You are on page 1of 16

GRAMATIKA

Verbi riflessivi e pronominali


Povratni glagoli su oni koji uz sebe imaju povratnu zamenicu, npr. lavarsi prati se. Za
razliku od srpskog jezika koji za sva lica koristi istu povratnu zamenicu se (ja se perem,
on se pere, vi se perete...) u italijanskom jeziku svako lice ima poseban oblik povratne
zamenice (mi, ti, si, ci, vi, si) i na to treba obratiti posebnu panju. Njihova promena u
prezentu je ista kao i kod glagola koji nisu povratni s tim to uz sebe imaju povratnu
zamenicu, npr:
(Io) Mi diverto molto con Emma.
(Tu) Ti diverti a scuola?!
(Lui, Lei) Si diverte in vacanza.
(Noi) Ci divertiamo qui.
(Voi) Vi divertite con gli amici.
(Loro) Si divertono molto.

Mnogo mi je zabavno sa Emom.


Zabavlja se u koli?!
On/Ona se zabavlja na odmoru.
Zabavljamo se ovde.
Zabavljate se sa prijateljima.
Mnogo se zabavljaju.

Povratni glagoli nastaju od prelaznih glagola, npr. lavare prati / lavarsi prati se; ili
postoje iskljuivo kao povratni glagoli i tada se zovu verbi pronominali, npr. pentirsi
kajati se.
Sloena vremena ovi glagoli grade uvek sa pomonim glagolom essere (obratite panju
na mesto povratne zamenice, ona stoji ispred pomonog glagola!):
Mi sono lavato, -a.
Ti sei lavato, -a.
Si lavato, -a.
Ci siamo lavati, -e.
Vi siete lavati, -e.
Si sono lavati, -e.

Oprao, -la sam se.


Oprao, -la si se.
Oprao, -la se.
Oprali, -le smo se.
Oprali, -le ste se.
Oprali, -le su se.

U srpskom jeziku ima povratnih glagola koji u italijanskom nisu povratni i obrnuto, npr:
bojati se temere, smejati se ridere, igrati se giocare, zakleti se giurare, vratiti se
tornare, zaspati addormentarsi, lei coricarsi, ustati alzarsi itd.
Uz modalne glagole (potere, volere, dovere) povratni glagoli mogu da se koriste na dva
naina:
1. Povratna zamenica moe da ostane uz infinitiv Devo svegliarmi presto
u tom sluaju u prolom vremenu se upotrebljava glagol avere kao pomoni
glagol Ho dovuto alzarmi presto.
2. Povratna zamenica moe da prethodi modalnom glagolu Mi devo alzare presto
tada e u prolom vremenu pomoni glagol biti essere Mi sono dovuto/a alzare
presto.

U izrazima koji trae infinitiv zamenica ostaje obavezno uz infinitiv povratnog glagola i
uvek se slae sa subjektom:
Non ho il tempo di annoiarmi.
Abbiamo voglia di divertirci.
Elisa ha labitudine di truccarsi troppo.
Plurali Particolari Posebni oblici plurala
Neke imenice u italijanskom jeziku koje su u jednini mukog roda u mnoini menjaju
svoj rod:
un paio due paia
un uovo le uova
un centinaio le centinaia
un migliaio le migliaia
un miglio le miglia

par parovi
jaje jaja
stotinak stotine
oko hiljadu - hiljade
milja milje

Postoje i imenice koje na dva naina grade plural. Jedan je pravilan i tada imenice ostaju
mukog roda a drugi nain je da promene rod tj. da preu iz mukog u enski. Obino
postoji promena u znaenju u zavisnosti od oblika:
il labbro usna, ivica rane, ivica posude
le labbra usne / i labbri ivice rane, posude
il ciglio trepavica, rub puta
le ciglia trepavice / i cigli rubovi puta
il sopracciglio obrva
le sopracciglia obrve
il braccio ruka, krak, rukavac, naslon, krilo zgrade
le braccia ruke / i bracci kraci, rukavci, nasloni, krila zgrade
il ginocchio koleno
le ginocchia kolena
il dito prst
le dita prsti / i diti kao jedinica mere

Pronomi Diretti forme forti / toniche


Do sada smo se upoznali sa linim zamenicama koje imaju funkciju subjekta i to su:
io, tu, lui / lei, noi,voi, loro.
Pronomi diretti su akuzativne zamenice i imaju dva oblika naglaeni i nenaglaeni.
Naglaene akuzativne zamenice stoje iza glagola ili predloga, imaju sopstveni akcenat i
mogu stajati i samostalno kao odgovor na neko pitanje. Oblici ovih zamenica su:
Me
(mene)
Te
(tebe)
Lui / Lei (njega/nju)

Noi (nas)
Voi
(vas)
Loro (njih)

Marco saluta me. Marko pozdravlja mene.


Enrico cerca te al telefono. Enriko trai tebe na telefon.
Emma ha invitato lui alla festa. Ema je pozvala njega na zabavu.
I ragazzi aspettano noi. Momci ekaju nas.
Il professore ha salutato voi. Profesor je pozdravio vas.
Invitano loro a cena. Pozivaju njih na veeru.
Uz neke izraze, uzvike idu iskljuivo ove naglaene akuzativne zamenice:
come me kao ja
quanto te koliko ti
povera me jadna ja

beato te blago tebi


ahim
se io fossi te da sam ja ti

Ove zamenice se kombinuju sa predlozima di bi izrazile razne padeke odnose:


Marco parla a me. Marco pria meni.
Tutti parlano di noi. Svi priaju o nama.
Conto su di te. Raunam na tebe.
Usciamo con lei e non con lui. Izlazimo sa njom a ne sa njim.
Pronomi Diretti forme deboli / atone
Nenaglaene akuzativne zamenice mogu da stoje ispred pojednih glagolskih oblika ili se
piu sastavljeno sa glagolskim oblicima kao to su infinitiv, particip proli, gerund, prilog
ecco i sa nekim oblicima imperativa. Nemaju akcenat, ne mogu da stoje samostalno i ne
koriste se iza predloga.
Oblici ovih zamenica su:
Mi
(me)
Ti
(te)
Lo / La(ga/je)

Ci
(nas)
Vi
(vas)
Li / Le (ih)

Gli studenti mi ascoltano con attenzione. Studenti me paljivo sluaju.

Luca le aspetta davanti al cinema. Luka ih eka ispred bioskopa.


I ragazzi ci aspettano. Momci nas ekaju.
Il professore vi saluta. Profesor vas pozdravlja.
Li invitano a cena. Pozivaju ih na veeru.
Akuzativna zamenica lo, pored toga to se odnosi na osobu ili stvar mukog roda u
jednini (Conosci Carlo? S, lo conosco. / Quando compri il giornale? Lo compro ogni
mattina.) moe imati i neutralnu vrednost i tada moe da se odnosi na itav deo reenice.
Vrlo esto se ne prevodi na srpski:
Siamo in ritardo. Lo so.
(Kasnimo. Znam (to).)
Anna mi ha detto che partir stasera. Lo ha detto anche a noi.
(Ana mi je rekla da e krenuti veeras. I nama je rekla (to).)
Signor Rossi dice che gli affari vanno bene, ma io non lo credo.
(Gospodin Rosi kae da poslovi idu dobro, ali ja u to ne verujem.)
Uz modalne glagole nenaglaena akuzativna zamenica moe da stoji i ispred i iza
modalnog glagola:
Signore, voglio ringraziarla. / Signore, La voglio ringraziare.
Gospodine, elim da Vam se zahvalim.
Pronome Partitivo NE
Partitivna funkcija je osnovna odlika rece ne. U ovoj, partitivnoj funkciji, reca ne
upuuje na deo celine to se najbolje moe videti iz primera:
Quante sigarette vuoi? (di un pacchetto) Le voglio tutte.
Quante sigarette vuoi? (di un pacchetto) Ne voglio una / cinque.
U prvom primeru se moe videti da osoba eli sve cigarete iz paklice, dok u drugom
primeru to nije sluaj i od cele paklice osoba eli samo jedan deo tj. jednu odnosno pet
cigareta.
Ukoliko uz imenicu stoji broj ili neki pridev onda taj pridev mora da se sloi u rodu i
broju sa imenicom koju zamenjuje reca ne:
Ho alcune case. Ne ho alcune. (Imam nekoliko kua. Imam ih nekoliko.)
Ho pochi amici. Ne ho pochi. (Imam malo prijatelja. Imam ih malo.)
Ho molte domande. Ne ho molte. (Imam mnogo pitanja. Imam ih mnogo.)
Ho una sigaretta. Ne ho una. (Imam jednu cigaretu. Imam je jednu.)

Particella avverbiale di luogo CI + pronomi MI, TI, CI, VI


Priloka reca CI moe da se kombinuje sa nenaglaenim akuzativnim zamenicama mi, ti,
ci i vi ( i za prvo i za drugo lice mnoine oblik e glasiti VI CI):
Mi accompagni a casa? Mi ci accompagni subito? S, ti ci accompagno, subito.
(Hoe me otpratiti kui? Otpratie me (tamo) odmah? Da, otpratiu te (tamo), odmah)
Non ci andremo da soli, vi ci accompagnano i genitori.
(Neemo ii (tamo) sami, pratie nas (tamo) roditelji)
Vi ci invitiamo volentieri.
(Rado emo vas pozvati (tamo).)
Iz primera se vidi da se iz konteksta lako shvata da li se vi ci odnosi na prvo ili na drugo
lice mnoine.
Particella avverbiale CI + pronomi LO, LA, LI, LE e partitivo NE
Prilikom spajanja priloke rece CI sa nenaglaenim akuzativnim zamenicama lo, la, li, le
i rece ne dolazi do promene njenog oblika i glasie:
CE LO, CE LA, CE LI, CE LE, CE NE
Quando accompagni tuo padre dal dottore? Ce lo accompagno alle quattro.
(Kada vodi tvog oca kod lekara? Vodim ga (tamo) u etiri.)
Non puoi accompagnarcelo prima? No, non ce lo posso accompagnare prima.
(Ne moe da ga odvede ranije? Ne, ne mogu da ga odvedem ranije.)
Quante ragazze ci sono? Ce n una. / Ce ne sono alcune. / Non ce n nessuna.
(Koliko ima devojaka? Ima jedna. / Ima ih nekoliko. / Nema ni jedne.)
Indicativo Imperfetto
Indikativ imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbacivanjem karakteristinog
zavretka u infinitivu glagola (-are, -ere, -ire) i dodavanjem linih nastavaka:
I konjugacija AMARE (voleti)
(io)
AM-AVO
(tu)
AM-AVI
(lui, lei)AM-AVA
(noi) AM-AVAMO
(voi) AM-AVATE
(loro) AM-AVANO

Da bambina amavo passeggiare.


Tu amavi guardare la tv.
Carlo amava stare da solo.
Da sempre amavamo viaggiare.
Voi amavate scherzare.
I miei genitori amavano andare al mare.

II konjugacija LEGGERE (itati)

(io)
LEGG-EVO
(tu)
LEGG-EVI
(lui, lei) LEGG-EVA
(noi) LEGG-EVAMO
(voi) LEGG-EVATE
(loro) LEGG-EVANO

Prima leggevo molto di pi.


Tu leggevi a cinque anni?!
Emma leggeva un romanzo interessante ieri.
Leggevamo il giornale quando arrivato Marco.
Leggevate quando andata via la luce?
Quando erano bambini leggevano poco.

III konjugacija DORMIRE (spavati)


(io)
DORM-IVO
(tu)
DORM-IVI
(lui, lei)DORM-IVA
(noi) DORM-IVAMO
(voi) DORM-IVATE
(loro) DORM-IVANO

Dormivo profondamente quando mi hai chiamato.


Dormivi quando ti ho telefonato?
Da bambino Luca dormiva molto di pi.
Dormivamo quando ha squillato il telefono.
Quando eravate bambini dormivate meglio.
I ragazzi dormivano quando sono entrata.

Neki glagoli koriste svoje stare osnove (iz latinskog jezika) za graenje imperfekta:
fare facevo...
dire dicevo...
tradurre traducevo...

bere bevevo...
dare davo...
stare stavo...

Glagol essere ima posebnu promenu:


Ero a casa tutto il giorno.
Eri da solo quando ti ho telefonato?
Luca era con me.
Eravamo in vacanza quando successo tutto questo.
Eravate pi simpatici prima.
Erano in giardino quando arrivata Anna.
Nepravilni glagoli, modalni glagoli, glagoli 3. konjugacije koji su ubacivali isc- u
promeni u prezentu kao i glagol avere, u imperfektu imaju potpuno pravilnu promenu:
dovere dovevo....
sapere sapevo...
finire finivo...

potere potevo...
andare andavo...
spedire spedivo...

volere volevo...
venire venivo...
avere avevo...

Indikativ imperfekta se koristi:


1. za opis dogaaja, stanja ili za izraavanje neprekinute radnje u prolosti:
Era una bella giornata di sole. Bio je lep sunan dan.
Stavo male. Bilo mi je loe.
Lucia lavorava ancora. Luia je jo uvek radila.
2. za izraavanje dve nesvrene paralelne radnje u prolosti:
Mentre mangiavo guardavo la tv. Dok sam jela gledala sam tv.

3.

4.

5.

6.

Passeggiavano e parlavano. etali su i priali.


Eravamo stanchi e avevamo fame. Bili smo umorni i gladni.
za opis nesvrene radnje u prolosti koja je bila u toku kad je poela neka druga
radnja:
Tutti dormivano quando sono entrata. Svi su spavali kad sam ula.
Studiavo quando ha squillato il telefono. Uio sam kada je zazvonio telefon.
Mentre mangiavamo arrivata Claudia. Dok smo jeli stigla je Klaudija.
u slaganju vremena da izrazi istovremenost u prolosti:
Tua sorella mi ha detto che non eri a casa. Tvoja sestra mi je rekla da nisi kod
kue.
Si vedeva che era felice. Videlo se da je srean.
Ripeteva che stava male. Ponavljao je da mu je loe.
za radnje koje su se ponavljale u prolosti (esto se prevode potencijalom):
In vacanza ogni sera uscivo. Na odmoru sam izlazila svako vee.
Quando ero bambino non andavo a scuola volentieri. Kad sam bio dete nisam
rado iao u kolu.
Ogni volta che lo incontrava non voleva salutarlo. Svaki put kad bi ga sreo nije
hteo da mu se javi.
za ublaavanje nekog zahteva, za molbu:
Volevo dirti una cosa. Hteo sam neto da ti kaem.
Volevo un etto di formaggio. Hteo sam 100gr sira.

Indicativo Trapassato Prossimo


Pluskvamperfekat je sloeno prolo vreme koje se gradi od imperfekta indikativa
pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola (o izboru pomonog glagola smo
govorili kad smo uili passato prossimo).
pomoni glagol avere
I konjugacija amare
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)

avevo amato
avevi amato
aveva amato
avevamo amato
avevate amato
avevano amato

ja sam bio voleo


ti si bio voleo
on je bio voleo
mi smo bili voleli
vi ste bili voleli
oni su bili voleli

II konjugacija leggere
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)

avevo letto
avevi letto
aveva letto
avevamo letto
avevate letto

ja sam bio itao


ti si bio itao
on je bio itao
mi smo bili itali
vi ste bili itali

(loro)

avevano letto

oni su bili itali

III konjugacija dormire


(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)

avevo dormito
avevi dormito
aveva dormito
avevamo dormito
avevate dormito
avevano dormito

ja sam bio spavao


ti si bio spavao
on je bio spavao
mi smo bili spavali
vi ste bili spavali
oni su bili spavali

pomoni glagol essere


I konjugacija andare
(io)
(tu)
(lui)
(noi)
(voi)
(loro)

ero andato
eri andato
era andato
eravamo andati
eravate andati
erano andati

ja sam bio otiao


ti si bio otiao
on je bio otiao
mi smo bili otili
vi ste bili otili
oni su bili otili

II konjugacija crescere
(io)
(tu)
(lui)
(noi)
(voi)
(loro)

ero cresciuto
eri cresciuto
era cresciuto
eravamo cresciuti
eravate cresciuti
erano cresciuti

ja sam bio odrastao


ti si bio odrastao
on je bio odrastao
mi smo bili odrasli
vi ste bili odrasli
oni su bili odrasli

III konjugacija venire


(io)
(tu)
(lui)
(noi)
(voi)
(loro)

ero venuto
eri venuto
era venuto
eravamo venuti
eravate venuti
erano venuti

ja sam bio doao


ti si bio doao
on je bio doao
mi smo bili doli
vi ste bili doli
oni su bili doli

Da se podsetimo, particip proli sloenih vremena koja se grade sa pomonim glagolom


essere slae se u rodu i broju sa subjektom:
Emma era andata. Ema je bila otila.
Noi tre eravamo venute. Nas tri smo bile dole.
Tu eri cresciuta in campagna. Ti si bila odrasla na selu.

Pluskvamperfekat (svreno prolo vreme) slui da izrazi radnju ili stanje koja prethodi
nekoj drugoj proloj radnji.
Quando ho acceso il televisore il film era gi cominciato. Kad sam upalio televizor film
je ve bio poeo.
Ero stanco perch avevo viaggiato da due giorni. Bio sam umoran jer sam putovao dva
dana.
Quando ho cominciato a vedere il film lassassino aveva gi ucciso tre donne. Kad sam
poeo da gledam film ubica je ve ubio tri ene.

Pronomi diretti e ne con i tempi composti


Ukoliko nenaglaene akuzativne zamenice Lo, La, Li, Le i partitivna reca Ne prethode
glagolu u sloenom vremenu particip mora da se sloi u rodu i broju sa objektom.
Zamenice lo i la mogu da se skrate (elidiraju) pred pomonim glagolom a li i le se ne
skrauju nikada.
Hai comprato il giornale? No, non lho comprato.
Hai incontrato Maria? S, lho incontrata.
Avete finito gli esercizi? S, li abbiamo finiti.
Hai ricevuto le mie lettere? S, le ho ricevute.
Quanti biglietti hai comprato? Li ho comprati tutti. / Ne ho comprati due. / Ne ho
comprato uno.
Nenaglaene akuzativne zamenice Mi, Ti, Ci i Vi ukoliko prethode glagolu u sloenim
vremenima mogu i ne moraju da vre slaganje.
Perch non mi hai salutato ieri? Scusa, Maria, non ti avevo riconosciuto/a.
Mi ha visto/a e non mi ha salutato/a.
Ci hanno invitato/i tutti alla festa.
Perch non ci hai salutato/i? Scusate, non vi avevo visto/i.
Standardan red rei u italijanskom jeziku je subjekat-predikat-objekat, ukoliko objekat
stoji ispred predikata onda posle objekta mora da stoji nenaglaena akuzativna zamenica
koja se slae sa tim objektom u rodu i broju.
Il film lo vedo stasera. Film u gledati veeras.
La borsa la tengo con me. Torbu u drati kod sebe.
Ako je vreme u reenici sloeno onda se particip proli slae u rodu i broju sa pravim
objektom koji mu prethodi.
Il film lho visto dopo. Film sam gledao kasnije.

La borsa lho tenuta con me. Torbu sam drala kod sebe.

Condizionale
Kondicional (pogodbeni nain) izraava radnju ije je ostvarenje neizvesno ili uslovljeno
odreenim okolnostima.
Condizionale presente semplice
Prezent kondicionala gradi se odbacivanjem karakteristinih nastavaka u infinitivu
glagola i dodavanjem linih nastavaka.
I i II konjugacija
AMARE
CREDERE
(io)
AM-EREI
ja bih voleo
CRED-EREI
ja bih verovao
(tu)
AM-ERESTI
ti bi voleo
CRED-ERESTI
ti bi verovao
(lui, lei)AM-EREBBE
on bi voleo
CRED-EREBBE
on bi verovao
(noi) AM-EREMMO mi bismo voleli CRED-EREMMO
mi bismo verovali
(voi) AM-ERESTE
vi biste voleli
CRED-ERESTE
vi biste verovali
(loro) AM-EREBBERO oni bi voleli
CRED-EREBBERO oni bi verovali
III konjugacija DORMIRE
(io)
DORM-IREI
(tu)
DORM-IRESTI
(lui, lei)DORM-IREBBE
(noi) DORM-IREMMO
(voi) DORM-IRESTE
(loro) DORM-IREBBERO

ja bih spavao
ti bi spavao
on bib spavao
mi bismo spavali
vi biste spavali
oni bi spavali

Glagol ESSERE:

(io) SAREI
(tu) SARESTI
(lui, lei) SAREBBE

(noi) SAREMMO
(voi) SARESTE
(loro) SAREBBERO

Glagol AVERE:

(io) AVREI
(tu) AVRESTI
(lui, lei) AVREBBE

(noi) AVREMMO
(voi) AVRESTE
(loro) AVREBBERO

Glagoli koji su kontrahovani (skraeni), inhoativni (sa isc-) i oni koji uvaju izgovor
pomou H, ponaaju se kao u futuru:
vedere vedrei...
potere potrei...

volere vorrei...
venire verrei...

stare starei...
fare farei...

dare darei...
bere berrei...

dovere dovrei...

dire direi...

rimanere rimarrei...

Kondicional sadanji izraava radnju koja u trenutku govora moe biti ostvarena u
budunosti ukoliko se ispuni neki uslov za njenu realizaciju. Ovaj kondicional odnosi se
na trenutak govorenja i nema dodirnih taaka sa prolou.
Kondicional sadanji izraava:
1. elju ili ublaeni zahtev:
Vorrei girare il mondo. Hteo bih da putujem po svetu.
Avrei bisogno di uninformazione. Trebala bi mi jedna informacija.
Vorrei fare una domanda. Hteo bih da postavim jedno pitanje.
2. sumnju ili nesigurnost:
Cosa dovrei fare? ta bi trebalo da uradim?
Forse potrei finire il lavoro oggi. Moda bih mogao da zavrim posao danas.
3. lino miljenje:
Sarebbe giusto invitarlo. Bilo ni uredu pozvati ga.
Direi che le cose cambieranno. Rekao bih da e se stvari promeniti.
4. nepotvrenu vest, nezvaninu informaciju:
La polizia sarebbe sulle tracce dei malviventi. Policija je navodno na tragu
kriminalaca.
Lo sciopero dei treni durerebbe tutta la settimana. trajk vozova trajae
navodno itave nedelje.
Condizionale passato composto
Kondicional proli je sloeno vreme, gradi se od prezenta kondicionala pomonog
glagola i participa prolog glavnog glagola.
LEGGERE
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)

avrei letto
avresti letto
avrebbe letto
avremmo letto
avreste letto
avrebbero letto

ja bih bio itao


ti bi bio itao
on bi bio itao
mi bismo bili itali
vi biste bili itali
oni bi bili itali

ANDARE
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)

sarei andato
saresti andato
sarebbe andato
saremmo andati
sareste andati
sarebbero andati

ja bih bio otiao


ti bi bio otiao
on bi bio otiao
mi bismo bili otili
vi biste bili otili
oni bi bili otili

Kondicional proli se odnosi na prolost i nema dodirnih taaka s trenutkom govorenja.


Upotrebljava se za izraavanje:

1. elje u prolosti:
Quella sera avrebbe voluto tanto stare con i suoi. Te veeri je jako eleo da bude
sa svojima.
2. sumnje u prolosti:
Non so proprio come sarei arrivata senza la macchina. Ne znam ba kako bih
(bila) stigla bez auta.
3. lino miljenje u prolosti:
Chi lo avrebbe pensato? Ko bi to pomislio (tada)?
4. nepotvrene vesti u prolosti:
Il colpevole sarebbe stato arrestato. Krivac je navodno uhapen.
Ipak, najbitnija upotreba kondicionala prolog je u slaganju vremena gde se budunost u
prolosti izraava upravo ovim kondicionalom.
Ha pensato che sarebbe venuto. Pomislio je da e doi.
U srpskom danas postoje uglavnom samo oblici kondicionala sadanjeg dok italijanski
kondicional zahteva razlikovanje kondicionala sadanjeg i kondicionala prolog.
Kae da bi otiao na more. Dice che andrebbe al mare. (otiao bi sada)
Dice che sarebbe andato al mare. (otiao bi ranije)
Imenice na ISTA
Imenice sa sufiksom ista imaju zajedniki oblik za oba roda u jednini i posebne nastavke
za muki i enski rod u mnoini:
il / la dentista (zubar, -ka)
lartista (umetnik, -ca)
il / la giornalista (novinar, ka)

i dentisti (zubari) / le dentiste (zubarke)


gli artisti (umetnici) / le artiste (umetnice)
i giornalisti (novinari) / le giornaliste (novinarke)

Imenice mukog roda na A


Imenice mukog roda koje se zavravaju na a u pluralu dobijaju nastavak i:
laroma gli aromi
il clima i climi
il pilota i piloti
il poeta i poeti
il problema i problemi
il programma i programmi
il dramma i drammi
il tema i temi
il papa i papi

aroma arome
klima klime
pilot piloti
pesnik pesnici
problem problemi
program programi
drama drame
tema teme
papa pape

Postoje i imenice mukog roda na a koje nemaju poseban oblik za mnoinu:


il boia i boia

delat delati

il crocevia i crocevia
il pigiama i pigiama
il sosia i sosia
il koala i koala
il gorilla i gorilla

raskrsnica raskrsnice
pidama pidame
dvojnik dvojnici
koala koale*
gorila gorile*

* (i nazivi mukog roda drugih ivotinja koji se zavravaju na a nemaju poseban oblik
za mnoinu)

Pronomi Indiretti Dativi (forti o tonici)


Naglaene line zamenice u funkciji dativa podudaraju se sa naglaenim akuzativnim
zamenicama ali im prethodi predlog a:
A ME (meni)
A NOI (nama)
A TE (tebi)
A VOI (vama)
A LUI, A LEI (njemu, njoj) A LORO (njima)
Ovim zamenicama obavetava se da je radnja glagola usmerena prema licu oznaenom
nekom od njih:
Lo danno a lui. Daju ga njemu.
A chi pensi? Penso a te.
Na koga misli? Mislim na tebe.
A chi piacciono le fragole? Piacciono a noi.
Kome se sviaju jagode? Sviaju se nama.
A chi regali queste rose? A Carola? S, le regalo a lei.
Kome poklanja ove rue? Karoli? Da poklanjam ih njoj.
Naglaene dativne zamenice stoje uglavnom iza glagola, a ukoliko naglaavamo nepravi
objekat onda ove zamenice stoje ispred glagola:
A noi stanno bene. Nama dobro stoje.
A me non va di uscire. Nisam raspoloen za izlazak.
Pronimi Indiretti Dativi (deboli o atoni)
Nenaglaene dativne zamenice su:
mi (meni)
ti (tebi)
gli (njemu) le (njoj)
Mi danno i soldi. Daju mi pare.
Le regalo un fiore. Pokloniu joj cvet.

ci (nama)
vi (vama)
gli / loro(njima)

Le lascio il mio numero di telefono, signor Rossi. Ostaviu Vam svoj broj telefona,
gospodine Rosi.
Vi spedisco una cartolina. Poslau vam razglednicu.
Gli chiediamo cosa fare. Pitamo ih ta da se radi.*
Chiediamo loro cosa fare. Pitamo ih ta da se radi.*
* Treba obratiti panju na poloaj nenaglaene dativne zamenice loro, ona stoji uvek iza
glagola i pie se odvojeno, mada u savremenom italijanskom gotovo da se ne
upotrebljava, ee su varijante sa nenaglaenom dativnom zamenicom gli koja se pie
ispred glagola.
Ove zamenice (osim loro) stoje neposredno ispred glagola u indikativu, konjuktivu i
kondicionalu:
Ti voglio bene. Volim te.
Gli chiederebbero dei soldi. Traili bi im pare.
bene che ti diano laumento. Dobro je da ti daju poviicu.
Ali stoje iza glagola u infinitivu, participu i gerundu kao i iza nekih oblika imperativa i
piu se sastavljeno sa njima (isto vai i za prilog ecco):
Posso prestarti la moto. Mogu da ti pozajmim motor.
Eccovi i soldi! Evo vam pare!
Datomi la lettera andato via. Poto mi je dao pismo, otiao je.
Chiedendomi il numero di telefono si confuso. Dok mi je traio broj telefona zbunio
se.
Pronomi Accoppiati
Nenaglaene dativne zamenice i nenaglaene akuzativne zamenice (kao i reca ne) mogu
da stoje jedne pored drugih. (Takvi oblici postoje i u naem jeziku daju im je, donesi mi
ga...)
Kada iza nenaglaene dativne zamenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoine (mi, ti, ci, vi)
stoji nenaglaena akuzativna zamenica za 3. lice jednine i mnoine (lo, la, li, le) ili reca
ne dolazi do promene vokala i u vokal e u prvoj zamenici:
mi
ti
ci
vi

lo
la
li
le
ne

me
te
ce
ve

lo
la
li
le
ne

Carlo presta il vocabolario a me. Carlo mi presta il vocabolario. Carlo me lo presta.


Karlo pozajmljuje renik meni. Karlo mi pozajmljuje renik. Karlo mi ga pozajmljuje
Regalano una bella casa a te. Ti regalano una bella casa. Te la regalano.

Poklanjaju lepu kuu tebi. Poklanjaju ti lepu kuu. Poklanjaju ti je.


Portano i regali a noi. Ci portano i regali. Ce li portano.
Donose poklone nama. Donose nam poklone. Donose nam ih.
Danno le chiavi a voi. Vi danno le chiavi. Ve le danno.
Daju kljueve vama. Daju vam kljueve. Daju vam ih.
Portano a voi un po di torta. Vi portano un po di torta. Ve ne portano un po.
Donose vama malo torte. Donose vam malo torte. Donose vam malo (od nje/torte).
Kada iza nenaglaene dativne zamenice za 3. lice jednine i mnoine (gli, le, gli) stoji
nenaglaena akuzativna zamenica za 3. lice jednine i mnoine (lo, la, li, le) ili reca ne
situacija je malo drugaija jer dolazi do spajanja ovih zamenica i dativna zamenica ima u
tom sluaju samo jedan oblik i za jedninu i za mnoinu pa to moe dovesti u nedoumicu
na koga se zamenica odnosi (ipak iz konteksta se shvata na koga se zamenica odnosi):
gli
le
gli (loro)

lo
la
li
le
ne

glielo
gliela
glieli
gliele
gliene

Danno un consiglio a lui. Gli danno un consiglio. Glielo danno.


Daju savet njemu. Daju mu savet. Daju mu ga.
Prestano la macchina a lei. Le prestano la macchina. Gliela prestano.
Pozajmljuju kola njoj. Pozajmljuju joj kola. Pozajmljuju joj ih.
Fanno una proposta a Lei, signor Rossi. Le fanno una proposta, signor Rossi. Gliela
fanno, signor Rossi.
Daju predlog Vama, gospodine Rosi. Daju Vam predlog, Gospodine Rosi. Daju Vam
ga, gospodine Rosi.
Carlo compra i libri a loro. Carlo gli compra i libri. Carlo glieli compra.
Karlo kupuje knjige njima. Karlo im kupuje knjige. Karlo im ih kupuje.
Portano a lui un po di torta. Gli portano un po di torta. Gliene portano un po.
Donose njemu malo torte. Donose mu malo torte. Donose mu malo (od nje/torte).
Zdrueni oblici nenaglaenih linih zamenica stoje ispred glagola u indikativu,
konjuktivu i kondicionalu:
Me lo presta. Pozajmie mi ga.
Penso che te lo abbia prestato. Mislim da ti ga je pozajmio.
Glielo preseterei. Pozajmio bih mu ga.

Ali stoje iza glagola u infinitivu, participu i gerundu kao i iza nekih oblika imperativa i
piu se sastavljeno sa njima (isto vai i za prilog ecco). Treba naglasiti da se u takvom
poloaju i same nenaglaene zamenice piu sastavljeno:
Posso prestarti la macchina. Posso prestartela.
Mogu da ti pozajmim kola. Mogu da ti ih pozajmim.
Trovami le chiavi. Trovamele.
Nai mi kljueve. Nai mi ih.
Eccovi le chiavi. Eccovele.
Evo vam kljueva. Evo vam ih.
Chiedendoci il numero di telefono, si confuso. Chiedendocelo, si confuso.
Dok nam je traio broj telefona zbunio se. Dok nam ga je traio, zbunio se.
* Nenaglaena dativna zamenica uvek stoji ispred nenaglaene akuzativne zamenice
(isto je i u srpskom jeziku)!

You might also like