minimalna za razvoj crvene boje. namjeni proizvodnje i raspoloživoj opremi. s dijelom stapke i zelenim listićima čaške. Plodovi se beru u tehnološkoj zriobi koja se obično definira kao crvena. travnja 2013.5 cm. visoki kultivari najčešće uspiju razviti svega 6 do 8 grozdova. Uvjeti uzgoja U uzgoju rajčice na otvorenom. Razmak sadnje ovisi o kultivaru. 58 gospodarski list 15. a na dijelu stabljike u tlu brzo razvije adventivno korijenje. ružičasta. ti se zaperci odstranjuju rukom. Pomoću sustava za natapanje kapanjem provodi se i fertirigacija. rast i razvoj je ograničen temperaturama te količinom vode i dostupnim hranjivima. te se sadi nešto dublje nego no što je bila u lončiću kontejnera. ali i visoki kultivari uz potporu u kućnim vrtovima. Niski kultivari za preradu se na većim površinama beru jednokratno mehanizirano. U povoljnim uvjetima rajčica ima bujan vegetativni rast i nakon sadnje brzo razvija postrane grane (zaperke) u pazuhu razvijenih listova. Zbog relativno dugog razdoblja od sadnje do početka berbe (50 do 70 dana). uz relativnu vlagu zraka između 60 i 70 %. Dozrijevanje takvih plodova traje 2 do 3 tjedna. Natapanje se provodi. ako plodovi nisu dobro zaštićeni lišćem mogu se pojaviti opekline izazvane jakim sunčevim zračenjem. Može se postaviti samo jedan red žice na predviđenoj visini rajčice. Poželjno je odstraniti i donje listove (do prvog grozda). koji se uzgajaju uz potporu. jer je pri temperaturi iznad 30 °C smanjena klijavost polena. može se provesti zakidanje vrhova. prijelazna (žuta) i zelena zrioba. Ako se pinciranje ne provodi na vrijeme. kad je oko 80 % plodova postiglo crvenu boju. Svrha ove mjere je ubrzavanje dozrijevanja i povećanje krupnoće plodova. ali još zeleni plodovi mogu naknadno dozrijeti i postići zadovoljavajuću kvalitetu. Zeleni plodovi mijenjaju boju ako se čuvaju na temperaturi iznad 16 °C. Ako su nakon sadnje temperature oko 10 °C ili niže tijekom nekoliko dana. svakih dva do pet dana. Pinciranje Sadnja Rajčica se lako ukorjenjuje. nožem ili škarama kad narastu do 5 cm. bujan vegetativni rast utječe na smanjeno zametanje plodova i krupnoću plodova. U kućnim vrtovima oni se mogu brati višekratno. ali u tom slučaju berba traje svega 2 do 3 tjedna. na koju se biljke vežu vezivom koje se postupno ovija oko biljke. Visoke temperature ljeti. a vrh se odstrani.

Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem. a zbog slabe usisne moći korijena potrebno ju je češće natapati (30 . Berba Paprika se može brati u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti. na otvoreno će se moći saditi već za 6 do 8 tjedana. koji ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja može iznositi do 260 mg/100 g svježe tvari. Zbog kraćeg vegetacijskog razdoblja. Njega nasada ovisit će o načinu uzgoja. roku i tehnologiji uzgoja prinos može varirati od 20 . koje se na svakom koljencu dalje granaju na dvije grane te biljka poprima grmolik oblik. U tehnološkoj zrelosti beru se kultivari zvonolikog ploda namijenjeni za potrošnju u svježem stanju. a zbog regulacije vegetativnog i generativnog rasta provodi se pinciranje. paprika se bere u fazi tehnološke zrelosti višekratno (svakih 7 do 14 dana). Minimalna temperatura klijanja je 11 °C.40 L/m2). U Dalmaciji berba može započeti dva tjedna ranije u odnosu na kontinentalno područje i potrajati do pojave ranih jesenskih mrazeva. Od sadnje presadnica na otvoreno do berbe tehnološki zrelih plodova potrebno je 60 do 80 dana. Osim tržnih. kako bi se postigao odgovarajući prinos. Pri uzgoju ove povrtne vrste važno je poštivanje plodoreda. korjenasto povrće i kupusnjače. Poput ostalih vrsta plodovitog povrća i paprika ima velike potrebe za vodom. Dobar predusjev su joj mahunarke. krastavac) trebalo izbjegavati. pa se paprika uzgojena na otvorenom počinje brati sredinom srpnja. Kod fiziološke zrelosti sjeme je potpuno zrelo te dolazi do promjene boje ploda u različite nijanse crvene. Uobičajeni razmaci sadnje su 50 do 60 cm između redova te 40 cm u redu. Ovisno o rastu i načinu grananja. 15. kod paprike postoje determinantne i indeterminantne biljke. pa se na istoj površini ne bi trebala uzgajati barem 4 do 5 godina.40 t/ha. Priprema tla i sadnja Prije podizanja nasada paprike. Uvjeti uzgoja Presadnice paprike se. dok će sjeme najbrže klijati na temperaturama od 20 do 30 °C. a sastoji se od prihrane. dok se za preradu (feferoni. začinska paprika) plodovi beru jednokratno uglavnom u fazi fiziološke zrelosti. dok se u fiziološkoj zrelosti beru kultivari za preradu (kultivari tipa kapije i začinske paprike). žute. U područjima s manjom sumom temperatura (središnja Hrvatska). krumpir. Granične temperature za rast i razvoj biljaka su ispod 10 °C i iznad 30 °C. dok bi vrste iz iste porodice (rajčica. u proljeće se uz zatvaranje brazde odmah formiraju gredice. travnja 2013. Posljednjih godina na tržištu prevladavaju kultivari indeterminantnog tipa rasta. Ukoliko su visoke temperature popraćene i niskom relativnom vlažnosti zraka. narančaste ili ljubičaste boje. čime se postiže sklop od 4 do 5 biljaka/m2. Ovisno o kultivaru. Berba fiziološki zrelih plodova traje kraće. U komercijalnom uzgoju paprika se sadi u dvoredne trake na uzdignute gredice prekrivene PE-filmom. što ovisi o namjeni. Ako se planira uzgoj na gredicama. Dnevna optimalna temperatura potrebna za rast paprike je od 22 do 26 °C. jer se u takvim uvjetima biljka sporo ukorjenjuje i dolazi do žućenja listova. Kod indeterminantnog rasta paprike se na glavnoj stabljici nakon 7 do 12 listova na vrhu pojavljuje cvat te stabljika prestaje s rastom. no pri temperaturi od 7 do 10 °C i visokoj relativnoj vlaUzgoj paprike u dvorednim trakama zi zraka moguće je čuvanje do 3 tjedana. Sadnja presadnica se ne preporučuje pri temperaturi ispod 15 °C. natapanja i kultiviranja ukoliko tlo nije malčirano. Posebno je cijenjena kao izvor vitamina C. ali je takav rast stabljike različit nego kod rajčice. na otvorenom mogu saditi samo kada prođe opasnost od mrazeva. Za potrošnju u svježem stanju. potrebno je brati i netržne plodove (deformirane i bolesne) jer se time pospješuje plodonošenje. Kod uzgoja u zaštićenom prostoru razdoblje plodonošenja je duže. na otvorenom pinciranje se ne provodi. ukoliko na toj površini nije bila ozima ili rana proljetna kultura. mariniranjem i pečenjem. Plodovi paprike se ne mogu dugo skladištiti u ambijentalnim uvjetima. Tehnološka zrelost nastupa kada plodovi dostižu svoju punu težinu i boju karakterističnu za kultivar (mliječnožuta do tamnozelena). Ukoliko se presadnice uzgajaju u idealnim uvjetima zaštićenog prostora. dok bi noćna trebala biti između 16 i 20 °C. provodi se duboko jesensko ili zimsko oranje. Na istom koljencu razviju se 2 do 4 grane. preporučuje se uzgoj ranijih kultivara i sadnja većeg broja biljaka po jedinici površine. kao i rajčice. Razvijena presadnica spremna za sadnju visoka je 12 do 15 cm i ima razvijenih 6 do 7 listova. koji se mogu uzgajati u zaštićenom prostoru i na otvorenom. dolazi do opadanja cvjetova i mladih zametnutih plodova. gospodarski list MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK PAPRIKA 59 . a započinje oko tri tjedna nakon moguće berbe tehnološki zrelih plodova.

Uvjeti uzgoja Za uspješan uzgoj patlidžana na otvorenom potrebno je najmanje pet mjeseci bez pojave mraza i tri mjeseca sa srednjom dnevnom temperaturom zraka iznad 20 °C. Promjer plodova okruglih i ovalnih kultivara trebao bi biti veći od 7 cm. plodove i cvjetove. Patlidžan se najčešće. do početka plodonošenja potrebno je natapati jednom tjedno s 10 do 15 L/m2. Nakon zelene rezidbe potrebno je provesti navodnjavanje i prihranu. kao i odstranjivanje grančica bez cvjetova kako bi se regulirala kompeticija za hranivima i asimilatima između lisne mase i plodova. jekom plodonošenja jednom ili dva puta tjedno s 20 do 30 L/m2. Pravovremenom berbom sprječava se prelazak plodova u fiziološku zrelost i osigurava se pravilan rast i razvoj preostalih zametnutih plodova na biljci. Sve češće su dostupni i kultivari neobičnih boja ili posve bijelog perikarpa. Tijekom vegetacije optimalne vrijednosti dnevne i noćne temperature zraka su 29 i 18 °C tijekom sunčanog. Minimalna temperatura klijanja je 13 do 14 °C. Uslijed nepovoljnih uvjeta. Naime. a ostaviti svega nekoliko produktivnih grana. Plodovi patlidžana Za razliku od rajčice i paprike. lokaciji uzgoja. nakon glavne berbe na biljci je uglavnom mnogo zametnutih sitnih plodova pa se preporučuje orezati suvišne grane. niske ili previsoke vlage zraka te smanjene transpiracije. ovalnog ili izduženog oblika. prinos patlidžana može varirati od 20 do 50 t/ ha. . Preporučeni razmak sadnje presadnica je 60 do 80 cm između redova i 30 do 50 cm unutar reda. a kod kultivara izduženih plodova veći od 4 cm. Pinciranje patlidžana Patlidžan iz domaće proizvodnje na otvorenom dostupan je na tržištu od druge polovice srpnja (mediteransko područje) te u kolovozu (kontinentalno područje). U kontinentalnom području Hrvatske preporučuje se manji razmak unutar reda jer biljke ne razvijaju više od tri etaže plodova. odnosno. lišće. travnja 2013. Berba Ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja. 22 i 15 °C tijekom oblačnog dana. a optimalna 28 do 30 °C. preporučuje se ostaviti po jedan zametnuti plod. ovisno o kultivaru. Zbog duge vegetacije i osjetljivosti na niske temperature (< 8 °C). a na tržištu su najcjenjeniji srednje krupni plodovi (250 do 350 g). berba započinje 60 do 70 dana nakon sadnje. odnosno. dužini i učestalosti berbe te krupnoći plodova. patlidžan se isključivo uzgaja iz presadnica. Kako bi se održala optimalna vlaga tla. Plodovi u tehnološkoj zrelosti beru se višekratno (svakih 5 do 10 dana). No.MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK PATLIDŽAN 60 Na tržištu su najčešće dostupni plodovi patlidžana ljubičaste boje. Razmak sadnje Patlidžan se uzgaja na gredicama prekrivenim PE-filmovima ili organskim malčevima. odnosno. Masa ploda. U klimatskim uvjetima s kratkim razdobljem plodonošenja preporučuje se prikraćivanje vrhova grana nakon zametanja 4 do 6 plodova. a ti- gospodarski list 15. Ovisno o kultivaru. tehnološki zreli plodovi patlidžana ne smiju se konzumirati bez toplinske obrade budući da sadrže značajnu količinu solanina (toksičnog glikoalkaloida). uz papriku. Na cvjetnim granama s razvijenim većim brojem cvjetova. temperature zraka niže od 15 i više od 36 °C. može varirati od 100 do 500 g. biljka reagira odbacivanjem cvjetova i već zametnutih plodova. a razvijeni plodovi dospijevaju u tehnološku zrelost tijekom listopada i studenoga. od oplođenog cvijeta do tehnološke zrelosti ploda potrebno je 20 do 30 dana. Kako bi se u klimatski povoljnijim područjima produžilo razdoblje berbe. pojedini autori preporučuju zelenu rezidbu krajem kolovoza. u mediteranskom području uslijed veće sume temperatura intenzivniji je rast biljke i razvija se veći broj plodova po biljci pa se preporučuje veći razmak sadnje. koristi u prerađivačkoj industriji za proizvodnju ajvara.

10 do 15 dana za bi se spriječio gubitak turgora biljke i smanjila mogućnost opadanja cvjesalatne krastavce. a dodatnetržni plodovi (ošteno pri nedostatku ćeni ili deformirani) vode može rezultirati opadanjem cvjetova i zametnutih plodova. a kasni. te rodno zaštićene od vjetra. Pri izravnoj sjetvi krastavaca preSjetva ili sadnja na otvoreno se ne preporučuje prije no što prođe opa. Zaostali plodovi (prerasli i deformirani) usporavaju zametanje i rast mladih 15. ali je tada razdoblje razvijaju muške cvjetove. U proizvodnji krastavca nicanje prilikom sjetve na otvoreno za tržište u svježem stanju i preradu poželjna minimalna temperatura tla (kornišoni) najviše se koriste pre. a optimalna 25 do 30 °C. Za kultivari). MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK KRASTAVAC Berba Vertikalni uzgoj na armaturi olakšava berbu plodova jer se provodi u ergonomski povoljnijem položaju. je prevladavaju ženski iz kojih se Minimalna temperatura klijanja je razvijaju plodovi (pretežno ženski 12 °C.navodnjavati s 25 do 30 L/m2. Iako se vriježe za mrežu drže viticama. Uzgojem krastavaca iz presadnica postiže se 2 do 3 tjedna raniji početak berbe. kako bi se prilikom berbe ubrali svi tehnološki zreli plodovi.poručuje se razmak između redova snost od kasnih proljetnih mrazeva od 100 do 150 cm. Tempenološki zrelih plodova ubrzaratura zraka iznad 32 °C va rast preostalih. travnja 2013. tova. Optimalne dnevne i noćne težno ženski i čisto ženski hibridni temperature za vegetativni rast i rakultivari. potrebno ih je usmjeravati u okca mreže. nastojeći da se pritom ne ošteti. Tijekom nje do tehnološke zrelosti (berbe) plodonošenja potrebno je tjedno potrebno je 6 do 10 dana za kor. a varira od 30 do 60 cm. Važna mjera u uzgoju krastavca je postavljanje armature.redu ovisi o načinu sjetve. Zbog velike lisne mase (transpiracijske površine) i sadržaja vode u plodovima (oko 95 %) krastavcima je neophodno osigurati dovoljne koSalatni krastavci ličine vode tijekom rasta i razvoja. a usporava se i ve.plodonošenja je oko 80 % poljskog getativni rast čitave biljke. odnosno.stavci se često uzgajaju sjetvom u kog razdoblja od sadnje do početka „kućice“ (3 do 4 sjemenke/kućici). Plodovi znatno usporava rast Kornišoni koji ostaju na vriježi do plodova i smanjuje fiziološke zrelosti te oplodnju. Kako je korijen krastavca vrlo osjetljiv. odnosno. zametanje i rast Optimalna vlažnost tla tijekom novih plodova. a prema tome i duže razdoblje plodonošenja i veći urod. skraćuje se razdoblje do početka berbe.berbe može se uzgajati i u hladnijim vladavaju kultivari koji u početku područjima. kako ne bi došlo do loma stabljike. a plodovi razvijeni u takvim uvjetima često imaju izražen gorki okus. kako nišone. Pri visokim temperaturama intenzivnije se formiraju muški cvjetovi što dodatno smanjuje prinos. mogućnost njihova oštećivanja prilikom učestale berbe. dok razmak u (u mediteranskom području počet. a u kontinentalnom području u vima i na manjim površinama kradrugoj polovici svibnja).je 15 °C. a i plodovi su lakše uočljivi. ali se skraćuje i razdoblje berbe. naročito plamenjačom. zvoj su 25 i 18 °C. U posljednje se vrijeme i u kućnim vrtovima sve češće koristi polipropilenska mreža veličine otvora 10 do 15 cm i širine 120 do 150 cm. a poželjna je i Ovisno o tipu kultivara. To se nastoji nadoknaditi većim brojem biljaka po jedinici površine. Primjenom malča izbjegava se vlaženje lišća i kontakt plodova s tlom te smanjuje mogućnost infekcije gljivičnim bolestima.berbe kraće i prinos manji. Krastavci su izuzetno osjetljivi Uvjeti uzgoja na jače vjetrove te se u proizvodnji Krastavac je biljka tople klime preporučuje odabrati položaje priosjetljiva na niske temperature. a za rast 6 °C.vlažnost zraka iznad 70 %. a razvijene presadnice sade se na razmake podjednake kao kod izravne sjetve. pa prema tome i prinos. od oplod. gospodarski list 61 . Graničkrastavca ovisi o broju plodova na ne temperature za cvatnju su niže biljci te se učestalom berbom tehod 12. može se presađivati samo s grudom supstrata. Pri kasnijim rokovima sjetve biljke intenzivnije i brže rastu. Mreža se postavlja uzduž redova biljaka između stupova razmaknutih oko 2 do 3 m. smanjena je potreba okretanja vriježa i listova. a za cvatnju i raBrzina rasta pojedinih plodova zvoj ploda 25 do 30 i 20 °C. Zbog krat. su za uzgoj prikladnija područja sa Sjetva u „kućice“ što duljim bezmraznim razdobljem. vodnog kapaciteta. Stoga se pri kasnijim rokova preporučuje manja gustoća sklopa.U uzgoju krastavca danas pre. Uočljivost plodova je važna. Također. U vrtokom. Razdoblje uzgoja presadnica u zaštićenom prostoru traje oko 30 dana. smanjuju cvatnju. Razmak kućica unutar reda ovisi o bujnosti kultivara i vremenu sjetve.

9 do 12 cm (III. slika 17. no prema nekim autorima natapanje se prekida 15 do 20 dana prije berbe. ali i kraću održivost u tehnološkoj zrelosti te lako pucaju pri manipulaciji. 30 do 40 dana nakon sadnje. Također. Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet u Zagrebu 15. Salatni krastavci se beru kad plodovi dostignu dužinu i promjer karakterističnu za kultivar. čime se postiže veći udio plodova ekstra klase. Za rast i razvoj lubenice optimalna temperatura zraka je 26 do 30 °C. žute ili bijele boje. uzgojem iz presadnica (posebice cijepljenih) te 62 Klasiranje krastavaca za preradu temelji se na dužini ploda: 3 do 6 cm (I. no to je jednogodišnja povrtna vrsta s visokim udjelom vode. područja sa sumom srednjih dnevnih temperatura od 3000 °C najprikladnija su za uzgoj lubenice. Berba se provodi svaka dva do tri dana. cvatnju i zametanje plodova. ing. a plodonošenje u povoljnim uvjetima može trajati 60 do 90 dana. u koju su urasle sjemenke.LUBENICA Lubenica se uzgaja zbog osvježavajućih plodova. dok masa ploda kasnih kultivara može doseći i 20 kg. Potrebe za vodom tijekom vegetacije dosežu 300 do 400 L/m2. kraćih od 3 cm. Optimalna opskrbljenost vodom važna je za razvoj vriježa. a jestivi dio je placenta. najčešće tri puta tjedno. sredinom svibnja u kontinentalnom području. gospodarski list Lubenica se uzgaja na otvorenom kad temperatura tla dosegne 15 °C i prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. a plodovi duži od 12 cm smatraju se netržnima. Increasing defects MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK Uzgoj krastavca na mreži plodova te ih je potrebno ukloniti. Rani kultivari razvijaju sitnije plodove (mase 2 do 4 kg). ti i po specifičnom odjeku pri kucanju o površinu ploda. dok deblji perikarp omogućuje duže skladištenje.5 m između redova i od 0. Optimalna opskrba vodom izrazito je važna u vrijeme intenzivnog razvoja ploda. Poželjna refraktometrijska vrijednost ploda je 12 do 13 %. Može se uzgajati izravnom sjetvom (u „kućice“) ili iz presadnica. odnosno. crvene. od 1. ovisno o kultivaru. osim u mediteranskom području i istočnoj Slavoniji. nakon oprašivanja i oplodnje razvijaju se svega dva do tri ploda po biljci. klasa). a optimalna oko 30 °C. sc. Jednodomna je biljka s odvojenim muškim Muški i i ženskim cvjetoženski vima na istoj vricvjetovi lubenice ježi. odnosno. dok se rast zaustavlja ispod 15 °C. gos . kako bi se pozitivno utjecalo na kemijski sastav ploda (posebice udio šećera). agr. Sanja Fabek Sanja Stubljar. zrelost ploda može se prepozna- Doc. 6 do 9 cm (II. 4 do 5 cm. odnosno. Na tržištu su dostupni razni kultivari. Kultivari tankog perikarpa imaju bolju iskoristivost. primjenom materijala za izravno prekrivanje usjeva lubenica se. jer dio uz stapku ima niže vrijednosti suhe tvari za 2 do 3 %. Iako se na biljci razvija mnogo cvjetova. Dužina i promjer tehnološki zrelih plodova su između 18 i 24 cm. Tehnološka zrelost ploda može se utvrditi i mjerenjem suhe tvari refraktometrom pri čemu se prosječan uzorak uzima iz sredine ploda. No. te po žutoj boji dijela ploda koji je u dodiru s tlom. klasa). Božidar Benko Dr.8 do 1. sc. Ženski cvjetovi pojavljuju se pri vrhu glavne vriježe i na sekundarnim vriježama. ružičaste. bogata vitaminima i mineralima. Razmaci sjetve variraju. u drugoj polovici travnja u mediteranskom. „Kornišoni“ se mogu brati i svaki dan. uspješno može uzgajati i u ostalim područjima Hrvatske. travnja 2013. Također. Presadnice s potpuno razvijenih 5 listova sade se na razmak kao i kod izravne sjetve.2 do 2. Zbog slatkog okusa lubenica se često pogrešno smatra voćem. Berba krastavaca započinje 50 do 70 dana nakon sjetve.5 m unutar reda. Uvjeti uzgoja Minimalna temperatura klijanja je 14 do 16 °C. klasa). Prinos može varirati od 3 do 5 kg/m2. Masa tržnih plodova varira od 200 do 300 g. mag. a razdoblje od nicanja do prve berbe može varirati od 70 do 110 dana. pa joj pogoduje niska vlaga zraka što pospješuje transpiraciju i nakupljanje asimilata. Lubenica ima visoki transpiracijski koeficijent. Prosječan prinos lubenice varira od 40 do 90 t/ha. dr. Tijekom vegetacije važno je provoditi navodnjavanje i prihranu te okopavanje (dok vriježe ne zatvore međuredni prostor). Berba Tehnološka zrelost lubenice može se prepoznati po uvenuloj vitici koja je najbliža plodu.

Lepajci 4a. koji teži postizanju najvišeg ekološkog standarda.02 FERTICARE FERTICARE TM TM gospodarski list.002 0. FERTICARETM: vodotopiva NPK mineralna gnojiva s mikroelementima Prednosti FERTICARETM gnojiva u prihrani preko sustava za navodnjavanje: Yara FERTICARETM (bivši Kemira Ferticare) kompleksna mineralna gnojiva su 100% vodotopiva gnojiva s izuzetno visokom hranljivom vrijednošću.3 0.5 0. • • • • • • • • • • Različiti odnosi hranjiva – pogodno za sve razvojne stadije usjeva • Moguće miješanje s drugim vodotopivim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja • Lako skladištenje i tolerantnost na niske temperature • Neopasni za okoliš • Korištenjem FERTICARETM gnojiva osiguravamo: • Pravilan razvoj usjeva tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja.8 0. Fax: 049/342-242 www.1 0.cipro.3 3.1 0.5 1.01 - - - FERTICARETM 10-5-26 10 5 26 - 2. manji je rizik. Namijenjena su za prihranu biljaka preko sustava za navodnjavanje ali i folijarnu prihranu. • Zdraviji usjevi mogu podnijeti veliko opterećenje i osigurati veći prinos • Rast i razvoj biljaka kontroliran je pravilnim odnosom hranjiva.7 - - 0.: 049/382-000.1 0. 13:41:57 .o. a ujedno i jedan od rijetkih proizvođača gnojiva u svijetu. 49 224 Lepajci Tel.o.hr NAZIV PROIZVODA N P2O5 K2O CaO MgO S B Cu Fe Mn Mo Zn FERTICARETM 15-30-15 15 30 15 - 2.005 0. efikasnijim usvajanjem hranljivih tvari. Smanjivanje potrošnje energije i smanjivanje emisije štetnih plinova osnovni su prioriteti kompanije. veći je prinos i visoka kvaliteta.001 0.02 0.05 0.005 14-11-25 14 11 25 - 2.14 0. biljke su u boljoj kondiciji.03 - 0.02 0.4.03 0.004 0.indd 2 8.9 1.01 - - - 6-14-30 6 14 30 - 4.7 0.05 0.01 0. i veći prihodi 100% vodotopiva gnojiva Visok sadržaj aktivnih elemenata Lako usvajanje makro i mikroelemenata Niska razina soli Zakiseljava hranljivu otopinu– niža pH vrijednost Poboljšava kvalitetu vode (neutralizira karbonate) Poboljšava usvajanje hranjiva Štiti sistem za navodnjavanja od začepljenja Vrhunski rezultati u suvremenoj ishrani bilja Distributer: CIPRO d. U liniji Ferticare nalaze se proizvodi različitih formulacija.02 0.Uvijek prava kombinacija Yara je vodeći svjetski proizvođač gnojiva.2 1.5 1.2013.1 FERTICARETM 24-8-16 24 8 16 - 3.