Antun Gustav

Matoš
(1873. – 1914.)

„Duša moja čaroban
je kraj”
• rođen u Tovarniku „Bunjevac
porijeklom, Srijemac rodom, a
Zagrebčanin odgojem”
• pohađao Vojni veterinarski fakultet u
Beču
• kao dezerteru iz vojske zabranjen mu je
ulazak u Hrvatsku pa odlazi u Beograd
„U Beogradu sam naučio biti Hrvat”
• nakon toga odlazi u Pariz i tamo provodi
pet godina, u Zagreb se vraća 1908.

položio ispite za
učitelja Više pučke
škole
domoljub - u
politici bio
naklonjen Stranci
prava „Stekliš sem
bil i stekliš
bokibokme bum
vumrl”

Središnja ličnost hrvatske
moderne
• pjesnik, pripovjedač, kritičar i esejist, putopisac i
književni boem
• izrazit smisao za muzikalnost, povezivanje boja,
glazbe riječi i mirisa u opći sklad (sinestezija)
• književni rad:
Iverje (1899.)
Umorne priče (1909.)
Novo iverje (1900.)
Naši ljudi i krajevi
(1910.)
Ogledi (1905.)
Pjesme (1923.)
Vidici i putovi (1907.)
Putopis „Oko Lobora“

Matoševa
poezija






veliki uzor Baudelaire – forma soneta
muzikalnost stiha – sinestezija
simbol cvijeta – dominantan motiv (ljubav)
elegična intonacija – sivilo boja i zvukova
motiv smrti - sukob sna i stvarnosti
poetski pejzaži - Jesenje veče, Notturno
domoljubni osjećaji – Stara pjesma, 1909.

1909.
• sonet, domoljubna pjesma
• vizija domovine na stratištu
• lirski subjekt žrtvuje se za domovinu (mjesto nje u
kobnu rupu skočih...)
• utjecaj Charlesa Baudelairea i Edgara Allana Poea
– prikaz iznenađujućih i zaprepašćujućih slika
• Matoš je depatetizirao hrvatsku domoljubnu
poeziju (uvodi grube riječi – pejorative )

Gnijezdo bez
sokola
• sonet, domoljubna pjesama
• Matoš se divi hrvatskim
velikanima – Zrinski, Lisinski,
Vraz, Gaj, Matija Gubec
• ljubav prema Zagrebu koji smatra
zavičajem
• bol i gorčina zbog loše društvenopolitičke situacije u Hrvatskoj;
kritički odnos prema stvarnosti

Srodnost
• sonet – Matoš je smatrao da je sonet savršen oblik
pjesničkom izražavanju, a od osamdeset pjesama više je
od 50 sonet (Petrarca, Prešeren)
• đurđica – cvijet koji simbolizira duhovnost; bogat
unutrašnji život
• pjesma je Matoševa poetika: u svijetu otkriva
neočekivane srodnosti, tajne veze među predmetima i
pojavama iz prirode (utjecaj Baudelairea i francuskog
simbolizma; Baudelaire: Suglasja – sva priroda oko nas je
puna simbola, a umjetnik im otkriva značenje)
• sinestezija – česta stilska figura u moderni

Utjeha kose
• tema: smrt voljene osobe
• u pjesmi se sjedinjuju dva motiva: motiv
smrti i motiv ljubavi
• poruka: smrt kao nova dimenzija postojanja,
a ne završetak (samo kosa tvoja još je bila
živa...); ljubav je jača od smrti
• oksimoron (velik utjecaj Baudelairea i
simbolista)

Matoš pripovjedač
u književnost ušao 1890. pripovješću
„Moć savjesti” – početak moderne
■ Poeov genij, Merimeeova konciznost,
Maupassantova prirodnost satire
■ dva temeljna tematska kruga:
a) zagrebačko-zagorska sredina
b) bizarni sadržaji (likovi čudaka)
- nokturalna atmosfera,
- psihološka motivacija
- kozmopolitski karakter
■ naglašena lirska nota - ljubavni motivi

Cvijet sa raskršća
• vrsta: modernistička novela
• simbolika naslova: susret s ljubavlju kao presudan
trenutak u životu likova
• glavni likovi: Solus (samac, voli avanture) i Izabela
(nevina, nježna) = različit odnos spram ljubavi; ljubav na
prvi pogled
• simbolizam, impresionizam, sinestezija: „nebo šušti
zastavom od modre svile”
• uloga pejzaža u djelu – nagovještava događaje; priroda je
antropomorfizirana tj. usklađena s unutrašnjim životom
likova; naglašena bijela boja

Camao
• novela; tema: ljubavna (Alfred Kamenski i Fanny)
• psihološka karakterizacija: Kamenski je svjetski
putnik, glazbenik, život čovjeka u europskom
velegradu doživljava otuđenim, nezadovoljan je i
nemiran, živčano rastrojen, hipersenzibilan
• naslov: ptica koja ugiba kada žena prevari muža
• pripovijetka pripada Matoševoj simbolističkoj i
bizarnoj prozi (utjecaj Edgara Allana Poea)

Kip domovine leta 188*
• vrsta: crtica (iz zbirke Iverje, 1899.)
• naslov: preuzet od Pavla Štoosa, pisca iz razdoblja hrvatskog
narodnog preporoda (ilirizam) koji je napisao pjesmu „Kip domovine
vu početku leta 1830.” ; aluzija na stvarni povijesni događaj =
1883. godine u Zagrebu tadašnji mađarski ministar dao je skinuti na
financijskim i carinskim uredima hrvatske natpise i postavio grbove
s mađarskim i hrvatskim natpisima
• Matoš ukazuje da se od vremena nastanka Štoosove budnice do
njegova doba ništa nije promijenilo = politička nesloboda; vrijednost
i ništavnost ljudskog života; otpor je sveden na pojedinačne
slučajnosti, a ne na kolektivan osviješten otpor neprijatelju

• alegoričnost (preneseno značenje),


simbolika
jezik: dijalektalni izrazi – kajkavsko
narječje, zbog uvjerljivost i
autentičnosti
crtica pripada krugu novela/crtica s
nacionalno-rodoljubnom tematikom
(povijesni kontekst - ilirsko doba,
odnos Hrvata i Mađara, političke
stranke u Hrvatskoj...)
stil: ironija, groteska
ideju je Matoš sam odredio riječima:
„...satira u kojo je sva naša nacija, u
kojoj je cijela Hrvatska
personificirana u tvrdoglavoj

Matoš putopisac
• jedan od najboljih
hrvatskih putopisaca
• motiv pejzaža –
samostalna tema (novost)
• impresionistička crta –
lirska intonacija
• asocijativna metoda –
krajolik kao duševno
stanje
• „Oko Lobora”

„Oko Lobora”
• Lobor – stari dvorac u Hrvatskom zagorju
• Matoševo tretiranje pejzaža: pejzaž kao povod emocionalnom
uzbuđenju i razvijanju različitih asocijacija; impresionizam;
simbolizam
• značajke Matoševa stila: višestruko atribuiranje imenice
(imenici pridružuje nekoliko pridjeva – „Zemlja bo je mučni i žuhki
tiranin...”) ; trojni ritam (trostruko nabrajanje pridjeva, imenica ili
triju smislenih ritmičkih jedinica „Oblaci teški, crni, zabrinuti
oblaci...”) ; upotreba neknjiževnih leksema (dijalektizmi, arhaizmi
) ; biblijski stil (tako postiže svečan i uzvišen ton); muzikalnost
(naglašen rečenični ritam)

Matoševa kritika
• iskričav polemički duh
• obračun s mnogim suvremenicima



(Kranjčević, Vidrić, Domjanić, Begović, Kamov)
tvorac hrvatske impresionističke i stilističke
kritike (važnost dojma)
umjetnost kao sinonim za lijepo
estetska mjerila
nacionalni kriterij

„Dobrota,
plemenitost, ljepota, sve
propada, ako nije rođeno
sa zubima.”
„Ljudi praštaju sve
osim iskrenosti.”
„Postati čovjek je ljepše
nego postati kralj.”
„Sloboda u tuđoj zemlji
teža mi je neg
robovanje.”
„Država ima sva prava,
a čovjek ih nema,

Related Interests