You are on page 1of 40

„Deregulacija nasuprot

regulaciji“
dr Kemal Kozarić

Šta je finansijska deregulacija?
• Puno provođenje finansijske deregulacije
podrazumijeva primjenu sljedećih šest mjera:
– Ukidanje kontrole kredita;
– Ukidanje limita kamatnih stopa na depozite;
– Slobodan pristup bankarskom sektoru i finansijskim
uslugama;
– Autonomiju banaka;
– Dominantno privatno vlasništvo banaka i finansijskih
organizacija;
– Liberalizaciju međunarodnih tokova kapitala.

2

Represija vs. Deregulacija
• McKinnon i Shaw su uveli pojam “finansijske represije”. Bitna
karakteristika finansijske represije jeste postojanje arbitra koji
određuje:
– Gdje će finansijska sredstva biti ulagana;
– Ko će ih ulagati;
– Po kojoj cijeni.

• Finansijska deregulacija ipak priznaje bitnu ulogu države i
međunarodnih regulatornih institucija u određivanju standarda
poslovanja u finansijskom sektoru i nadzoru nad njegovom
primjenom.
• Razlog za prisustvo državne regulative i međunarodnih regulatornih
institucija jeste činjenica da na finansijskim tržištima imamo
značajnu asimetriju informacija.

3

Preduslovi provođenja
finansijske deregulacije
• Uspostava finansijske deregulacije
podrazumijeva sljedeće prioritete:
– Makroekonomska stabilizacija;
– Unapređenje sistema supervizije;
– Liberalizacija sistema kapitalnih
transakcija.

• Sekvence u procesu finansijske
deregulacije su:

4

Sekvence u procesu finansijske deregulacije su: Regulacija nacionalnih tržišta Tržišni akteri nastoje izbjeći regulatorne mjere finansijskim inovacijama Prihvatanje novih finansijskih proizvoda na tržištu i njihova internacionalizacija Deregulacija i finansijske inovacije u više varijacija Pretjerano izlaganje kreditnom riziku. tržišnom riziku i riziku likvidnosti Uvođenje novih mjera regulacije 5 .

Krize su bile uglavnom u zemljama iz kojih potiču banke-majke Izvor: Laeven. Luc and Fabian Valencia. 2008. “Systemic Banking Crises: A New Database” Bankarske krize 2007-09 Krize između 2007-2009 Blizu krize između 2007-2009 Krize između 1970 and 2006 6 .

Prekogranično bankarstvo – model pod prijetnjom 7 .

Javni dug u eurozoni 8 .

imf.7 50.7 60 54.71 30 23.Porast javnog duga u zemljama Balkana 70 64. Podaci o javnim dugovima zemalja Zapadnog Balkana preuzeti su sa web stranice Međunarodnog monetarnog fonda po zemljama (www. 2013.org – „Country9Info“) Srbija .65 21.81 60.12 50 40 36.58 20 10 0 Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija Crna Gora Axis Title 2008.41 u% 29.66 32.69 18.

9 -3.0 -4.8 -2.5 -7.1 6.3 -4.2 -4.3 .6 -2.7 PROSJEK 0.7 -4.2 -6.5 -3.5 -3.3 0.9 -6.7 -3.8 -4.4 -4.0 -1.1 -5.1 -2. Transition Report 2009 i 2012.7 -4.4 Makedonija 0.2 -0.4.Konsolidovani budžetski bilansi zemalja Zapadnog Balkana U% BDP-a Zemlja 2005 2007 2009 2010 2011 2012 Albanija -3.4 -2.2 -3.5 -3.5 Bosna i Hercegovina 2.1 -5.8 Hrvatska -2.9 -3. godinu se vode pod “procjene” 10 a za 2012.4 -5. pod “projekcije” .1 Srbija 1. Procenti za 2011.2 -5.5 -5.4 0.5 Crna Gora 2.7 -2.2 -4.9 -3.3 Izvor: EBRD.

0% 50.1% 43. World Economic Outlook Database.5% 43.4%* PROSJEK 49.8% 49.3% 32.2% 45.8%* 32.3% 51. podaci s 11 oznakom * su procjene .8% 49.2% 49.3% 42.4%* Makedonija 33.4% 30.5% 27.0% 28.2% 27.2% 32. April 2013.9%* 48.0% 28.0% 31.4% 33.4% 30.8% 33.2% 48.3% 51.5% 27.1%* Hrvatska 40.4%* Bosna i Hercegovina 49.5% 42.2% 27.5%* Srbija 31.1% Izvor: International Monetary Fund.5% 46.2%* 48.9% 46.5%* 46.8% 33.8% 45.Ukupna budžetska potrošnja u zemaljama Zapadnog Balkana U% BDP-a Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Albanija 31.1%* Crna Gora 44.2%* 42.0% 50.

MKD BIH SRB MNEHRV ALB LVA SVK LTU BGR HUNPOL EST TURSVNUKR CZE ROURUS MDA 12 .Stopa nezaposlenosti u % u 2012.

Pad ekonomske aktivnosti u zemljama partnerima 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 EU (25 država) EU (15 država) Euro area (17 država) Njemačka 13 .

y/y) 50 40 30 20 10 0 -10 -20 20032005200720092011 Albania Macedonia BiH Romania Bulgaria Serbia Croatia Slovenia 14 Izvor: Haver.Pad kreditnog rasta 70 60 Realni kreditni rast (procenat. IFS . IMF.

posebno ekonomsko usporavanje u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri – uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru .84% u stranom vlasništvu Promjene u susjednim državama .ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan) Politička stabilnost .uticaj na percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost Budžetski deficit BiH mora biti pod kontrolom Javni dug BiH treba pratiti 15 15 .Potencijalni rizici na putu razvoja Vanjski rizici Unutrašnji rizici Globalna ekonomska kriza.

0 10.735 86.8 630 Ukupno 552 12.0 346 2.482   12.934   402 694 3. % ma EUR 2014 Vrijedno st u Postota milioni k.9 12.3 13.1 366 2.3 11.4 600 4. relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika • Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika   Banke 2011.261 87.4 415 3.3 396 4. Vrijedno st u Postota milioni k. Vrijedno st u Postota milioni k.4 262 2. % ma EUR 2012.6 331 2.559   3.3 Investicijski fondovi 392 3.0 5. % ma EUR 10.0 Lizing kuće Osiguravajuća i reosiguravajuća društva Mikrokreditne kompanije 380 3.832 86.648 87.Struktura finansijskog sektora u BiH • Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Veliki udio bankarskog sektora.5 423 3. Vrijedno st u Postota milioni k.9 305 2.1 11.336   16 16 . % ma EUR 2013.8 341 2.1 4.

0% od ukupne aktive finansijskog sektora (kraj II kvartala 2014). a očekivani kreditni rast u 2015. • Dominacija stranih bankarskih grupacija – 95% ukupne aktive i 82% ukupnog dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama u stranom vlasništvu • Povećanje obima kredita od 2. ukupni nivo kreditiranja je 8. je između 6% i 8% • U 2014.2013 12.9% na godišnjoj osnovi – ukupno kreditiranje povećano za blizu 238.Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” finansijskog sektora : – 87.14 miliona EUR – (ili 8.2014). očekivani rast depozita u 2015. godini bila je oko 80 miliona EUR 17 .3 miliona EUR (12.2014).62 milijarde EUR.9 milijardi EUR. ukupni nivo depozita iznosi 7. došlo je do prvog slučaja propasti jedne komercijalne banke • Ukupna dobit bankarskog sektora u 2014. je između 5% i 6% • Depoziti su uvećani za 618.2013 12.49%) poredeći sa istim periodom prethodne godine (12.

Prednosti velikog stranog vlasništva u bankarskom sektoru • Uvoz tehnologije. uslužne kulture i reputacije • Uvezene metode supervizije • Pristup sredstvima • Kanal za ulaz sredstava 18 .

Ulazak na tržišta je počeo kasnih 90-ih Asset share of foreign-owned banks (%) 100 80 60 40 20 0 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Croatia Slovenia Albania Montenegro Romania Serbia Izvor: EBRD Transition Reports 2006 2007 BiH Bulgaria 19 2008 2009 Macedonia 2010 .

GFSR. 2011 2012 .Bankarstvo u regionu je bilo veoma profitabilno Albania BiH Bulgaria Romania Serbia Slovenia Croatia Macedonia 30 Povrat na kapital (%) 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Izvor:20 IMF.

Nedostaci stranog vlasništva nad bankama • Priliv kapitala stvorio rizike Snažna ekspanzija potrošnje i cijena nekretnina Krediti u stranim valutama Deficiti platne bilance Koliko toga je posljedica dešavanja u svijetu. a koliko samog ponašanja u bankama-majkama? – Priča o konvergenciji je pregazila racionalno bankarstvo – – – – • Lokalne vlasti nisu sposobne (kada nemaju manjak volje) da se nose s problemom • Ovisnost o snazi banke-majke 21 .

društva za lizing. s posebnim akcentom na poboljšanje odnosa s klijentima • Izloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog okvira 22 . tržište kapitala i osiguravajuća društva • Učinkovitost supervizije (prekogranična saradnja) • Korporativno upravljanje u bankama.Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU • Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije.

povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010. oko 4% u 2011) • Rezultati testova na stres (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove) • Finansijski i bankarski sektor pokazali zavidan nivo otpornosti na finansijsku 23 krizu? . 10% u 2011) • Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010.Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Nakon pada nivoa štednje tokom krize.

Post tranzicijska bankarska kriza 199019911992199319941995199619971998 Izvor: Laeven. 2008. “Systemic Banking Crises: A New 24 Database” . Luc and Fabian Valencia.

09) European Bank Coordination Initiative (EBCI) Joint IFI Initiative EBRD.Bečka inicijativa je pomogla održanju aktivnosti banaka The Vienna Initiative (VI) (Launched Jan. World Bank. EIB Country Meetings Full Forum Meetings Financial Assistance to strengthen banks in the region Private Sector Involvement (PSI) Working Groups (Public + private sector) Local currency capital markets B&H Hungary Latvia Romania Serbia (Ukraine) Absorption of EU structural funds Non-performing loans Implementing Basel III 25 .

Vienna 2 inicijativa se razlikuje od Vienna 1 inicijative • Rasprava o saradnji u superviziji • Teža pitanja saradnje u rezoluciji problema • Novi inicijativa MFI • Prijedlog za prekogranične forume zemalja-domaćina 26 .

IMF.Vlasništvo nad bankama nije razjasnilo ekonomsku kontrakciju Realna promjena BDP-a 2008-2009 5 0 -5 -10 -15 -20 0 10 20 30 40 50 60 70 Strano vlasništvo u bankarskom sektoru. WEO . 27 (procenat ukupne aktive sektora) 80 90 100 Izvor: EBRD. 2008.

7% 7.5% Albania 4.1% 12. podaci za Makedoniju su Q3.0% 4.6% Macedonia 9.0% 8.9% 9.0% 13.9% 12.5% 10.0% 19.0% 16.7% 5.1% 9.0% 20.2% 12. Izvor: ECFIN.0% 14.1% 8.0% 0.6% 12.0% 21.0% 7.4% 11.2% 6.2013 .5% 9. Podaci za Republiku Hrvatsku su iz Worldbank 28 database.0% 13.7% 21.5% 15.2% 9.6% 17.7% Bosnia and Herzegovina Serbia Croatia Montenegro 10.7% 11.9% 15.0% 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Podaci su iskazani u procentima.Porast NPL 25.5% 3.0% 18. podaci za za Bosnu i Hercegovinu su podaci za 06.

Pritisak regulatora na bankemajke se povećava • Stres testovi i privremeno povećanje kapitala iz EBA • Basel III i CRD4 – Potreba za pronalaženjem kvalitetnijeg kapitala – Potreba za smanjenjem rizika finansiranja • Ad hoc mjere za zaštitu suverenog rejtinga • Poziv za redefinisanje poslovnih modela 29 .

and IMF staff calculations. . 2011-12 (posto BDP-a) 8 6 4 2 0 -2 -4 2012 Q2 -6 2012 Q1 -8 2011 Q4 2011 Q3 -10 Total -12 30 Izvor: BIS.Konstantno smanjenje izloženosti u regionu Kumulativna promjena bruto položajima banaka koje izvještavaju BIS-u.

Izazovi • Vođenje monetarne politike postaje otežano • Prekogranična kooperacija supervizora će biti neophodna • Domaća štednja mora biti mobilizirana • Lokalna tržišta kapitala se moraju razviti 31 .

Vođenje monetarne politike postaje otežano • Hoće li banke pod pritiskom banki-majki biti aktivni sudionici u postupku transmisije? – Lokalno interbankarsko tržište je prestalo funkcionisati – Konsolidirana supervizija zahtjeva ponderisanje rizika zemlje-domaćina • Može li se i treba li se proces “dolarizacije” obrnuti? • Mogućnost povratka “zlatnog standarda” 32 .

Kooperacija supervizora sada ima vitalni značaj • Uticaj supervizora iz zemlje iz koje dolazi banka majka se povećava • Bankarski sistemi su veoma koncentrisani • Pojavljuju se nove strukture unutar EU ili Eurozone • Vienna 2 Inicijativa se fokusira na ta pitanja 33 .

Za većinu bankarskih grupacija region nije toliko važan… 35 30 25 20 15 10 5 0 Izvor: Moody's Investors Service Veće bankarske grupacije iz Eurozone sa rangiranim subsidijarima u istočnoj 34 Evropi (aktiva rangiranih subsidijara u postotku ukupne aktive grupacije) .

..čak i u slučaju kada njihove subsidijarije imaju sistemski značaj na lokalnoj razini 16 Broj banaka koje čine više od 80% aktive Od čega: broj banaka u austrijskom i italijanskom vlasništvu 14 Koncentracija u bankarskom sektoru 12 10 Izvor: Bankscope 8 6 4 2 0 35 ..

Procenat finansiranja iz lokalnih izvora se povećava Promjena u izvorima finansiranja banaka u 2011:Q3-2012:Q2 (u odnosu na anulirani procenat BDP -a sa podešavanom kursnom razlikom) 10 5 0 -5 Foreign banks -10 Domestic deposits Total -15 36 BIS Izvor: .

Tržišta novca u JI Evropi zaostaju u razvoju za tržištima srednje Evrope… 11 10 9 Indeks razvoja tržišta mpvca 8 7 FX forward market liquidity Money market liquidity (up to 3 months) Money market interest rate benchmark 6 5 4 3 2 1 0 37 Source: EBRD Transition Report 2010 .

…kao i tržišta obveznica 11 EBRD-ev indeks razvijenosti tržišta dionica 10 9 8 Secondary market liquidity Secondary market development Primary market development 7 6 5 4 3 2 1 0 38 .

Potreba za izgradnjom tržišta kapitala u lokalnoj valuti • Oslanjanje na dugoročno bankarsko finansiranje je teško održivo • Razvoj lokalnih tržišta kapitala je u zaostajanju • Važnost poboljšanja poslovne klime • Potreba za boljom pravnom zaštitom i kolateralima • Treba izgrađivati tržišnu infrastrukturu • Regionalna saradnja je od ključne važnosti • Mora se redefinisati uloga međunarodnih 39 finansijskih institucija .

Hvala na pažnji 40 40 .