You are on page 1of 4

Gospoda Glembajevi

AUTOR: MIROSLAV KRLEA


Gospoda Glembajevi jedna je od tri Krleine drame koja spada u ciklus o Glembajevima.
Ciklus o Glembajevima sastoji se od tri drame (Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda) i
jedanaest novela. Cijeli ciklus nastajao je od 1926. do 1930. godine.
Iako je svaka od drama zasebno Krleino djelo, smatra se da se za poznavanje cijele radnje i
likova moraju proitati sve tri drame.
Dramska trilogija prati uspon i pad obitelji Glembaj. Svoj uspon doivjeli su u vrijeme feudalizma,
da bi pred kraj 19. stoljea njihova mo stagnirala i pribliavala se sve vie kraju.
Miroslav Krlea svoje je obrazloenje o tome kako i kamo su voene njegove stvaralake ideje
iznio u tzv. Osjekom predavanju koje je odrano 1928. godine. Izmeu ostalog objasnio je
kako su dijalozi u njegovoj drami psiholoki, a isto tako smatrao je da su oni potrebni naoj
dramskoj knjievnosti i da su u zakanjenju od etrdeset godina.
Tako moemo i vidjeti da su u cijelom ciklusu psiholoki duboko analizirani likovi kroz koje se
otkriva radnja djela.
Prva drama, Gospoda Glembajevi malo je opsenija od ostalih, a u njoj se opisuje cijela obitelj.
Radnja se vodi u salonu Ignjata Glembaja, a razgovor vodi do opisa predaka koji se nalaze na
portretima. Za njegov kraj, odnosno smrt, kriv je sin mu Leone koji ga je ubio. To je oznailo
polagani raspad cijele obitelji. Njihovi potomci pojavljuju se u druge dvije drame te se bore za
vlast i mo.
U drugoj drami naziva U agoniji prikazuje ivot i sudbinu Laure Lenbach koje se prilagodila
novim ivotnim okolnostima pa je nakon to joj je obitelj doivjela slom, otvorila krojanicu i tako
se nadala svom novom poetku. No, doivjevi emotivne krize ona je i sama upala u zloin te je
tako skonala i svoj ivot.
U treoj drami Ledi upoznajemo ivot viteza Olivera Urbana i Melite SzlouganSzlouganovechka. Oni ive kao obino graani i grevito se bore za novac koji, smatraju, donio
bi im mo i lagodan ivot.
Krah obitelji Glembaj autor je prikazao kroz mnoge zaplete i neoekivane radnje koje sasvim
sigurno nose svakoj od drame uzbudljivost svojim neoekivanim obratima.
Kratak sadraj
Drama Gospoda Glembajevi prava je drama u ciklusu. Sastoji se od tri ina, a radnja se zbiva
pravilnim vremenskim slijedom. Gledajui temu, Gospodu Glembajevi moemo svrstati u
obiteljske drame jer je glavni sukob onaj izmeu oca i sina.
Radnja zapoinje 1913. godine naveer u kui bankara Ignjata Glembaja za vrijeme jedne
slavljenike veeri u salonu. Na proslavu su pozvani samo birani uzvanici, a slavi se sveani

jubilej tvrtke Glembaj Ltd. Nakon ak 11 godina koliko je boravio u Europi, na proslavu je stigao
i Leone. Leone je Glembajev sin iz prvog braka, doktor je filozofije i sredovjeni slikar.
U salonu u kojem se proslava odvija, nalazi se mnotvo portreta cijele obitelji. Sami u salonu
ostaju Leone i Angelika. Angelika je sestra dominikanka i udovica Ivana, Leonovog starijeg brata
koji je prije nekoliko godina poinio samoubojstvo.
Njih dvoje vode intelektualni razgovor koji se tie slikarstva, a u zraku se osjea erotska
napetost koju je Leone oduvijek pomalo osjeao prema Angeliki.
Malo nakon toga u salon je uao umirovljeni upan Fabriczy, dr. Silberbrandt koji je bio
ispovjednik sadanje supruge Ignjata Glembaja, barunice Castelli.
Tema razgovora svih prisutnih bili su portreti uspjenih Glembaja koje je Leone demistificirao
smatrajui da se radi o prevarantima i razbojnicima. Leone smatra da se radilo o bolesnim,
depresivnim, nestabilnim i kriminalu i prevari sklonim lanovima obitelji. Ovdje autor daje svoju
analizu Glembajeva smatrajui da je njihova sklonost k razvratu, kriminalu i samoubojstvu
nasljedna.
Velik broj Glembaja iji portreti vise sa zidova poinili su samoubojstvu. To su u posljednjoj
generaciji Leonova majka, brat i sestra, a Leone je na portretima prepoznao i velik broj varalica,
ubojica i razvratnika. Leone ne prestaje s primjedbama to dovodi do neugodne situacije i
distanciranja sugovornika.
Tada u salon ulazi odvjetnik Puba. On objanjava svim nazonima kako se u socijalistikom
tisku objavljuju lanci koji govore protiv barunice Castelli. Smatra se da je ona povezana sa
skandalom koji se dogodio kada se s balkona Glembajeve vile bacila velja Fanika valjek.
Naime, nesretna se Fanika odluila na samoubojstvo nakon to nije uspjela dobiti novanu
potporu barunice. Smatrala je da na nju ima pravo zato to baruniina koija sluajno pregazila
njezinu svekrvu Rupertovu.
U salonu su se pridruili i Ignjat Glembaj i njegova supruga barunica Castelli. Uli su taman kada
su svi s netrpeljivou komentirali kako je barunica bezobzirno optuena u skandalu RupertCanjek. Jedino Leone na komentira nita, a kada barunica ue u prostoriju on nije izdrao da ne
progovori kako bi baruniina odgovornost mogla biti moralna, ako ve nije formalna.
Barunica se jako uzrujala zbog komentara Leonea pa je odluila napustiti salon, a dr.
Silberbrandt, njezin ispovjednik i ljubavnik svu moralnu krivnju pokuava svaliti ba na Leonea.
Naime, on je izrekao jadnoj Faniki da joj je bolje baciti se kroz prozor nego oekivati da e neto
dobiti od barunice Castelli.
Leon se tada jako uznemirio i osjetio se napadnutim te je odluio odgovoriti na napad. Poeo se
derati na dr. Silberbrandta govorei mu da je baruniin ljubavnik to je uo i njegov otac koji je
stajao kod balkona gledajui u daljini kako dolazi oluja.
Drugi in poeo je razgovorom dr. Silberbrandta i Leonea. Doktor moli Leonea da pred Ignjatom
povue izjavu da su on i barunica ljubavnici, no Leone to odbija govorei mu da smatra da je ta
izjava u potpunosti istinita.

Malo nakon toga Leone se u sobi pakira jer namjerava otputovati. U posjetu, u sobu mu dolazi
otac i pria o neobveznim temama. Zatim najednom poinje agresivno od njega zahtijevati da
objasni ono to je izgovorio da su barunica, njegova supruga i dr. Silberbrandt u ljubavnoj vezi.
Njih dvojica zapoinju svau, a barun iznosi mnotvo runih detalja oko smrti njegove majke
koja je poinila samoubojstvo jer je saznala za njegovu vezu s barunicom. Leone tada pone
kriviti oca za smrt njegove majke i vrijeati sve to je glembajevsko smatrajui da mu ovo
prezime ak i truje krv. Nakon toga iznosi niz argumenata kojima dovodi pitanje moralnosti svoje
maehe, a spominje kako je i sam kada je bio mlad bio rtva zavoenja barunice Castelli.
U taj as Ignjat se vie ne moe suzdrati te udara svoga sina Leonea koji se jedva suzdri da
ne uzvrati ocu udarcem. Svaa se i dalje nastavlja, a sve je popraeno i ugoajem oluje koja se
odvija vani. Na kraju Leone priznaje da je i sam bio ljubavnik svoje maehe to njegova oca
otjera u smrt. Naime, nakon to je saznao vijest, isteturao je jedva iz sobe i pokuao pronai
barunicu. Kako je nije naao, pao je na pod i umro od sranog udara.
Trei in dogaa se uz odar pokojnog Ignjata Glembaja, a njegov sin Leone pokuava naslikati
njegov portret. Za to vrijeme dr. Silberbrandt i dr. Altmann vode razgovor o smislu ivota kojem
se povremeno prikljui i Leone svojim sarkastinim komentarom. Za to vrijeme odvjetnik Puba
telefonira i pokuava saznati prave razmjere financijskog sloma nakon smrti Ignjata Glembaja.
Potom dolazi barunica Castelli te prisno razgovora s Leonom podsjeajui ga na njihovu davnu
vezu i otkrivajui mu da su njezini osjeaji tada bili iskreni. To malo ublai Leonovu netrpeljivost
prema barunici, iako je on i dalje jako prezire. Njihov razgovor prekinuo je direktor Trgovake
banke.
U iduoj sceni Leone razgovora sa sestrom Angelikom govorei joj kako je ona jedini razlog to
je ostao u ovoj kui. Pria joj o svemu to se dogodilo s njegovim ocem te o tome kako se boji
da je on kriv za njegovu smrt.
Razgovor prekida barunica Castelli koja je jako ljuta jer je saznala vijest da joj Ignjat nije ostavio
nikakav novac. ak je potroio i njezin te ju je tako ostavio bez ikakvih sredstava za daljnji ivot.
U bijesu dalje vrijea Leonea i Angeliku govorei im da je uvjerene u njihovo bludno ponaanje,
a Angeliku naziva pogrdnim imenima optuujui je da se samo krije pod krinkom svetosti.
To jako razljuti Leonea koji se vie nije mogao suzdrati te uzima kare i zabija ih u prsa
barunice Castelli.
Vrsta djela: drama
Vrijeme radnje: 1913. godina
Mjesto radnje: kua bankara Ignjata Glembaya
Likovi: Ignjat Glembaj, Leone, Angelika, upan Fabriczy (dr. Silberbrandt), barunica Castelli,
Puba
Analiza likova

Leone Glembay glavni lik drame koji je predstavljen u njezinom prvom djelu. Intelektualac,
visoko obrazovan, pravi poznavatelj umjetnosti i doktor filozofije. Po tome se u potpunosti
razlikovao od svojih predaka smatrajui ih neobrazovanim, a njihove portrete kiem. Prosijedi s
rijetkom bijelom bradom bez brkova. Nosio je frak, a lula mu je konstantno bila u ustima. Njome
se esto poigravao to je odavalo njegovo psihiko stanje. A ono je bilo da je bio labilan,
rastrojen, neurotian i uznemiren. esto je sarkastian i izgleda kao da je fiziki nemiran. Sve su
to razlozi radi kojih se nije osjeao dobro su domu svoga oca. Psihiki je uzdrman injenicom da
njegova oca vara ena sumnjiva morala s kojom je i sam bio u vezi i od koje je bio zaveden. Nije
mogao pobjei od toga da je pravi Glembaj iako su mu se njegovi preci gadili. Na kraju je i on
sam bio kriv za smrt svoga oca, a maehu je krvavo ubio.
Barunica Castelli glavni enski lik drame. Iako je svrstavamo u tragini lik, ona je na neki nain
i jako nesretna. Iako je bila lijepa i privlana te ju je krasila osobnost s mnogo talenta, jako se
teko probijala kroz ivot. Dok nije postala barunica ivjela je u bijedi, a nakon to se udala za
Ignjata ivjela je nesretnim ivotom bez ljubavi. Godinama joj je plaala tjelesne usluge, a iz svih
tih razloga ona je bila jako hladna ena. Na kraju shvaamo da je jadna i nesretna, uzaludno je
potratila svoju mladost i ljepotu jer joj barun nije nita ostavio.
Biljeka o autoru
Miroslav Krlea je cijenjeni esejist, dramatiar, pripovjeda, kritiar i pjesnik. Roen je 7. srpnja
1893. godine u Zagrebu, a nakon to je u rodnom gradu zavrio puku kolu i etiri razreda
gimnazije, otiao je put Peuha kako bi upisao kadetsku kolu za domobrane.
Zavrio je kao jedan od najboljih zbog ega je dobio carsku stipendiju i otiao u Budimpetu na
vojnu akademiju Ludoviceum. Tamo se zadrao dvije kolske godine, a nakon toga je 1913.
godine napustio akademiju i otiao u Skopje kako bi se pridruio srpskoj vojsci kao dobrovoljac.
Ali umjesto da se pridrui vojsci uhien je pod sumnjom da djeluje kao austrijski pijun. Poslan je
u Beograd na ispitivanje.
Nakon prelaska granice kod Zemuna, hvataju ga austrijske vlasti i nakon sasluanja putaju, pa
je sredinom 1913. godine opet doao u Zagreb. Shvativi kako je sve ono to je ostalo iza njega
bilo samo plod njegovog mladenakog zanosa, odluio je posvetiti se knjievnom stvaralatvu.
Godine 1919. oenio se Leposavom Kangrga, a u razdoblju izmeu dva svjetska rata ivio je
kao pravi knjievnik i pritom objavio razna knjievna djela i pokrenuo asopise. Od 1914. godine
do 1981. godine Krlea je napisao razna djela i iza sebe ostavio veliku umjetniku vrijednost. Od
1950. godine nalazio se na elu Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Umro je 29. prosinca
1981. godine u Zagrebu.
Najznaajnija djela su: Tri simfonije, Balade Petrice Kerempuha, Gospoda Glembajevi,
Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Hrvatski bog Mars