You are on page 1of 10

8.

Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda


*Model savrene konkurencije* utemeljen je na tri osnovne pretpostavke:
1. Preuzimanje cijena
2. Homogenost proizvoda
3. Slobodan ulaz i izlaz
1. Preuzimanje cijena
Budui da prodaja svake pojedinane tvrtke ini samo manji dio trita, njene
odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tritu. Zato svaka pojedinana
tvrtka preuzima trine cijene kao zadane. Ukratko, na savreno konkurentnom
tritu pojedinane tvrtke su preuzimatelji cijena.
2. Homogenost proizvoda
Kad su proizvodi svih tvrtki na tritu savreno zamjenjivi, odnosno kad su
homogeni, nijedna tvrtka ne moe podignuti cijene svojeg proizvoda iznad
konkurencije bez da joj ne opadne prodaja. Primjer homogenih proizvoda: nafta,
benzin, te sirovine poput: bakra, eljeza, drva.. Pretpostavka o homogenosti
proizvoda osigurava postojanje jedinstvene trine cijene, a to omoguava
analizu ponude i potranje.
3. Slobodan ulaz i izlaz
Situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koje bi tvrtki
oteale ulaz na trite ili izlaz u sluaju gubitaka. Posljedica toga je da kupci lako
mogu zamijeniti jednog dobavljaa drugim, a dobavljai mogu neometano izlaziti
i ulaziti na trite.
Kada je trite visoko konkurentno? trita su visoko konkurentna kada se
tvrtke suoavaju s vrlo elastinim krivuljama potranje, a ulaz i izlaz su laki. Iako
se tvrtke u mnogim situacijama ponaaju konkurentno, ne postoji jasan pokazatelj
kojim bi se odredilo da li je pojedino trite visoko konkurentno ili ne.
*Profit* je razlika izmeu (ukupnih) prihoda i (ukupnih) trokova.
*Kratkoroni probitak pojedinanog proizvoaa*
Probitak proizvoaa je zbroj razlika izmeu trine cijene svake jedinice koju
tvrtka proizvede i njenog graninog troka proizvodnje. Probitak proizvoaa
mjeri povrinu iznad njegove krivulje ponude a ispod trine cijene.
*Ekonomska renta*
Je iznos koji su tvrtke spremne platiti za input umanjen za minimalni iznos
potreban za kupnju tog inputa. Na konkurentnim tritima, ekonomska renta je
esto pozitivna, i kratkorono i dugorono, ak i ako je profit jednak nuli.
*Dugoroni probitak proizvoaa*
Dok se ekonomska renta odnosi na inpute, probitak proizvoaa se odnosi na
proizvode. Probitak proizvoaa mjeri razliku izmeu trine cijene koju
proizvoa prima i graninog troka proizvodnje. Dugorono, na konkurentnom

tritu, probitak proizvoaa koji tvrtka zarauje na proizvodima koje prodaje


sastoji se od ekonomske rente za sve oskudne inpute kojima raspolae.

9. Analiza konkurentnih trita


*Probitak potroaa i proizvoaa*
Probitak protroaa i proizvoaa zajedno mjeri ukupno blagostanje koje
konkurentno trite donosi.
Probitak potroaa je razlika izmeu cijene koju je potroa spreman platiti za
neko dobro i stvarne cijene tog dobra.
*Trini neuspjeh* je situacija u kojoj je neregulirano konkurentno trite
neefikasno jer cijene ne uspjevaju pruiti prave signale potroaima i
proizvoaima, tj.ne maksimalizira agregatni probitak potroaa i proizvoaa.
Do trinog neuspjeha moe doi u dva sluaja:
1. Eksternalija postupak potroaa ili proizvoaa koja djeluje na druge
potroae ili proizvoae, ali nije uraunata u trinu cijenu.
2. Nedostatak informacija trini neuspjeh moe biti izazvan i kada
potroaima nedostaje informacija o kvaliteti ili prirodi proizvoda, pa ne
mogu donijeti odluke koje bi im maksimalizirale korisnost.
*Cjenovna potpora*
je cijena iznad razine slobodnog trita koju drava odreuje i odrava otkupom
vika ponude. Tj.drava odreuje ciljnu cijenu te otkupljuje koliko god proizvoda
treba da bi trina cijena bila jednaka toj cijeni. Potroai u ovom sluaju gube
isto kao i kod minimalne cijene, jer oni moraju dobro platiti po vioj cijeni pa zato
trpe gubitak potroaevog probitka. Drugi potroai zbog vie cijene prestaju
kupovati dobro ili kupuju manje koliine. Proizvoai dobivaju. Jer oni prodaju
veu koliinu po vioj cijeni. Meutim, tu je i troak koji snosi drava (koji se
podmiruje porezima koji na kraju plaaju potroai), a to je troak koji drava
mora platiti za proizvode koje otkupljuje.
*Proizvodne kvote*
Drava moe izazvati porast cijena smanjenjem ponude, a to se postie
odreivanjem kvota koliko svaka tvrtka moe proizvesti. Uz odgovarajue kvote
cijena se moe povisiti na bilo koju proizvoljnu razinu.
*Uvozne kvote i carine*
Uvozna kvota predstavlja ograniene koliine dobra koje se mogu uvesti, a
uvozna carina predstavlja porez na uvezeno dobro. Zemlje koriste uvozne kvote i
carine kako bi zadrale cijene proizvoda na domaem tritu iznad svjetskih
razina i tako omoguile domaoj industriji vie profite.
*Subvencija* je isplata koja smanjuje cijenu koju plaa kupac ispod
prodavateljeve cijene, tj. to je negativni porez. Uz subvenciju, prodavateljeva
cijena premauje kupevu cijenu, a subvencija je razlika izmeu te dvije cijene.

Uinak subvencije na proizvedene i potroene koliine je suprotan uinku poreza


koliine e rasti.

10. Trina mo: monopol i monopson


*Monopol*-koliko proizvoditi i povezanost s ekonomskom efikasnosti (pitanje
isto)*
Monopol je trite sa samo jednim prodavaem. On je trite koje u potpunosti
kontrolira koliinu proizvoda koje nudi za prodaju. Ako odlui povisiti cijenu, on ne
treba brinuti o konkurentima koji bi niim cijenama mogli osvojiti vei udio na
tritu. No to ne znai da monopol moe naplaivati bilo koju cijenu, jer ako bi
prodavao po vioj cijeni malo ljudi bi kupilo odreeno dobro. Kako bi
maksimalizirao profit, on najprije mora odrediti svoje trokove i karakteristike
trine potranje i na osnovu toga odluiti koliko e proizvoditi i prodati.
*Monopolistov prosjeni prihod* cijena koju dobiva po prodanoj jedinici
proizvoda je krivulja trine potranje. Kako bi maksimalizirao profit mora znati
koliki je njegov granini prihod: promjena prihoda koja proizlazi iz promjene
proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda. Dok je granini prihod pozitivan, prihod
se poveava s poveanjem koliina, ali kada je granini prihod negativan, prihod
se smanjuje.
*Monopolistova odluka o koliini proizvodnje*
Koju koliinu bi monopolist trebao proizvesti? Za maksimalizaciju profita
monopolist mora odrediti koliinu proizvodnje tako da je granini prihod jednak
graninom troku.
*Mjerenje monopolske moi*
Kod poduzea s monopolskom moi cijena je vea od graninog troka. Stoga se
monopolska mo mjeri pomou istraivanja u kojoj mjeri cijena, uz koju se postie
maksimalan profit, premauje granini troak. To se mjeri pomoi Lernerova
indeksa. Lernerov indeks monopolske moi je mjera monopolske moi izraunata
kao razlika izmeu cijene i graninog troka, podijeljena s cijenom.
Odrednica monopolske moi je elastinost potranje poduzea. *Tri faktora
odreuju elastinost potranje poduzea*:
1. Elastinost trine potranje budui da e elastinost potranje poduzea
biti jednako elastina kao trina potranja, elastinost trine potranje
ograniava potencijal monopolske moi
2. Broj poduzea na tritu u sluaju postojanja mnogo poduzea, malo je
vjerojatno da e bilo koje od njih vriti znaajan utjecaj na cijenu
3. Interakcija meu poduzeima ako su na tritu prisutna samo dva ili tri
poduzea, nijedno od njih nee moi profitabilno znatno povisiti cijenu ako
je suparnitvo meu njima agresivno, gdje svako poduzee nastoji osvojiti
to vei dio trita

1. Elastinost trine potranje


U sluaju postojanja samo jednog poduzea isti monopolist njegova krivulja
potranje bit e trina krivulja potranje. U tom sluaju stupanj monopolske moi
poduzea u potpunosti ovisi o elastinosti trine potranje.
2. Broj poduzea na tritu
Druga odrednica krivulje potranje poduzea a time i njegove monopolske moi
je broj poduzea na njegovom tritu. Monopolska mo svakog poduzea pada s
porastom broja poduzea. Zbog toga se nastoji pronai naine kako bi se
postavile prepreke za ulazak na trite, postoje i prirodne prepreke poput
patenta, dravne dozvole (koncesije) i ekonomije obujma koja moe utjecati na to
da oprskba cijelog trita moe biti preskupa za sve osim za nekoliko poduzea.
3. Interakcija meu poduzeima
Monopolska mo je manja kada poduzea agresivno konkuriraju, a vea kada
surauju. To znai da je zajedniko podizanje cijena profitabilnije od
pojedinanog podizanja cijena, jer ako jedno poduzee podigne svoju cijenu imat
e malu monopolsku mo i izgubit e svoj trini udio. Tako da se poduzea mogu
udruiti i dogovoriti oko cijene.
*Rent-seeking*
Je troenje novca u drutveno neproduktivne svrhe za dobivanje, odravanje ili
iskazivanje monopolske moi. Rent seeking predstavlja ugradnju dodatnih
proizvodnih kapaciteta, ali bez njihovog koritenja, kako bi potencijalne
konkurente uvjerili da ne mogu prodati dovoljno da bi im se isplatio ulazak na
trite.
*Monopson* predstavlja trite na kojem postoji samo jedan kupac.
Oligopson je trite sa samo nekoliko kupaca.
*Izvori monopsonske moi
Monopsonska mo ovisi o tri stvari:
1. Elastinost trine ponude
2. Broj kupaca na tritu
3. Interakcija izmeu kupaca
1. Elastinost trine ponude
Monopsonska mo je u potpunosti odreena elastinou trine ponude. to je
krivulja ponude manje elastina (to je strmija), vea je razlika izmeu graninog
i prosjenog izdatka te monopsonist ima veu monopsonsku mo. Ako je krivulja
ponude jako elastina, monopsonska mo je mala i kupac malo dobiva od toga
to je jedini na tritu.
2. Broj kupaca
Broj kupaca je vana odrednica monopsonske moi. Kada postoji veliki broj
kupaca, nijedan nema veliki utjecaj na cijenu. Stoga se svaki kupac suoava s

elastinom krivuljom ponude. Potencijal za monopsonsku mo javlja se kada


postoji ogranien broj kupaca
3. Interakcija izmeu kupaca
Ako kupci konkuriraju agresivno, oni e povisiti cijenu gotovo do granine
vrijednosti proizvoda i imat e malu monopsonsku mo. Ako kupci konkuriraju
manje agresivno i ako se sporazume, cijene nee znatno porasti i stupanj
monopsonske moi kupaca moe biti visok kao da postoji samo jedan kupac.
*Drutveni troak monopsonske moi*
Drutveni troak monopsonske moi je gubitak blagostanja proizvoaa, iz
razloga to monopsonska mo ima nie cijene i manje kupljene koliine, moe se
oekivati da e zbog toga kupci proi bolje, a prodavai loije.

12. Monopolistika konkurencija i oligopol


Monopolistika konkurencija i *ekonomska efikasnost*
Na veini monopolistiki konkurentnih trita, trina mo je mala. Obino
dovoljno poduzea konkurira s markama koje su u dovoljnoj mjeri meusobno
zamjenjive, tako da niti jedno poduzee nema znaajnu trinu mo. Stoga e
gubitak blagostanja koji dolazi iz trine moi biti mali.
Svaku neefikasnost treba odvagnuti u odnosu na vane koristi koje prua
monopolistika konkurencija: raznovrsnost proizvoda. Veina potroaa cijeni
mogunost odabira meu irokim rasponom konkurentnih proizvoda koji se
razlikuju na razne naine. Dobitak od raznolikosti proizvoda moe biti velik i lako
nadmaiti trokove neefikasnosti.
*Oligopol* je trite na kojem samo nekoliko poduzea meusobno konkurira, a
ulazak novih poduzea je ogranien. Proizvodi mogu, a i ne moraju biti
diferencirani. U nekim oligopolistikim industrijama poduzea surauju, a na
drugima agresivno konkuriraju, iako to ima za posljedicu nie profite. Iz tog
razloga svako poduzee mora djelovati strateki to znai da pri donoenju
odluke treba pretpostaviti da su njihovi konkurenti jednako razumni i inteligentni
kao i oni, te se moraju staviti u poloaj konkurenata i razmisliti kako bi reagirali.
*Ravnotea na oligopolistikom tritu*
Kada je trite u ravnotei, poduzea najbolje posluju i nemaju razloga za
promjenu cijene ili razine proizvodnje. Naelo koje objanjava kako se postie
ravnotea na oligopolistikom tritu je Nashova ravnotea.
Nashova ravnotea - je skup strategija ili akcija kod kojeg svako poduzee
najbolje posluje uzevi u obzir akcije konkurenata. (svako poduzee uzima u obzir
ponaanje svojih konkurenata i pretpostavlja da i konkurenti rade isto to.)
Duopol je trite na kojem dva poduzea meusobno konkuriraju.
*Cournotov model*
Model oligopola kod kojeg poduzea proizvode homogen proizvod, svako
poduzee razinu proizvodnje svojih konkurenata smatra fiksnom i sva poduzea
istovremeno odluuju koliko e proizvesti. Ovaj model je prikladan za onu

industrijsku granu koju ine otprilike slina poduzea, od kojih niti jedno nema
velike poslovne prednosti ili vodeu poziciju.
*Dilema zatvorenika*
Je primjer teorije igara kod koje dva zatvorenika moraju odvojeno odluiti da li da
priznaju zloin; ako jedan od njih prizna, dobiva laku kaznu, a njegov suuesnik
dobiva teu kaznu, ali ako nijedan ne prizna, kazne e biti lake za obojicu. ->
poduzea se nalaze u dilemi zatvorenika, gdje nijedno poduzee ne moe
vjerovati svom konkurentu da e odrediti visoku cijenu. (objanjenje za otpornost
cijena)
*

Rigidnost cijena (otpornost cijena na promjene)*


Je karakteristika oligopolistikog trita po kojoj poduzea nisu sklona mijenjati
cijene, ak ni kada se promijene trokovi ili potranja. ako trokovi jednog
poduzea padnu ili padne trina potranja, poduzea strahuju da bi nie cijene
mogle poslati pogrenu poruku konkurentima i pokrenuti novi rat cijena. A ako
trokovi porastu, boje se podii cijene, jer se boje da njihovi konkurenti ne bi digli
cijene. Rigidnost cijene osnova je modela izlomljene krivulje potranje oligopola.
Model izlomljene krivulje potranje je model oligopola u kojem svako poduzee
ima krivulju potranje koja se lomi pri trenutno prevladavajuoj cijeni: pri viim
cijenama potranja je elastina, a pri niim cijenama neelastina. (Model slui za
opis otpornosti cijene)
*Kartel* je trite na kojem neka ili sva poduzea tajno surauju, koordinirajui
cijene i razine proizvodnje kako bi maksimalizirali zajednike profite. Kartel se
razlikuje od monopola iz razloga to karteli rijetko kontroliraju itavo trite i oni
moraju uzeti u obzir na koji nain njihove odluke o cijenama utjeu na razine
proizvodnje poduzea izvan kartela. Drugo, budui da lanovi kartela nisu dio
jedne velike kompanije, oni mogu doi u iskuenje da varaju svoje partnere
sniavajui cijene i osvajajui vei dio trita. -> posljedica toga je da su mnogi
karteli nestabilni!
Preduvjeti za uspjeh kartela
Postoje dva uvjeta za uspjeh kartela:
1. Mora biti formirana stabilna organizacija kartela iji se lanovi dogovaraju o
cijeni i razinama proizvodnje i pridravaju se dogovora. (lanovi kartela
meusobno razgovaraju kako bi postigli sporazum)
2. Potencijal za monopolsku mo (moe biti najvaniji uvjet za uspjeh; ako su
visoki potencijalni dobici od kooperacije, lanovi kartela imat e vei
poticaj da rijee svoje organizacijske probleme.)

13. Teorija igara i konkurentska strategija


U svakoj igri su najvaniji aspekti stratekog donoenja odluka; razumijevanje
protivnikovog stajalita (uz pretpostavku da je protivnik racionalan) i predvianje
njegovog mogueg odgovora na vae akcije. Ekonomska igra u kojoj sudjeluje
poduzee moe biti:

1. Kooperativna igra
2. Nekooperativna igra
1. *Kooperativna igra*
je igra u kojoj sudionici mogu sklapati obvezujue ugovore koji im omoguuju
planiranje zajednikih strategija. Primjer kooperativne igre je pregovaranje
izmeu prodavaa i kupca oko cijene tepiha. Ako proizvodnja tepiha iznosi
100dolara, a kupcu je vrijedan 200dolara, mogu je kooperativan ishod igre; bilo
koji dogovor o prodaji tepiha po cijeni izmeu 101 dolara i 199 dolara
maksimalizirat e zbroj potroaevog vika i prodavaevog profita i obje strane su
u dobitku.
2. *Nekooperativna igra*
je igra u kojoj nije mogue pregovaranje ni provoenje obvezujuih ugovora
izmeu igraa. Primjer nekooperativne igre je situacija kod koje dva konkurentna
poduzea uzimaju u obzir vjerojatno ponaanje onog drugog kada odreuju svoju
cijenu.
*Dominantna strategija* je strategija koja je optimalna bez obzira na postupke
protivnika. Kada svaki igra ima dominantnu strategiju, ishod igre nazivamo
ravnoteom dominantnih strategija.
Ravnotea dominantnih strategija je ishod igre kod kojeg svako poduzee posluje
najbolje to moe bez obzira na postupke konkurenata.
*Ponavljajua igra* je igra kod koje se stalno ponavljaju poduzete radnje i
primljeni povrati. Kod ponavljajuih igara, strategije su sloenije, na primjer, sa
svakim ponavljanjem dileme zatvorenika, svako poduzee moe razviti odreenu
reputaciju o svom ponaanju te moe prouavati i ponaanje konkurenata.
*Sekvencijalna igra* je igra kod koje igrai naizmjence povlae poteze,
odgovarajui na meusobne akcije i reakcije. Jedan od primjera sekvencijalne igre
je Stackelbergov model (jedno poduzee odredi koliinu proizvodnje prije
drugoga). Primjer sekvencijalne igre: poduzee 1 uvodi nove pahuljice, a nakon
njega poduzee 2. Ishod ove igre je sljedei: kod donoenja odluke poduzee 1
mora uzeti u obzir racionalan odgovor svog konkurenta. Ono zna da e, bez
obzira koje pahuljice uvede, poduzee 2 uvesti drugu vrstu. Stoga e uvesti slatke
pahuljice, znajui da e poduzee 2 odgovoriti uvoenjem hrskavih pahuljica.
Aukcije
Aukcija trita su trita na kojima se proizvodi kupuju i prodaju putem formalnih
procesa pregovaranja. Aukcije se esto koriste za rijetke predmete poput
umjetnina, antikviteta, itd. Prodavau e odgovarati ona aukcija kod koje se
maksimalizira prihod od prodaje proizvoda. Kupac e s druge strane htjet aukciju
koja minimalizira oekivani troak kupljenog proizvoda
Oblici aukcije
1. Tradicionalna engleska (ili govorna) aukcija

aukcija kod koje prodava aktivno trai sve vee ponude grupe potencijalnih
kupaca. Svi sudionici su svjesni trenutno vaee ponude. Aukcija prestaje kada
niti jedan natjecatelj nije spreman nadmaiti vaeu ponudu; predmet je tada
prodan onom tko ponudi najvie.
2. Nizozemska aukcija
Aukcija kod koje prodava poinje nuenjem predmeta po relativno visokoj cijeni,
a ako nijedan potencijalni kupac ne pristane na tu cijenu, prodava sniava cijenu
za fiksne iznose. Prvi kupac koji prihvati ponuenu cijenu moe kupiti predmet po
toj cijeni.
3. Aukcija zapeaenih (kuvertiranih) ponuda
Aukcija kod koje se sve ponude daju istovremeno u zapeaenim kuvertama, a
pobjeuje natjecatelj koji je dao najviu ponudu. To je aukcija kod koje je prodajna
cijena jednaka najveoj ponudi.
11. Eksternalije i javna dobra
Eksternalija je aktivnost proizvoaa ili potroaa koja utjee na ostale
proizvoae ili potroae, a koja nije uraunata u trinu cijenu.
Eksternalije mogu biti:
1. Negativne nastaju kada djelovanje jedne strane stvara trokove drugoj
(na primjer negativna eksternalija se javlja kada tvornica elika izbacuje
svoj otpad u rijeku koju nizvodno ribari koriste za svakodnevno ribarenje.
to vie otpada tvornica izbaci, to e biti manje ribe u rijeci)
2. Pozitivne nastaju kada djelovanje jedne strane koristi drugoj (na primjer
pozitivna eksternalija se javlja kada kuevlasnik popravi svoj dom i zasadi
lijep vrt. Svi susjedi e imati koristi od toga, ali kuevlasnik nije uzimao u
obzir korist od svojih susjeda kad se odluio na taj potez)
Metode korekcije trinog neuspjeha
Eksternalija se moe smanjiti jedino tako da se tvrtku potakne da manje
proizvodi. Tvrtka koja na primjer emitira tetne tvari koje oneiuju zrak u
naselju, bi trebala smanjiti emisiju tetnih plinova, to podrazumijeva odreene
trokove. Postoje tri naina kako potaknuti tvrtku da smanji emisiju:
1. Uvoenjem emisijskih standarda
2. Uvoenjem emisijskih naknada
3. Uvoenjem prenosivih emisijskih dozvola
1. Emisijski standard
Je zakonsko ogranienje razine zagaenja koje neka tvrtka moe emitirati. Ako
tvrtka prijee dozvoljenu razinu zagaenja, moe biti novano kanjena i krivino
gonjena. Ovaj standard osigurava da tvrtka proizvodi na efikasan nain. Tvrtka
zadovoljava standard uvoenjem opreme za smanjenje zagaenja. Porast
trokova zbog smanjenja zagaivanja uzrokovat e poveanje prosjenog troka

tvrtke. Za tvrtke e biti profitabilno ui u industriju samo ako je cijena proizvoda


vea od prosjenog troka proizvodnje i troka smanjenja zagaenja.
2. *Emisijska naknada*
Je naknada (troak) koju tvrtka mora platiti za svaku jedinicu emisija zagaenja.
Emisijska naknada potie tvrtku na efikasno ponaanje. Tvrtka e minimalizirati
trokove ako smanji emisiju, tako da granini troak smanjenja emisije ne bude
niti vei niti manji od emisijske naknade.
3.
Prenosive emisijske dozvole
Su sustav utrivih dozvola koje su raspodijeljene meu tvrtkama te koje
specificiraju maksimalnu koliinu emisije koju tvrtka moe stvarati. Dozvole su
podijeljene izmeu tvrtki, a broj dozvola izabran je tako da se postigne eljena
ukupna razina emisije. Ako postoji dovoljan broj dozvola i tvrtki, razvit e se
konkurentno trite dozvola. U trinoj ravnotei cijena dozvole jednaka je
graninom troku smanjenja emisije za sve tvrtke; inae e se tvrtki isplatiti kupiti
vie dozvola. Tvrtke s niskim graninim trokom smanjenja emisije e smanjiti
svoju emisiju najvie, a tvrtke s visokim graninim trokom e kupiti dodatne
dozvole i smanjiti emisiju najmanje.
Javna dobra
Javna dobra mogu biti:
1. Nekonkurentna dobra
2. Neekskluzivna (neiskljuujua) dobra

1. Nekonkurentno dobro
Je dobro za koje je granini troak koritenja od strane jo jednog potroaa
jednak nuli. Dobra koja su nekonkurentna mogu biti ponuena svima bez da se
nekima ograniava da ih koriste. Primjer je uporaba svjetionika od strane broda.
Jednom kada je postavljen i kada svjetionik fukncionira, njegovo koritenje od jo
jednog dodatnog broda ne poveava troak njegova rada.
2. Neekskluzivno (neiskljuujue) dobro
Je dobro iju potronju od strane potroaa nije mogue sprijeiti, te je stoga
teko ili nemogue naplatiti njegovo koritenje. Primjer je nacionalna obrana.
Jednom kada zemlja ustroji svoju vojsku, svi graani uivaju koristi koje ona
prua.
Efikasnost i *javna dobra*
U sluaju javnog dobra, pitamo se koliko svaka osoba vrednuje dodatnu jedinicu
proizvodnje, granina korisnost se dobiva zbrajajui pojedinane granine
korisnosti svih koji koriste to dobro. Da bi se utvrdila efikasna razina ponude
javnog dobra, mora se izjednaiti zbroj svih graninih korisnosti s graninim
trokom proizvodnje.