You are on page 1of 22

I.

ELEMENTI KLASIČNE KOMBINATORIKE (kratak osvrt)

Prilikom rješavanja zadataka prebrojavanja, često se koriste sljedeća dva elementarna
principa. Neka su A i B disjunktni skupovi, čije su brojnosti A = m i B = n . Imamo:
Princip 1. Broj načina da se izabere jedan element iz skupa A ili iz skupa B je m + n .
Princip 2. Broj načina da se izabere jedan element iz skupa A i jedan element iz skupa B je

m⋅n.
U prvom slučaju biramo, u biti, element iz skupa A ∪ B , gdje je očigledno A ∪ B = m + n . U
drugom slučaju biramo jedan element iz skupa A × B = { (a, b ) a ∈ A, b ∈ B }. Tako, izbor
jednog elementa iz skupa A i jednog elementa iz skupa B odreñuje jedan ureñeni par iz
A × B i tu je očigledno A × B = m ⋅ n .
Lako poopćavamo navedene principe. Ako je u pitanju k disjunktnih skupova A1 , A2 ,..., Ak
čije su brojnosti redom n1 , n2 ,..., nk , onda vrijedi:
a) broj načina da se izabere jedan element iz A1 ili iz A2 ,…ili iz Ak je n1 + n2 + ... + nk ;
b) broj načina da se izabere jedan element iz A1 i A2 i…i Ak je n1 ⋅ n2 ⋅ ... ⋅ nk .
Zadnju tvrdnju formulirat ćemo na sljedeći način:
Lema. Ako imamo k praznih mjesta i pri tome se prvo mjesto može popuniti sa n1 različitih
elemenata, drugo mjesto sa n2 različitih elemenata,…, k -to mjesto sa nk različitih
elemenata, onda se svih k mjesta može popuniti na n1 ⋅ n2 ⋅ ... ⋅ nk različitih načina.

I.1. Permutacije (bez ponavljanja)

Uzmimo n različitih elemenata A1 , A2 ,..., An . Svaki niz (slog) od ovih n elemenata čini jednu
permutaciju (bez ponavljanja). Dakle, dvije permutacije razlikuju se po redoslijedu elemenata.
Pokaže se (uporabom leme ili pak indukcijom), broj P (n ) svih permutacija bez ponavljanja od

n elemenata je
P (n ) = n! := 1 ⋅ 2 ⋅ ... ⋅ n .

Primjer. Često, umjesto A1 , A2 ,..., An , pišemo naprosto 1,2,..., n .

1

a) Sve permutacije od 1,2,3 su:

123

213

312

132

231

3 2 1,

gdje je P (3) = 3! = 1 ⋅ 2 ⋅ 3 = 6 .
b) Sve permutacije elemenata 1,2,3,4 (ima ih točno P (4 ) = 4! = 1 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 4 = 24 ) su:
1234

2134

3124

4123

1243

2143

3142

4132

1324

2314

3214

4213

1342

2341

3241

4231

1423

2413

3412

4312

1432

2431

3421

4 3 2 1.

I.2. Varijacije bez ponavljanja
Uzmimo n različitih elemenata A1 , A2 ,..., An . Svaka ureñena r -torka (r ≤ n ) napravljena od
ovih elemenata je jedna varijacija n -tog reda i r -tog razreda. Broj Vr(n ) svih varijacija n -tog
reda i r -tog razreda je
Vr(n ) = n(n − 1) ⋅ ⋅ ⋅ (n − r + 1)
Vr(n ) =

(Primijetimo Vn(n ) =

odnosno

n!
(n − r )!

n! n!
= = n!= P (n ) .)
0! 1

Primjer. U skupu a, b, c, d , e, f , g možemo praviti slogove:
abc, acb, bac, bca, cab, cba,..., afg , agf ,..., efg , egf .

Ovdje su navedene samo neke varijacije 7-og reda i 3-eg razreda (kojih je ukupno
V3(7 ) = 7 ⋅ 6 ⋅ 5 = 210 ).

2

rk jednakih (gdje je r1 + r2 + .53) = To su permutacije 5! = .nr2). Uzmimo elemente AABBB . Svaki mogući poredak tih n elemenata. n} . pa je broj permutacija od AABBB jednak P2(. a to su upravo sve varijacije s ponavljanjem n -tog reda i r tog razreda. Elementi skupa Ar := 1 A ×42 A × .…..rk = n! .. + rk = n ). Ako formiramo slogove od po r elemenata. Broj svih ovih permutacija je Pr1(..4.. ali takvih da je meñu njima r1 jednakih. Pri tome može biti r > n (i uvijek je riječ o ureñenoj r -torki). r1!r2!.2. r 3 . n = 5 . r2 jednakih.. je permutacija s ponavljanjem... dopuštajući pri tome da se u jednom slogu isti element može pojaviti i više puta.rk ! Primjer. I. dobivamo tako varijacije s ponavljanjem n -tog reda i r -tog razreda.. r2 = 3 . Primjedba... Ovih je upravo Ar = A = n r .I. × 4 43 4A su sve moguće r puta ureñene r -torke elemenata iz A . Permutacije s ponavljanjem Uzmimo n elemenata.. 2!3! AABBB BAABB BBAAB ABABB BABAB BBABA ABBAB BABBA BBBAA ABBBA. Uzmimo A = {1..3. Broj Vr (n ) svih ovih varijacija je Vr (n ) = n r ..... Ovdje je r1 = 2 . = 10 . u nizu. Varijacije s ponavljanjem Uzmimo n različitih elemenata.

3}.0. +   + .. za A = {1. k!(n − k )! Primjedba.. {1. U biti.. Općenito imamo P(A)=   +   +   + . Označimo s P(A) k  skup čiji su elementi svi podskupovi od A . Svaki k -elementni podskup (k ≤ n ) ovog skupa je jedna kombinacija bez ponavljanja n -tog reda i k -tog razreda. i broj svih podskupova ovog skupa je P(A)=8.2.3}}.0.. {1} . 4 .Primjer. I.(n − k + 1) K k(n ) =   := . Broj K k(n ) svih ovih kombinacija je  n  n(n − 1).1.1.0) (1. {3}.1) (1.0) (0.2.0. Na primjer.1..3}. +   0  1  2 k   n − 1  n  P(A)= 2 n .2} . onda je neki njegov podskup od k elemenata jedna kombinacija bez ponavljanja ( n -tog reda i k -tog razreda).1) (1.5.1.0) (0. {2}. {2. u n nekom skupu od n elemenata ima točno   podskupova od k elemenata. k! k  K k(n ) = odnosno n! . Prema tome. Kombinacije bez ponavljanja Uzmimo skup od n elemenata (dakle n različitih elemenata).0. n n n n  n  n  +   = (1 + 1)n = 2 n . ako neki skup A ima n elemenata.3} imamo P(A)={∅. Sve varijacije 2-og reda i 3-eg razreda (ima ih V3(2 ) = 23 = 8 ) su: (0.0) (0.1) (1..1) . {1. {1.

Kombinacije s ponavljanjem Kombinacije s ponavljanjem prave se od elemenata zadanog skupa A (koji ima uzmimo n elemenata). Tako je K 3′4 =   3   3 5 . Sve kombinacije bez ponavljanja 5-tog reda i 3-eg razreda (svi troelementni podskupovi.Primjer. K r′(n ) =   r   4 + 3 − 1  6   =   = 20 . gdje se zadaje broj r . ali tako da u njemu budu 3 dobra i 2 loša proizvoda?  40  10  K 3(40 ) ⋅ K 2(10 ) =   ⋅   = 9880 ⋅ 45 = 444600 .2.4} imamo slijedeće kombinacije s ponavljanjem trećeg razreda: 111 112 113 114 122 123 124 133 134 144 222 223 224 233 234 244 333 334 344 444 Broj kombinacija (s ponavljanjem) n -tog reda i r -tog razreda računamo pomoću formule:  n + r − 1  . 345  5 5 ⋅ 4 ⋅ 3 znači   = = 10 .3.2. odnosno sve neureñene trojke) su: 123 134 234 124 135 235 125 145 2 4 5.  3 2 I.4. Tako. a) Uzmimo skup 1. Na koliko se načina može formirati uzorak od 5 proizvoda.5.3. u kojem se čuva prirodni poredak elemenata i gdje se dopušta ponavljanje elemenata.  3 1 ⋅ 2 ⋅ 3 b) U skupu od 50 proizvoda nalazi se 40 dobrih i 10 loših. za elemente skupa A = {1.6. U ove kombinacije (s ponavljanjem) spada svaki slog od r elemenata iz A .

.. Newtonova binomna formula (a + b )n = a n +  n  n−1  n  n−2 2 n  n  n−1 n a b +  a b + . r -tog razreda. ako imamo kombinacije s ponavljanjem od n elemenata ( n -tog reda). Na taj način pretvaramo kombinacije s ponavljanjem od n elemenata r -tog razreda u kombinacije bez ponavljanja od n + r − 1 elemenata.1... +  a n−k b k + .imamo  n + r − 1  . 6 . Dokažite. r -tog razreda.rk ! primaju cijele vrijednosti od 0 do n . služeći se kombinatorikom. + rk = n . Pribrojit ćemo članovima svake gore ispisane kombinacije redom brojeve 0.Dokažimo gornju formulu: prvo ćemo napraviti „eksperiment“ na gornjem primjeru.. odnosno 1  2 k   n − 1 (a + b )n = ∑  n  n−k k a b . + ak )n = ∑ n! r r r a1 1 a2 2 . a ovih 6 ima K 3(6 ) =   = 20 . gdje se sumira preko svih r1 . 1.7.. tj. ali tako da je uvijek r1 + r2 + . rk koji r1!r2!.... onda članovima tih kombinacija pribrojimo po redu brojeve 0.. gornje formule. k =0  k  n Poopćenje binomne formule je polinomna formula: (a1 + a2 + .. r2 . 2 pretvorili kombinacije s ponavljanjem od 4 elementa trećeg razreda u kombinacije bez ponavljanja od 6 elemenata trećeg razreda. Vježba.2. tj. r − 1 ..  3 Općenito. K r′(n ) = K r(n + r −1) =   r  I. 2 i dobit ćemo 123 124 125 126 134 135 136 145 146 156 234 235 236 245 246 256 345 346 356 456 Vidimo da smo pribrojavanjem brojeva 0.. K 3′(4 ) = K 3(6 ) . 1.….. +  ab + b ...ak k .

1 20 35 (56). 1 2 35 (38).U laboratoriju se nalazi po jedan otpornik slijedećih otpora (u omima): 1. ako za razna putovanja tom prugom postoje 5852 različite karte? n 1 ± 23408 1 ± 153 (Uputa:   ⋅ 2 = 5852 . Nakon svakog bacanja zapišemo P ili G.) k =0  k  5. 2 5 20 (27). Na taj način rezultat svakog eksperimenta predočen je nizom simbola. Koliko različitih rezultata može dati opisani eksperiment? (Rješenje: V6(2 ) = 2 6 = 64 . 1 5 20 (26). 5 20 35 (60). 1 5 35  3 (41).) 3. 2. n 2 − n − 5852 = 0 .) 2 2  2 2. mogućnosti su: 1 2 5 (8). 2 20 35 (57).Koliko ima željezničkih stanica na jednoj pruzi. 1 2 20 (23). n = 77 . 35. 2 5 35 (42). već prema tome da li je novčić pao na pismo ili glavu.Zadaci: 1. Eksperiment se sastoji od 6 uzastopnih bacanja novčića. npr. a) Koliko se različitih otpora može formirati spajanjem tri otpornika u seriju? Koji su to otpori? b) Koliko se otpora uopće može formirati serijskim spajanjem gornjih otpornika (bez obzira na broj otpornika u seriji)?  5 (Rješenje: a)   = 10 .) 4. Skup od 20 proizvoda sadrži 5 defektnih komada. n = = . n n k =0   ∑  k  = ? n n n (Naprosto: (1 + 1) = 2 n = ∑   . PGGPPP. a) Na koliko se različitih načina može formirati uzorak koji bi sadržavao 4 dobra i 3 defektna proizvoda? 7 . 20. 5. b) (25 − 1) − 5 = 26 ili 5 5 x=2   ∑  x  = 26 .

)  2 7. Na koliko se različitih načina može razmjestiti 5 kuglica u 10 ćelija .) znakova „–“. možemo ih rasporediti na točno   n  8 . Na koliko se načina može poredati u jedan niz m znakova „+“ i n znakova „–“ . Dodamo li tome mogućnost „ispred svih“ i „iza svih“ imamo točno (m − 1) + 2 mjesta za „–“. pa iz n 2 − n − 272 = 0 dobivamo n = 17 . ali tako da dva znaka „–“ ne stoje jedan preko drugog? (Rješenje: Imamo točno m − 1 mogućnosti „izmeñu“ dva „plusa“.) 6 6. ali tako da u jednu ćeliju doñe najviše jedna kuglica? 10  10 ⋅ 9 ⋅ 8 ⋅ 7 ⋅ 6 = 252 .b) Na koliko se različitih načina može formirati uzorak od 6 proizvoda. 1⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 4 1⋅ 2 ⋅ 3  4   3 15  b)   = 5005 .) (Rješenje:   =  5  1⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 4 ⋅ 5 8. Koliko treba elemenata da bi se od njih moglo načiniti 136 kombinacija 2-og razreda bez ponavljanja? n (Rješenje:   = 136 . ali tako da svi proizvodi u uzorku budu dobri? 15   5  15 ⋅14 ⋅13 ⋅12 5 ⋅ 4 ⋅ 3 (Rješenje: a)   ⋅   = ⋅ = 13650 . Kako je na raspolaganju n  m + 1  načina.

pri savkom izvoñenju eksperimenta. slučajnom eksperimentu. kao podskupovi prostora X elementarnih dogañaja. vidimo – siguran dogañaj se dogaña uvijek.elementom iz X ). Cijeli prostor X elementarnih dogañaja zovemo siguran dogañaj. Preciznije. 4. n n 9 . riječ je o tzv. zamislimo neki eksperiment koji završava sa točno n jednako mogućih ishoda. Prostor elementarnih dogañaja. VJEROJATNOST II.6} . 6. eksperimentu čiji ishodi (rezultati) nisu jednoznačno (precizno) odreñeni na osnovu uvjeta pod kojima se izvodi eksperiment. Pod vjerojatnošću dogañaja A smatramo omjer brojeva m( A) i n (broja svih elementarnih dogañaja): P = P ( A) = m( A ) m = . Svaki od ishoda eksperimenta zovemo elementarnim dogañajem. u kojoj se ne pretpostavlja da su elementarni dogañaji jednako mogući. Taj dogañaj nastupa ako se pojavi jedan od ovih elementarnih dogañaja: 2. Iskustvo pokazuje da ima smisla govoriti o takvim eksperimentima i da ima smisla govoriti o jednako mogućim ishodima tj.II. u aksiomatsko izgrañenoj teoriji vjerojatnosti daje se općenitija definicija.1. a skup X svih elementarnih dogañaja potpunim skupom dogañaja ili prostorom elementarnih dogañaja. Na ovom prostoru definiraju se složeni dogañaji A . Prazan skup ∅ (kao podskup od X ) zovemo nemoguć dogañaj. te da je broj elementarnih dogañaja (tj. Takav je dogañaj.elemenata potpunog skupa dogañaja) konačan.4. To ćemo ilustrirati i nekim primjerima. vjerojatnost sigurnog dogañaja je 1. pojavljivanje parnog broja pri bacanju kocke. Tu je P ( X ) = m( X ) m = = 1 .da neki mogući ishod ima iste šanse (pojavljivanja) kao i svaki drugi. (Čak možemo naznačiti A = {2. To je klasična definicija vjerojatnosti. n n Često se kaže da je vjerojatnost omjer broja povoljnih i broja svih mogućih ishoda eksperimenata. na primjer. Vjerojatnost Općenito. Budući da svako izvoñenje eksperimenta mora dati ishod koji je reprezentativan (realiziran) jednim elementarnim dogañajem (tj. tj. Napominjemo.) Neka je m( A) broj elementarnih koji realiziraju neki dogañaj A.

3.5. Svi elementi skupa X su: 11 21 31 41 51 61 12 22 32 42 52 62 13 23 33 43 53 63 14 24 34 44 54 64 15 25 35 45 55 65 16 26 36 46 56 66 Definirajmo na ovom skupu X složeni dogañaj A ovako: reći ćemo da je nastupio (da se dogodio) dogañaj A ako i samo ako je zbroj brojeva na kockama jednak 5.4. Već smo spomenuli složeni dogañaj A koji se realizira pojavom parnog broja 6 pri bacanju kocke tj. za svaki dogañaj A ( A ⊆ X ) vrijedi 0 ≤ P( A) ≤ 1 .2.Izveden eksperiment podrazumijeva realizaciju nekog elementarnog dogañaja x ∈ X . na njegovoj je gornjoj strani pismo (P) ili glava (G). Dakle A = {2. Eksperiment se sastoji u tome da se novčić baci uvis iznad ravne plohe.4.2. Pošto je novčić pao na plohu i umirio se. 10 .4.6} i P( A) = 3 1 = . G}. 6 2 3) Bacimo (istovremeno) dvije simetrične kocke.5. gdje je x1 broj na prvoj. Prostor X elementarnih dogañaja (ili potpuni skup dogañaja) ovdje je X = {P. Primjeri: 1) Najjednostavniji primjer slučajnog eksperimenta jest bacanje simetričnog novčića. a i vjerojatnost mu je 0 (naime P (∅)= 0 = 0 ). jednog od brojeva 2. naime 1 . Budući da prazan skup nema elemenata (tj.elementarnih dogañaja) zaključujemo da se nemoguć dogañaj nikad ne dogodi. a x2 na drugoj kocki. Svi (jednako mogući) ishodi ovog eksperimenta su parovi ( x1 . n Konačno.4.3. x2 ) .6).6.6}. Svakom od ovih elementarnih dogañaja pripada ista vjerojatnost. gdje je vjerojatnost svakog od njih 1 . Prostor elementarnih dogañaja ovog eksperimenta je skup X = {1.Interpretirat ćemo i nemoguć dogañaj. popularna igra „pismo-glava“. 2 2) Bacimo simetričnu kocku (čije strane nose oznake 1.

povoljnih odnosno svih mogućih ishoda. ovdje je potpun skup dogañaja X sastavljen od svih četveroelementnih podskupova uzetih iz skupa od 300 prispjelih odljevaka.0033 .) II. Imamo: P (A ) = m( A ) n − m( A ) m ( A) = = 1− = 1 − P( A) . P ( A) = 4 1 = .Kratko: A ≡ {zbroj brojeva na kockama je 5}. Suprotna vjerojatnost Za dogañaj A definira se dogañaj A (nonA. Elementarni dogañaji koji realiziraju A su 14. Kontrola je slučajnim izborom uzela 4 odljevka i dala ih obraditi. = 0. 52. neA). n = 36 . Dogañaj A u našem slučaju definira se tako da se dogodio A akko je uzet uzorak s tri loša odljevka i očigledno da je gore dobro odreñen broj m = m( A) . Ovdje je m( A) = 4 . 36 9 Razmotrimo složeni dogañaj B ≡ {razlika brojeva na kockama je 3} . Po definiciji smatramo da se dogodio (realizirao) dogañaj A akko se nije dogodio A. pa pišemo A = {14. odredimo brojeve m i n . gotovo intuitivno.  4  4! 296! P= m 5 ⋅ 29 ⋅ 28 ⋅ 270 = = . Pretpostavimo li da se u pošiljci nalazi točno 30 loših odljevaka. Ljevaonica daje garanciju da je meñu njima najviše 30 loših. 14} i P (B ) = 6 1 = .. n 25 ⋅ 299 ⋅149 ⋅ 297 (Inače. n n n 11 P ( A ) = 1 − P ( A) . 41} . Vidimo da je B = {63. 25. 36 6 4) Poduzeću je prispjela pošiljka od 300 istovrsnih odljevaka. kolika je vjerojatnost da se u uzetom uzorku nañu baš tri loša? Mi često sebi pojednostavljujemo zadaću te. tzv. 41. 36. 32. 23. 1⋅ 2 ⋅ 3 1 3  1   300  300!  = n =  = 25 ⋅ 299 ⋅149 ⋅ 297 . Tako  30   270  30 ⋅ 29 ⋅ 28 270  = m =   ⋅  ⋅ = 5 ⋅ 29 ⋅ 28 ⋅ 270 . suprotan (protivan) dogañaj dogañaju A..2. 41. 32. 23. . a eksperiment je uzimanje četiri odljevka iz skupa njih 300.

 i  i Primjeri: 1) Vjerojatnost da kocka padne ili na broj 5 ili na broj 6 je P = 1 1 1 + = . Oznake: A+ B (umjesto A ∪ B ). Skup se sastoji od 7 dobrih i 5 loših proizvoda. k odnosno A1 + A2 + .Primjer.ne dogaña se i A i B. + Ak := ∑ Ai (umjesto i =1 k A1 ∪ A2 ∪ . Kolika je vjerojatnost da će barem jedan od njih biti loš? 7   3 7 P( A) =   = .10. = = 0. Za više dogañaja kažemo da se meñusobno isključuju ako se uvijek može pojaviti samo jedan od njih (ne dva ili više). Vrijedi: P ( A + B ) = P ( A) + P(B ) ..05 od propisane dimenzije. reći ćemo da se dogodio dogañaj A + B akko se dogodio ili i =1 dogañaj A ili dogañaj B. 40 komada sa odstupanjem 12 . Zorno.. + P ( Ak ) ili.nemaju zajedničkih točaka. Tako.ne postoji elementarni dogañaj (element iz X) koji realizira i dogañaj A i dogañaj B). P ( A1 + A2 + . kraće   P ∑ Ai  = ∑ P ( Ai ) . ∪ Ak := U Ai ). Zbrajanje vjerojatnosti Za dva dogañaja A i B ( A. tj.3.159 .. odgovarajući skupovi A i B su disjunktni tj. B ⊆ X .841 .... X prostor elementarnih dogañaja ili potpun skup dogañaja) kažemo da se meñusobno isključuju ako ne mogu oba nastupiti istovremeno (tj. 44 II. 6 6 3 2) U skupu od 100 strojnih elemenata imamo 5 komada sa odstupanjem 0. 10 komada sa odstupanjem 0... 44 12    3 P ( A ) = 1 − P ( A) = 37 = 0. Iz tog skupa uzmemo nasumice 3 proizvoda. + Ak )= P ( A1 ) + P ( A2 ) + ...

01. Ako elementarne dogañaje predstavimo točkama u ravnini.15. 100 100 100 II.20 i 10 komada sa odstupanjem 0. onda je A ∩ B predstavljen presjekom pripadnih skupova A i B. Imamo: P ( A + B ) = P ( A) + P(B ) = 40 35 75 + = = 0. uzimajući nasumice. A∩ B A B Za dva dogañaja A i B kažemo da su nezavisni ako vrijedi P ( A ∩ B ) = P ( A) ⋅ P ( B ) . Dogañaj A ∩ B (A i B) realiziraju svi elementarni dogañaji koji realiziraju i A i B. uzeti komad ili sa odstupanjem od 0.15 odnosno 0. Vjerojatnost škarta po formi iznosi 0. 35 komada sa odstupanjem 0.25 od propisanih dimenzija.4.20.75 .0. odnosno B dogañaje uzimanja komada sa odstupanjem 0. Primjeri: 1) Kod izrade nekih detalja imamo škarta i po formi i po veličini.05. Kolika je vjerojatnost da ćemo. a) Kolika je vjerojatnost da slučajno uzet detalj bude škart i po formi i po veličini? b) Kolika je vjerojatnost da detalj bude dobar? 13 .15 ili sa odstupanjem od 0. a vjerojatnost škarta po veličini 0. Množenje vjerojatnosti Razmotrimo dva dogañaja A i B (koji se ne isključuju).20? Označimo s A.

B ≡ dogañaj kada je detalj škart po veličini.01 = 0..05) ⋅ (1 − 0. Ak su nezavisni ako za svaku r -torku različitih prirodnih brojeva 1 ≤ i1 < i2 < . a pod dogañajem B pojavljivanje broja 5 na G3 P3 kocki. 6 12 2 k Analogno. govori se o dogañaju A1 ∩ A2 ∩ . P (B ) = .0005 . rezultat na kocki): G1 P1 Pod dogañajem A smatrat ćemo pojavljivanje glave na G2 P2 novčiću. pri svakom bacanju novčića vjerojatnost „glave“ jednaka je 1 .. P ( A ∩ B ) = = P ( A ) ⋅ P (B ) ...01) = 0... ∩ Ak := I Ai .Imamo: a) P( A ∩ B ) = P( A) ⋅ P(B ) = 0.. to znači 2 da se dotični eksperiment izvodi pod idealno jednakim okolnostima pa stoga vjerojatnost 14 ... gdje je r = 2.. k .  m=1  m=1 Često se javlja slučaj da nekom dogañaju A u svakom eksperimentu pripada uvijek ista vjerojatnost P( A) = p . A2 . 12 1 1 1 .. Stvarno... < ir ≤ k . vrijedi jednakost ( ) r  r  P I Aim  = ∏ P Aim .05 ⋅ 0. Ak . G4 P4 G5 P5 G6 P6 Vjerojatnost da nastane i jedan i drugi dogañaj je P ( A ∩ B ) = Tu je P ( A) = 1 .3. b) P (A ∩ B ) = [1 − P( A)] ⋅ [1 − P(B )] = (1 − 0.Rj: Neka je A ≡ dogañaj kada je detalj škart po formi.. Potpuni skup dogañaja sastoji se od 12 parova (rezultat na novčiću.9405 . 2) Razmotrimo istovremeno bacanje novčića i kocke. i =1 Dogañaji A1 . A2 . uz dogañaje A1 .. Na primjer..

14 = 0.. Naš dogañaj A može se realizirati na 6 različitih načina (redoslijeda).9 2 = 6 ⋅ 0. Svaki za sebe (npr.9 2 = .9 ⋅ 0.1937 . tada je odgovor na n  n  postavljeno pitanje dan relacijom P = P I Ai  = ∏ P ( Ai ) = p n . Automat radi ujednačeno tijekom vremena i daje 10 % defektnih proizvoda.9 4 =0. vjerojatnost da se u uzorku od 4 proizvoda nañu sva četiri defektna je 0.12 ⋅ 0.12 ⋅ 0.6561. K tome..12 ⋅ 0.9 ⋅ 0. gornjih 6 dogañaja se isključuju.  2 Izračunajmo vjerojatnost da se u uzorku od 10 proizvoda nañu baš dva defektna: 10  P =   ⋅ 0.Imamo dakle: P ( A) = P(DDLL ) + P (DLDL ) + P (DLLD ) + P(LDDL ) + P (LDLD ) + P (LLDD ) = = 6 ⋅ 0. To su dogañaji: DDLL DLDL DLLD LDDL LDLD LLDD.0486 ). Zamislimo sada seriju od n takvih eksperimenata. Priñemo automatu i na sreću odaberemo 4 proizvoda. brže se moglo uporabom kombinatorike:  4 P ( A) =   ⋅ 0. 2 15 .9 ⋅ 0.12 ⋅ 0. To praktično znači kada bismo mnogo puta uzimali po 4 proizvoda.9 = 0.9 2 = . a za defektne oznaku L. drugi raspored označava redoslijed zbivanja dobar-loš-dobar-loš itd. i slično.1 da bude defektan. = 0.DDLL) od gornjih 6 dogañaja sadrži 4 nezavisna dogañaja.0486 (Naravno. Po istom osnovu. a) Kolika je vjerojatnost da će sva četiri biti dobra? Tražena vjerojatnost je P = 0.. a treći i četvrti loši. u oko 66% slučajeva bila bi to sva četiri dobra. Uvedimo za dobre proizvode oznaku D.  i=1  i=1 Primjer. a svaki od njih zasebno je opet složeni dogañaj.12 ⋅ 0. = 0. b) Kolika je vjerojatnost da se meñu četiri proizvoda nañu baš dva defektna? Takav dogañaj označimo sa A.0001 . Kolika je vjerojatnost da u svakom eksperimentu nastupi dogañaj A? Označimo li s Ai pojavljivanje dogañaja A u i -tom eksperimentu.98 = 6 ⋅ 0. To znači da je za svaki proizvod na tom automatu vjerojatnost 0.dogañaja A ostaje konstantna pri ponavljanju eksperimenta. Prvi redoslijed znači da su prvi i drugi uzeti proizvodi dobri.9 2 = 0..

te da vrijedi formula  i=1  i=1 P ( A1 ∪ A2 ∪ . (U specijalnom slučaju dogañaja A i B koji se isključuju. Vjerojatnost od A ∪ B odnosno UA i Za dogañaje A i B (iz istog prostora vjerojatnosti X) definira se dogañaj A ∪ B koji nastupa onda i samo onda ako nastupi barem jedan od dogañaja A. b) Za dogañaje A1 . te u slučaju nezavisnih dogañaja A.. Vrijedi (očigledno) jednakost za vjerojatnost dogañaja A ∪ B : P ( A ∪ B ) = P ( A ) + P (B ) − P ( A ∩ B ) .. te da vrijedi (za uporabu veoma pogodna formula) P( A ∪ B ) = 1 − P (A ∩ B ). ∪ Ak )= 1 − P (A1 ∩ A2 ∩ . a) Uvjeriti se da vrijedi A ∪ B = A ∩ B .) A B Vježba. Ak definira se (analogno kao gore A ∪ B ) dogañaj k A1 ∪ A2 ∪ .B: P( A ∪ B ) = 1 − P(A )⋅ P(B ) ... i =1  i=1  16 . ∪ Ak := U Ai ... B. i =1  k  k Uvjeriti se da vrijedi  U Ai  = I Ai . A2 ...5.. ∩ Ak ) k  k  (ili konciznije P U Ai  = 1 − ∏ P ( Ai ) ).II. koristili smo oznaku A + B umjesto A ∪ B i tu vrijedi P( A + B ) = P( A) + P(B ) ..

m(B ) . U primjenama susrećemo i dogañaje čija se vjerojatnost ne mijenja tijekom ponavljanja eksperimenta. = P( Ak ) = p i time P (A1 ) = P (A2 ) = .. q = 0. onda je P ( A1 ) = P ( A2 ) = . P = 1 − q10 = 1 − 0. Vjerojatnost da automat izradi defektan proizvod konstanta je tijekom vremena i iznosi 0. Ako je A takav dogañaj. P( A ∩ B ) = . II. Vjerojatnosti ovih dogañaja su redom P ( A) = P (B ) = m( A) . n n Pitanje glasi: Kolika je vjerojatnost da se dogodi dogañaj A . P (B ) Primjer. Primjer. a A i B složeni dogañaji iz X . k = 10 . neka dogañaje A . Budući se dogodio B .Napomena. n m(B ) m( A ∩ B ) . Prostor X od n (=36) jednako mogućih elementarnih dogañaja (potpun skup dogañaja) je: 17 . P( A / B ) = P( A ∩ B ) .. m( A ∩ B ) elementarnih dogañaja... B . ako znamo da se dogodio dogañaj B ? Ovu vjerojatnost ćemo označiti s P( A / B ) i čitati „vjerojatnost dogañaja A ako se dogodio B “ (ili kraće: P od A ako je B ). ∪ Ak )= 1 − q k . i ako sa Ai označimo nastupanje dogañaja A u i -tom eksperimentu. a skup elementarnih dogañaja koji realiziraju B ima ulogu potpunog skupa..6. Budući da u tom skupu ima točno m( A ∩ B ) elementarnih dogañaja koji realiziraju A .05 . s tim da je P(B ) > 0 .9510 = 0. = P (Ak ) = 1 − p = q i imamo P ( A1 ∪ A2 ∪ .95 . Uvjetna vjerojatnost Neka je X prostor (od n jednako mogućih) elementarnih dogañaja. A ∩ B realizira redom m( A) . imamo: m( A ∩ B ) m( A ∩ B ) P( A ∩ B ) n P( A / B ) = = = ( ) m B m( B ) P(B ) n tj. to ovaj dogañaj ima ulogu sigurnog dogañaja. Dalje. Bacimo dvije kocke.. Kolika je vjerojatnost da se u slučajnom uzorku od 10 proizvoda nañe barem jedan defektan? Rj: U ovom slučaju: p = 0.402 .05.

53.26. a A1 ..22.33.55. A2 .2.15.46.. B = {14..32.. Iz P( A / B ) = m( A ∩ B ) 3 = .13. P (B ) 18 .55..64.7.55.23.31.. Vrijedi takoñer P( A1 ∩ A2 ∩ A3 ) = P( A1 ) ⋅ P( A2 / A1 ) ⋅ P( A3 / A1 ∩ A2 ) . ako je suma brojeva na kockama djeljiva sa 5 (skupovno.rastav na dogañaje koji se meñusobno isključuju).35.42.66} ). Bayes-ov teorem Neka je X prostor elementarnih dogañaja. Neka je A dogañaj koji se realizira ako je suma brojeva na kockama paran broj (skupovno govoreći A = {11. A ∩ B = {46. Nadalje.62. II.24.) n (B ) 7 P( A ∩ B ) P( A ∩ B ) te P(B / A) = vrijedi P (B ) P ( A) P ( A ∩ B ) = P ( B ) ⋅ P ( A / B ) = P ( A ) ⋅ P ( B / A) . n .51.64}). a B dogañaj koji se realizira onda. neka je B dogañaj definiran na istom prostoru X i P(B ) >0 (slika).44. onda je P( A / B ) = Napomena..11 21 31 41 51 61 12 22 32 42 52 62 13 23 33 43 53 63 14 24 34 44 54 64 15 25 35 45 55 65 16 26 36 46 56 66. Imamo: P( Ak / B ) = P( Ak ∩ B ) za sve k = 1. Sad je P( A / B ) = 7 P (B ) 7 36 (Shvatimo li B kao potpuni skup dogañaja. 3 P( A ∩ B ) 36 3 = = .. An njegov disjunktni rastav (tj.64} .46. Dalje.41.

Nadalje. ako ga je kontrola proglasila dobrim? Rješenje: Imamo dogañaje: A1 ≡ proizvod je stvarno dobar. Proizvodi se podvrgavaju gruboj kontroli koja proglašava proizvod dobrim uz vjerojatnost 0.. imamo uvjetne vjerojatnosti: P(B / A1 ) = 0. A2 ≡ proizvod je stvarno loš. P(B / A2 ) = 0. = n P (B ) ∑ P( Ak )P(B / Ak ) k =1 P( Ak / B ) = P( Ak )P(B / Ak ) .05 0.96 ⋅ 0. P( Ak ∩ B ) P( Ak )P(B / Ak ) . Kolika je vjerojatnost da je proizvod stvarno dobar.... + P( An ) ⋅ P(B / An ) Ovom je formulom iskazan Bayes-ov teorem. pa vrijedi B A2 An Ovim je P ( Ak / B ) = n n k =1 k =1 P (B ) = ∑ P ( Ak ∩ B ) = ∑ P( Ak )P (B / Ak ) . trebamo odrediti P( A1 / B ) : P( A1 / B ) = P ( A1 ) ⋅ P (B / A1 ) 0.98 0. 19 . P( A2 ) = 0.98 + 0..9428 i možemo reći da će nakon opisane kontrole serija sadržavati 99.2. B ≡ kontrola proglašava proizvod dobrim.9408 = = = 0.8% dobrih proizvoda.96 ⋅ 0.98 . Trebamo odrediti vjerojatnost dogañaja A1 . 1) U jednoj velikoj seriji 96% proizvoda zadovoljava tehničke uvjete propisane standardom. + An ∩ B Svi dogañaji Ak ∩ B ( k = 1.04 ⋅ 0. Primjeri. tj.998 P( A1 ) ⋅ P(B / A1 ) + P ( A2 ) ⋅ P (B / A2 ) 0. P( A1 ) = 0.96 ..05 . P( A1 ) ⋅ P(B / A1 ) + P( A2 ) ⋅ P(B / A2 ) + ..X B = A1 ∩ B + A2 ∩ B + . n ) se A1 meñusobno isključuju.98 ako je proizvod stvarno dobar i uz vjerojatnost 0.04 .05 ako je proizvod stvarno loš. ako se već dogodio dogañaj B ..

2 5 10 P (B ) = P( A1 ) ⋅ P (B / A1 ) + P ( A2 ) ⋅ P (B / A2 ) + P ( A3 ) ⋅ P (B / A3 ) =…=0. 26 13    2 A2 ≡ prenesene 1 B. P( A2 ) = A3 ≡ prenesene 2 C.. 10 ⋅ 3 5 = . = . a u drugoj kutiji 3 bijele i 5 crnih.8. bilo kakav niz (konačan ili beskonačan) elemenata iz A. P (B / A3 ) = . neka je A neprazna familija podskupova skupa X za koje vrijedi: 1 o Ako je A1 . Prenesemo dvije kuglice iz prve u drugu kutiju. Kratak osvrt o aksiomatskoj izgradnji teorije vjerojatnosti Neka je X (konačan ili beskonačan) skup objekata (elemenata) koje ćemo zvati elementarnim dogañajima. onda je A ∈ A. 20 ... 10    2 15 P( A1 ) =   = . = ...2) U prvoj kutiji imamo 10 bijelih i 3 crne kuglice. = .. A2 .4538 II. Dalje.. P (B / A2 ) = .. Kolika je vjerojatnost da je ta kuglica bijela? 10 B 3B 3C 5C Dogañaji: A1 ≡ prenesene 2 B. 2 o Ako je A ∈ A. 26 13    2 B ≡ izvučena bijela iz druge kutije P (B / A1 ) = 1 2 3 . a zatim izvučemo iz druge kutije jednu kuglicu. 1 C.. onda je i U Ai i takoñer iz A. 13 13    2  3   2 1 P( A3 ) =   = .

. tj. tj. Neka je A dogañaj koji nastaje uniranjem od m = m( A) elementarnih dogañaja. siguran dogañaj spadaju u A). tj.. Vježba. P ) zove se vjerojatnosni prostor. Zbog toga su u aksiomatskoj izgradnji teorije vjerojatnosti sačuvani i svi rezultati klasične teorije. koja zadovoljava uvjete: 3o Funkcija P je nenegativna tj.. a familiju A sigma algebrom.. meñusobno isključuju. Prema aksiomu 5o je P ( A) = m( A) . Neka je A sigma algebra dogañaja. ( ∀A ∈ A) 4 o Sigurnom dogañaju X funkcija P pridružuje vrijednost 1..A. A∍ A1 ∪ A2 = A1 ∩ A2 ). P( A) ≥ 0 . a n .Elemente familije A zovemo slučajnim dogañajima. b) 0 ≤ P( A) ≤ 1 . onda   vrijedi P U Ai  = ∑ P ( Ai ) .. što je upravo klasična definicija vjerojatnosti (jer ovdje n su ispunjeni uvjeti da je potpuni skup elementarnih dogañaja konačan i da su svi elementarni dogañaji jednako mogući). Neka je X skup od n elemenata a1 .  i  Ureñena trojka ( X . Primjer.5o dokažite (za A ∈ A): a) P ( A) + P (A ) = 1 . −− −− −− − −− K tome A1 .. odnosno vezivanje dogañaja veznikom ili negacijom). A2 .ako je Ai ∩ Ak = ∅ ( i ≠ k ). odnosno. Na osnovu aksioma 3o . A2 ∈ A ⇒ A1 ∩ A2 ∈ A (naime. Najjednostavniji način da konstruiramo vjerojatnosni prostor ( X .A. a2 . Takoñer je jesno da ∅. Svaki je element iz A unija elementarnih dogañaja.. odnosno. sigma poljem dogañaja. Ovaj primjer pokazuje da se iz sistema aksioma može izvesti klasična teorija vjerojatnosti. 21 .. unija elemenata skupa X . P ) jeste da svakom elementarnom dogañaju ai pridružimo istu vjerojatnost: P (ai ) = 1 n (i = 1. 5o Ako se dogañaji A1 .. Na osnovu 1 o i 2 o . a P funkcija definirana na njoj. P( X ) = 1 . Konačno. P (∅)=0. Označimo sa A sigma algebru svih podskupova skupa X . Lako je provjeriti da ovako definirana funkcija P zadovoljava uvjete propisane aksiomima.. sigma algebra A zatvorena je i u odnosu na veznik i. X ∈ A (nemoguć. n ) . sigma algebra A je zatvorena u odnosu na operacije U. − (uniranje i komplementiranje. a P( A) je vjerojatnost dogañaja A. Ovo je takozvana sigma Aaditivnost funkcije P .

Iz skupa od 10 žarulja. Kolika je vjerojatnost da ćemo imati svjetlo pošto ove na sreću uzete žarulje stavimo u grla? 22 .Kolika je vjerojatnost da ćemo.U jednoj sobi postoje 3 ispravna grla za električne žarulje. uzmemo na sreću 3.II. ako bacimo 2 kocke tri puta za redom.ZADACI 1.9.Bacimo istovremeno novčić i dvije kocke. dobiti najmanje jedanput na obje kocke isti broj? 2. a) Kolika je vjerojatnost da novčić padne na glavu i barem jedna kocka na broj 6? b) Kolika je vjerojatnost da padne ili novčić na glavu ili barem jedna kocka na broj 6? 3. ali od kojih je 6 neispravnih.