You are on page 1of 9

NAJLON

referat iz kemije

SADRAJ
Uvod

___________________________________________________

Kemija najlona

2
3

Nomenklatura

Svojstva

Primjena

Vlakna

Dijelovi/oblici

Pakiranje hrane

Ostalo

Zakljuak

________________________________________________
_

UVOD
Najlon je naziv za obitelji sintetikih polimera, tonije alifatskih ili poluaromatskih poliamida. Oni se mogu rastopiti u preraena vlakna, film ili razne oblike.
Prvi primjer najlona (najlona 66) je proizveden 28. veljae 1935., Wallace Carothers u
DuPontovom istraivakom objektu Eksperimentalna stanica DuPont. Prvi put je na
tritu upotrebljen u etkici s najlonskim vlaknima (1938.) koju slijede jo poznatije
enske arape ( "najlonke"; 1940) nakon to je uveden kao tkanina na Svjetskom
sajmu 1939 u New Yorku.
Najlon se sastoji od ponavljajuih jedinica povezanih peptidnom vezom te je
vrsta poliamida. Najlon je prvi komercijalno uspjean sintetiki termoplastini polimer.
Najlon je stvoren kao sintetska zamjena za svilu i zamjenjuje ju u mnogo
razliitih proizvoda nakon to je svila postala rijetka tijekom Drugog svjetskog rata.
Zamijenio je svilu u vojnoj primjeni (padobranima i pancirkama), a koriten je i u
mnogim vrstama guma za vozila.
Nakon poetne komercijalizacije najlona kao vlakana, razvijene su primjene i u
oblicima i u folijama. Glavno trite za najlonske dijelove sada je u industriji
automobila.

KEMIJA NAJLONA
Najloni su kondenzacijski kopolimeri nastali reakcijom difunkcionalnih
monomera koji sadre jednake dijelove amina i karboksilne kiseline, tako da su amini
formirani na oba kraja svakog monomera u postupku analognom za polipeptidne
biopolimere. Veina vrsta najlona nastaje reakcijom dikarbonske kiseline s diaminom
(npr PA66) ili laktama ili aminokiseline samih sa sobom. (npr PA6). U prvom sluaju,
struktura je tzv ABAB slina poliesteru i poliuretanu: ponavljajua jedinica se sastoji
od po jednog od svakog monomera, tako da se izmjenjuju u lancu. Budui da svaki
monomer u ovom kopolimeru ima istu reaktivnu grupu na oba kraja, smjer amidne
veze se mijenja izmeu svakog monomera. U drugom sluaju (tzv AA), ponavljajua
jedinica odgovara jednom monomeru.
Teko je dobiti tone proporcije, a odstupanja mogu dovesti do prekida lanca
na molekularnim teinama manjim od poeljnih 10000 Daltona (U). Da se prevlada
ovaj problem, kristalna i vrsta "najlonska sol" moe se formirati na sobnoj
temperaturi, koristei toan omjer 1: 1 kiseline i baze da se meusobno neutraliziraju.
Sol se kristalizira da bi se proistila i kako bi se dobio dobila eljena stehiometrija.
Sol se zagrijava na 285 C (545 F), temperaturu pri kojoj sol reagira te nastaju
najlonski polimer i voda.
U skladu konvencijom imenovanja, " najlon 6/12" ili "PA 6/12" je kopolimer 6C
diamina i 12C dikiseline. Ostale najlone ukljuuju kopolimerizirane proizvode
dikarboksilne kiseline i diamina koji se temelje na drugim monomerima. Na primjer,
neki potpuno aromatski najloni (poznati kao "aramidi") se polimeriziraju uz dodatak
dikiselina kao tereftalna kiselina ili izoftalna kiselina koje su ee povezane s
poliesterima. Tu su kopolimeri PA 66/6; kopolimeri PA 66/6/12; i drugi.
Openito linearni polimeri su najkorisniji, ali je mogue uvesti grane u najlon
kondenzacijom dikarboksilne kiseline s poliaminima koji imaju tri ili vie aminoskupina.
Dvije molekule vode nastaju prilikom nastajanja najlona. Njegova svojstva su
odreena R i R' grupom monomerima. U najlonu 6,6, R = 4C i R '= 6C alkani. U
kevlaru, i R i R' su benzenovi prsteni.

Industrijska sinteza se obino obavlja zagrijavanjem kiseline, amina ili laktama


da se ukloni voda, a u laboratoriju, diacid klorid moe reagirati s aminima.
Monomeri najlona se proizvede na razne naine, najee iz sirove nafte, ali
ponekad i iz biomase. Zbog velikog broja amina, kiselina i aminokiselina koje se
mogu sintetizirati, mnogi polimeri najlona su napravljeni eksperimentalno.
Kada se oblikuju, najlon se mora osuiti radi sprjeavanja hidrolize u stroju za
oblikovanje cijevi jer voda pri visokim temperaturama moe degradirati polimer. Svi
najloni su podloni hidrolizi, osobito jakim kiselinama. Reakcija je u biti obrnuta
reakcija sinteze najlona.

Vrste polimera najlona:


homopolimeri- od jednog monomera
kopolimeri-dva ili vie razliitih monomera
mjeavine- nastali reakcijom dva polimera iji su produkt nasumini kopolimeri

Nomenklatura
Nomenklatura koja se rabi za najlon polimere je osmiljena za vrijeme sinteze
prvih jednostavnih alifatskih najlona i koristi brojeve kako bi opisala broj ugljika
izmeu kiseline i amino-skupine. Naknadna uporaba ciklikih i aromatinih
monomera zahtijeva koritenje slova ili kompleta slova: jedan broj nakon "PA" za
homopolimere na temelju jednog monomera, te dva broja ili kompleta slova gdje
postoje dva monomera. Za kopolimere komonomeri ili par komonomera su odvojeni
kosim crtama.
U uobiajenoj upotrebi, prefiks 'PA', odnosno naziv "najlon" se koriste kao
sinonimi i imaju isto znaenje.

SVOJSTVA
Zbog svoje sintetike prirode, najlon je materijal koji se lako zapali i brzo gori
nakon izlaganja otvorenom plamenu. Nesrea na Apollo 1 Zapovjednom Modulu je
uzrokova kratkim spojem koji je stvorio vatru koja je ubrzo ispunila unutranjost
kabine zbog istog okolia kisika i prekomjerne koliine zapaljivih materijala na
brodu, od kojih su veina bili najlon i iak.
Iznad njihove temperature taljenja termoplastike poput najlona su amorfne
krutine ili viskozne tekuine. Ispod temperature taljenja, amorfni dijelovi doprinose
elastinost, a kristalni dijelovi doprinose vrstoi i krutosti. Koliina kristalnosti ovisi o
detaljima formiranja, kao i o vrsti najlona.
Ravni amid (CO-NH-) je vrlo polaran pa najlon oblikuje vie vodikovih veze
izmeu susjednih lanaca. Kod preanja u vlakna, polimerni lanci su skloni uskladiti se
zbog viskoznog toka. Ako se podvrgnu hlaenju, vlakna se dalje poravnavaju to
poveava njihovu kristalizaciju, a materijal dobiva dodatnu vrstou. U praksi, vlakna
najlona su najee izvuena pomou zagrijavanja i pri velikim brzinama.
Najlon je bistar i bezbojan.
Najlonski kabel i ue su skliski te imaju tendenciju rasplesti se. Krajevi se
mogu taliti i spojiti s izvorom topline, kao to su plamen ili elektrode, kako bi se to
sprijeilo.
Suh poliamid je dobar elektrini izolator. Meutim, poliamid je higroskopan.
Apsorpcija vode e promijeniti neke od osobina materijala kao to je njegov elektrini
otpor. Najlon manje upija od vune ili pamuka.
Najlon ima sposobnost da bude vrlo sjajan, polu sjajna ili bez sjaja.
Najlon je trajan i ilav materijal (vlakna se koriste za sigurnosne pojaseve).
Ima mogunost velike elongacije te je vrlo otporan (na insekte, gljivice,
ivotinje, kao i plijesni, plijesni, trulei i mnoge kemikalije)
Topi se umjesto gorenja.

PRIMJENA
Vlakna
Bill Pittendreigh, DuPont i drugi pojedinci i korporacije su radili marljivo tijekom
prvih nekoliko mjeseci Drugog svjetskog rata kako bi pronali nain da zamijene
azijsku svilu i konoplje sa najlonom u padobranima. To je takoer bio koriten u
gumama, atorima, uadi i drugim vojnim potreptinama. Bio je koriten i u
proizvodnji visoko kvalitetnog papira za ameriku valutu. Na poetku rata, pamuk je
inio vie od 80% svih vlakna i proizvoda, te su vlakna vune iznosila gotovo sve
ostalo. Do kolovoza 1945. godine, proizvedena vlakna najlona su uzela trini udio
od 25%, na tetu pamuka. Nakon rata, zbog nestaice i svile i najlona, najlonski
materijal padobrana se koristio u proizvodnji haljina. Najlon 6 i 66 vlakna se koriste u
proizvodnji tepiha.

Slika 1. haljina nainjena od najlonskih vlakana

Dijelovi/oblici
Najlonske smole se nairoko koriste u automobilskoj industriji, posebice u
proizvodnji motora.
vrsti najlon se koristi u eljevima za kosu i mehanikim dijelovima, kao to
su strojni vijci, prijenosnici i drugim komponentama. Takav najlon se obrauje
ekstruzijom, lijevanjem i injekcijskim preanjem. Najlon je dostupan i u varijanti
ispunjenoj staklom koje poveava strukturnu i udarnu vrstou i krutost. Njegova
razna svojstva ine ga vrlo korisnim kao materijal u proizvodnji aditiva, posebno kao
niti za modeliranje u 3D pisaima. Najlon se moe koristiti kao materijal u
kompozitnim materijalima s vlaknima za pojaavanje kao to su staklo ili ugljina
vlakana (takav kompozit ima veu gustou od istog najlona). Takvi termoplastine
smjese (sa 25% do 30% staklenih vlakana) se esto koriste u komponentama auta
6

koje su blizu motora, kao to su usisne grane, pri emu je njihova otpornost na
temperaturu bolja od one kod metala.
Okvir modernog Glock pitolja napravljen je od najlonskog kompozita.

Slika 2. Glock

Pakiranje hrane
Najlonske smole se koriste kao komponente folije za pakiranje hrane kada je
potrebna barijera za kisik. Neki od terpolimera koji se svakodnevno koriste u
pakiranje su temeljeni na najlonu. Visoka otpornost na temperature ini najlon
korisnim za vreice koje smiju u penicu.

Slika 3. prozirna folija za uvanje hrane

Ostalo
Najlon se koristi i za proizvodnju etkica i ribikog konca. Sredinom 20.
stoljea se poeko koristiti i u proizvodnji ica za instrumente poput gitare.

ZAKLJUAK
Najlonski polimeri imaju znaajnu komercijalnu primjenu u vlaknima, u
dijelovima/oblicima (oblikovanih dijelova za automobile, elektrine opreme i slino), te
u folijama (uglavnom za pakiranje hrane).
Komercijalno, najlonski polimer nastaje reakcijom monomera koji su ili laktami,
kiselina / amina ili stehiometrijske smjese amina (-NH2) ili dikiselina (-COOH).
Njihove smjese mogu se polimerizirajti kako bi nastali kopolimeri. Najlon polimeri
mogu se mijeati s raznim aditivima kako bi se postigle razliite varijacije svojstava.
Vano je napomenuti i kakav utjecaj najlon ima na okoli. Poto ima iroku
primjenu, velika koliina najlona u konanici zavri u otpadu gdje postaje jako tetan
za okoli. Ako se ostavi na odlagalitima, najlonu dugo treba da se razradi, a ako se
spaljuje, gorenjem nastaje znatna koliina staklenikih plinova. Zato je vano
reciklirati najlon to je jedino mogue ako ga sami odvojimo kao otpad namijenjen
reciklai.