Sadraj

Mikroekonomija

Tema III

Proizvoaev i potroaev viak

Kako maksimizirati profit na tritu?
Analiza monopola i monopsona
Drava i monopol
Odreivanje cijena i trina mo
Monopolistika konkurencija
Oligopol

Predmet: Mikroekonomija

27.4.2012.

Potroaev i proizvoaev probitak

Potroaev i proizvoaev probitak

1.

Kada drava kontrolira cijene, nekim pojedincima je bolje

Mogu

kupiti proizvode po niim cijenama

Mogu li uvijek svi kupiti taj proizvod?

Potroaev probitak je ukupna korist ili vrijednost koju potroa

dobiva nakon onoga to on plati za neki proizvod

Ali kakav je uinak na cjelokupno drutvo?

Je

li ukupno bogatstvo vie ili nie i za koliko?

Potroaev i proizvoaev probitak

Potroaev i proizvoaev probitak

2/73

Krivulja potranje prikazuje spremnost plaanja svih potroaa na

tritu
Potroaev probitak moe se mjeriti kao povrina podruja ispod
krivulje potranje, a iznad linije trine cijene

Proizvoaev viak ili probitak je ukupna korist ili prihod kojeg

proizvoai dobiju iznad onog to ih zaista kota proizvodnja nekog
proizvoda.
Krivulja ponude prikazuje koliinu novca koju su proizvoai
spremni prihvatiti za odreenu koliinu proizvoda

Potroaev i proizvoaev probitak

Potroaev i proizvoaev probitak

cijena
Potroaev probitak

U odreivanju uinka dravne politike (dravna intervencija) na

blagostanje, mogue je mjeriti probitak ili gubitak potroaeva ili
proizvoaeva probitka
Uinci blagostanja
Dobici

ili gubici proizvoaa ili potroaa

Proizvoaev
probitak

3
D
QD

QS

Q0

koliina

Potroaev i proizvoaev probitak

Kada drava odredi cjenovni plafon, cijena nekog proizvoda ne moe

biti iznad te cijene (maksimalno visoka cijena)
Kod

Kontrola cijena i promjene probitka

cijena

nekih poljoprivrednih proizvoda; cijene plina i dr.

Kada se cijena dri prenisko, potraivana koliina se poveava, a

ponuena koliina se smanjuje
Proizvoai prodaju manje po niim cijenama
Neki proizvoai nee htjeti ostati na tritu u takvim okolnostima.

Potroa koji ne moe

kupiti ima gubitak B

Potroa koji moe kupiti

proizvod ostvaruje
dobitak A

S
Gubitak proizvoaa je
suma pravokutnika A i
trokuta C

B
P0

Trokut B i C su gubici
drutva gubitak
ukupnog probitka

Pmax
D
Q1

Q0

Q2
koliina

Kontrola cijena i uinak blagostanja

Ukupni gubitak jednak je podruju B + C

Gubitak blagostanja predstavlja neefikasnost dravne intervencije ili
kontrole cijena ukupni gubitak probitka (potroaa plus proizvoaa)

Kontrola cijena u uvjetima neelastine potranje

D
cijena

P0
Pmax

Sa neelastinom potranjom,
trokut B moe biti vei od
pravokutnika A i potroa trpi
neto gubitak od kontrole cijena.

Q1

Q2

koliina

Kontrola cijena i manjak zemnog plina

Efikasnost konkurentnog trita

U evaluaciji trita, esto razmatramo da li je ostvarena ekonomska

efikasnost

Politike kao to su kontrola cijena koje uzrokuju gubitak blagostanja

drutva, kae se da postavljaju trokove efikasnosti na nacionalnu
ekonomiju.

cijena
(NJ/mcf)

Maksimizacija
Dobitak potroaa je
pravokutnik A minus trokut
B,(A-B) i gubitak proizvoaa
je pravokutnik A plus trokut C
(-A-C).

2,40
B

2,00

UKUPNI GUBITAK PROBITKA

JE
(A-B)+(-A-C)= -B-C

ukupnog (agregatnog) potroaeva i proizvoaeva probitka

(Pmax)1,00

10

15

18 20

25

30

koliina (Tcf)

Efikasnost konkurentnog trita

Tipovi trinog neuspjeha

1.

Ponekad se javljaju trini neuspjesi

padaju kako bi osigurale odgovarajui signal proizvoaima i
potroaima
Vode do neefikasnosti nereguliranog konkurentnog trita

Eksternalije

Cijene

2.

Nedostatak informacija

Trokovi ili koristi koje se ne prikazuju kao dio trine cijene (npr. zagaivanje)
Trokovi i koristi su izvan trita
Nesavrena informiranost onemoguava potroaa od donoenja odluke kojom
maksimizira korisnost

Dravna intervencija moe biti poeljna u takvim situacijama

Efikasnost konkurentnog trita

Kontrola cijena

U odsutnosti trinog neuspjeha, neregulirano konkurentno trite

vodi do ekonomski efikasne razine proizvodnje

Drava moe odrediti i minimalnu cijenu nekog proizvoda, razina

ispod koje cijena ne smije pasti.
Odreivanje

minimalne nadnice

18

Kontrola cijena i promjena probitka

Kontrola cijena i promjena probitka

cijena

cijena

Pmin

Pmin
A

P0

P0

Kada je cijena regulirana

da ne bude nia od Pmin,
gubitak blagostanja
odreen je trokutima B i C
.

B
C

D
Q1

Q0

Q2

D
koliina

Q1

Efikasnost konkurentnog trita

Minimalna cijena

Gubitak blagostanja iskazan trokutima B i C daje dobru procjenu

trokova efikasnosti dravne politike kojom se postavlja cijena iznad
ili ispod cijene ienja trita

o minimalnoj nadnici
cijena u avio prijevozu
Poljoprivredni proizvodi
Regulacija

koliina

Zakon

Cjenovne potpore

Q2

Ponekad, vlada trai rast cijene iznad cijene ienja trita

Minimalne nadnice
Nadnice su postavljena na viu razinu nego li je to visina nadnice
ienja trita
Smanjuje se potraivana koliina radnika
Oni radnici koji rade DOBIVAJU VIE nadnice
Rezultat je nezaposlenost, sve dok svatko tko eli raditi po novoj vioj
nadnici ne moe se zaposliti

Q0

Veina poljoprivrednih politika temelji se na sustavu cjenovnih

potpora
Cijene

koje postavlja vlada iznad razine cijena slobodnog trita i odrava na

nain da vlada kupuje viak ponude

Vlada moe takoer poveati cijene kroz restrikciju proizvodnje,

direktno ili kroz poticaje proizvoaima

Cjenovne potpore

Cjenovne potpore

Kakav je utjecaj na potroae, proizvoae i dravni proraun?

Potroai
koliina pada, a ponuena koliina raste
Vlada kupuje vikove
Potroai moraju platiti viu cijenu za proizvod
Gubitak potroaeva vika jednak je (A+B)

Dobivaju

Drava moe isto tako izazvati rast cijene proizvoda ako provede
smanjenje ponude

sve dok mogu prodavati vie po vioj cijeni

viak raste za A+B+D

Proizvoaev

Potraivana

Proizvodne kvote

Proizvoai

Drava (vlada)
Trokovi kupovine

vikova, koji se financiraju iz poreza, pa su indirektno

trokovi potroaa

Ograniavanje ponude

cijena

Ponuda je ograniena na Q1
Ponuda se pomie na S & Q1

S
PS
A
B

P0

CS smanjen za A + B
Promjena u PS = A - C
Gubitak blagostanja = BC

D
Q1

Uvozne kvote i carine

S niom svjetskom cijenom, domai potroai imaju poticaj da kupuju proizvod

u inozemstvu

Domaa cijena pada prema svjetskoj cijeni i uvoz je jednak razlici izmeu ponuene i
potraivane koliine

Q0

koliina

Uvozna carina koja eliminira uvoz

Price Na slobodnom tritu, domaa cijena jednaka je svjetskoj cijeni P .

W
cijena

Domai proizvoai mogu uvjeriti dravu kako je potrebno zatiti je i to

eliminirajui uvoz

Kvota od 0 jedinica gura

domau cijenu prema P0 i uvoz
je jednak 0.

Uvodi se kvota koja je jednaka 0 ili visoka carina

P0
A

Gubitak potroaa je A+B+C.

Dobitak proizvoaa je A.
Gubitak blagostanja je:
B +C.

PW
uvoz

D
QS

Q0

QD

koliina

Uvozna carina

Uvozna kvota

Porast cijene moe se ostvariti

uvoenjem CARINE
QS raste i QD pada
Podruje A je dobitak domaih
proizvoaa
Gubitak potroaa
A+B+C+D
Dravni prihod je D = carina * uvoz
Gubitak blagostanja =
B+C

P*
A

Pw

Ako se koristi kvota,

pravokutnik D postaje dio
profita inozemnih
proizvoaa
Potroa gubi A+B+C+D
Proizvoa dobiva A
Neto domai gubitak je B +
C+D

QS

QD

QD

Porezni teret (ili korist od subvencija) pada djelomino na potroaa,

a djelomino na proizvoaa
Kako se porezni teret dijeli izmeu ovih dviju skupina ovisi o relativnoj
elastinosti ponude i potranje

Specifini porez

QS

QD

QD

Radi jednostavnosti razmotrit emo Specifini porez na proizvod

Porez

u apsolutnom iznosu po prodanoj jedinici

na naftu, cigarete ili kavu

Troarine

Uinci poreza

cijena

Potroai gube A + B
Proizvoai gube D + C

P0
PS cijena koju

QS

Uinci specifinog poreza

Pb cijena koju
plaaju
potroai

A
Pw

Utjecaj poreza ili subvencija

porez=
1,00

P*

D
QS

Dobitak drave A + D od
poreznih prihoda.

dobivaju
proizvoai

Gubitak blagostanja
B + C.

D
Q1

Q0

koliina

etiri uvjeta moraju biti zadovoljena kada se uvede porez:

(1) Prodana koliina i cijena koju plaaju potroai Pb, moraju biti na krivulji
potranje
(2) Prodana koliina i cijena koju dobivaju proizvoai, PS, moraju biti na krivulji
ponude
(3) QD = QS
(4) Razlika izmeu onoga to potroai plaaju i to proizvoai dobivaju
jednak je porezu

Uinci specifinog poreza

Utjecaj poreza ili subvencija

U prethodnom primjeru, porez je podijeljen gotovo jednako izmeu potroaa i

proizvoaa
Ako je potranja relativno neelastina, nadalje, porezni teret e uglavnom
pasti na potroaa

Moemo izraunati postotak poreza koji e snositi kupac koristei

slijedeu formulu:
ES/(ES

- Ed )
nam o djelu poreza koji se prebacuje na potroaa kroz vie cijene
Na primjer, kada je potranja savreno neelastina (Ed = 0), dio koji se
prebacuje je 1 potroa snosi 100% poreznog tereta
Govori

Cigarete

Ako je ponuda relativno neelastina, porezni teret e uglavnom pasti na lea

proizvoaa

Utjecaj poreza ili subvencija

Uinci subvencija

Subvencije se mogu analizirati na slian nain kao i porezi

(negativan porez)

Moe se tretirati kao negativan porez

Plaanja

reduciraju potroaevu cijenu ispod cijene prodavatelja

Korist subvencija pripada uglavnom kupcima ako je omjer ED /ES

mali.
Korist subvencija uglavnom pripada prodavateljima ako je omjer ED
/ES velik.

Savreno konkurentno trite

Osnovne pretpostavke savreno konkurentnih trita

1.
2.
3.
4.
5.

Maksimizacija profita i konkurentna ponuda

Preuzimatelj cijena
Homogenost proizvoda
Slobodan ulaz i izlaz
Puna mobilnost faktora proizvodnje
Savrena informiranost

Savreno konkurentno trite

1.

Preuzimanje cijena

Slobodan ulaz i izlaz

2.

Kada ne postoje specijalni trokovi koji oteavaju ulazak (izlazak) poduzea

na trite ili u industriju

Homogenost proizvoda

Pojedinano poduzee prodaje vrlo MALI dio ukupnog trinog outputa i, i

nema utjecaja na trine cijene.
Svako poduzee uzima trinu cijenu kao zadanu preuzimatelj cijena
Pojedinani potroa kupuje zaista MALI dio industrijskog outputa da bi
imao bilo kakav utjecaj na cijenu.

Savreno konkurentno trite

3.

Savreno konkurentno trite

Proizvodi svih poduzea su savreni supstituti

Kvaliteta proizvoda je relativno jednaka, kao i druge karakteristike proizvoda

Kada je trite konkurentno?

Nekolicina proizvoda iz realnog svijeta odgovara karakteristikama savrenog

konkurenta
Mnoga trita su ipak visoko konkurenta

Suoavaju se s relativno niskim ulaznim i izlaznim trokovima

Visoko elastinim krivuljama potranje

Maksimizacija profita

Maksimizacija profita

Maksimiziraju li poduzea profit?

Direktori

u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:

Maksimiziraju li poduzea profit?

Direktori

u poduzeima mogu biti koncentrirani i na slijedee ciljeve:

Maksimizacija

prihoda
prihoda
Maksimizacija dividende
Maksimizacija profita u kratkom roku (u skladu s bonusom koji se dobiva ili vlastitom
promocijom)
Moe biti na tetu dugoronog profita
Rast

Maksimizacija profita

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Implikacije na ne profitne ciljeve

U

dugom roku, investitori nee podupirati poduzee

Bez profita, preivljavanje je malo vjerojatno na savreno konkurentnom
tritu

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

to

je profit?

Prihod, troak, profit

Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo koje

poduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne.
Profit

Mogue je odrediti output pri kojem se maksimizira profit za bilo koje

poduzee, bilo ono savreni konkurent ili ne.

Prihodi poduzea ovise o outputu koji je prodan na tritu

Ukupni

() = Ukupni prihod Ukupni troak

prihod (R) = R(q) = R=P*q

Trokovi proizvodnje ovise o outputu

Profit poduzea, , je razlika izmeu prihoda i trokova

Ukupni
to

je ukupni prihod?
to je ukupni troak?

troak (C) = C(q)

(q) R(q) C(q)

TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

TR = P x q
TR u potpunoj konkurenciji je pravac pozitivnog nagiba (veliina
nagiba ovisi o veliini cijene)
AR i MR u potpunoj konkurenciji konstantni
AR = TR / q = P x q / q = P
MR = TR / q (kod q= 1), a TR se uvijek mijenja za iznos cijene
MR = P
P= AR = MR iskljuivo za savreno konkurentno trite

Firma odreuje output kako bi maksimizirala razliku izmeu prihoda i

trokova

Maksimizacija profita Kratki rok

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Nagib krivulje ukupnog prihoda je granini prihod (marginal revenue)

Nagib krivulje ukupnog troka je granini troak (marginal cost)

troak,
prihod,
profit
(kn na
godinu)

Promjena u prihodu koja je rezultat porasta prodanog outputa za jednu jedinicu

Dodatni troak proizvodnje dodatne jedinice outputa

C(q)
A
R(q)

Gdje je ova vertikalna udaljenost najvea?

q*

q0

Output

(q)

Maksimizacija profita Kratki rok

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Profit je maksimalan gdje su MR (nagib u toki

A) i MC (nagib u toki B) jednaki

troak,
prihod,
profit
(kn na
godinu)

C(q)

RC

A
R(q)

R C

0
q
q q
MR MC 0
MR MC

q0

q*

Profit je maksimalan u toci u kojoj dodatno poveanje

outputa ostavlja profit nepromijenjen.

Output

(q)

Granini prihod, Granini troak, maksimizacija profita

Savreno konkurentno poduzee

Savreno konkurentno poduzee

Preuzimatelj

cijena trina cijena i output odreeni prema trinoj potranji i

ponudi
Trini output

(Q) i output poduzea (q)

Trina potranja (D) potranja poduzea (d)

Krivulja potranje s kojom se suoava savreno konkurentno

poduzee je HORIZONTALNA
Krivulja potranje s kojom se suoava cjelokupno trite je
OPADAJUA

Savreno konkurentno poduzee

cijena

Poduzee

Savreno konkurentno poduzee

Industrija

cijena

Krivulja potranje savreno konkurentnog poduzea

400

Za savreno konkurentno poduzee, output pri kojem se maksimizira

profit jednak je:

MC ( q ) MR P AR

400

D
100

Output u l

200

Output u hl

100

Savreno konkurentno poduzee

Odreivanje Outputa: Kratkorono

Toka gdje MR = MC, odreuje output pri kome je profit maksimalan

MC

cijena

Gubitak
profita za
q2>q*

Gubitak
profita za
q2>q*

500

400

AR=MR=P
ATC
AVC

300

q1 : MR > MC
q2: MC > MR
q*: MC = MR

200
100
0

q* q2

q1

10

11

Output

Savreno konkurentno poduzee pozitivan profit

Odreivanje outputa kratkorono

cijena

Ukupan
profit =
ABCD

500
400

je makimalan pri MC = MR
je P > ATC poduzee ostvaruje profit
Ako je P < ATC poduzee ostvaruje gubitak
Ako

AR=MR=P
ATC

Profit po
jedinici =
P-AC(q) =
A to B

300C

Profit je
odreen
jedininim
profitom
pomnoenim s
prodanom
koliinom

AVC

200
100
0

SAETAK o donoenju proizvodnih odluka

Profit

MC

q1

q* q2

10

11

Output

Kratkorona proizvodnja

Kratkorona krivulja ponude

Kada se poduzee treba zatvoriti?

Ako

je AVC < P < ATC, poduzee treba nastaviti proizvoditi u kratkom roku

Moe

Ako

pokriti sve svoje varijabilne trokove i dio fiksnih trokova

je AVC > P < ATC, poduzee treba zatvoriti

Ne

pokriva varijabilne trokove i uope ne pokriva fiksne trokove

Krivulja ponude govori nam koliko outputa e biti proizvedeno pri razliitim
cijenama
Savreno konkurentno poduzee odreuje koliinu proizvodnje gdje je P = MC

Ponuda industrije u kratkom roku

Poduzee treba zatvoriti kada je P < AVC

Krivulja ponude savreno konkurentnog poduzea je dio krivulje graninog

troka iznad krivulje AVC.

Dugorona konkurentna ravnotea

Kratkorona krivulja ponude
Industrije je horizontalna suma
Krivulja ponude pojedinanih
poduzea.

cijena

Raunovodstveni profit

Ekonomski profit

Razlika

izmeu prihoda poduzea i direktnih trokova

Razlika
P3

Uzima

izmeu prihoda poduzea i direktnih i indirektnih trokova

u obzir oportunitetni troak

P2
P1

Q
2

7 8

10

15

21

Dugorona konkurentna ravnotea

Dugorona konkurentna ravnotea

Poduzee koristi rad (L) i kapital (K) koje pribavlja s kupljenim

kapitalom
Raunovodstveni i Ekonomski profit
profit: = R - wL
profit: = R - wL - rK

Raunovodstveni
Ekonomski
wl

= troak rada
oportunitetni troak kapitala

rk =

Nulti profit
Poduzee

zarauje normalan povrat na njegove investicije

jednako dobro kao da investira bilo gdje drugdje
Normalni povrat je oportunitetni troak koritenja novca za kupnju kapitala
umjesto ulaganja u neto drugo
Radi

Dugorona konkurentna ravnotea

Dugorona konkurentna ravnotea - profit

Nulti ekonomski profit

Ako

je R > wL + rk, ekonomski profit je pozitivan,

je R = wL + rk, ekonomski profit je jednak nuli,
Ako je R < wl + rk, potrebno je razmotriti mogunost izlaska iz industrije

Profit privlai poduzea

Poveanje ponude dok profit ne bude = 0

Ako

cijena

cijena

Poduzee

Industrija
S1

LMC

40

LAC

P1

S2

P2

30

D
q2

Dugorona konkurentna ravnotea - Gubitak

1.

cijena

Poduzee

LMC

Sva poduzea u industriji maksimiziraju profit kada

2.

Industrija
S2

LAC

30

MR = MC

Niti jedno poduzee nema poticaj za ulazak ili izlazak

3.

Zaraeni ekonomski profit je nula

Trite je u ravnotei

P2

QD = QS

S1

P1

20

D
q2

Output

Q2

Q1

Output

Monopol

Monopol
1.
2.
3.
4.

Trina mo: Monopol i monopson

Q1

Dugorona konkurentna ravnotea

Gubici izazivaju da poduzea naputaju industriju

Ponuda se smanjuje sve dok profit ne bude = 0

cijena

q1

Output

Jedan prodavatelj mnogo kupaca

Jedan proizvod (nema dobrih supstituta)
Barijere ulaska
Sam odreuje cijenu (Price Maker)

Q2

Output

Monopol

Prosjeni i granini prihod

Monopolista predstavlja postojanje jednog poduzea na STRANI

PONUDE.
Monopolista sam kontrolira cijenu.
Profit e biti maksimalan na razini outputa, gdje je (MR) =(MC).
emu je jednaka krivulja potranje na tritu monopola?

Monopolistov prosjeni prihod (AR = average revenue), predstavlja

trinu krivulju potranje.
Monopolista takoer treba odrediti i granini prihod (MR = marginal
revenue)

Prosjeni i granini prihod

Ukupni, prosjeni i granini prihod

Odreivanje graninog prihoda

Kao

jedini proizvoa, monopolista se susree s trinom potranjom u

odreivanju outputa i cijene.
Pretpostavimo kako je potranja monopoliste:

MR

AR

P=6-Q

1
2
3
4
5

Prosjeni i granini prihod

Ukupni, prosjeni i granini prihod
cijena

MR

AR

-1

-3

6
5
Prosjeni prihod
AR (Average Revenue)= (Demand)

Granini prihod
MR (Marginal
Revenue)

7 Output

Monopol

Monopolist i odluivanje o koliini outpta

1.

Valja zamijetiti:
1.
2.

Da bi poveao prodaju mora smanjiti cijenu

MR < P

2.

Profit se maksimizira pri razini outputa gdje je MR = MC

Funkcija trokova je jednaka kao i kod savrene konkurencije:

(Q ) R (Q ) C (Q )
/ Q R / Q C / Q 0
MC MR 0
ili MC MR

Monopolist i odluivanje o koliini outpta

Podsjetimo se!

kune

cijena

r'

400

MC

P1

Kada je profit
maksimalan, nagib ili rr
i cc su jednaki:
MR=MC

300

P*
AC

P2

200

Gubitak
profita

D = AR

Profit

150
100

Gubitak
profita

MR
Q*

Q1

Q2

50

koliina

Monopol i makimizacija profita

10

15

20

output

Monopol i profit

kn/Q

kn/Q

40

40

MC

P=30

P=30
AC

20

AC

Profit

20
AR

15
10

AR

AC=15
10

MR
0

Profit = (P - AC) x Q =
(30 - 15)(10) = 150

MC

10

15

MR
20

koliina

10

15

20

koliina

Grubo pravilo u odreivanju cijene

1 . MR

Grubo pravilo u odreivanju cijene

R
( PQ )

Q
Q

Pomnoili smo i
podijelili s P

Proizvodnja jedne dodatne jedinice i njena prodaje poveava

prihod za iznos cijene (1)(P) = P
Sa opadajuom potranjom, proizvodnja i prodaja dodatnog
proizvoda moe takoer imati posljedino mali pad cijene
P/Q.

Smanjenje prihoda od prodaje svih prodanih jedinica, odnosno

promjena prihoda: Q(P/Q).

Grubo pravilo u odreivanju cijene

Grubo pravilo u odreivanju cijene

1
4 . Q P
P

Ed

MR P P
E

5 . MR P P
Ed

Grubo pravilo u odreivanju cijene

Grubo pravilo u odreivanju cijene

je maksimalan

gdje MR MC

MC
P P 1
E
P MC
1

P
E
D

(P MC)/P je mara dodana na granini troak (MC) kao postotak od

cijene
Mara treba biti jednaka negativnoj inverznoj elastinosti potranje
Cijena treba biti iskazana direktno kao mara na granini troak

Monopol

Monopol

Usporedba cijene monopolista sa cijenom savrenog konkurenta:

Monopol
P

> MC
je vea od MC za iznos koji ovisi o inverznoj elastinosti potranje

Cijena

Savren
P

konkurent

= MC

Potranja

Ako je potranja vrlo elastina, postoji mala korist biti monopolist

Vea elastinost, znai da je trite vrlo blizu savreno konkurentnog
trita
Zapamtite da monopolista nee nikad proizvoditi koliinu proizvodnje
gdje mu je potranja neelastina
U

neelastinom dijelu, moe poveati prihod smanjujui koliinu i

poveavajui cijenu

je savreno elastina, pa je P=MC

Pomak u potranji

Pomak u potranji

Na savreno konkurentnom tritu, trina krivulja ponude odreena

je graninim trokom.
Za monopolistu, output je odreen s graninim trokom i oblikom
krivulje potranje
Nema

Promjene u potranji ne pronalaze promjene cijene i koliine koje

korespondiraju krivulji ponude
Promjene u potranji vode do:
Promjena

u cijeni bez promjena outputa

u outputu bez promjena u cijeni
Promjena u cijeni i koliini

krivulje ponude na tritu monopola

Promjena

Monopol

Poduzee s vie pogona

Pomak u potranji uobiajeno uzrokuje istodobnu promjenu cijene i

koliine
Primjeri pokazuju kako se monopolistiko trite razlikuje od trita
savrene konkurencije
Poduzee na savreno konkurentnom tritu specificira koliinu pri
svakoj cijeni
Ovaj

odnos ne postoji na tritu monopola

Kod nekih poduzea, proizvodnja se odvija u vie pogona, iji su trokovi

proizvodnje razliiti.
Poduzee mora odrediti kako distribuirati proizvodnju izmeu razliitih
pogona
1.
2.

Proizvodnja treba biti podijeljena tako da je MC u pogonima jednak.

Output se odreuje gdje je MR=MC. Profit je maksimalan tamo gdje je MR=MC za
svaki pogon.

Poduzee s vie pogona

Poduzee s vie pogona

Prikazano algebarski:
Q1

i C1 su output i trokovi proizvodnje pogona 1.

Q2 i C2 su output i trokovi proizvodnje pogona 2.
QT = Q1 + Q2 je ukupni output.
Profit je onda:

Poduzee treba poveati output svakog pogona sve dok dodatni profit
od zadnje proizvedene jedinice u pogonu 1 ne bude 0

= PQT C1(Q1) C2(Q2)

( PQT ) C1

0
Q1
Q1
Q1
MR MC 1 0
MR MC 1

Poduzee s vie pogona

Monopolska mo

Jednako vrijedi i za pogon 2.

Nadalje, poduzee treba proizvoditi koliinu pri kojoj
MR = MC1 = MC2

Potranja za etkicama za zube

NJ/Q

Mjerenje monopolske moi

NJ/Q

Pri trinoj cijeni od

1,50, elastinost
potranje je
1,5.

2,00

2,00

Poduzee A ima neku monopolsku

mo i odreuje cijenu koja je iznad
MC pri proizvodnji MR=MC.

1,40

DA
MRA

1.00
20 000

30 000

Kako mjerimo monopolsku mo jednog poduzea u usporedbi s drugim?

Koji su izvori monopolske moi?

MCA

Trina
potranja

10 000

Analizirano poduzee moe imati veu monopolsku mo, naravno, ako uspije
istisnuti ostala poduzea s trita

1,50

1,00

1,60

1,50

isti monopoli su rijetkost

Nadalje, trite s nekoliko poduzea, gdje se svatko od njih susree s
opadajuom krivuljom potranje, e proizvoditi pri cijeni veoj od MC
Poduzea esto proizvode sline proizvode koji imaju neke razlike,
kako bi se razlikovali od proizvoda drugih poduzea

Quantity

3 000

5 000

7 000

QA

Ipak i ovako, njegova je monopolska mo znaajna.

Zato neka poduzea imaju veu mo od drugih poduzea?

Mjerenje monopolske moi

Monopolska mo

Monopolska mo se moe mjeriti veliinom za koju je cijena

vea od graninog troka
Lernerov indeks monopolske moi

Monopolska mo, ipak, ne garantira profit

Profit ovisi o relativnom odnosu prosjenog troka prema cijeni
Jedno poduzee moe imati veu monopolsku mo, ali nii profit zbog
viih prosjenih trokova.

L = (P - MC)/P

Vea vrijednost

L (izmeu 0 i 1) vea je
monopolska mo

L se iskazuje u terminima Ed

= (P - MC)/P = -1/Ed
je elastinost potranje poduzea, a ne
trina potranja

E d

Grubo pravilo odreivanja cijene

Elastinost potranje i mara

Odreivanje cijene za bilo koje poduzee koje ima monopolsku mo:

Ako
Ako

je Ed velik, mara je mala

je Ed mali, mara je velika

kn/Q

kn/Q

to je potranja elastinija,
Manja je mara.

P*

MC

MC

P*

MC
P
1 1 E d

P*-MC

P*-MC

MR
D
MR

Q*

Izvori monopolske moi

Izvori monopolske moi

Monopolska mo je odreena sposobnou postavljanja cijene iznad

graninog troka.
Monopolska mo poduzea, je odreena elastinou potranje tog
poduzea.

koliina

Q*

koliina

to je potranja manje elastina, monopolska mo poduzea je vea.

Elastinost potranje poduzea odreena je:
1) Elastinou potranje trita
2) Brojem poduzea na tritu
3) Interakcijom meu poduzeima

Elastinost trine potranje

Broj poduzea

S jednim poduzeem, trina krivulja potranje i krivulja potranje

poduzea su jedinstvene.
Stupanj

monopolske moi odreen je kompletno elastinou trine

potranje

Sa vie poduzea, individualna potranja moe se i razlikuje se od

trine potranje.
Potranja

Monopolska mo poduzea pada kako se poveava broj poduzea; uz ostalo

nepromijenjeno

za proizvodima poduzea je elastinija od trine potranje.

Najvaniji je broj poduzea sa znaajnim trinim udjelom.

Trite je visoko koncentrirano, ako samo nekoliko poduzea pokriva cjelokupno
trite.

Poduzea vole stvoriti barijere ulaska kako bi zadrala nova poduzea izvan
trita
Patent, licence, ekonomija obujma

Interakcija meu poduzeima

Drutveni troak monopolske moi

Ako su poduzea agresivna u osvajanju trinog udjela, pa, na primjer,

smanjuju cijene proizvoda drugih, cijena se moe spustiti na razinu cijene na
konkurentom tritu.
Ako poduzea surauju (izbjegavajui antitrustovske zakone), mogue je da
stvore znaajnu monopolsku mo.

Gubitak probitka ili blagostanja zbog monopolske moi

Monopolska mo rezultira veom cijenom i manjom koliinom

proizvodnje.

Drutveni troak monopola

Drava moe regulirati monopolsku mo kroz regulaciju cijene.

Podsjetimo

kn/Q
Gubitak potroaeva vika

Gubitak probitka

MC

CS = -(A+B) i
PS= A- C
UINAK NA
BLAGOSTANJE
-(A+B)+A-C=-B-C

Pm
A

PC

C
AR=D

MR
Qm

Zbog vie cijene,

potroa gubi A+B i
proizvoa dobiva A i
gubi C.

QC

Koliina

se da na savreno konkurentnom tritu, regulacija cijena izaziva

gubitak blagostanja.
Regulacija cijena moe regulirati gubitak blagostanja u uvjetima monopola.

Drutveni troak monopolske moi

Regulacija cijena kod prirodnog monopola

Prirodni monopol

Neregulirani monoplista e proizvoditi

Qm i zaraunavati cijenu Pm.

Poduzee koje moe proizvoditi cjelokupni output u jednoj industriji uz trokove koji su
nii nego kada bi na tritu bilo nekoliko poduzea.
Uobiajeno se javlja kada postoji ostvarivanje velike ekonomije obujma.

kn/Q

Ako je cijena regulirana na Pc,

Poduzee e ostvariti gubitak i izai e
s trita. Ne moe pokriti prosjene
trokove
Odreivanjem cijene na Pr
poduzeu se omoguuje
ostvarivanje profita dovoljno
velikog da ne poeli izai s
trita

Pm

AC

Pr

MC

PC

AR
MR
Qm

Drutveni troak monopolske moi

Monopson

Regulacija u praksi
Vrlo

je teko procijeniti trokove poduzea i funkciju potranje zato to su to

promjenjive kategorije zajedno s procesom razvijanja trinih uvjeta.
Alternativna tehnika odreivanja cijena regulacija stope povrata
dozvoljava poduzeu da postavi maksimalnu cijenu temeljenu na oekivanoj
stopi ili povratu koje e poduzee zaraditi.

Ograniavanje trine moi:

Antitrustovski zakon

Trite na kojem je samo jedan kupac i samo jedan prodavatelj

Bilateralni monopl je rijedak, a puno ee su situacije kada na tritu ima manji broj
prodavatelja s monopolskom moi koji prodaju nekolicini kupaca koji imaju
monopsonsku mo
ak i sa dogovaranjem, openito, monopsonska i monopolska mo e ponititi jedna
drugu.

QC

Koliina

Monopson je trite na kojem je samo jedan kupac.

Oligopson je trite na kojem postoji nekolicina kupaca.
Monopsonska mo je sposobnost kupca da utjee na cijenu
proizvoda i plati manje nego li je cijena koja bi bila u uvjetima
savreno konkurentnog trita.

Monopsonska mo
Bilateralni monopol

Qr

Trina mo oteuje neke igrae na tritu kupca ili prodavatelja

Trina mo smanjuje output, vodei do gubitka blagostanja
Velika trina mo moe voditi do problema jednakosti i pravednosti

Ograniavanje trine moi:

Antitrustovski zakon

Antitrustovski zakon

to moemo uiniti da ograniimo trinu mo i zadrimo poduzea da ne

djeluju anti konkurentno?

Pravila i regulacije osmiljene za promociju konkurentne ekonomije:

Zabranjuju

akcije koje ograniavaju ili u velikom dijelu ograniavaju

konkurenciju
Zabranjuju forme doputene trinim strukturama

Porezom koji e oduzeti profit monopolisti i redistribuirati ga potroau

Potekoe u mjerenju i pronalasku svih onih koje gube
Direktna regulacija cijene prirodnog monopoliste
Zadrava poduzea od stjecanja pretjerane trine moi
Antitrustovski zakon

Monopolska mo proizlazi iz raznih situacija, svaka od njih pokrivena

je antitrustovskim zakonom

Drava i monopol

Drava i monopol

U praksi, regulator (drava) moe dozvoliti monopolistu zadravanje

odreenih koristi u formi veeg profita uslijed niih trokova
proizvodnje.

Umjesto regulacije prirodnog monopola u privatnom vlasntvu, drava

se moe odluiti upravljati tim istim privatnim monopolom.

Na primjer, Hrvatska Pota se nalazi u vlasnitvu Republike Hrvatske.

To podrazumijeva da cijena nee biti jednaka MC.

Drava moe odluiti da uope ne reagira na problem monopola ako

procijeni da su trini propusti zanemarivi u usporedbi s
nesavrenosti javnih politika.

Predmet: Mikroekonomija

27.4.2012.

129/73

Drava i monopol

Zbog drutvenog troka monopola, antimonopolskim zakonom moe

se regulirati monopolska mo.
Vlada moe ograniiti monopolsku mo i regulacijom cijena.
Regulatorna agencija moe odrediti najviu dozvoljenu cijenu.....

Predmet: Mikroekonomija

27.4.2012.

130/73

Problem monopola

Koliko su raireni problemi monopola?

Monopoli

su uobiajena pojava

Veina

poduzea ima neki oblik kontrole nad cijenama uslijed diferencijacije

proizvoda

Poduzea

Nekoliko

Predmet: Mikroekonomija

sa znantnom monopolsko moi su rijetka

dobara je zaista jedinstveno

27.4.2012.

132/73

Uvod

Odreivanje cijene bez trine moi (savrena konkurencija) je

odreeno trinom ponudom i potranjom.

Odreivanje cijena i trina mo

Uvod

Osvajanje potroaeva vika

Odreivanje cijene s trinom moi (nesavrena konkurencija)

zahtjeva od individualnog proizvoaa da zna mnogo vie o o
karakteristikama potranje kao i o upravljanju proizvodnjom.

Sve cjenovne strategije koje smo istraili imaju

zajedniko kako osvojiti potroaev viak i transferirati ga
na proizvoaa.

Toka maksimizacije profita je MC=MR

Osvajanje potroaeva vika

Cjenovna diskriminacija

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja

Cjenovna diskriminacija je praksa odreivanja razliitih

cijena razliitim potroaima za sline proizvode.
Mora

se biti u mogunosti identificirati razliite potroae i

odrediti im onda razliite cijene.

Druge tehnike kojima se iri raspon trita poduzea,

kako bi se osvojio vei broj kupaca i time vei potroaev
viak
Tarife

i paketi

Odreuje odvojenu cijenu za svakog potroaa: odreivanje maksimalne ili rezervacijske

cijene koju je potroa spreman platiti.

Savrena cjenovna diskriminacija prvog stupnja

Cjenovna diskriminacija

Bez cjenovne diskriminacije,

output je Q* i cijena je P*.
Varijabilni profit je podruje
izmeu MC & MR (uto).

kn/Q
Pmax

Ako poduzee moe ostvariti savrenu cjenovnu diskriminaciju, svakom

potroau e biti postavljena cijena koju je on voljan platiti.

Potroaev viak je podruje

iznad P* i izmeu
0 i Q* outputa.

Sa savrenom diskriminacijom,
poduzee e izabrati proizvoditi Q**
poveavajui varijabilni profit
ukljuujui ljubiasto podruje.

MC
P*
PC

D = AR

MR
Koliina

Q**

Q*

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja

U praksi, svrena cjenovna diskriminacija nije uglavnom mogua

1.

2.

Nepraktino je postaviti razliite cijene za svakog potroaa (ak i za nekolicinu

potroaa).
Poduzee obino ne zna rezervacijsku cijenu za svakog potroaa.

Poduzee moe ostvariti nesavrenu diskriminaciju.

Odreuje se nekoliko razliitih cijena temeljeno na procjeni rezervacijskih cijena.

Primjeri nesavrene cjenovne diskriminacije gdje prodavatelj ima

sposobnost segregacije trita u nekoj mjeri i odreivanja razliitih
cijena za neke proizvode:
Odvjetnici,

doktori, raunovoe

Prodavai

automobila (15% unutar profita)

Poslovne

Cjenovna diskriminacija drugog stupnja

Cjenovna diskriminacija prvog stupnja

est navedenih cijena rezultira veim profitom.

Sa jednom cijenom
P*4, bilo bi nekoliko potroaa.

kn/Q
P1
P2
P3

MC

P*4
P5
P6

MR
Q*

kole i sveuilita (razlike u financijskoj pomoi)

Quantity

Diskiminacijom do P6
(konkurentne cijene)
poveava se profit.

Na nekim tritima, potroai kupuju mnogo jedinica nekog proizvoda

kroz vrijeme
Potranja

za takvim proizvodima opada sa porastom potronje

Elektrina

Poduzee
Praksa

usluge.

energija, potronja, gorivo za grijanje

moe uvesti cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja

odreivanja razliitih cijena po jedinici za razliite koliine istog proizvoda ili

Cjenovna diskriminacija drugog stupnja

Koliinski diskont je primjer cjenovne diskriminacije drugog stupnja

Blok cijena praksa odreivanja razliitih cijena za razliite koliine ili

grupe proizvoda

Primjer:

Cjenovna diskriminacija drugog stupnja

Kupovina vee koliine proizvoda kod Agrokora

kn/Q

Primjer:

Elektra Zagreb odreuje razliite cijene za razliite grupe potroaa

grupirane u blokove

Bez diskriminacije:
P = P0 i Q = Q0. Sa
diskriminacijom drugog
stupnja postoje tri bloka sa
cijenama P1, P2, & P3.

Razliite cijene su
odreene za razliite
koliine ili blokove istog
proizvoda

P1
P0
P2

AC
P3

MC
D
MR
Q1
Prvi blok

Q0
Drugi blok

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Cjenovna diskriminacija

Praksa podjele potroaa u dvije ili vie grupa sa odvojenom

krivuljom potranje i odreivanja razliitih cijena za svaku grupu
1.
2.

Podjela trita u dvije grupe

Svaka grupa ima svoju funkciju potranje

avio kompanije, prvoklasni likeri u odnosu na manje dobre, popusti

za studente i starije graane, konzervirano nasuprot smrznutom povru

Studenti

i umirovljenici nisu esto voljni platiti jednako visoku cijenu kao i

ostali zbog niih dohodaka.
Ove grupe potroaa se mogu lako odrediti pomou osobne iskaznice i/ili
indeksa.

koliina

Primjer:

Stvaranje grupa potroaa

Q3

Trei blok

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Najuestaliji oblik cjenovne diskriminacije

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Koriste se odreene karakteristike kako bi se podijelilo trite u
razliite grupe.
Uobiajeno, elastinost potranje razlikuje se meu grupama.

Q2

Ako je cjenovna diskriminacija treeg stupnja izvediva, kako

poduzee moe odluiti kojom cijenom opteretiti svaku grupu
potroaa?
1.
2.

Ukupan output trebao bi biti podijeljen izmeu grupa tako da MR svake

grupe bude jednak.
Ukupan output je izabran tako da MR za svaku grupu potroaa je jednak
MC proizvodnje.

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Cjenovna diskriminacija treeg stupnja

Odreivanje relativnih cijena

Izjednaavanjem

MR1 i MR2 odreuje se relacija koja se mora drati i za

cijene
Via cijena odrediti e se potroau s niom elastinou potranje

Odreivanje relativnih cijena

Razmiljanje o relativnim cijenama koje se trebaju odrediti za svaku

grupu potroaa i njihovo stavljanje u odnos sa cjenovnom elastinou
potranje za menadere moe biti puno jednostavnije i korisnije

P1
(1 1 E 2 )

P2
(1 1 E1 )
E1 i E2 su elastinosti potranje za svaku grupu

Ekonomika kupona i rabata

Ekonomika kupona i rabata

Potroai koji su vie cjenovno elastini nastojat e koristiti

kupon/rabat ee kada kupuju proizvod, nego potroai koji su
manje cjenovno elastini.
Kuponi i programi rabata omoguuju poduzeima cjenovnu
diskriminaciju.

Oko 20 30% potroaa samo izree kupone (koristi programe

rabata).
Poduzea mogu odobriti onima s viom cjenovnom elastinou
potranje da kupe proizvod koji u normalnim okolnostima ne bi kupili.
Slijedea tablica pokazuje kako elastinost potranje varira za
kuponske i ne kuponske korisnike.

Ostali oblici cjenovne diskriminacije

Meuvremenska cjenovna diskriminacija

Meuvremenska cjenovna diskriminacija

Praksa

odvajanja potroaa sa razliitim funkcijama potranje u razliite

grupe i postavljanja razliitih cijena u razliito vrijeme
U poetku plasmana proizvoda, potranja je neealstina.

Jednom kada to trite dosegne maksimalni profit, poduzea

smanjuju cijene usmjeravajui se prema tritu openito sa vie
elastinom potranjom.

Meuvremenska cjenovna diskriminacija

Ostali oblici cjenovne diskriminacije

Cijena maksimalnog optereenja

Praksa

kn/Q

Kroz vrijeme, potranja

postaje elastinija
i cijena se smanjuje
priklanjajui se
masivnom tritu.

Poetno, potranja je manje elastina,

Rezultira sa cijenom P1 .

P1

P2

zaraunavanja vie cijene u doba vrhunca kada ogranienja

kapaciteta uzrokuju visoke granine trokove

Potranja za nekim proizvodima moe dostii vrhunac u odreeno

vrijeme

D2 = AR2
AC = MC

MR1

MR2

D1 = AR1

Q1

koliina

Q2

Cijena maksimalnog optereenja

Cijena maksimalnog optereenja

Cilj je poveati efikasnost naplaivanjem cijene koja je blizu graninog

troka
Porast

MR i MC inducirat e viu cijenu

viak je vei zbog naplaivanja cijene koja je blizu MC
Moe li se mjeriti efikasnost ostvarena zbog cijene maksimalnog optereenja

Ukupni

Cijena maksimalnog optereenja

Cijena

i prodaja na svakom tritu su neovisne

elektrina energija, kino predstave

Primjer:

Dvodijelna tarifa

kn/Q

MC

MR=MC za svaku
grupu. Grupa 1 ima
viu potranju za
vrijeme vrhunca.

P1

Forma zaraunavanja cijene u kojoj potroai plaaju i ulazne, kao i trokove

koritenja

Troak se zaraunava unaprijed od sada do upotrebe/kupnje proizvoda.

Dodatni troak se zaraunava za svaku jedinicu koju potroa poeli
konzumirati.

D1 = AR1

P2
MR1
D2 = AR2

MR2
Q2

Sa cjenovnom diskriminacijom treeg stupnja, MR za sva trita je

jednak
MR nije jednak za svako trite zbog toga to jedno trite ne
implicira da drugo trite ima cijenu maksimalnog optereenja

Q1

koliina

Primjer: zabavni park, golf teej, telefonske usluge

Plaate troak telefonske preplate i impulse za svaki razgovor.

Dvodijelna tarifa

Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa

Odluka o zaraunavanju cijene ukljuuje ulaznu naknadu (T) i naknadu

koritenja (P)
Bira se izmeu slobodnog ulaza i visoke cijene koritenja ili visokog ulaza i
nulte cijene koritenja

Ne postoji tona formula za odreivanje P* i T*

Mora se razmotriti trade-off izmeu ulazne naknade T* i naknade za
koritenje P*
Niska

ulazna naknada: vie ulaza i vei profit od prodaje proizvoda

ulazni troak postane manji, broj ulazaka je vei i profit od ulaska e se
smanjiti

Ako

Dvodijelna tarifa s mnogo potroaa

Dvodijelna tarifa

U cilju pronalaska optimalne kombinacije, izabire se nekoliko

kombinacija P i T
Pronae se kombinacija koja maksimizira profit
Profit poduzea se dijeli u dvije komponente
Svaka

Grubo odreivanje
Slina

potranja: Izabrati P blisko MC i visok T

potranja: Odreuje se visoka P i niska T
Primjer: Disneyland u Kaliforniji i Disney na Floridi
Razliita

Florida

je funkcija ulazne naknade, T uz pretpostavku fiksne prodajne cijene,

imaju strategiju visoke ulazne naknade, dok vonje unutar su besplatne.

Dvodijelna tarifa

Paket proizvoda

Ulazna naknada (T) daje pravo kupcu na odreenu koliinu besplatnih jedinica

Gillette uz britvicu daje besplatne ilete

Mobilni Internet ukljuuje odreenu koliinu bajtova besplatno kroz mjesec

Time je mogue naplatiti viu ulaznu naknadu bez da se gube kupci

Viim ulaznim naknadama, osvaja se potroaev viak malih potroaa bez njihova
izlaska sa trita
Osvaja se vei dio potroaeva vika velikih klijenata

Prodaja u paketu je praksa prodaje dva ili vie proizvoda zajedno kao
paket sa ciljem ostvarivanja cjenovne prednosti
Neophodni uvjeti za paketnu prodaju
Heterogeni

potroai
diskriminacija nije mogua
Potranje trebaju biti negativno korelirane
Cjenovna

Odluka o kupnji kada se proizvodi prodaju u paketu

Mjeovita prodaja u paketu

Efikasnost paketne prodaje ovisi o stupnju negativne korelacije

potranje izmeu dva proizvoda
kada potroa koji ima visoku rezervacijsku cijenu za proizvod 1 ima
nisku rezervacijsku cijenu za proizvod 2 i vice versa
Na dijagramu se prikazuju pozitivno i negativno korelirane cijene

Najbolje

Praksa prodaje dva ili vie proizvoda i u paketu i pojedinano

Ovo se razlikuje od iste paketne prodaje kada se proizvodi prodaju
jedino u paketu
Mjeovita prodaja u paketu je dobra kada
Kada

su potranje neznatno negativno korelirane

trokovi proizvodnje su znaajni

Granini

Vezivanje

Vezivanje

Praksa kojom se namee potroau da kupi jedno proizvod ukoliko

eli kupiti drugi proizvod
Xerox
Prvi

ureaj i papir
proizvod je beskoristan bez nabavke drugog proizvoda

Dozvoljava prodavatelju da mjeri potroaa i koristi dvodijelnu tarifu

za potroae koji su vaniji (ostvaruju vee kupnje)
McDonalds
Dozvoljava

Omoguava mjerenje potranje poduzeima i efikasniju primjenu

cjenovne diskriminacije.

Koristi

Oglaavanje

Oglaavanje

Poduzee koje ima trinu mo moe odluiti koliko oglaavati

Pogledajmo, kako poduzee izabire koliinu oglaavanja kojom maks.
profit
Odluka

ovisi o karakteristikama potranje za proizvodom poduzea

zatitu njihova branda

Microsoft

da osnai trinu mo

Pretpostavke
Poduzee

odreuje samo jednu cijenu za proizvod

zna da potraivana koliina ovisi o cijeni i o trokovima
oglaavanja, A
Q(P,A)
Prikaimo krivulju trokova poduzea, prihoda, i profita uz oglaavanje i bez
oglaavanja
Poduzee

Oglaavanje

Grubo pravilo
Da

bi se maksimizirao profit, odnos oglaavanja i prodaje poduzea trebao bi

biti jednak negativnom odnosu elastinosti potranje s oglaavanjem i
cjenovnoj elastinosti potranje

Monopolistika konkurencija i
Oligopol

Monopolistika konkurencija

Monopolistika konkurencija

Karakteristike
1.
2.
3.

Monopolistika konkurencija

Veliina monopolske moi ovisi o stupnju diferencijacije proizvoda

Mnogo poduzea
Slobodan ulaz i izlaz
Diferenciran proizvod

Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom i

dugom roku

Dvije vane karakteristike

Diferencirani,

ali visoku supstitabilni proizvodi (ali nisu savreni supstituti, pa

je elastinost potranje velika, ali ne i bezgranina)
Slobodan ulaz i izlaz (relativno)

kn/Q

Kratkorono

kn/Q

MC

Dugorono

MC

AC

AC

PSR
PLR
DSR
DLR
MRSR
QSR

Koliina

MRLR
QLR

Koliina

Poduzee monopolistike konkurencije u dugom

roku

Poduzee monopolistike konkurencije u kratkom roku

Kratki rok
Opadajua
Potranja

krivulja potranje diferenciran proizvod

je relativno elastina proizvodi su supstituti

Dugi rok
Profit

e privui nova poduzea u industriju (nema barijera ulaska)

potranje postojeih poduzea u industriji e opasti na DLR
Output i cijena poduzea e se smanjiti
Output industrije e porasti
Nema ekonomskog profita (P = AC)
P > MC odreena monopolska mo

MR

<P
se maksimizira kod MR = MC
Poduzee ostvaruje ekonomski profit

Krivulja

Profit

Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost

Monopolistika konkurencija i ekonomska efikasnost

Monopolistika mo omoguuje poduzeu ostvarivanje vie cijene nego na

tritu savrene konkurencije.
Dugorono bez ostvarivanja ekonomskog profita, poduzee jo uvijek ne
proizvodi na minimumu AC i postoji viak kapaciteta.

Poduzee se suoava s opadajuom krivuljom potranje, pa je toka

nultog profita s lijeve strane od minimuma AC
Javljanje vika kapaciteta je neefikasno zato to prosjeni troak bi
bio nii sa nekolicinom poduzea
Neefikasnost

uzrokuje pogoravanje poloaja potroaa

Monopolistika konkurencija

Oligopol Karakteristike

Ukoliko je neefikasnost loa za potroaa, mora li monopolistika

konkurencija biti regulirana?

Trina mo je relativno mala. Obino postoji dovoljno poduzea koja meusobno

konkuriraju sa dovoljnom razinom supstitucije izmeu njih gubitak blagostanja je
relativno mali.
Neefikasnost se balansira sa koristima koju ostvaruje potroa zbog poveane
diverzifikacije proizvoda moe lako prei preko gubitka blagostanja.

Manji broj poduzea

Diferencijacija proizvoda moe i ne mora postojati
Barijere ulaska
Ekonomija

obujma

Patenti
Tehnologija
Prepoznatljivost
Strateke

akcije

imena

Oligopol

Oligopol

Primjeri
Automobili

Izazovi menadementa
Strateke

o smanjenju cijene nasuprot novim konkurentima zadravanjem vika kapaciteta

Rivalstvo

Aluminij

Zato

to je samo nekoliko poduzea, svaki od njih mora razmotriti kako e njegova akcija
utjecati na njegove rivale i kako e rival reagirati na to

Petrokemija
Elektrina

akcije koje odvraaju ulaske

Prijetnje

elik

oprema i ureaji

Oligopol Ravnotea

Oligopol Ravnotea

Ako jedno poduzee odlui smanjiti njegovu cijenu, ono mora

razmotriti to e druga poduzea u industriji uiniti
mogu smanjiti cijenu za odreeni iznos, za jednaki iznos kao i mi ili vie
od nas,
Mogu krenuti u rat cijena i drastino smanjiti profite svima

Ona

Akcije i reakcije su dinamine i razvijaju se kroz vrijeme.

Definiranje ravnotee
Poduzea rade najbolje to mogu i nemaju inicijative da promijene njihov output ili cijenu
Sva poduzea pretpostavljaju da konkurentni uzimaju u obzir odluke rivala

Nash ravnotea

Fokusirajmo se na duopol

Svako poduzee radi najbolje to moe uz zadane aktivnosti njegova konkurenta

Trite na kojem konkuriraju dva poduzea

Oligopol

Oligopol

Cournot Model
Model

Oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako

poduzee postupa kao da je output njegova konkurenta fiksan, i sva
poduzea odluuju simultano koliko proizvoditi
Poduzee e prilagoditi njegov output temeljeno na miljenju o tome koliko e
ostali proizvoditi

Reakcijske krivulje
Odnos

izmeu outputa kojim poduzee maksimizira profit i koliine za koju on

misli da e njegov konkurent proizvesti
Output maksimizacije profita poduzea je opadajui raspored oekivane
proizvodnje svog konkurenta (poduzea 2)

Cournot-ova ravnotea

Prednost prvog poteza Stackelbergov Model

Krivulja reakcije svakog poduzea govori nam koliko e ono

proizvoditi uz dani output svoga konkurenta
Ravnotea u Cournot-ovom modelu, u kojem svako poduzee
korektno pretpostavlja koliko e njegov konkurent proizvesti i
odreuje svoju vlastitu razinu proizvodnje u skladu s time.

Model Oligopola u kojem jedno poduzee odredi svoj output prije

ostalih

Prednost prvog poteza Stackelbergov Model

Cjenovna konkurencija

Zakljuak

Prednost je kada poduzee prvo odredi output

Output poduzea 1 je dvostruko vei od poduzea 2
Profit poduzea 1 je dvostruko vei od profita poduzea 2

Konkurencija u oligopolnoj industriji moe se pojaviti sa cijenom

umjesto s outputom.
Bertrand Model je uestali
Model

oligopola u kojem poduzea proizvode homogeni proizvod, svako

poduzee tretira cijenu konkurenta kao fiksnu, i sva poduzea simultano
odluuju koju cijenu zaraunati.

Povlaenje prvog poteza omoguava poduzeu veu proizvodnju.

Poduzee 2 mora to uzeti u obzir i proizvoditi manje sve dok ne eli smanjiti
profit za svakog od njih.

Cjenovna konkurencija Bertrandov Model

Bertrandov Model Kritike

Zato ne zaraunaju razliitu cijenu?

Ako

postave viu cijenu, nee prodati nita

Ako postave niu cijenu, gubit e novac na svakoj prodanoj jedinici

Bertrand-ov model pokazuje vanost stratekih varijabli

Cijena

nasuprot outputu

Kada poduzee proizvodi homogen proizvod, prirodnije je da se

konkurira koliinom, a ne cijenom
Kada poduzee odlui izabrati jednaku cijenu kao i njegov konkurent,
koji dio ukupne prodaje ide jednom, a koji drugom poduzeu?
Moda

se nee desiti jednaka podjela trita

Cjenovna konkurencija Diferencirani proizvodi

Konkurencija nasuprot suradnji:

Dilema zatvorenika

Trini udio nije u tom sluaju odreen samo cijenom, ve razlikama

u dizajnu, performansama, trajnosti proizvoda svakog poduzea
Na tim tritima, vjerojatnost je da se konkurira cijenom, a ne
koliinom.

Nashova ravnotea je nekooperativna ravnotea: svako poduzee

donosi odluku koja mu nosi najvii profit, uz dane aktivnosti
konkurenta
Premda su dogovaranja ilegalna, zato poduzea ne kooperiraju
unutar eksplicitnih dogovora?
Zato

ne odrediti cijenu suradnje kojom se maksimizira profit i nadati se da e

vas ostali slijediti?

Konkurencija nasuprot suradnji:

Dilema zatvorenika

Konkurencija nasuprot suradnji:

Dilema zatvorenika

Konkurent vas vjerojatno nee slijediti

Konkurent moe uiniti bolje izabirui niu cijenu, ak i kada zna da
ete vi odrediti cijenu suradnje
Moemo koristiti primjer koji smo prethodno imali kako bi bolje
razumjeli kako poduzee vri izbor.

Matrica isplata: Zatvorenikova dilema

Priznati

Zatvorenik A
Ne priznati

-5, -5

Ne priznati

-1, -10

Da li ete izabrati da priznate?

-10, -1

Dva

zatvorenika su optuena za suradnju u kriminalu

su u odvojenim elijama i ne mogu komunicirati
Od svakog od njih se trai da prizna djelo
Oni

Oligopol

Zatvorenik B
Priznati

Primjer u teoriji igara, nazvan zatvorenikova dilema, ilustrira problem

s kojim se suoavaju poduzea unutar oligopola

-2, -2

Zakljuak
1. Suradnja vodi do veih profita
2. Mogua je eksplicitna i implicitna suradnja
3. Kada postoji suradnja, znaajno je prisutna tenja za prekid i
sniavanje cijene u cilju rasta profita

Pogledi na ponaanje oligopolista

1.

2.

Na nekim oligopolnim tritima, ponaanje oko odreivanja cijena

vremenom moe stvoriti predvidivo odreivanje cijena i mogu se
desiti suradniki odnosi meu poduzeima
Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna i
suradnja nije mogua

Pogledi na ponaanje oligopolista

2.

Na drugim oligopolnim tritima, poduzea su veoma agresivna i

suradnja nije mogua
a.

b.

Poduzea odbijaju da promjene cijenu zbog vjerojatnog odgovara

konkurenta
U drugom sluaju, cijene imaju tendenciju relativne rigidnosti

Rigidnost cijena

Rigidnost cijena

Poduzea imaju naglaenu elju za stabilnou

Rigidnost cijena karakteristika oligopolnog trita u kojem poduzea odbijaju
da promjene cijenu ak i kada se njihovi trokovi ili potranja promijene

Temeljeno na modelu izlomljene krivulje potranje

Strah kako nie cijene e poslati pogrenu poruku konkurenciji, vodei prema cjenovnom
ratu
Vie cijene mogu uzrokovati da konkurenti povise svoje cijene.

Svako poduzee se suoava sa izlomljenom krivuljom potranje pri sadanjoj

prevladavajuoj cijeni, P*
Iznad P*, potranja je veoma elastina
Ako je P > P*, druga poduzea nee slijediti nae
Ispod P*, krivulja potranje je vrlo neelastina
Ako je P < P*, druga poduzea e slijediti nae ponaanje i moemo poveati prodaju
jedino zbog poveane trine potranje uzrokovane smanjenjem cijena

Rigidnost cijena

Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo

Sa izlomljenom krivuljom potranje, krivulja graninog prihoda je

prekinuta
Trokovi poduzea mogu se promijeniti bez da rezultiraju promjenom
u cijeni
Izlomljena krivulja potranje ne objanjava odreivanje cijene
oligopola u potpunosti
Opisuje

rigidnost cijena prije nego li je objanjava.

Cjenovno signaliziranje
Implicitna

suradnja u kojem poduzee objavljuje da e poveati cijenu u nadi

da e druga poduzea slijediti njegov primjer

Cjenovno vodstvo
Model

odreivanja cijene kod kojega jedno poduzee redovito najavljuje

promjenu cijene koju zatim prate druga poduzea.

Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodnitvo

Karteli

Model dominantnog poduzea

Na

nekim oligopolnim tritima, jedno veliko poduzee ima glavninu ukupne

prodaje, a grupa malih poduzea opskrbljuje ostatak trita
Veliko poduzee u takvim uvjetima moe djelovati kao dominantno,
postavljajui cijenu koja mu omoguuje maksimizaciju profita.

Karteli

Primjer uspjenih kartela

OPEC
International Bauxite Association
Mercurio Europeo

Primjer neuspjenih kartela

Potencijal za monopolsku mo

1.

Copper
Tin
Coffee
Tea
Cocoa

Karteli- uvjeti za uspjeh

Karteli Uvjeti za uspjeh

2.

Proizvoai unutar kartela se eksplicitno dogovaraju oko cijene i koliine

proizvodnje
Uobiajeno je da samo odreena skupina proizvoaa ine kartel, a ostali
imaju koristi od tog kartela
Ako je krivulja potranje dovoljno neelastina i kartel je snaan, cijene mogu
biti znatno iznad konkurentne razine.

ak i kada kartel moe uspjeti, postoji malo prostora za rast cijene ako se
on susree s visoko elastinom potranjom
Ako je potencijalni dobitak od suradnje velik, lanovi kartela e imati vie
motiva i inicijative da kartel profunkcionira.

Mora biti formirana stabilna organizacija kartela lanovi se

dogovaraju o cijeni i koliini proizvodnje.

lanovi imaju razliite trokove, procjene trine potranje i ciljeve.

Svaki lan dolazi u iskuenje da vara sniavajui cijenu kako bi osvojio vei
dio trita.

Karteli

Da bi bili uspjeni:
Ukupna

potranja ne smije biti jako cjenovno elastina

bi trebao kontrolirati gotovo cjelokupnu svjetsku ponudu ili ponuda
proizvoaa izvan kartela ne smije biti cjenovno elastina

Kartel