You are on page 1of 40

Seminar iz kolegija

FIZIKA I BIOFIZIKA
Preddiplomski sveuilini studij Sanitarno
inenjerstvo (1. godina)

Pripremila: Ivna Kavre

Rijeka, 2014.

PLAN

Naziv seminara
S1, S2
S3
S4
S5
S6
S7
S8
S9
S10
S11
S12
S13
S14

Optika
Vektori
Jednostavna gibanja
Dinamika
Moment sile
Rad i energija
Ispit iz seminara
Titranja, elastine sile
Dinamika fluida
Toplina i termodinamika
Napetost povrine, kapilarnost i viskoznost
Elektricitet
Istosmjerne i izmjenine struje
Valna gibanja
Ispit iz seminara
Ukupno sati seminara

Sati
4
2
2
2
2
2
1
2
2
2
2
2
2
2
1
30

S1,S2_OPTIKA
N

Zakon refleksije ravno zrcalo


u r

Reflektirani kut jednak je upadnom kutu:


ZRCALO

Zakon refleksije sferna zrcala


Jednadba konjugacije povezuje udaljenost predmeta od tjemena sfernog zrcala x, udaljenost slike x' i
arinu daljinu f zrcala:

Predznaci: sve veliine (x, x', f, R) bit e pozitivne ako se nalaze ispred zrcala. Veliine predmeta koje lee
iznad glavne osi oznaavat emo kao pozitivne, a veliine predmeta i slika ispod glavne osi, kao
negativne.
Kod konstrukcije slike koju stvara sferno zrcalo upotrebljavaju se tri karakteristine zrake:
1) Zraka koja upada paralelno s optikom osi i reflektira se kroz arite
2) Zraka koja upada kroz arite i reflektira se paralelno s optikom osi
3) Zraka koja upada kroz sredite zakrivljenosti i reflektira se u samu sebe
Za konstrukciju slike dovoljno je uzeti od predloenih karakteristinih zraka bilo koje dvije.
KONVEKSNO ZRCALO

KONKAVNO ZRCALO

y
C
y

y
F

y
x

Realna, obrnuta, uveana

Virtualna, uspravna, umanjena

Omjer veliine slike y' i veliine predmeta y naziva se linearno poveanje sfrenog zrcala (m):

Zakon loma
Kada zraka svjetlosti prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer irenja. Upadna
zraka, okomica na granicu sredstva u upadnoj toci i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Upadni
kut (u) i kut loma (l) vezani su Snelliusovim zakonom:

gdje su

brzine svjetlosti u prvom i drugom sredstvu.

Apsolutni indeks loma - indeks loma nekog sredstva u odnosu na vakuum (c brzina svjetlosti u
vakuumu (
)):

Lee
Jakost lee J definira se kao obrnuta vrijednost arine daljine f (mjerna jedinica je
):

Jednadba konjugacije povezuje udaljenost predmeta od lee x, udaljenost slike x' i arinu
daljinu f lee:

Predznaci: veliine x, x' bit e pozitivne ako se nalaze s one strane lee gdje se zrake svjetlosti
lome, a negativne e biti ako se nalaze ispred lee, dakle s one strane odakle dolaze zrake
svjetlosti.
Kod konstrukcije slike koju stvaraju lee upotrebljavaju se tri karakteristine zrake:
1) Zraka koja upada paralelno s optikom osi, lomi se kroz arite predmeta
2) Zraka koja upada kroz arite slike, lomi se paralelno s optikom osi
3) Zraka koja upada kroz sredite lee ne lomi se.
Za konstrukciju slike dovoljno je uzeti od predloenih karakteristinih zraka bilo koje dvije.
KONVERGENTA LEA

DIVERGENTNA LEA

y
F1
x

F2

F2
x

x
F1

Omjer veliine slike y' i veliine predmeta y naziva se linearno poveanje lee (m):

Poloaj
predmeta

Konstrukcija

Poveanje
m
| |
(umanjena)

Slika je:

Realna
Umanjena
Obrnuta

(obrnuta)

| |
(jednaka)
C

Realna
Jednaka
Obrnuta

KONKAVNO

(obrnuta)
| |
(uveana)
C

Realna
Uveana
Obrnuta

(obrnuta)

U
beskonano
sti

| |
(uveana)
C

Virtualna
Uveana
Uspravna

KONVEKSNO

(uspravna)

| |
(umanjena)
T

y
F

uvijek
(uapravna)

Virtualna
Umanjena
Uspravna

Poloaj
predmeta

Konstrukcija

Poveanje
m
| |
(umanjena)

F1

C1

F2

C2

Slika je:
Realna
Umanjena
Obrnuta

(obrnuta)
| |
(jednaka)
F1

KONVERGENTNA

C1

F2

C2

Realna
Jednaka
Obrnuta

(obrnuta)
| |
(uveana)

y
F1

C1

F2

C2

Realna
Uveana
Obrnuta

(obrnuta)

U
beskonano
sti

y
F1

C1

F2

C2

| |
(uveana)
F1

C2

F2

Virtualna
Uveana
Uspravna

DIVERGENTNA

(uspravna)

| |
(umanjena)
C2

F2

F1

C1

uvijek
(uapravna)

Virtualna
Umanjena
Uspravna

Zadaci:
Zrcala
1. Na posebnom papiru imate prikazane konstrukcije slike za razliite poloaje predmeta u odnosu na konkavno i
konveksno zrcalo. Sve konstrukcije napravite na milimetarskom papiru.
2. Konkavno sferno zrcalo ima polumjer zakrivljenosti 4 m. Predmet visok 5 cm nalazi se 3 m ispred zrcala.
Konstrukcijom i raunom odredite poloaj i visinu slike. (Rj: x'=6m, m=-2, y'=-10m)
3. Predmet se nalazi 25 cm ispred konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 40 cm. Konstrukcijom i
raunom odredite poloaj i poveanje slike. (Rj: x'=-66,7 cm, m=2,68)
4. Gdje treba smjestiti predmet u odnosu na konkavno sferno zrcalo polumjera zakrivljenosti 180 cm da bi dobili
realnu sliku upola manju od predmeta? (Rj: x=270 cm)
5. ovjek gleda u konkavno zrcalo polumjera zakrivljenosti R=1m. Za koliko mora biti udaljen od zrcala da vidi
sebe dva puta poveanim? (Rj: x=0,25 m)
6. Zubar koristi zrcalo koje daje 4 puta veu sliku kada se nalazi 0,6 cm od zuba. Koliki je polumjer zakrivljenosti
zrcala? (Rj: R=1,6 cm)
Lee
7. Na posebnom papiru imate prikazane konstrukcije slike za razliite poloaje predmeta u odnosu na
konvergentnu i divergentnu leu. Sve konstrukcije napravite na milimetarskom papiru.
8. Predmet visok 4 cm nalazi se 20 cm ispred konvergentne lee arine duljine 12 cm. Konstrukcijom i raunski
odredite poloaj i veliinu slike. (Rj: x'=30 cm, y'=6cm)
9. Predmet se nalazi 5 cm ispred konvergentne lee arine duljine 7,5 cm. Konstrukcijom i raunski odredite
poloaj i poveanje slike. (Rj: x'=-15 cm, m=3)
10. Predmet visok 9 cm nalazi se 27 cm ispred divergentne lee arine duljine 18 cm. Konstrukcijom i raunski
odredite poloaj i veliinu slike. (Rj: x'=-10,8 cm, y'=3,6 cm)
11. Konvergentna lea arine duljine 20 cm nalazi se 37 cm ispred zaslona. Gdje treba postaviti predmet da bi se
slika pojavila na zaslonu? (Rj: x'=-43,53 cm)
12. Konvergentna lea daje 4 puta poveanu, obrnutu i realnu sliku predmeta na udaljenosti 10 m od predmeta.
Odredite arinu duljinu i poloaj lee. (Rj: f=1,6m, x=-2 cm, x'=8cm)
13. Gdje treba postaviti predmet da bi konvergentna lea arine duljine 9 cm dala sliku tog predmeta na zaslonu 40
cm udaljenom od predmeta? (Rj, x'1=26,4 cm, x'2=13,68 cm)
14. Konvergentna lea arine duljine 50 cm daje realnu sliku 2,5 puta veu od predmeta. Koliko je predmet udaljen
od slike? (Rj: d=245 cm)
15. Dvije se tanke konvergentne lee arinih daljina 15 cm i 5 cm nalaze na udaljenosti 30 cm. Predmet je 50 cm
od prve lee. Gdje e biti slika koju daje ovaj sustav? Koliko je poveanje? Kakva je narav slike? (Rj: m=0,6;
slika je realna, umanjena, uspravna)
16. Na fotografskoj snimci visina zgrade je 5 cm. Kolika je prava visina zgrade ako je arina daljina objektiva 20
cm, a udaljenost fotografskog aparata do zgrade bila je pri snimanju 60 m? (Rj: y=15 m)
17. Mikroskop je sastvljen od objektiva arine dulijne 2 cm i okulara arine duljine 6,2 cm. Tubus ima 150 mm.
Na kokoj se udaljenosti od objektiva nalazi predmet i koliko je linearno poveanje mikroskopa, ako je daljina
normalnog vida 250 mm? (m=-20)
Lom svjetlosti
18. Indeks loma dijamanta je 2,42. Kolika je brzina svjetlosti u dijamantu? (Rj:
)
19. Indeks loma neke vrste stakla iznosi za crvenu svjetlost 1,52 a za ljubiastu 1,54. Odredi brzine irenja tih
svjetlosti u tom staklu. (Rj:
,
)
20. Koliki je indeks loma dijamanta ako se u njemu svjetlost iri brzinom 123 554 km/s? (Rj: n=2,43)
21. Pod kojim se kutom lomi zraka svjetlosti koja pod kutom
pada na vodu (n=1,33)? (Rj:
)
22. Na dnu mora stoji vertikalan tap dug h=1m koji je pokriven vodom. Kolika je duljina njegove sjene ako zrake
Sunca padaju na povrinu vode pod kutom: a)
, b)
, c)
. Indeks loma vode jest 1,35.
(Rj: a) s=0,86 m; b) s=0,55 m; c) s=0,27 m)

S3_VEKTORI

Zadaci:
1) Zbrojite sve zadane vektore na slici.

2) Koliko iznosi zbroj svih vektora na slici?

3) Odrediti rezultantu 4 vektora iji su duljina, orijentacija i smjerovi prikazani na slici. (Rj. | |

4) Pretpostavimo da amcem elimo prijei rijeku u smjeru istoka. Rijeka tee brzinom od 6 km/h u smjeru
juga. Ako amac dostigne brzinu 10 km/h, odredite brzinu amca i smjer kratanja amca. (Rj. v= 11,66 m/s)
5) Vektor zatvara sa x osi kut od 45o. Kolike su komponente u smjerovima ko. osi? (Rj.

6) Vektor zatvara sa x osi kut od 30 . Naite komponente vektora 2 u smjerovima x i y osi. (Rj.
)
7) Vektor zatvara sa x osi kut od 45o, dok vektor zatvara kut od 135o takoer sa x osi. Odredite duljine
o

vektora: a) , b) ako je a= 14,1 cm, a b= 2a (Rj. a) c= 31.5 cm, b) d= 31,5 cm)


8) Vektori i zatvaraju kut od 120o. Odredite duljine njihovog zbroja i razlike, ako je F1= 20 N, F2= 10 N.
(Rj. zbroj: F= 17N; razlika: F= 26N)
9) Djeak baca loptu poetnom brzinom 80 km/h, pod kutom 30 o u odnosu na teren. Odredite horizontalnu i
vertikalnu komponentu brzine. (Rj. vx= 69,28 km/h, vy= 40 km/h)
10) Vektor duljine 10 cm, zatvara kut od 37o sa x osi. Grafiki rastaviti vektor na komponente i raunski
odrediti duljine komponenti. (Rj. ax= 8 cm, ay= 10 cm)
11) Avion leti brzinom 100 km/h prema jugu, a vjetar pue brzinom 25 km/h prema: a) sjeveru, b) zapadu.
Odredite pripradajue vektore brzine. (Rj. a) v= 75 km/h, b) v=103,07 km/h)
12) Poloaj materijalne toke u trenutku t1 jest
m, a u trenutku t2 on je

m. Grafiki i
raunski izraunajte | |. (Rj.

, | |=5m)
13) Na materijalnu toku djeluju u vodoravnoj ravnini tri sile. Prva sila F1= 2,8 N zatvara kut od 45o s osi x,
druga sila F2 =2,3 N zatvara kut od -30o s osi x i trea sila F3= 2N djeluje u smjeru negativne osi x. Odredite
iznos i smjer rezltante. Zadatak rijeite grafiki i raunski. (Rj. F= 2,14 N, kut je 23o)
14) Motorni amac prelazi rijeku izmeu toaka A i B koje su na udaljenosti d=400 m. Brzina rijenog toka je
m/s i konstantna je du puta AB. Kut putanje amca prema obali je
. Kolikom brzinom
i
pod kojim kutem treba usmjeriti amac da put AB za prijee 2 min?( v=s/t)(Rj: v= 2,38 m/s, =36o27'22'')
15) Rad W definiramo kao skalarni produkt sile F i puta s:
. Znajui to, odredite koliki rad obavi konj
na pravocrtnom putu 500 m, ako vue kola stalnom silom od 150 N koja je pod kutem 45 o prema
horizontali? (Rj. W= 53 kJ)
16) Moment sile M se definira kao vektorski produkt kraka r i sile F: . Odredite smjer momenta sile:
a)

b)

c)

S4_JEDNOSTAVNA GIBANJA
Jednoliko pravocrtno gibanje je

Jednoliko ubrzano gibanje je gibanje

gibanje pri kojem tijelo prevali jednak put s za pri kojem je akceleracija a konstantna du puta
s.
jednaki vremenski interval .

Brzina v:

s-prijeeni put za proteklo vrijeme:

Akceleracija a:

Bez poetne brzine:

put s poetnim poloajem so:


S poetnom brzinom:

(+ ubrzano; - usporeno)
Slobodni pad: ag; sh (visina)(g=9,81ms-2)

Jednoliko kruno gibanje (

)
Frekvencija f je broj ophoda
(krugova) u jednoj sekundi:

Obodna brzina:

Kutna brzina:
[ ]=rad/s
Obodna brzina:

[f]=Hz

Ophodno vrijeme T (ili


perioda) je vrijeme potrebno
da tijelo napravi jedan ophod:

ako
Centripetalna akceleracija
usmjerena je prema sreditu
krunice:

Ubrzano kruno gibanje (


Tangencijalno ubrzanje:
ako
Kutno ubrzanje:

Bez poetne kutne brzine:

S poetnom kutnom brzinom:

Centripetalna sila
usmjerena prema
sreditu krunice:

Centrifugalna sila
usmjerena od sredita
prema van:

Zadaci
Pravocrtno gibanje
1) Avion leti brzinom 800 km/h. Kolika je njegova brzina izraena u m/s? (Rj.v= 222 m/s)
2) Pjeak svake sekunde prevali put 1,3 m. Kolika je njegova brzina izraena u km/h? (Rj: v= 4,7 km/h)
3) Brod prevali put 3000 milja za 5 dana i 20 sati. Kolika je prosjena brzina broda? Izrazi brzinu u m/s i vorovima.
Jedan vor jest 1 milja na sat. Jedna morska milja jest 1852 m. (Rj. v= 21, 4 vora)
4) Za koliko sati se napuni spremnik obujma 400 m3 vodom koja utjee kroz cijev promjera 120 mm brzinom 2 m/s?
(Rj: t= 4 h i 56 min)
5) Vlak kree iz A u 23 h i 15 min i stie u B u 7 h i 10 min. Udaljenost od A do B jest 252 km. Kojom se srednjom
brzinom giba vlak? Izrazite rezultat u km/h i m/s. (Rj: v= 31,8 km/h, v=8,84 m/s)
6) Brzina nekog tijela mijenja se prema grafu:

10

10

-5

a) koliki ukupni put prijee tijelo tijekom gibanja? (Rj: s=50 m)


b) ako se tijelo giba u jednom pravcu, izraunati udaljenost krajnjeg i poetbog poloaja. (Rj: 30 m)
c) nacrtati graf prijeenog puta tijela i graf udaljenosti tijela od poetnog poloaja.
7) Motorni amac plovi od jednog do drugog plovka koji se nalaze na udaljenosti od 1600 m, najprije nizvodno, a
zatim uzvodno. Vrijeme za put nizvodno iznosi 240 s, a put uzvodno traje 360 s. Kolika bi bila brzina amca, ako bi
on plovio po mirnoj vodi? (Rj: v=5,55 m/s)
8) Motorni amac prelazi rijeku izmeu toaka A i B koje su na udaljenosti d=400 m. Brzina rijenog toka je
m/s i konstantna je du puta AB. Kut putanje amca prema obali je
. Kolikom brzinom
i pod
kojim kutem treba usmjeriti amac da bi put AB preao za vrijeme od 2 minute? (Rj: v= 2,38 m/s, =36o27'22'')
9) Zadan je graf brzine nekog tijela. Nacrtati odgovarajui graf akceleracije.

10

10

15

20

25

30

35

10) Biciklist vozi brzinom 20 km/h i za 10 s povea brzinu na 30 km/h. Kolika je srednja akceleracija izraena u
km/h2 i m/s2? (Rj. a= 3571,42 km/h2, a= 0,28 m/s2)
11) Tijelo se pone gibati jednoliko ubrzano i u 10 s prevali 120 m. Koliki put prijee to tijelo u prve 4 sekunde? (Rj:
s= 19,2 m)
12) U trenutku kad se odvojio od zemlje zrakoplov je imao brzinu 255 km/h. Prije toga se ubrzavao na betonskoj
pisti prevalivi 850 m. Koliko dugo se zrakoplov kretao po zemlji prije nego to je uzletio i kojom akceleracijom?
Pretpostavimo da je gibanje bilo jednoliko ubrzano. (Rj. a= 2,95 m/s2, t= 24 s)

13) Automobil za vrijeme koenja vozi jednoliko usporeno i pritom mu se brzina umanjuje za 2 m/s2. Deset sekundi
nakon poetka koenja auto se zaustavi. Koliku je brzinu imao auto u trenutku kada je poeo koiti? Koliki je put
prevalio za vrijeme koenja? (Rj: v=20m/s; s= 100m)
14) Od trenutka zapaanja signala STOP, pa do pritiska na konicu, voau je potrebno vrijeme 0,7 s. Ako konice
mogu usporavati automobil akceleracijom 5 m/s2, izraunati duljinu puta koji e automobil prijei od trenutka
zapaanja signala do zaustavljanja. Brzina automobila prije poetka koenja iznosila je 100 km/h. (Rj: s=98,56 m)
15) Kojom brzinom se giba pjeak ako 4 km prijee za 35 min. Brzinu izraziti u km/h i m/s. (Rj: v=1,90 m/s; v=6,84
km/h)
16) Dva automobila gibaju se jednoliko po pravcu brzinama od 80 km/h i 50 km/h. Oba automobila poinju se gibati
istovremeno s tim da razmak izmeu prvog i drugog automobila iznosi 2 km. Odredite vrijeme t kada e prvi
automobil sustii drugi. (Rj: t=240 s)
17) ovjek uje odjek svog glasa od vertikalne stijene nakon 2 s. Kolika je udaljenost stijene od ovjeka ako je
brzina zvuka 340 m/s? (Rj: s=340 m)
18) Za koje vrijeme i s koje visine je palo tijelo ako mu je konana brzina 200 m/s (g=9.81m/s 2)? (Rj: t= 20,38 s;
s=2038,73 m)
19) Vlak se pribliava stanici jednoliko usporeno. Kolika mora biti akceleracija, ako elimo da se zaustavi za 1
minutu. Brzina vlaka je 72 km/h. (Rj: a=-1/3 m/s2)
Kruna gibanja
20) Kota bicikla ima polumjer 36 cm. Kojom se brzinom kree biciklist ako kota uini 120 okreta u minuti? (Rj.
v= 4,52 m/s)
20) Duljina minutne kazaljke nekog sata je 1,2 m, a satne kazaljke 1m. Kolike su kutne brzine kazaljki i brzine
njihovih vrhova? (Rj. 1=0,001745 rad/s, 2= 0,000145 rad/s, v1= 0,002 m/s, v2= 0,000145 m/s)
21) Kutna brzina nekog kotaa smanji se ravnomjerno od 1200 okreta/min do 600 okreta/min u vremenu od 10 s: a)
za koje vrijeme e se kota zaustaviti? b) koliko je vrijeme trajanja posljednjeg okreta? (Rj. a)
, b) t= 1,41
s)
22) Vlak se giba po krunom eljeznikom kolosjeku polumjera 0,5 km kutnom akceleracijom 0,0049 rad/s2. Kolika
je akceleracija u trenutku kada je njegova brzina 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotaa vagona ako je njegov
polumjer 0,5 m? (Rj. a= 2,51 m/s2, = 33,34 rad/s)
23) Kota polumjera 244 mm okrene se 70 puta u 2 min i 5 s. Kolika je njegova kutna frekvencija i tangencijalan
brzina? (Rj. = 3,5168 rad/s, vt= 0,8580 m/s)
24) Baca okree kladivo na uetu dugakome 2 m. a) Koliko je centripetalno ubrzanje kladiva ako se baca okrene
jedanput u 2/3 s? Koliku centripetalnu silu mora baca proizvesti ako je masa kladiva 7 kg? (Rj. a) a= 177,65 m/s2,
b) F=1243,75 N)
25) Tijelo mase 0,5 kg giba se po krunici polumjera 50 cm frekvencijom 4 Hz. Odredi: a) obodnu brzinu tijela, b)
akceleraciju, c) centripetalnu silu koja djeluje na tijelo. (Rj. a) v= 12,57 m/s, b) a= 315,83 m/s2, c) F= 157,9N)
26) Posuda s vodom privezana je na ue duljine 50 cm. Kojom najmanjom brzinom moramo vrtjeti posudu po krugu
u vertikalnoj ravnini da nam voda iz posude ne istee? (Rj. v= 2,21 m/s)
27) Elektron se kree po krugu polumjera 2,0 cm zbog djelovanja magnetske sile. Brzina kretanja je
m/s.
Kojom bi se brzinom kretao proton po istom krugu kad bi na njega djelovala ista magnetska sila? (
kg,
kg) (Rj. v=
m/s)

S5_DINAMIKA
Sila tea

Newtonovi zakoni:

je sila kojom
Zemlja privlai sva tijela. Ako
1.Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog tijelo i podloga miruju ili se
gibanja sve dok na njega ne djeluju vanjske sile
gibaju jednoliko TEINA je


ili

jednaka sili tee.
2.Sila to ubrzava tijelo proporcionalna je masi tijela m i akceleraciji a

[F]=N

Teina:
[G]=N

3.Akcija je uvijek popraena suprotnom i jednakom reakcijom

Impuls sile i koliina gibanja


Koliina gibanja je fizikalna veliina koja opisuje Pod impulsom sile podrazumjevamo kratkotrajno
stanje gibanja tijela. Definira se umnokom mase djelovanje sile F u vremenu t. Djelujui impulsom
tijela m njegove trenutane brzine v.
sile na neko tijelo mijenjamo koliinu gibanja toga
tijela.

Zakon ouvanja koliine gibanja

ukupna
koliina gibanja
zatvorenog sustava konstantna je.

Elastini sudar

Prije sudara

Neelastini sudar

Prije sudara

Nakon sudara

Nakon sudara

Sila trenja javlja se na dodirnim plohama dva tijela i uvijek je suprotna smjeru gibanja tijela.

- koeficijent
trenja
N normalna sila
podloge

Ravna podloga na Trenje na kosini - teinu tijela rastavljamo na


ravnoj podlozi normalna komponente (komponenta u smjeru gibanja) i

sila podloge jednaka je (komponenta okomita na normalnu silu podloge).


teini tijela.

Sile kod rotacije


Centripetalna sila usmjerena je prema sreditu
krunice. Ta sila djeluje na tijelo I prisiljava ga da
se giba po krunoj putanji brzinom stalnog iznosa.

Centrifugalna sila usmjerena je od sredita


prema van.

Zadaci:
1. Na tijelo mase 5 kg djeluje sila 500 N. Koliku akceleraciju uzrokuje ta sila? (Rj: a=100ms-2)
2. Kolika je teina tijela mase: a) 5 t, b) 4 kg, c) 600 g? (Rj: a) 49050 N; b) 39,24 N; c) 5,886 N)
3. Kolika je gustoa tijela mase 300 g i obujma 0,5 dm3? Izrazite rezultat u jedinicama g/cm3 i kg/m3. (Rj:
=0,6 g/cm3, =600 kg/m3)
4. Odredite: a) teinu 1 dm3 leda pri 0oC, znajui da je gustoa vode 1000 kg/m3. b) teinu kapljice ive
obujma 0,25 cm3, znajui da je hustoa ive 13600 kg/m3. (Rj: a) G=9,81 N, b) G=0,033 N)
5. Koliko je puta manji obujam to ga zauzima iva od obujma to ga zauzima jednaka masa petroleja?
(Hg=13600 kg/m3, p=800 kg/m3) (Rj: 17)
6. Padobranac mase 78 kg sputa se otvorenim padobranom stalnom brzinom. Koliki je otpor to ga prua
zrak? (Rj: Fot= 765,18 N)
7. Granata mase 5 kg izleti iz topovske cijevi brzinom 700 m/s. Kolikom su srednjom silom plinovi u cijevi
djelovali na granatu ako se ona kroz cijev gibala 0,008 s? (Rj: F= 437500 N)
8. Pod utjecajem stalne sile 150 N tijelo za 10s prijee put 50 m. Kolika je teina tog tijela? (Rj: G=1471,5 N)
9. Koliki put prevail tijelo mase 15 kg za 10 s ako na njega djeluje sila 200 N? Kolika je njegova brzina na
kraju tog puta? (Rj: s= 666,67 m; v= 133,31 m/s)
10. Auto mase 1 t giba se po horizontalnom putu brzinom 6 m/s. Kolika mora biti sila koenja da se auto
zaustavi na udaljenosti 10 m? (Rj: F=1800 N)
11. Na tijelo mase 4 kg djeluju dvije sile svaka 2 N. Kakvi e biti smjer i veliina ubrzanja: a) ako sile djeluju
pod kutom 90o, b) ako sile imaju isti smjer, c) ako sile imaju suprotan smjer? (Rj: a) a= 0,7 m/s2, b) a=
1m/s2, c) a=0 m/s2)
12. Na glatkoj podlozi lee dva utega meusobno povezani tankom niti. Masa m1 utega A iznosi 300 g, a masa
m2 utega B 500 g. Na uteg B djeluje sila 2N, a na uteg A sila 1,5 N u suprotnom smjeru od prve sile. Kojom
se akceleracijom kreu utezi? (Rj: a= 0,625 m/s2)
13. Kamen mase 0,5 kg pada s vrha nebodera visokog 67 m. U trenutku pada brzina kamena iznosi 19 m/s.
Kolika je srednja sila otpora zraka? (Rj: Fo= 3,52 N)
14. Na horizontalnoj dasci lei uteg. Faktor trenja izmeu daske i utega jest 0,1. Koliko horizontalno ubrzanje
treba dati da se uteg pomakne s obzirom na dasku? (a= 0,981 m/s2)
15. Automobil vozi brzinom 72 km/h. Na kojoj najmanjoj udaljenosti ispred pjeakog prijelaza mora poeti
koiti da bi se pred njim zaustavio? Faktor trenja kotaa s cestom jest 0,4. (Rj: s= 50,96 m)
16. Auto mase 1t sputa se niz brijeg stalnom brzinom.Odredi silu trenja ako je nagib ceste 10%. (Rj:Ftr=981 N)
17. Tijelo klizi niz kosinu koja je prema horizontali nagnuta za 45 o. Poto je tijelo prelo put 36,4 cm, dobilo je
brzinu 2 m/s. Koliki je faktor trenja izmeu tijela i kosine?? (Rj: = 0,27)
18. Koliki je impuls sile koji tijelu mase 4 kg promijeni brzinu za 5 m/s? (Rj: 20 Ns)
19. Na tijelo mase 3 kg koje miruje pone djelovati stalna sila. Koliki je impuls sile nakon 5 s ako se tijelo za to
vrijeme pomaknulo za 25 m?
20. ovjek tri brzinom 8 km/h i stigne kolica mase 80 kg koja se gibaju brzinom 2,9 km/h te skoi u njih.
Masa ovjeka je 60 kg. a) Kolikom e se brzinom sada gibati kolica? b) Kolikom bi se brzinom gibala
kolica ako bi ovjek trao u susret kolicima i skoio u njih? (a) v= 5,1 m/s; b) v=1,8 m/s)
21. Ledolomac mase 5000 t kree se ugaenog motora brzinom 10 m/s i nalijee na nepominu santu leda koju
gura dalje ispred sebe brzinom 2 m/s. Kolika je masa sante ako zanemarimo otpor vode? (m= 12500 t)
22. Tijelo mase 0,5 kg giba se po krunici polumjera 50 cm frekvencijom 4 Hz. Odredite: a) obodnu brzinu
tijela, b) akceleraciju i c) centripetalnu silu koja djeluje na tijelo. (Rj: v=12,57 m/s; a=315,83 m/s2; F=157,9
N)
23. Posuda s vodom privezana je na ue duljine 50 cm. Kojom najmanjom brzinom moramo vrtjeti posudu po
krugu u vertikalnoj ravnini da nam voda iz posude ne istee? (Rj. v= 2,21 m/s)
24. Elektron se kree po krugu polumjera 2,0 cm zbog djelovanja magnetske sile. Brzina kretanja je
m/s.
Kojom bi se brzinom kretao proton po istom krugu kada bi na njega djelovala ista magnetska sila? (masa
elektrona je
kg, masa protona je
kg)(Rj: je
m/s)

S6_MOMENT SILE
Moment sile je umnoak udaljenosti hvatita

sile od oslonca (krak sile) i same te sile

Da bi tijelo bilo u ravnotei, zbroj svih

momenata sila mora iznositi nula:


Pravilo desne ruke:

k
F

M k F
k udaljenost hvatita sile od oslonca
F sila
Ako su k i F okomiti: M=kF
Ako k i F zatvaraju kut : M=kFsin

Jednostrana poluga

Dvostrana poluga
Zbroj momenata sa desne strane mora biti
jednak zbroju momenata sa lijeve strane:

k1

Zbroj svih momenata mora iznositi nula. S time da treba


pripaziti da postoje momenti sa pozitivnim i negativnim
predznakom, zbog orijentacije sile koja djeluje na kraku.

k1

k2

F2

F1

F2
Oslonac

F1

k2

Zadaci:
1) Jesu li poluge na slikama u ravnotezi? (Rj: a) ne, b) da)

2) Na kojoj udaljenosti od uporita treba sjesti drugi djeak, da bi poluga bila u ravnotei? (Rj, k2= 0,8 m)

3) Kolika je teina i kolika je masa prvog djeak, ako je poluga u ravnotei? Kolika bi bila njegova masa i
teina na Mjesecu (g=1,6 m/s2)? (Rj: mz= 38,88 kg, Gz=352 N, GM= 57,408 N)

4) Kolika je sila potrebna da se pomakne kamen mase 75 kg polugom kao na slici? (Rj. F= 147,15 N)

5) Francuskim kljuem odvijamo maticu. Duljina ruke kljua jest 300 mm. Koliki je moment sile ako
zakreemo: a) kraj ruke silom 40 N okomito na duljinu ruke, b) ruku na njezinoj polovici istom silom
okomito na duljinu ruke? (Rj, a) M= 12 Nm, b) M= 6 Nm)
6) Sanduk visine 2 m stoji na horizontalnom podu svojim podnojem dimenzija 1m x 1m. S bone strane na
njega pue vjetar i tlai ga 300 N/m2. Hoe li vjetar prevrnuti sanduk mase 100 kg? (Rj. Hoe)
7) Na krajevima 14 cm dugake poluge dre meusobno ravnoteu dva tijela masa 2 kg i 3,6 kg. Naite
duljine krakova poluge ako njezinu masu zanemarimo. (Rj. k1= 5 cm, k2= 9 cm)
8) Kolika treba biti masa x da bi poluga bila u ravnotei? (Rj. m= 3,5 kg)

9) Na svakom kraju krute poluge duge 1,5 m djeluje po jedna sila. One su meusobno usporedne i okomite na
polugu. Sile iznose 30 N i 20 N. Kolika je rezultanta tih sila i gdje joj je hvatite? (Rj. F= 50 N, hvatite je
0,6 m od hvatita vee sile, odnosno 0,9 m od hvatita manje sile).
10) Dva ovjeka nose na tapu dugome 5 m teret mase 12 kg. Masa tapa se zanemari. Optereeni su teretom u
omjeru 4:5. Gdje je objeen teret? (Rj, k1= 2,2 m, k2= 2,78 m)
11) Horizontalna ipka dugaka je 20 cm. Lijeva polovica je od aluminija, desna od eljeza. Gdje se nalazi
teite ipke ako je njezin presjek svugdje jednak? (k1= 7,45 cm, k2= 2,55 cm)
12) Slobodno oslonjena greda duljine l optereena je vertikalnom silom F=0,3 MN. Krak sile je b=l/3. Kolike
su sile reakcije u osloncima A i B? (Rj. FA= 0,2 MN, FB= 0,1 MN)
13) Krajevi jednolike daske duljine L i mase 1,8 kg poloeni sun a dvije vage. Jednoliko tijelo oblika kvadra
mase 2,7 kg miruje na dasci. Centar mase tog tijela udaljen je L/4 od jednog kraja daske. to vage
oitavaju? (Rj. F1= 28,69 N, F2= 15,45 N)
14)Koljenasta poluga ima oblika kao na slici te se moe okretati oko toke B. U
toki A djeluje sila F=20 N. Kolika je veliinom najmanja sila kojom u toki D
moemo drati polugu u ravnotei i koji joj je smjer? (Rj. F=14,1 N)

l
C

l
D

S7_RAD I ENERGIJA
Energija E je sposobnost tijela da vri rad.
Kinetika energija Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela, a ovisi o
svako tijelo mase m u meusobnom poloaju tijela.
gibanju brzinom v ima
Opruga
Gravitacijska potencijalna energija
kinetiku energiju:

Zakon
ouvanje
energije ukupna
energija
zatvorenog
sustava je konstantna:

Sila opruge

kinetika energija
potencijalna
energija

Rad W

k konstanta opruge [K]=N/m


x pomak iz ravnotee
(-) dolazi jer sila ima suprotan smjer od smjera
istezanja opruge

jednak je promjeni energije nekog

Snaga P je omjer rada W i vremena t u kojem


je rad izvren.

sustava.

[P]=W


Ako je =0:

Zadaci:
1)
2)
3)
4)
5)

6)
7)
8)

9)

10)
11)
12)
13)

14)

15)

16)

17)
18)

Koliki rad utroi dizalica kad podigne teret 2 t na visinu 120 cm? (Rj. W= 23544 J)
Elastina opruga stisne se za 0,2 m pod djelovanjem sile 20 N. Kolika je konstanta k te opruge? Koliki je rad utroen
pri tom sabijanju? (Rj. k= 100 N/m; W= 2 J)
Pri brzom hodu ovjek je u jednoj minuti uinio 180 koraka. Kolika je snaga ovjeka koju je razvio pri hodu ako za
svaki korak utroi rad 30 J? (Rj. P=90 W)
Dizalica je podigla tijelo mase 4,5 tona na visinu 8 m. Snaga dizalice je 8,832 kW. Za koje vrijeme dizalica digne
teret? (Rj. t= 39,99 s)
Pri normalnoj brzini 5 km/h ovjek mase 75 kg razvija snagu otprilike 60 W. Poveanjem brzine ta snaga naglo raste i
pri brzini 7,2 km/h naraste do 200 W. Odredite za oba sluaja silu kojom se ovjek pokree. (Rj. F1= 43,17 N; F2= 100
N)
Koliku teinu moe vui auto motora 22,05 kW po horizontalnom putu pri brzini 54 km/h ako je koeficijent trenja
0,15? (Rj. G= 9800 N)
Sila 2 N djelovala je na tijelo 4 sekunde i dala mu energiju 6,4 J. Kolika je masa tijela? (m= 5 kg)
Na kolica mase 1 kg, koja lee na horizontalnoj podlozi i miruju, poinjemo djelovati stalnom silom 5 N u smjeru
puta. Pod utjecajem sile kolica su prela put 4 m bez trenja. a) Koliki rad je utroila sila? b) Kolika je energija
prenesena na kolica? c) Kolika je brzina kolica na kraju puta? (Rj. a) W=20 J, b)
J, c) v=6,31 m/s)
Sila 20 N ubrzava predmet mase 1 kg du puta 4 m po horizontalnoj povrini bez trenja. Predmet je prije toga
mirovao. Nakon prevaljena puta 4 m sila se promijeni, smanji se na 10 N i djeluje du idua 4 m. a) Kolika je konana
kinetika energija tijela? b) Kolika mu je konana brzina? (Rj. Ek= 120 J, b) v= 15,49 m/s)
Koliki rad moe obaviti tijelo mase 100g pri brzini 15cm/s na temelju svoje kinetike energije?(Rj.Ek=0,00113J)
Da se u zidu probui rupa potreban je rad 10 000 J. Moemo li rupu izbuiti tanetom mase 0,2 kg koje udari o zid
brzinom 250 m/s?
Kamion mase 3 t vozi brzinom 45 km/h. Kolika mora biti sila koenja da se kamion zaustavi na 50 m udaljenosti? (Rj.
F= 4687,5 N)
ekiem mase 4 kg zabijamo avao u drvenu podlogu. U asu kad eki udari o avao, eki ima brzinu 500 cm/s, a
avao pritom ue u drvo 30 mm duboko. Kolikom srednjom silom udari eki o avao i koliko dugo traje djelovanje te
sile? (F=1666,67 N, t= 0,012 s)
Kamen mase 100 g baen je koso iz neke toke koja se nalazi 15 m iznad Zemljine povrine brzinom 10m/s. a) Kolika
mu je ukupna energija u tom trenutku? b) Kolika e mu biti ukupna energija kada bude 10m iznad Zemljine povrine?
c) Kolika e mu biti brzina u tom trenutku? Zanemarite otpor zraka. (Rj. a) E=19,715 J, E1=19,715 J, c) v= 14,07 m/s)
Tijelo mase 8 kg slobodno pada s visine 2 m. Kolika je njegova kinetika energija u trenutku kad stigne na Zemlju?
Dokaite da je ta energija jednaka gravitacijskoj potencijalnoj energiji koju je tijelo imalo prije pada ako se zanemari
otpor zraka. (Rj. Ek=Ep= 156,96 N)
Jednostavno njihalo dugo 4 m ima na svojem kraju objeenu kuglu mase 5 kg. a) Koliki rad moramo utroiti da bismo
njihalo pomaknuli iz njegova vertikalnog poloaja u horizontalni? B) Kolike e iznositi brzina i kinetika energija
kugle njihala u trenutku kada prolazi najniom tokom ako smo njihalo ispustili iz horizontalnog poloaja? (Rj. a) W=
196,2 J, b) v= 8,86 m/s, Ek= 196,2 J )
Djeak puca iz prake i pritom toliko nategne gumenu vrpcu da je produi za 10 cm. Kolikom je brzinom poletio
kamen mase 20 g? Da se gumena vrpca produi 1 cm treba sila 9,8N. Otpor zraka zanemarite. (Rj. v= 22,14 m/s)
Svaka elastina opruga odbojnika na vagonu stisnut e se 1 cm zbog djelovanja sile 10 4 N. Kojom se brzinom kretao
vagon ako su se opruge na odbojnicima pri udarcu vagona o stijenu stisnule 10cm? Masa vagona je 20 t. (Rj. v= 1 m/s)

19) Tijelo mase 3 kg kree se brzinom 2 m/s i sudara s elastinom oprugom. Za oprugu vrijedi

. a) Kolika

je elastina potencijalna energija sadrana u opruzi kad ju je tijelo stisnulo za 0,1 m? b) Kolika je u tom trenutku
kinetika energija tijela mase 3 kg? (Rj. a) Ep= 0,5 J, b) Ek= 5,5 J)
20) Elastina opruga konstante k= 40 N/m visi vertikalno. Na njezinom kraju objeen je uteg mase 0,8 kg koji miruje.
Uteg povuemo prema dolje 0,15 m. a) Do koje e se visine h uteg podii kad ga ispustimo? B) Kolika e biti njegova
najvea brzina? (Rj a) h= 0,3 m, b) v= 1,06 m/s)
21) Gdje emo utroiti manje energije: diui tijelo mase 2 kg na visinu 1 m ili gurajui ga po kosini do iste visine, uz kut
? (na kosini emo utroiti manje energije.)

S8_TITRANJA I ELASTINE SILE


Harmoniki oscilator
Titranje je periodino gibanje oko ravnotenog
poloaja
Najjednostavnije titranje je tzv. harmoniko
titranje tj. titranje koje uzrokuje harmonijska
(elastina) sila:

Harmoniki oscilator

Elongacija pomak od ravnotenog poloaja


Amplituda Anajvei pomak od poloaja ravnotee

Perioda T vrijeme potrebno da se opruga


konstante elastinosti k i na koju je ovjeeno tijeko
mase m (koja je bila stisnuta ili rastegnuta) vrati u
prvobitni poloaj:

Frekvencija f reciprona vrijednost periode


tritranja:
Maksimalna brzina:

Sila opruge
k konstanta opruge [K]=N/m
x pomak iz ravnotee
(-) dolazi jer sila ima suprotan smjer od smjera
istezanja opruge

Jednostavno njihalo (matematiko njihalo)


Jednostavno njihalo sastoji se od tijela (kuglice)
mase m ovjeenog o nit duljine l. Masu niti
zanemarujemo prema masi kuglice koja je ovjeena
o nit.
Perioda T :

Matematiko njihalo

Zadaci:
1) a) Na opruzi konstante elastinosti 100 N/m je ovjeen uteg mase 20 g. Odredite period titranja. b) Odredite
periodu matematikog njihala duljine 0,5 m. (Rj. a) T= 0,088 s b) T= 1,41 s)
2) Oprugu konstante 500 N/m stisnemo za 10 cm i pustimo titrati. Odredite najveu brzinu tijela mase 20 dag pri
titranju (Rj. v= 5m/s)
3) Kolika je perioda matematikog njihala duljine 1 m na Zemlji, a kolika ne Mjesecu? (gZ=9,81 m/s2, gM= 1,62
m/s2). Za koliko posto treba smanjiti duljinu njihala na Mjesecu da bi njegova perioda bila ista kao na Zemlji?(Rj.
TZ= 2,006 s, TM= 4,837 s, duljinu njihala treba smanjiti za 84%)
4) Tijelo mase m ovjeeno je o dvije opruge jednakih konstanti elastinosti k. Jednom je ovjeeno tako da su opruge
u seriji, a drugi put tako da su u paraleli. Periode titranja tijela u ta dva sluaja zadovoljavaju izraz: a) Ts= Tp, b)
Ts=2Tp, c) Ts= Tp, d) Ts=4Tp=? (odaberi tono rjeenje i obrazloi ga) (vrijedi: za opruge u seriji:

; za

opruge u paraleli:
)
5) Tijelo mase m ovjeeno je o tri opruge jednakih konstanti elastinosti k. Jednom je ovjeeno tako da su opruge u
seriji, a drugi put tako da su opruge u paraleli. Kakva je veza izmeu perioda titranja? (Rj. T s=3Tp)
6) Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanjem mase tijela za 20 g povea se perioda titranja za 0,2 s.
Odredite konstantu elastinosti opruge. (Rj. k= 3,29 N/m)
7) Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanje mase tijela za 20 g poveat e period titranja za 0,2 s.
Odredite masu tijela. (Rj. m= 21 g)
8) Uteg mase 200 g titra amplitudom A=10 cm i periodom T= 0,5 s. Odredite: a) konstantu opruge, b) maksimalnu
brzinu, c) kinetiku energiju utega. (Rj. a) k= 31,58 N/m, b) v=1,26 m/s, c) E= 0,16 J)
9) Tijelo mase m titra na opruzi. Kada se masa tijela povea dva puta, to se dogaa s periodom titranja sustava?
(Perioda se povea za )
10) Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala. Kolika je amplitude titranja njihala?
(Rj. A= 1,27 m)

11) Kada na oprugu objesimo uteg mase 3 kg, njezina je duljina 83,9 cm, a za uteg mase 9 kg duljina je 142,7 cm.
Kolika je konstanta opruge? (Rj. k= 100 N/m)
12) Slika prikazuje dva vagona koji se gibaju prema oprugama jednakih konstanti elastinosti k. Pri sudaru s
oprugom vagon mase 2m sabije oprugu za x1, a vagon mase m sabije oprugu za x2. Koji odnos vrijedi za x1 i x2? (Rj.
)

13) Amplituda harmonijskog titranja materijalne toke je 4 cm, a maksimalna kinetika energija je
. Na
kojoj e udaljenosti od ravnotenog poloaja na materijalnu toku djelovati sila od
? (Rj. x= 2 cm)
14) Posuda s utezima je na opruzi i titra s periodom 0,5 s. Dodavanjem utega u posudu period titranja se promijeni za
0,6 s. Koliko se produljila opruga dodavanjem utega? (Rj.
2,7 cm)

S9_ DINAMIKA FLUIDA


Fluidi u mirovanju
Tlak p kvocijent sile pritiska F i povrine S na Uzgon U je sila na tijelo uronjeno u tekuinu, a
usmjerena je prema gore
koju sila djeluje:
[p]=Pa
G' teina tijela u tekuini
G teina tijela u zraku
1 bar = 100 000 Pa = 105 Pa
1mmHg = 1 torr = 133,3 Pa
Uzgon na tijelo uronjeno u tekuinu jednak je po
hPa = 102 Pa
iznosu teini tijelom istisnute tekuine:
3
kPa = 10 Pa
- gustoa tekuine
Hidrostatski tlak je uzrokovan teinom stupca t
g akceleracija sile tee
tekuine:
V obujam tekuine istisnute tijelom
gustoa tekuine
h- visina stupca tekuine
U<G tijelo tone
U=G tijelo lebdi
Atmosferski tlak dolazi od teine stupca
U>G tijelo ispliva
atmosfere. Na razini morske povrine tlak zraka pri
temperaturi 0oC iznosi:
Pa
Arhimedov zakon tijelu uronjenom u tekuinu
Ukupni tlak na h:
umanjena je teina zbog uzgona, za onoliko koliko
je teka tijelom istisnuta tekuina.
Hidrauliki tlak tlak izazvan vanjskom silom.
Pascalov zakon tlak u zatvorenom idealnom
fluidu nastao zbog vanjskog djelovanja na fluid iri
se na sva strane fluida jednako hidraulika
prea:

Fluidi u gibanju
Protok i brzina protjecanja fluida q:
V obujam tekuine
t vrijeme
S presjek cijevi
v brzina strujanja

Torricellijev zakon istjecanja kae da je brzina


istjecanja fluida na dnu neke velike posude jednaka
kao da fluid slobodno pada s povrine posude do
otvora:

g- ubrzanje sile tee


h- visina otvora do povrine fluida

Jednadba kontinuiteta brzine u razliitim


dijelovima cijevi odnose se obrnuto razmjerno
povrinama presjeka. U uem dijelu cijevi brzina je
vea nego u irem dijelu cijevi:

Stacionarni tok:
Bernoullijeva jednadba prikazuje odnos
izmeu brzine, tlaka i gustoe tekuine u kretanju.
Za svaki presjek cijevi je zbroj statikog tlaka p,
dinamikog tlaka pdin i hidrostatikog tlaka phs
konstantan

Venturijeva cijev slui za mjerenje brzine


protoka

Zadaci:
1) Ako je tlak na podnoju planine (nadmorska visina 300 m) 101 kPa, koliki je tlak na vrhu planine visoke
1000 m? Pretpostavimo da je temperatura svugdje jednaka i iznosi 0 oC. (=1,22 kg/m3) (Rj. p= 92,59 kPa)
2) Cijev C s dva okomita kraka uronimo u dvije posude A i B. Kroz gornji kraj cijevi isiemo neto zraka zbog
ega se tekuina digne u lijevoj cijevi za h1= 10 cm, a u desnoj za h2= 12 cm. Kolika je gustoa tekuine u
posudi B, ako je u A voda. (Rj. = 833 kg/m3)
3) U cijev oblika slova U nalivena je iva, a potom u jedan krak tekuina gustoe 1200 kg/m3. Visina stupca
ive, mjerena od dodirne povrine je 1,4 cm. Kolika je visina stupca nepoznate tekuine? (Hg=13 600
kg/m3) (Rj. h = 15,87 cm)
4) Okomito postavljena cijev duine 5 m suava se od gornjeg dijela prema donjem tako da je na gornjem
dijelu promjer 10 cm, a na donjem dijelu 5 cm. Cijev je sa donje strane zaepljena epom koji moe izdrati
silu od 200 N i zatim napunjena vodom. Kolikom se najmanjom silom mora pritiskati voda s gornje strane
da bi se izbacio ep? (Rj. F= 414 N)
5) U moru pliva santa leda tako da joj viri volumen 195 m3 iznad mora. Koliki je ukupan volumen sante ako je
gustoa morske vode 1,03 g/cm3, a leda 0,9 g/cm3. (Rj. V= 1545 m3)
6) Tijelo gustoe 800 kg/m3 uronjeno je u vodu gustoe 1000 kg/m3 na dubinu od 1 m i puteno. Koliku e
maksimalnu visinu iznad vode dostii tijelo? (Rj. H= 0,25 m)
7) U hidraulikoj prei sila 400 N djeluje na manji ep rolumjera 4 cm. Kolikom silom tlai vei ep ako mu je
polumjer 10 cm? (Rj. F= 2500 N)
8) Kada je iroka otvorena posuda puna vode, kroz otvor na dnu poinje istjecati voda brzinom 2,8 m/s. Kolika
je visina posude? (Rj. h= 39,9 cm)
9) U ljudskom tijelu krv protjee iz srca u aortu, iz koje onda ide u vee arterije, koje se razgranaju u kapilare.
Pri povratku u srce krv protjee venama. Polumjer aorte je oko 1,2 cm i brzina strujanja krvi iznosi 40 cm/s.
Kapilere imaju polumjer
cm i brzina strujanja krvi je
m/s. Procijenite broj kapilara u
ljudskom tijelu. (Rj. broj kapilara je priblino
)
10) Cilindrina posuda promjera 0,5 m ima na dnu kruni otvor promjera 8 mm. Odrediti brzinu opadanja nivoa
vode u posudi u trenutku kada je visina vode 40 cm.
11) U spremniku se nalazi voda do nivoa od 2 m, a iznad vode je sloj ulja gustoe 850 kg/m 3 i debljine 1 m.
Kolika je poetna brzina istjecanja vode kroz otvor na dnu spremnika? (Rj. v= 7,47 m/s)
12) Poznavajui presjeke S1, S2 Venturijeve cijevi, razliku tlakova
i gustou fluida, dokaite da je izraz za
brzinu fluida u cijevi dan sa:

. Pretpostavivi da je fluid voda, da vei presjek iznosi 64

cm2, manji 32 cm2, da je tlak u irem dijelu cijevi 55 kPa a u uem 41 kPa, odredite protok vode u cijevi u
m3/s. (Rj.
m3/s)
13) Kroz cijev AB struji zrak tako da je protok 5 L/min. Povrina poprenog presjeka cijevi na irem dijelu je
S1= 2 cm2, a na uem dijelu S2= 0,5 cm2. Treba odrediti razliku nivoa vode
u dijelu cijevi abc. Gustoa
zraka je 1,32 kg/m3, gustoa vode je 1000 kg/m3. (Rj.
m)

14) U irokom dijelu horizontalne cijevi voda tee brzinom 8 cm/s pri statikom tlaku
Pa. U uskom
dijelu te iste cijevi tlak je
Pa: Kolika je brzina u uskom dijelu cijevi? (Rj. v= 5,29 m/s)
15) U horizontalnoj cijevi promjera 5 cm voda tee brzinom 20 cm/s pri statikom tlaku
Pa. Koliki je
tlak u uem dijelu cijevi promjera 2 cm? (Rj.
kPa)

S10_TOPLINA I TERMODINAMIKA
irenje vrstih tijela pri zagrijavanju
linearno:
volumno:
,
linearni koeficijent rastezanja
volumni koeficijent rastezanja
duljina (volume) pri 0oC

irenje tekuina pri zagrijavanju


volumno:
gustoa:
volumni koeficijent rastezanja
volumen pri 0oC

Temperatura
t- temperature u oC
T- temperature u K

Plinovi
Boyl-Marriotteov
zakon
Jednadba stanja idealnog plina
izotermna promjena (T=konst)

Tlak plina u posudi:

Gay-Lussacov zakon izobarna


promjena (p=konst)

( C)

-1

N/V koncentracija molekula


J/Kmol

Charlesov zakon izohorna


promjena (V=konst)

Kinetika teorija plinova

Srednja kinetika energija


molekula:
Jednadba idealnog plina:

Molarni volumen:
Koliina tvari:

mol

Boltzmannova konstanta:
J/K

Prijenos topline
Toplina Q je dio unutranje Dodir dva tijela
energije tijela koji prelazi s
jednog tijela na drugo:
Kod toplinski izoliranog sustava
koliina topline koju je tijelo vie
J
temperature predalo jednaka je
koliini topline koju je tijelo nie
temperature primilo:
Rad plina:

Specifini toplinski kapacitet c


koliina topline koju je
potrebno dovesti tijelu mase 1 kg
kako bi se njegova temperature
promijenila za 1 stupanj:

C-toplinski kapacitet

Termodinamika
Prvi zakon termodinamike
tolina dovedena sustavu pretvara
se u unutranju energiju sustava
U i rad W to ga ini sustav:

Drugi zakon termodinamike Voenje topline:


topline ne moe prelaziti s tijela
nie temperature na tijelo vie
temperature.
koeficijent vodljivosti
t- vrijeme
Entropija:
T- temperatura

Zadaci
1) eljezna ipka duga je 2 m pri 20oC. Za koliko se promijeni njezina duljina kad se temperature snizi na -35oC?
Linearni koeficijent rastezanja eljeza je
(oC)-1 (Rj.
)
3
o
2) Staklena je boca napunjena sa 50 cm ive pri 18 C. Koliki e se volume ive preliti preko boce kad temperature
ive poraste na 38oC. Linearni koeficijent rastezanja stakla je
(oC)-1, a volumni koeficijent rastezanja
o
-1
3
ive
( C) . (Rj.
cm )
3) Dva tapa od istog metala imaju duljine l1= 200 cm i l2= 200,2 cm na temperaturi od 20oC. Ako se krai tap
zagrije, a dulji ohladi za istu razliku temperature, njihove duljine se izjednae. Kolike su tada temperature
tapova? Temperaturni koeficijent linearnog rastezanja metala je
(oC)-1. (Rj. temperature prvog
o
o
tapa iznosi 41,73 C, a drugog -1,73 C)
4) Kolika je temperatura idealnog plina koji se nalazi u vrstoj posudi ako mu se pri promjeni temperature za 1 K
tlak povea 1%? (Rj. T1= 100 K)
5) Koliki je tlak idealnog plina koji se nalazi u vrstoj posudi ako mu se pri poveanju temperature za 1%
promijeni tlak za 103 Pa? (Rj. p1= 105 Pa)
6) U prostoru iznad stupca ive u barometru nalazi se neznatna koliina zraka i zbog toga barometer ne pokazuje
tone vrijednosti za atmosferski tlak. Kod atmosferskog tlaka 768mmHg barometer pokazuje 76 mmHg, a kod
atmosferskog tlaka od 740mmHg pokazuje 736mmHg. Kolika je duljina barometarske cijevi? (Rj.l= 794,3mm)
7) Odreena je koliina vodika zatvorena u elinoj boci. Kad bocu uronimo u smjesu leda i vode, manometer
prikljuen na bocu pokazuje tlak od 1000 mmHg. Kolika je temperature u boci kad manometer pokazuje tlak od
100 mmHg? (Rj. t= -245,7oC)
8) U zatvorenom kraku U-cijevi nalazi se neka koliina plina. Pri 30oC plin ima volumen 50 cm3, a razina ive u
zatvorenom kraku cijevi nalazi se 10 cm ispod razine ive u otvorenom kraku. Barometar pokazuje tlak 75
mmHg. Naite normalni volumen plina. (Rj. V= 50,4 cm3)
9) Odredite volume to zauzima 8g kisika na 15oC i tlaka 750mmHg. Molekularna masa O je 32g/mol.(Rj.V=5,9 l)
10) Odreena masa klora ima pri 20oC volumen 38 cm3. Odredite njegov volumen pri 45oC ako je tlak konstantan.
(Rj. V= 41,24 cm3)
11) Otvorena staklena boca obujma 500cm3 ispunjena je zrakom. Bocu zagrijavamo do 227 oC i zatim je grlom
prema dolje uronimo u vodu. Koja masa vode ue u bocu kad se temperatura zraka snizi na 27oC? (Rj. m=200g)
12) Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na temperature od 20oC.
Nakon to zajedno prime 175,2 kJ topline, temperature vode i lonca povea se na 60 oC. Ako je masa vode 1 kg,
masa lonca 0,2 kg, a specifini toplinski kapacitet vode 4200 J/kgK. Koliki je specifini toplinski kapacitet
aluminija? (cAl= 900 J/kgK)
13) Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na temperature od 20 oC.
Nakon to su zajedno primili 91,2 kJ topline, temperature vode i lonca poveala se na 60 oC. Odredite masu vode
ako je masa lonca 0,2 kg, specifini toplinski kapacitet vode 4200 J/kgK, a specifini toplinski kapacitet
aluminija 900 J/kgK. (Rj. m= 0,5 kg)
14) Kamen pada sa visine 5 m. Za koliko e se poveati njegova temperature ako se kinetika energija pretvori u
njegovu unutarnju energiju? (ckamen=1040 J/kgK) (Rj.
)
15) Izraunajte prosjenu kinetiku energiju jedne molekule plina pri temperature 57oC. Kolika je unutarnja energija
plina ako ima
molekula? (Rj.
)
16) Idealan plin zatvoren u cillindru s pominim klipom iri se izobarno pa daje rad od 3000 J. Toplina dovedena
plinu je: a) manja od 3000 J, b) jednaka 3000 J, c) vea od 3000 J, d) jednaka nuli? (Rj. c))
17) Jednake koliine topline dovedene su tekuini i eljeznom tijelu. Masa tekuine jednaka je masi tijela. Specifini
toplinski kapacitet tekuine je 2325 J/kgK, a eljeza 465 J/kgK. Temperatura tekuine povisila se za 10 oC. Za
o
koliko se stupnjeva povisila temperature eljeznog tijela? (Rj.
C)
18) Odredite rad koji obavi plin obujma 200 litara kada pri stalnom tlaku 10 5Pa temperature poraste od 27oC do
327oC. (Rj. W= 20 kJ)

S11_NAPETOST POVRINE, KAPILARNOST I


VISKOZNOST
Napetost povrine i kapilarnost
Povrinska napetost

Kapilarne pojave (elevacija i depresija)

Ako su meumolekulske sile izmeu molekula


(atoma) tekuine i molekula krute stjenke (Ft/k
- adhezija) jednake meimolekulskim silama
izmeu molekula tekuine (Ft/t - kohezija)
povrina e zauzimati pravi kut u odnosu na
stijenku.
Kapilarne pojave u cijevima malih unutarnjih
promjera (kapilarama) uspostavlja se ravnotea
sila: Ft/k, Ft/t i G:
- ako su dominantne Ft/k, menisk je udubljen
(
), a tekuina u kapilari je
uzdignuta (elevacija)
- ako su dominantne Ft/t, menisk je ispupen
(
), a tekuina u kapilari je
sputena (depresija)

Razlika u visini:
r- polumjer kapilare
- gustoa tekuine
povrinska napetost
- kontaktni kut

Viskoznost
Viskoznost je unutranje trenje u tekuini.
Sila izmeu slojeva u tekuini s razliitim
brzinama:
v- brzina sloja tekuine
S- povrine sloja tekuine

Poiseuilleov zakon volume tekuine V koja


protjee kroz cijev duljine l i polumjera r u
vremenu t:

viskoznost tekuine
Zakon po kojem se mijenja brzina strujanja
realnog fluida kroz cijev polumjera r i duljine
l:
x- udaljenost od centra cijevi
Protok je povezan sa Poiseuilleovim zakonom:

Raynoldsov broj NR odreuje hoe li strujanje


biti laminarno ili turbolentno:
Stocksov zakon opisuje otpor to ga
l polumjer cijevke, polumjer kuglice, duljina protjecanju fluida viskoznosti prua
sferna prepreka radijusa r. Isti taj izraz
stranice kockice,...
vrijedi za otpor to ga mirni fluid prua
gibanju kugle brzinom v:
NR<2000 strujanje je laminarno
2000<NR<3000 strujanje je laminarno i turbolentno
NR>3000 strujanje je turbolentno

Zadaci:
1)
2)

3)

Koliki rad treba uiniti protiv sile povrinske napetosti da bi se kapljica ive oblika kugle polumjera 3 mm razbila na
dvije manje, jednake kapljice? Povrinska napetost ive je 0,465 N/m. (Rj. W= 13.6 mJ)
Mjehur od sapunice promjera 5 cm napue se u mjehur veeg promjera. a) Koliki je promjer veeg mjehura ako je
pritom utroen rad 0,8 mJ? b) Koliko je puta volumen veeg mjehura vei od volumena manjeg mjehura? Povrinska
napetost sapunice je 0,025 N/m. (Rj. a) r2= 11,26 cm, V2/V1= 11,433)
Izvedite formulu za odreivanje visine podizanja ili sputanja tekuine povrinske napetosti u kapilari polumjera r.
(Rj.

4)

5)

6)
7)

8)

9)
10)

11)

12)
13)

Kada se uska staklena kapilara uroni u vodu, razina vode u njoj se digne na visinu 2,5 cm, a kut moenja stijenje
kapilare je 15o. Kada se ta ista kapilara uroni u aceton gustoe 0,792 g/cm 3, razina acetone u kapilari se digne na
visinu 1,4 cm, a kut moenja stijenke kapilare je 13o. Kolika je povrinska napetost acetone? Povrinska napetost vode
je 0,075 N/m, a gustoa vode 1 g/cm3. (Rj.
0,033 N/m)
Kada se dvije uske staklene kapilare razliitih promjera urone u vodu, razlika razina vode u njima je 20,4 mm. Koliki
su promjeri kapilara ako je promjer ire kapilare tri puta vei od promjera ue kapilare? Povrinska napetost vode je
0,075 N/m, a kut moenja stijenke kapilare zanemarivo je malen. (Rj. d1= 1 mm, d2= 3 mm)
Kada se uska staklena kapilara uroni u ivu, zbog pojave kapilarne depresije razina se ive u kapilari spusti za 1,5 cm.
Koliko e centimetara nie biti razina ive u kapilari tri puta menjeg promjera? (Rj.
cm)
U U-cijevi otvorenih krakova, jedan promjera 8 mm, a drugi promjera 1,2 mm, ulije se voda. Kolika je razlika vode u
kracima cijevi kao posljedica djeovanja sile povrinske napetosti? Kut moenja stijenki krakova cijevi zanemarivo je
malen. Povrinska napetost vode je 0,075 N/m, a gustoa vode je 1 g/cm3. (Rj.
cm)
Tekuina gustoe 900 kg/m3 i viskoznosti 0,05 Pas protjee kroz cijev promjera 2,5 cm i duljine 100 m. Protok je 0,5
l/s. Izraunajte srednju brzinu protjecanja, brzinu u sreditu cijevi i brzinu na udaljenosti 1 cm od sredinje linije.
Koliki je gubitak tlaka na cijeloj duljini cijevi?
Kapljice vode u nekom oblaku imaju polumjer od
m. Kojom najveom brzinom te kapljice mogu padati kroz
zrak? Za viskoznost zraka uzima se
Pas, a gustoa zraka
kg/m3. (Rj. v = 0,3 m/s)
Nafta protjee kroz cijev promjera 2,54 cm i duljine 18 m srednjom brzinom 0,1 m/s. Koliko je smanjenje tlaka u
cijevi uzrokovano viskoznou ako je
Pas? Je li protjecanje laminarno? Gustoa nafte je 850 kg/m3. (Rj.
, strujanje je laminarno)
Voda (odnosno zrak) protjee kroz cijev promjera 2 cm pri temperature od 20oC. Za koje e brzine strujanje biti
laminarno? (
Pas,
Pas,
kg/m3,
kg/m3) (Rj. vvoda<0,1 m/s,
vzrak< 1,39 m/s)
Koliki je promjer kapljica kie oblika kugle ako one padaju kroz atmosferu brzinom 18 km/h? Koeficijent viskoznosti
zraka je 0,018 mPas, a gustoa vode je 1 g/cm3. Uzgon u zraku zanemarivo je malen. (Rj. d= 0,406 mm)
a)Koliki je protok krvi kroz kapilaru polumjera 2 m ako je brzina protoka krvi u njenom sreditu 0,66 cm/s? b)
Pacijentu je potrebna transfuzija krvi. Pretpostavite da je vreica krvi na visini h 0,50 m i da igla ima promjer 0,8 mm i
duljinu 40 mm. Znajui da je vikoznost krvi
Pas njegova gustoa
g/cm3, odredite
protok krvi kroz iglu, te vrijeme potrebno da se izvri transfuzija jedne vreice krvi od 300 mL. Zanemarite tlak u
ilama. c) kako bi se promijenio prethodni rezultat ako bi uzeli u obzir tlak u ili i neka on iznosi 7 mmHg? Vrijedi
760 mmHg=101325 Pa. (Rj. a) q=
m3/s, b) q= 479 mm3/s, t 11 min, c) q= 392 mm3/s, t 13 min)

.
14) Znajui da je koliina volumena fluida u jedinici vremena koja protjee kroz kapilarnu cijev promjera r i duljine l dana
Poiseuilleov zakonom, dokaite da promatrajui dva fluida razliitih gustoa i viskoznosti koji protjeu kroz istu
kapilaru, moete odrediti njihove omjere s relacijom:

S12_ELEKTRICITET
Coulombov zakon
-istovrsni naboji se meusobno
odbijaju, a raznovrsni privlae
Coulombovom silom.
Sila meu nabojima:
| || |

Elektrino polje E je prostor u


kojem se javlja elektrina sila.
Prikazujemo ga silnicama.

Potencijal tokastog naboja

Princip superpozicije:

-iz + naboja silnice izlaze


- u naboj silnice ulaze
Elektrino polje tokastog naboja
| |

U vakuumu:

Napon U je razlika potencijala

Nm2/C2
El. polje ravnine povrine S
U sredstvu:
Dielektrinost vakuma:
C2/Nm2
dielektrinost sredstva

Elektrini kapacitet C nekog


vodia jednak je omjeru njegova
naboja Q i napona U
[C]=F

Princip superpozicije:

Serijski spoj kondenzatora:

Elektrini rad W je rad


potreban da se naboj Q prenese
iz toke 1 u 2:

Potencijalna energija Ep

Energija kondenzatora

Kapacitet ploastog kondenzatora:

Paralelan spoj kondenzatora:


S...povrina ploe
d...udaljenost ploa

Kapacitet sfernog
kondenzatora polumjera R:

Zadaci:
Elementarni naboj, Coulombov zakon.
1) Koliki je ukupni naboj 75 kg elektrona? (Rj.
C)
2) Dvije jednake, elektriki izolirane sfere A i B nalaze se na udaljenosti a (udaljenost sredita) koja je velika u
odnosu na promjer sfera. Sfera A ima pozitivan naboj +Q, a sfera B je neutralna. Nema elektrostatske sile
meu njima. a) pretpostavimo da na trenutak spojimo sfere icom (vodiem). Kolika je elektrostatska sila
izmeu sfera nakon to maknemo icu? a) Pretpostavimo da je A na trenutak uzemljena i onda se
uzemljenje ukloni. Kakva je sada sila meu sferama? (Rj. a)

, b)

3) Tri jednake vodljive sfere A, B, C postavljene su na vrhove jednakostraninog trokuta duljine d, te imaju
poetne naboje
,
. a) Koliki je iznos elektrostatske sile izmeu sfera A i C?
b) Uine se slijedei koraci: A i B spoje se tankom icom i odspoje; B se uzemlji icom pa se ica makne; B
i C spoje se icom pa se odspoje. Koliki su sada iznos elektrostatske sile izmeu sfera A i C, te B i C? (Rj.
a)

, b)

4) Elektron se nalazi u vakuumu blizu povrine Zemlje. Gdje treba postaviti drugi elektron da se elektrostatska
sila kojom on djeluje na prvi elektron uravnotei sa silom tee prvog elektrona? (Rj. d= 5,07 m)
5) Dvije jednake kuglice mase 0,5 kg vise na svilenim nitima dugim 1 m. Nabijene su i udaljene 10 cm. Koliki
je naboj na svakoj? (Rj.
C)
6) Dva naboja q1, q2 se nalaze na udaljenosti d. a) Koliki je iznos elektrostatske sile koja djeluje na q1? Neka je
q1=q2=20C i d= 1,5 m. b) trei naboj q3=20C dovede se u poloaj tako da se ti naboje nalaze na vrhovima
jednakostraninog trokuta. Kolika je sada sila na q1? (Rj. a) F= 1,6 N, b) F= 2,4 N)
7) Na slici je est naboja jednakog iznosa
C, naznaenih predznaka. Zadano je a= 2 cm,
.
Kolika je ukupna sila na naboj u iskoditu? (Rj. F= 0 N)
y

2a

a
a

Elektrino polje tokastog naboja. Tokasti naboj u elektrinom polju. Potencijal. Rad i potencijalna energija.
8) Na slici su tokasti naboji +1q i -2q na udaljenosti d. Naite iznos te smjer elektrinog polja u tokama A,
B, C. Skicirajte silnice polja. (

B
d

q1

9) Koliko je ukupno polje u toki P? (Rj. E(P)=0 V/m)


-12q
d
3q
d
d

5q

5q

q2

10) Izraunajte iznos i smjer elektrinog polja u toki P. (Rj. E=

P
a

11) Na vrhovima kvadrata su naboji 10 nC, 5 nC, 3 nC i -10 nC. Stranica kvadrata je 2 m. Koliki je potencijal u
sreditu? (Rj. V=
V)
12) Na vrhovima pravokutnika nalaze se naboji 25 nC, -13,33 nC, 20 nC, 18,33 nC. Stranice su 3 cm i 4 cm.
Naite potencijal, te iznos i smjer elektrinog polja u sreditu. (Rj. V= 17980 V, E=
V/m)

udaljena su 48 cm. Koliki je rad potrebno izvriti da

13) Dva pozitivna naboja


bismo ih pribliili za 25% (Rj.
14) U tokama A, B, C sa slike su naboji
sustava. (Rj.
)

)
. Trai se potencijalna energija

a=0,6

b=0,8

Kondenzator
15) Pretvorite kondenzator od 7,4 pF u kondenzator koji moe pohraniti 7,4 J energije uz razliku potencijala
od 652 V. (Rj.
)
16) Dvije nabijene kugle nakon dodira imaju naboje 10 -7 i
C. Kako se odnose njihovi volumeni? (Rj.
V1/V2=8000)
17) Koliki bi polumjer imala kugla kapaciteta 1 F?
18) Kondenzatori su spojeni u seriju s baterijom od 24 V. Koliki su napon i naboj na C 3? Zadano je C1= 4F,
C2= 2F, C3= 3. (Rj. U3= 7,38 V, Q3= 22,15 C)
19) Kondenzatori su spojeni u paralelu s baterijom od 24 V. Koliki su ukupan kapacitet i naboj? Zadano je C1=
4F, C2= 2F, C3= 3. (Rj. C= 9 F, Q= 216 C)
20) U sljedeim spojevima odredite ukupan kapacitet., ako je zadano: C 1= 10 F, C2= 5 F,, C3= 4 F. (Rj. a)
C= 7,33 F, b) C= 3,16 F)
a)

b)
C2

C1
C3

U
C2

C1

U
C3

S13_ISTOSMJERNA I IZMJENINA STRUJA

Istosmjerna struja
Elektrina struja je gibanje
naboja zbog razlike potencijala
Jakost elektrine struje I:

Otpor R:
[R]=
l-duljina vodia
S-povrina presjeka vodia
-otpornost
Ovisnost otpora o
temperaturi:

Q-protekli naboj
t-vrijeme
Koliina naboj Q koja u jedinici
vremena
proe vodiem
povrinskog presjeka S:

- otpor pri 0oC


-toplinski koeficijent otpora

Elektromotorna sila (napon)


je veliina koju mjerimo radom
potrebnim da izvor premjesti
naboj Q od jednog do drugog
pola izvora:

Ohmov zakon za strujni krug:


Serijski spoj otpornika:

n-broj elektrona
v-brzina elektrona
e-naboj elektrona

Ohmov zakon:

Ru unutarnji otpor izvora


R- otpor troila
I- struja u strujnom krugu

Gustoa struje j:
Paralelan spoj otpornika:
Elektrina energija:

;
Snaga troila
,
Joulova toplina:

1.Kirchoffovo pravilo ukupna


struja koja dolazi u neko vorite
jednaka je zbroju svih struja koje
iz njega izlaze:

2.Kirchoffovo pravilo
elektromotorna sila jednaka je
zbroju pojedinih elektromotornih
sila, tj. zbroju svih padova
napona u strujnom krugu:

Izmjenina struja
U strujnom krugu izmjenine struje moemo
imati:

Izmjenina struja

a) Samo omski otpor R struja i napon su u fazi


sin
sin

b) Samo induktivni otpor RL struja zaostaje za


naponom 90o
sin
cos
Struja:

sin

Napon:

sin

Efektivna struja:

Efektivna struja je ona vrijednost


istosmjerne struje koja bi proizvela jednaku
koliinu topline kao izmjenina struja.
Efektivni napon:
Kruna frekvencija:

Rezonancija:
Korisna snaga:
Prividna snaga:

c) Samo kapacitivni otpor RC napon zaostaje za


strujom 90o
sin
cos

d) Sve otpornike, tj. R, RL, RC:


Ukupni otpor (impedancija):

Razlika faze meu napona i struje:

Zadaci
Istosmjerna struja
1) Baterija ima elektromotorni napon 10 V i unutarnji otpor 1 . Spojena je s otporom od 4. Koliki je napon
na stezaljkama baterije? (Rj. U= 8V)
2) Dvije skupine galvanskih lanaka, svaka od etiri lanaka u seriji, spojene su u paralelu. Svaki lanak ima
napon 1,2V i unutarnji otpor 0,5. Vanjski otpor kruga je 0,6 . Kolika struja prolazi vanjskim otporom.
(Rj. I= 3A)
3) Da bi odredili napon i unutarnji otpor lanka, uklopimo ga u strujni krug u kojem se nalaze ampermetar i
promjenjivi otpornik: za R=1,8, I=0,3 A, a za R=6,8 , I= 0,15 A. Koliki su napon i unutarnji otpor
izvora? (Rj. Ru= 3,2 ,
V)
4) U krug su ukljuena dva mikroampermetra i dva jednaka voltmetra. Mikroampermetri pokazuju 100 A i
99 A, V1 pokazuje 10 V. Koliki napon pokazuje V2? (Rj. U2= 0,1 V)

V2

A2

A1

V1

5) Zadano je U1=64V, U2=24V, U3=30V, R1=2, R2=3, R3=4, R4=7, R5=3. (Rj. I1= 4A, I2=1A, I3= 5A)
R4

R2
U2

R1
U3

R3
U1
R5

6) Toke A i B spojene su s tri vodia. Prvi vodi sadri izvor istosmjerne struje od 2V i otpor 4. Drugi vodi
sadri izvor istosmjerne struje od 2V i otpor od 6. Trei ima otpor 20. Izraunajte struje u vodiima. (Rj.
I1= 0,053A, I2= 0,036A, I3= 0,089A)
U1
R1
A

R2
U2
R3

7) Odredite vrijednost otpora nepoznatog otpornika Rx, ako R1=R2=R3=1, i ako je iznos ukupog otpora
jednak nepoznatom otporu Rx.
R2

R1

R3

Rx

8) Odredite iznos ukupnog otpora u strujnom krugu, ako je zadano R1=2, R2=2, R3=1, R4=1. (Rj. Ru=
3)

R1
R3

R4

R2

9) Elektrino kuhalo ima snagu 500W. Kolika se topline oslobaa u 10 minuta? Ako se sva topline troi na
grijanje vode, na koju bi se temperature ugrijala 1l vode temperature 20 oC? (specifini toplinski kapacitet
vode je 4182 J/kgK) (Rj. t= 91,7oC)
10) Koliki mora biti otpor ice elektrinog kuhala pomou kojeg se litra vode temperature 20 oC moe za 8
minuta dovesti do vrenja? Kuhalo je prikljueno na 220V; otpor dovodnih ica zanemarimo. (Rj. R= 69,4
)
11) Motor prikljuen na napon 380 V tjera dizalicu koja za 5 min digne teret od pola tone na 20 m visine.
Izraunajte snagu motora, jakost struje u motoru. (Rj. P= 327 W, I= 0,86 A)
12) Radio svira od 9 do 14 sati na 9 V i 7W punom snagom. Koliko naboja njime proe? (Rj. Q= 14 000 C)
Izmjenina struja
13) Voltmetar za izmjeninu struju pokazuje vrijednost od 120V sinusoidalnog izmjeninog napona frekvencije
50Hz. Kolika je maksimalna vrijednost tog napona i kako se mijenja u vremenu? (Rj. Uo= 170 V,
u(t)=170Vsin(314t))
14) Otpornik od 20 spojen je na izmjenini napon u=60Vsin100t. Koliku e struju pokazivati ampermetar spojen
serijski s tim otpornikom? (Rj. I= 2,12 A)
15) Kondenzator kapaciteta 2F spojen je s izvorom izmjeninog napona od 120V. Naite struju ako je frekvencija
izvora: a) 50 Hz, b) 50 kHz, c) koliki je gubitak snage? (Rj. a) I=0,075 A, b) I= 75 A, c) P=0)
16) Zavojnica induktiviteta 0,7H spojena je s izvorom izmjeninog napona od 120V. Naite struju ako je frekvencija
izvora: a) 50Hz, b) 50kHz, c) koliki je gubitak snage? (Rj. a) I=0,546A, b) I= 0,546mA, c) P=0)
17) Zavojnica induktiviteta 0,14H i otpor 12 spojeni su na 110V, frekvencije 25Hz. Izraunajte: a) struju u
zavojnici, b) fazni pomak izmeu struje i napona izvora, c) gubitak snage. (Rj. a) I= 4,4 A, b) = 61,3o, c) P=
0,23 kW)
18) Kondenzator otpora 40 i otpornik od 30 serijski su spojeni na napon od 220V. Izraunajte: a)struju u
zavojnici, b)fazni pomak izmeu struje i napona izvora, c) gubitak snage. (Rj. a) I= 4, A, b) = -53o, c) P=
0,58kW)
19) Otpornik od 100, zavojnica 0,1H i kondenzator 20F serijski su spojeni na 110V frekvencije 50Hz. Izraunajte:
) struju, b) fazni pomak izmeu struje i napona izvora, c) gubitak snage, d) to pokazuje voltmetar na svakom od
elemenata. (Rj. a) I= 0,678 A, b) = -51,9o, c) P= 45,9 W, d) UR= 67,8 V, UL= 21 V, UC= 107,9 V)
20) Izraunajte rezonantnu frekvenciju kruga zanemarivog otpora koji se sastoji od zavojnice 40mH i kondenzatora
600pF. (Rj. = 32,5 kHz)
21) Transformator spojen na 120V daje napon od 1800V. Primar ima 100 namotaja. Koliko namotaja ima sekundar?
(Rj. N2= 1500)
22) Transformator spojen na 120V daje 2A na 900V. Kolika je struja primara? (I1= 15A)
23) Transformator je spojen na 2,5 kV i daje struju od 80A. Omjer broja namotaja primara i sekundara je 20:1.
Odredite napon sekundara, struju primara i izlaznu snagu. (Rj. U2= 0,13 kV, I1= 4 A, P2= 10 kW)
24) Transformator ima 500 namotaja na primaru i 10 na sekundaru. Ako je napon primara 120V, koliki je napon
sekundara? (Rj. U2= 2,4V)
25) Na prikljunicama otpora od 11 bez samoindukcije prikljuen je izmjenini napon efektivne vrijednosti 110V i
frekvencije 50 Hz. Napiite izraz koji pokazuje kako se mijenja jakost struje u vremenu. (Rj. i=14,1Asin314t)
26) Generator krune frekvencije 15 000Hz i napona na prikljucima 300V vezan je krugom u kojem su u seriju
spojeni kondenzator 0,05F, otpornik 1 i zavojnica. Krugom tee maksimalna struja. Koliki je induktivitet?
Kolika je maskimalna struja? (Rj. Z=R, I=300A)

S14_VALOVI
Val

Zvuk

titranje koje se iri prostorom i time prenosi


energiju iz izvora vala

Brzina zvuka u zraku mijenja se s temperaturom:

Valna duljina jest udaljenost do koje se proiri


val za vrijeme jednog titraja estice

brzina zvuka pri 0oC


t temperatura zraka

Brzina irenja vala:

Napeta ica duljine l na nekom glazbalu


(uvrenom na oba kraja) titra transverzalno
stojnim valom.
Frekvencija osnovnog tona je:

Perioda:

Ako je ica mase m i duljine l nategnuta silom F, kroz


icu e se val prenositi brzinom v:

Jednadba progresivnog vala opisuje


elongaciju estice na udaljenosti x od izvora vala
u trenutku t:
(

Razlika u fazi izmeu titranja estica:


1) Udaljene od izvora vala za x i titranja estice
u izvoru vala:
2) Na mjestu x1 i estice na mjestu x2 je:

Interferencija dvaju jednakih valova:


- Ako je razlika u fazi 2k (k=1,2,3,...)
rezultantni val ima dvostruku amplitudu
(konstruktivna interferencija)
- Ako je razlika u fazi (2k-1)/2 (k=1,2,3,...)
valovi se ponite (destruktivna interferencija)

Razina intenziteta zvuka L:


intenzitet najslabijeg zvuka koje prosjeno uho
moe uti
pri 1Hz
Intenzitet zvuka I je energija koju zvuni val prenese
u jedinici vremena kroz jedininu povrinu okomitu
na smjer irenja zvuka:

Dopplerov efekt promjena frekvencije vala zbog


gibanja izvora ili primatelja
1) Izvor i primatelj miruju
2) Izvor miruje vi=0, a primatelj se giba brzinom vp:
(+ ako se primatelj giba prema izvoru
- ako se primatelj giba od izvora)
3) Izvor se giba brzinom vi, a primatelj miruje vp=0:
(- ako se izvor giba prema primatelju
+ ako se izvor giba od primatelja)

Zadaci:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)

8)

9)

Koliko vremena treba oscilatoru da stigne od jednog amplitudnog poloaja do drugog ako je njegova frekvencija
50 Hz? (Rj. t= 0,01 s)
Izmeu dva uzastopna prolaza matematikog njihala kroz ravnoteni poloaj proe 0,7 s. Amplituda iznosi 3 cm.
Izraunajte: a) periodu, b) duljinu njihala. (Rj. T= 1,4 s, l= 0,49 m)
Koliko iznose perioda i frekvencija titranja utega objeenog na elastinu oprugu ako od najvieg to najnieg
poloaja stigne za 0,3 s? (Rj. T= 0,6 s, = 1,67 Hz)
Mornar sa palube broda izbroji 20 brijegova morskih valova u jednoj minuti. Nadalje, uoio je da je udaljenost
izmeu dva vrha susjednih brijegova 30 m. Kolika je brzina morskih valova? (Rj. v= 10m/s)
Radio stanica emitira program na frekvenciji 653,3 kHz. Kolika je valna duljina vala ako je brzina irenja vala
jednaka brzini svjetlosti? (Rj. = 459,2 m)
Pucanj se sa jedne obale jezera uo na drugu nakon 2,4 s. Kolika je irina jezera? (Rj. s=816 m)
a) elina ica duljine 1 m i mase 2 g, zategnuta je silom 20 N. Kolika je brzina transverzalnog vala po njoj? b)
ica duljine 50 cm i mase 5 g, napeta na oba kraja, titra osnovnom frekvencijom 55 Hz. Izraunajte napetost ice.
(Rj. a) v= 100 m/s, b) F= 30,25 N)
Dvije estice u valu udaljene su od izvora 3 m i 7 m. Val se iri brzinom 250 m/s. Pojedine estice u valu titraju
periodom 0,05 s. Koliku razliku u fazama (tj. u faznim kutovima) imaju dvije navedene estice? (Rj.
rad)
Jednadba harmonikog titranja estice kroz koju se iri val jest
brzina njegova irenja: a) 350 m/s, b) 700 m/s. (Rj. a)

. Napiite jednadbu vala ako je


), b)

))
10) Jednadba harmonikog titranja estice kroz koju se iri val jest
esticu koja je od izvora udaljena 300m. Brzina irenja vala jest 350m/s. (Rj.

. Napiite jednadbu titranja za


),)

11) Muzika nota La ima frekvenciju od 440 Hz. Odredite: a) periodu, b) preenu udaljenost u jednom periodu, ako
je brzina irenja zvuka u zraku pri temperaturi od 20oC 340 m/s. (Rj. a) T=
s, b) s= 78 cm)
12) Na udaljenosti 6 km od promatraa dogodi se eksplozija. Nakon kojeg e je vremena promatra uti?
Temperatura zraka je 14oC. (Rj. t= 17,68 s)
13) Violinska ica titra osnovnim tonom frekvencije 196 Hz. Gdje moramo staviti prst da bi ica titrala osnovnim
tonom frekvencije 440 Hz? (Rj. L'= 0,445L)
14) Zvuk ima intenzitet
. Kolika je razina intenziteta tog zvuka? (Rj. L= 44,8 dB)
15) Na udaljenosti 2 m od izvora iz kojeg se zvuk iri na sve strane jednako, intenzitet zvuka je
. Koliki je
intenzitet na udaljenosti 20 m od izvora? (Rj. I=
)
16) Relativna razina intenziteta zvuka na udaljenosti 10m od tokastog izvora iznosi 20 dB. a) Koliki je intenzitet
zvuka na toj udaljenosti? b) Kolika je relativna razina na udaljenosti 5 m od izvora, ako zanemarimo apsorpciju
zraka? (Rj. a) I=
, b) L=26 dB)
17) Glazbena vilica frekvencije 495 Hz pribliava nam se brzinom 20 m/s. Koliku frekvenciju vilice ujemo ako je
brzina zvuka u zraku 330 m/s? (Rj. 527 Hz)
18) Glazbena vilica frekvencije 400 Hz giba se brzinom 2 m/s od promatraa prema ravnom zidu. Koju e frekvenciju
uti promatra od zvunih valova koji dolaze promatrau nakon refleksije od ravnog zida? Koju e frekvenciju
uti promatra od nereflektiranih zvunih valova koji dolaze izravno iz glazbene vilice do promatraa? Brzina
zvuka u zraku je 340 m/s. (Rj. a) 402,35 Hz, b) 397,66 Hz)
19) Poznato je da je valna duljina jedne linije helija =587,6 nm. Kolika je promjena valne duljine ove svjetlosti,
zbog Dopplerovog efekta, ako potjee od spiralne maglice koja se udaljava od Zemlje brzinom 15400 km/s? (Rj.
)
20) Zrakoplov nadlijee u niskom letu maku koja uje pri nailasku zrakoplova zvuk frekvencije
,a
pri udaljavanju zrakoplova zvuk frekvencije
. Izraunajte brzinu zrakoplova ako je brzina zvuka u
zraku 340 m/s. (Rj. v= 297,5 m/s)