You are on page 1of 5

Studij

Diplomski studij arheologije

Naziv kolegija

Glagoljska epigrafika

Status kolegija

Izborni predmet s matinog studija (usmjerenje): srednjovjekovna i


novovjekovna arheologija

Godina

1.

ECTS

Nastavnici i/ili

doc. dr. Gordana upkovi

II.

Semestar

suradnici
Ishodi uenja

Nakon uspjeno savladanog gradiva studenti e biti sposobni:

-objasniti kontekst poetaka hrvatske pismenosti i razlikovati spomeniku grau s


obzirom na utjecaje civilizacijskih krugova
-navesti i objasniti razliite teorije o irenju irilometodske pismenosti na hrvatske
prostore
-navesti i objasniti razliite teorije o postanku glagoljice
- identificirati strukturne razlike te povezivati strukture i svojstva razliitih tipova
glagoljice
-identificirati probleme posredovanja srednjovjekovnoga i ranonovovjekovnoga
teksta suvremenome itatelju
- rjeavati tekstoloke probleme i predlagati itanje srednjovjekovnoga i
ranonovovjekovnoga glagoljinoga spomenikoga teksta
-rjeavati probleme datacije
-navesti i u tekstu prepoznati osnovne strukturne elemente razliitih jezinih
sustava (staroslavenskoga i starohrvatskoga)
Preduvjeti za upis

Zavren preddiplomski studij.

Sadraj

Slavenska pisma u kontekstu irilometodskog izvorita srednjovjekovne kulture.


Tropismenost i trojezinost hrvatskoga srednjovjekovlja. Sredita glagoljake
pismenosti. Podrijetlo glagoljice i slijed razvojnih oblika. Razine grafetikog opisa.
Starohrvatski i staroslavenski, interferencija i funkcionalna raslojenost. Granina
podruja

glagoljice

irilice.

Zbirke

natpisa

prouavatelji.

Pregled

srednjovjekovnih glagoljskih i irilskih natpisa. Pregled glagoljskih natpisa u


novovjekovlju. anrovske odrednice i estetizacija. Kompozicijski obrasci, struktura

i sintaksa natpisa. Ortografske i fonoloke osobitosti natpisa. Antroponimi i


toponimi.

Ispitna
literatura

S. Damjanovi, Slovo iskona, Staroslavenska / starohrvatska itanka, Zagreb, 2004.


B. Fui, ''Hrvatski glagoljski i irilski natpisi'', Hrvatska i Europa I, Zagreb, 1997,
str. 259-282.
B. Fui, ''Hrvatski glagoljski natpisi'', Hrvatska i Europa II, Zagreb, 2000, str. 127145.
E. Hercigonja, Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb,
2006.
M. agar, Kako je tkan tekst Baanske ploe, Zagreb, 1997.
M. agar, ''Hrvatska pisma u srednjem vijeku'', Povijest hrvatskoga jezika, 1.
knjiga: Srednji vijek, Zagreb, 2009, str. 107-217.

Dopunska

Baanska ploa I-II, ur. A. Mohorovii i P. Stri, Zagreb-Krk-Rijeka, 1988.

literatura

Braki zbornik, 15, Supetar, 1987.


M. uni, ''Croatian Oldest Type of Glagolitic Script'', Journal of Croatian Studies,
Annual Review oft he Croatian academy of America, 36-37, 1995/1996, str. 19-52.
M. uni, ''Proporcije glagoljskih slova'', Crte u znanosti, 1998, str. 229-238.
M. uni, ''Duktus tipova glagoljskoga pisma'', Filologija, 32, 2000, str. 13-38.
Marica uni, ''Novo itanje hrvatskoga glagoljskoga konavoskoga natpisa iz 11.
stoljea'', Slovo 59, 2009, 123-133.
S. Damjanovi, ''Hrvatski glagoljai i poetci hrvatskoga knjievnog jezika'',
Hrvatska i Europa II, 2000, str. 269-279.
S. Damjanovi i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Zagreb, 2004.
900 godina Baanske ploe, ur. A. Bozani, M. Radi i P. Stri, Baka, 2000.
B. Fui, Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982.
B. Fui, Glagoljska epigrafika (kulturno historijski vidovi), Zagreb, 1982.
E. Hercigonja, Tisuljee hrvatskoga glagoljatva, Zagreb, 2009.
Iskoni be slovo, ur. A. Badurina, Zagreb, 2001.
N. Kapetani i M. agar, ''Najjuniji hrvatski glagoljski natpis'', Anali Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 39, 2001, str. 9-48.
R. Katii, Litterarum studia, Zagreb, 2007.
A. Nazor, ''Proimanje glagoljice i irilice na hrvatskom prostoru'', Hrvatska i
Europa II, Zagreb, 2000, str. 289-297.

A. Nazor, ''Hrvatski glagolizam u XIX. stoljeu'', Hrvatska i Europa IV, Zagreb, 2009,
str. 305-316.
F. Paro, Glagoljska poetnica, Zagreb, 2010.
I. Petrovi, ''Prvi susreti Hrvata s irilometodskim izvoritem srednjovjekovne
kulture'', Slovo, 38, 1988, str. 5-52.
Vjekoslav tefani, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije: I. dio, JAZU,
Zagreb, 1969.
Vjekoslav tefani, ''Prvobitno slavensko pismo i najstarija glagoljska epigrafika'',
Slovo 18-19, 1969, 7-40
M. agar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb, 2007.
Oblici provoenja

predavanja, seminari, mentorski rad

nastave
Nain provjere
znanja i polaganja

Zakljunu ocjenu ini prosjek ocjena iz: Kolokvija I (Transliteracija teksta ustavne

ispita

glagoljice), Kolokvija II (Paleografska analiza i datacija), Kolokvija III (itanje i


analiza natpisa), domaeg rada (jedna ocjena koja je prosjek ocjena svih domaih)
i usmenog ispita.

Jezik poduke

hrvatski

Nain praenja

Sukladno propisima Sveuilita u Zadru.

kvalitete

IZVEDBENI PROGRAM
(NASTAVNI SADRAJI PO TERMINIMA)
PREDAVANJA

TERMIN
Prostorija
Konzultacije

SEMINAR

TERMIN
Prostorija
Konzultacije

PREDAVANJA I SEMINAR

srijedom (ovisno o rasporedu)

TERMIN

SATI

SADRAJ
P: Uvod u glagoljsku epigrafiku i kontekst hrvatskoga glagoljatva

1. tjedan

2+1

S: Uvod u slavenska pisma. Glagoljska azbuka i brojevne vrijednosti


d.r. 1: prepisati glagoljicom odabrana 4 retka iz Hrvojeva misala (SI: 236-239)
P: irilometodska izvorita

2. tjedan

2+1

S: Ligature i kratice
d.r. 2: prepisati glagoljicom odabrana tri retka ''Stvaranja svijeta'' (SI: 240-241)

2+1

P: Generativni model
S: Krki natpis i Valunska ploa

3. tjedan

d.r. 3: prepisati jedan redak iz rekonstruiranoga teksta Baanske ploe (SI: 217) i
svako slovo usporediti s odgovarajuim slovima iz oble i uglate glagoljice te iz
Jonevljeve rozete
2+1

4. tjedan

P: Paleografski kriteriji
S: Konavoski glagoljski natpis
d.r. 4: transliterirati latinicom odabrana 4 retka iz Hrvojeva misala (SI: 236-239)

5. tjedan

2+1

P: Jezini kriteriji
S: Jezik Baanske ploe

2+1

P: Kompozicijski obrasci i elementi strukture natpisa


S: Kompozicija i struktura teksta Baanske ploe

6. tjedan

d.r. 5: paleografska analiza Supetarskog ulomka (SI: 222) ili odabranog Jurandvorskog
ulomka
2+1

P: Glagoljica i irilica
S: Supetarski ulomak, Kninski ulomak, Plastovski ulomak

7. tjedan

d.r.6: kljune rijei u natpisu Humake ploe (rekonstruirani tekst, SI: 197;
transliterirani tekst i prijevod, SI: 193)
2+1

8. tjedan

P: Hrvatska irilica
S: Povaljski prag
d.r. 7: esej (tema naknadno)

9. tjedan

2+1

S: Paleografska analiza i datacija


2+1

10.tjedan

P: Natpisi i grafiti

P: Onimija natpisa
S: Restitucija i datacija I
d.r.8: sastaviti kazala imena i titula te rjenik nepoznatih rijei odabranoga natpisa
(natpis naknadno)

2+1
11. tjedan

P: Topografija natpisa
S: Restitucija i datacija II
d.r.9: itanje i analiza odabranoga natpisa (natpis naknadno)

12. tjedan

13. tjedan

2+1

P: Natpisi zadarskoga podruja*


S: Restitucija i datacija III* (*moe se izvesti kao terenska nastava)

2+1

P: Posebni leksik
S: Vjebe

14. tjedan

2+1

15. tjedan

Saetak, diskusija, vjebe


Kolokvij III

UVJETI POHAANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA

UVJETI POHAANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA


Studenti su obvezni prisustvovati nastavi (80%) i obvezni su predati domai rad svaki tjedan. Nee se
prihvaati domai radovi koji su identini, bilo zbog prepisivanja bilo zbog kolektivnoga autorstva, i
koji su ocijenjeni negativno. Neprihvaeni domai rad student je duan izraditi ponovo. Bez
prihvaenih domaih radova student nije osposobljen za pristupanje kolokvijima i ispitu. Za dobivanje
potpisa i za pristupanje ispitu treba imati prihvaene sve domae radove.

Ispit je usmeni. Ukoliko je student poloio sva tri kolokvija, ispit je razgovor o gradivu izlaganom na
predavanjima i seminarima. Ukoliko je student u tijeku semestra poloio dva kolokvija, jedan kolokvij
ili nijedan, nepoloeno gradivo moe polagati u vrijeme ispitnih rokova (uz uvjet da je prethodno
predao sve domae radove).

Raspored odravanja kolokvija:


Kolokvij I e se odrati u 6. tjednu, Kolokvij II u 10. tjednu a Kolokvij III u zadnjem tjednu nastave.

Termini ispita: ljetni i jesenski ispitni rok (datumi naknadno).

Napomena uz literaturu:
itanka Slovo iskona najdostupnije je nastavno pomagalo, obvezna je za veinu domaih radova i za
veinu seminarske nastave pa se preporua da svaki student ima svoju (kako se radi na faksimilima,
fotokopirani primjerci itanke nisu upotrebljivi).