You are on page 1of 4

PLATNI PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ

Platni promet

podrazumijeva se sva plaanja izmeu sudionika platnog prometa. Sudionici u platnom


prometu su domae i strane pravne i fizike osobe.
Plaanjem se odreena imovina izraena u svoj

novanoj protuvrijednosti prenosi s dunika na vjerovnika.


Dobro organizirani platni promet znai ekonomino, brzo i sigurno izvravanje zadanih plaanja, osigurava gospodarstvu
nesmetano odvijanje procesa reprodukcije te kvalitetnije praenje poslovanja klijenata banke obavljanjem poslova platnog prometa.

Platni promet utjee na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Ako bi dolo do zastoja u plaanjima jednog sudionika u platnom
prometu, to bi automatski dovelo i drugog sudionika u poziciju da niti on ne moe platiti svoje obveze.

Takoer, utjee i na cjelokupno poslovanje banke koja obavlja poslove platnog prometa budui da ona tada moe uvidjeti s
kakvim klijentom posluje, hoe li imati problema s naplatom kreditnog potraivanja, hoe li to utjecati na njenu likvidnost te naposljetku
koliko e profita ostvariti po poslovima koje obavlja za klijente.
Poslovi platnog prometa su:
1.
otvaranje i voenje rauna
2.

voenje registra rauna sudionika

3.

primitak i provjera ispravnosti naloga za plaanje

4.

obrada podataka iz naloga za plaanje

5.

obavljanje uplata i isplata gotovog novca

6.

knjienje platnih transakcija na raunima

7.

slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obraun meubankovnih plaanja

8.

voenje evidencije o redoslijedu plaanja

9.

izvjetavanje imatelja rauna o stanju i prometima na raunima

10.

pohrana i uvanje dokumentacije

Oblici plaanja
Plaanje izmeu sudionika platnog prometa obavlja se bezgotovinskim, gotovinskim i obraunskim putem.

Bezgotovinsko plaanje
Bezgotovinsko plaanje je prijenos sredstava s rauna platitelja na raun primatelja.

Gotovinsko plaanje
Gotovinsko plaanje je izravna predaja gotovog novca izmeu sudionika, uplata gotovog novca na raun i isplata gotovog novca

s rauna.
Uplata i isplata gotovog novca sa i na raun inicira se nalogom za plaanje. Za gotovinske i negotovinske transakcije fizikih osoba kojima je
vrijednost 105.000 kn ili vea, banka je duna obavijestiti Ured za spreavanje pranja novca.
Maksimalni iznos koji pravna osoba moe isplatiti drugoj pravnoj osobi u gotovini iznosi 5.000 kn.
Isplate gotovine pravnih osoba graanima regulirane su propisima o porezu na dohodak
Nalog za uplatu gotovog novca na raun moe se podnijeti svim bankama, bez obzira gdje se vodi raun u korist kojeg se obavlja uplata.
Nalog za isplatu gotovog novca s rauna podnosi se banci koja vodi raun platitelja.

Obraunsko plaanje
Obraunsko plaanje je namira meusobnih novanih obveza i potraivanja i izmeu sudionika bez uporabe novca.
Obraunsko plaanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima meusobnih namjera obveza
i potraivanja.
Poslovni subjekt ne moe obavljati obraunsko plaanje ako na raunu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze.

Domai platni promet

Domai platni promet podrazumijeva sustav plaanja izmeu sudionika platnog prometa istog dravnog podruja. Prema
Zakonu o platnom prometu u zemlji pod domaim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaanja u kunama izmeu sudionika u
platnom prometu.

Pod platnim se prometom podrazumijevaju i plaanja u drugim valutama izmeu sudionika u platnom prometu, ako je zakonom
tako odreeno.
Ovlatene osobe za obavljanje platnog prometa
Poslove platnog prometa obavljaju:

Hrvatska narodna banka za raune banaka i dravnu riznicu i

banke za poslovne subjekte i fizike osobe.

Nedepozitne institucije mogu, na temelju ugovora, poslove platnog prometa obavljati samo u ime i za raun depozitnih institucija.

Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:


bolje upravljanje likvidnou banke i njezinih komitenata te likvidnou cjelokupnog bankovnog sustava;

potpuna implementacija instituta dvostrukog pokria i minimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu;

ukidanje monopola u platnom prometu i pojeftinjenje usluge platnog prometa;

uspostava modernog sustava platnog prometa, koji je zasnovan na preporukama EU-a.

Model platnog sustava


Platni sustav u Hrvatskoj je ostvaren u tri razine.
Prva je razina unutar pojedinane poslovne banke, koja obavlja plaanje i namirenje izmeu svojih klijenata.

Karakteristike internog platnog prometa:


1.
interne naloge banka moe provesti trenutno oduzimanjem iznosa naloga s rauna dunika i knjienjem u korist transakcijskog
rauna vjerovnika, sve u okviru svog sustava,
2.

vjerovnik odmah potom moe raspolagati tim sredstvima,

3.

upravljanje likvidnou je lake koliko raste udio transakcija internog platnog prometa u ukupnom broju.

Druga je razina obraun u Nacionalnom klirinkom sustavu (NKS) preko kojeg se banke meusobno namiruju za plaanja
svojih komitenata, koji su deponenti druge banke.

Direktni su sudionici u obraunu preko Nacionalnog klirinkog sustava banke i Hrvatska narodna banka, a sudionik jo moe biti
institucija koja posreduje u obavljanju poslova platnog prometa, institucija koja obavlja poslove platnog prometa u ime i za raun banke i
pravna osoba koja, na temelju posebnog ovlatenja direktnog sudionika, dostavlja naloge za platne transakcije u Nacionalni klirinki sustav
radi obrauna.

Nacionalni klirinki sustav (NKS) slui prvenstveno za razmjenu transakcija s prosjeno malim iznosom po neto naelu. Unutar
sustava nalozi se skupljaju i nekoliko puta na dan se vri njihova namira tako da se izvrava samo neto plaanje izmeu dvije strane.

Trea je razina Hrvatski sustav velikih plaanja.

Hrvatskog sustava velikih plaanja (HSVP) je sustav za izvrenje meubankovnih plaanja i evidentiranja na raunima za
namirenje banaka i tedionica kod HNB-a u realnom vremenu po bruto naelu. U plaanju preko HSVP-a plaanje se izvrava samo ako
banka platitelj ima na svom raunu sredstva za njegovo izvrenje.

Preko HSVP se razmjenjuju platne transakcije iji je prosjeni iznos visok, transakcije se izvravaju u realnom vremenu (odmah)
po bruto naelu (bez meusobnih prebijanja).

Klirinki promet zasniva se na kompenzaciji meusobnih potraivanja sudionika platnog prometa. Za obavljanje klirinkog
platnog prometa potrebno je da su dugovanja i potraivanja meusobna, da su potraivanja novana, da su dospjela na naplatu i da su
likvidna.

Pojam realnog vremena odnosi se na vrijeme koje protekne izmeu zadavanja plaanja i namirenja zadanog plaanja na raunu
depozitne institucije u HNB-u.

Pojam bruto naela odnosi znai da se platne poruke zadaju i namiruju na raunima depozitnih institucija u HNB-u jedna po
jedna.

Sudionici su HSVP-a HNB i poslovne banke. HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSVP-a.

Banka putem HSVP-a zadaje sva plaanja u korist druge banke (meubankarska plaanja).

Banka ima otvoren jedan raun u HSVP-u. Raun sudionika otvoren u HSVP-u naziva se raun za namiru.

Pogodnosti HSVP-a za banke su:


1.

Praenje dnevne likvidnosti

2.

Kvaliteta usluga

Nacionalni klirinki sustav (NKS)


NKS je sustav za obraun meubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom naelu. FINA je vlasnik i operativni
upravitelj NKS-a. Sudionici NKS-a su:

banke

Hrvatska narodna banka i

tree strane trea strana je institucija koja na temelju ugovornog odnosa dostavlja platne transakcije u NKS radi obrauna u ime
i za raun banke ili HNB-a ili sudionik platnog prometa koji, na temelju ovlatenja banke, dostavlja platne transakcije u NKS radi obrauna.

Obrada se ne vri u realnom vremenu ve u periodima koji ovise o mogunostima rada NKS-a. Vri se nekoliko obrada naloga za
plaanje u razliitim ciklusima koji su odreeni Terminskim planom obrauna preko meubankovnih platnih sustava.

Banka u NKS-u ima jedan obraunski raun. Obraunski raun banke je njezin vodei broj. Osnovno je obiljeje obraunskog
rauna depozitne institucije u NKS-u nulti saldo na kraju radnog dana i utvrivanje limita na tom obraunskom raunu za sljedei radni dan.

Poetkom dana HNB odreuje limite sudionicima. Limiti se mogu korigirati sa svakim narednim ciklusom, prema raspoloivim
sredstvima sudionika.

Na kraju dana prometi i pozicije banaka alju se u HNB, koja potom radi konano namirenje.
Karakteristike NKS-a:
1.
Ravnopravnost pristupa
2.

Sigurnost podataka

3.

Upravljanje rizikom sustavom limita

4.

Nadzor sustava od strane HNB-a

5.

Sudionici NKS-a imaju mogunost izravnog utjecaja na tijek obrauna

6.

Kategorizacija transakcija

7.

Automatizirana upozorenja

Primjer: Plaanje izmeu klijenata iste banke: 3. maj plaa 100 kuna Elektromaterijalu

Primjer: Plaanje izmeu klijenata dvije banke: 3. maj sa raunom na Erste banci plaa Konaru 400 kuna sa raunom u Zagrebakoj banci.
Poetna aktiva Erste banke iznosi 11.000, a Zagrebake banke 19.000.