Professional Documents
Culture Documents
Povratni glagoli nastaju od prelaznih glagola, npr. lavare prati / lavarsi prati se; ili
postoje iskljuivo kao povratni glagoli i tada se zovu verbi pronominali, npr. pentirsi
kajati se.
Sloena vremena ovi glagoli grade uvek sa pomonim glagolom essere (obratite panju
na mesto povratne zamenice, ona stoji ispred pomonog glagola!):
Mi sono lavato, -a.
Ti sei lavato, -a.
Si lavato, -a.
Ci siamo lavati, -e.
Vi siete lavati, -e.
Si sono lavati, -e.
U srpskom jeziku ima povratnih glagola koji u italijanskom nisu povratni i obrnuto, npr:
bojati se temere, smejati se ridere, igrati se giocare, zakleti se giurare, vratiti se
tornare, zaspati addormentarsi, lei coricarsi, ustati alzarsi itd.
Uz modalne glagole (potere, volere, dovere) povratni glagoli mogu da se koriste na dva
naina:
1. Povratna zamenica moe da ostane uz infinitiv Devo svegliarmi presto
u tom sluaju u prolom vremenu se upotrebljava glagol avere kao pomoni
glagol Ho dovuto alzarmi presto.
2. Povratna zamenica moe da prethodi modalnom glagolu Mi devo alzare presto
tada e u prolom vremenu pomoni glagol biti essere Mi sono dovuto/a alzare
presto.
U izrazima koji trae infinitiv zamenica ostaje obavezno uz infinitiv povratnog glagola i
uvek se slae sa subjektom:
Non ho il tempo di annoiarmi.
Abbiamo voglia di divertirci.
Elisa ha labitudine di truccarsi troppo.
Plurali Particolari Posebni oblici plurala
Neke imenice u italijanskom jeziku koje su u jednini mukog roda u mnoini menjaju
svoj rod:
un paio due paia
un uovo le uova
un centinaio le centinaia
un migliaio le migliaia
un miglio le miglia
par parovi
jaje jaja
stotinak stotine
oko hiljadu - hiljade
milja milje
Postoje i imenice koje na dva naina grade plural. Jedan je pravilan i tada imenice ostaju
mukog roda a drugi nain je da promene rod tj. da preu iz mukog u enski. Obino
postoji promena u znaenju u zavisnosti od oblika:
il labbro usna, ivica rane, ivica posude
le labbra usne / i labbri ivice rane, posude
il ciglio trepavica, rub puta
le ciglia trepavice / i cigli rubovi puta
il sopracciglio obrva
le sopracciglia obrve
il braccio ruka, krak, rukavac, naslon, krilo zgrade
le braccia ruke / i bracci kraci, rukavci, nasloni, krila zgrade
il ginocchio koleno
le ginocchia kolena
il dito prst
le dita prsti / i diti kao jedinica mere
Noi (nas)
Voi
(vas)
Loro (njih)
Ci
(nas)
Vi
(vas)
Li / Le (ih)
(io)
LEGG-EVO
(tu)
LEGG-EVI
(lui, lei) LEGG-EVA
(noi) LEGG-EVAMO
(voi) LEGG-EVATE
(loro) LEGG-EVANO
Neki glagoli koriste svoje stare osnove (iz latinskog jezika) za graenje imperfekta:
fare facevo...
dire dicevo...
tradurre traducevo...
bere bevevo...
dare davo...
stare stavo...
potere potevo...
andare andavo...
spedire spedivo...
volere volevo...
venire venivo...
avere avevo...
3.
4.
5.
6.
avevo amato
avevi amato
aveva amato
avevamo amato
avevate amato
avevano amato
II konjugacija leggere
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
avevo letto
avevi letto
aveva letto
avevamo letto
avevate letto
(loro)
avevano letto
avevo dormito
avevi dormito
aveva dormito
avevamo dormito
avevate dormito
avevano dormito
ero andato
eri andato
era andato
eravamo andati
eravate andati
erano andati
II konjugacija crescere
(io)
(tu)
(lui)
(noi)
(voi)
(loro)
ero cresciuto
eri cresciuto
era cresciuto
eravamo cresciuti
eravate cresciuti
erano cresciuti
ero venuto
eri venuto
era venuto
eravamo venuti
eravate venuti
erano venuti
Pluskvamperfekat (svreno prolo vreme) slui da izrazi radnju ili stanje koja prethodi
nekoj drugoj proloj radnji.
Quando ho acceso il televisore il film era gi cominciato. Kad sam upalio televizor film
je ve bio poeo.
Ero stanco perch avevo viaggiato da due giorni. Bio sam umoran jer sam putovao dva
dana.
Quando ho cominciato a vedere il film lassassino aveva gi ucciso tre donne. Kad sam
poeo da gledam film ubica je ve ubio tri ene.
La borsa lho tenuta con me. Torbu sam drala kod sebe.
Condizionale
Kondicional (pogodbeni nain) izraava radnju ije je ostvarenje neizvesno ili uslovljeno
odreenim okolnostima.
Condizionale presente semplice
Prezent kondicionala gradi se odbacivanjem karakteristinih nastavaka u infinitivu
glagola i dodavanjem linih nastavaka.
I i II konjugacija
AMARE
CREDERE
(io)
AM-EREI
ja bih voleo
CRED-EREI
ja bih verovao
(tu)
AM-ERESTI
ti bi voleo
CRED-ERESTI
ti bi verovao
(lui, lei)AM-EREBBE
on bi voleo
CRED-EREBBE
on bi verovao
(noi) AM-EREMMO mi bismo voleli CRED-EREMMO
mi bismo verovali
(voi) AM-ERESTE
vi biste voleli
CRED-ERESTE
vi biste verovali
(loro) AM-EREBBERO oni bi voleli
CRED-EREBBERO oni bi verovali
III konjugacija DORMIRE
(io)
DORM-IREI
(tu)
DORM-IRESTI
(lui, lei)DORM-IREBBE
(noi) DORM-IREMMO
(voi) DORM-IRESTE
(loro) DORM-IREBBERO
ja bih spavao
ti bi spavao
on bib spavao
mi bismo spavali
vi biste spavali
oni bi spavali
Glagol ESSERE:
(io) SAREI
(tu) SARESTI
(lui, lei) SAREBBE
(noi) SAREMMO
(voi) SARESTE
(loro) SAREBBERO
Glagol AVERE:
(io) AVREI
(tu) AVRESTI
(lui, lei) AVREBBE
(noi) AVREMMO
(voi) AVRESTE
(loro) AVREBBERO
Glagoli koji su kontrahovani (skraeni), inhoativni (sa isc-) i oni koji uvaju izgovor
pomou H, ponaaju se kao u futuru:
vedere vedrei...
potere potrei...
volere vorrei...
venire verrei...
stare starei...
fare farei...
dare darei...
bere berrei...
dovere dovrei...
dire direi...
rimanere rimarrei...
Kondicional sadanji izraava radnju koja u trenutku govora moe biti ostvarena u
budunosti ukoliko se ispuni neki uslov za njenu realizaciju. Ovaj kondicional odnosi se
na trenutak govorenja i nema dodirnih taaka sa prolou.
Kondicional sadanji izraava:
1. elju ili ublaeni zahtev:
Vorrei girare il mondo. Hteo bih da putujem po svetu.
Avrei bisogno di uninformazione. Trebala bi mi jedna informacija.
Vorrei fare una domanda. Hteo bih da postavim jedno pitanje.
2. sumnju ili nesigurnost:
Cosa dovrei fare? ta bi trebalo da uradim?
Forse potrei finire il lavoro oggi. Moda bih mogao da zavrim posao danas.
3. lino miljenje:
Sarebbe giusto invitarlo. Bilo ni uredu pozvati ga.
Direi che le cose cambieranno. Rekao bih da e se stvari promeniti.
4. nepotvrenu vest, nezvaninu informaciju:
La polizia sarebbe sulle tracce dei malviventi. Policija je navodno na tragu
kriminalaca.
Lo sciopero dei treni durerebbe tutta la settimana. trajk vozova trajae
navodno itave nedelje.
Condizionale passato composto
Kondicional proli je sloeno vreme, gradi se od prezenta kondicionala pomonog
glagola i participa prolog glavnog glagola.
LEGGERE
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)
avrei letto
avresti letto
avrebbe letto
avremmo letto
avreste letto
avrebbero letto
ANDARE
(io)
(tu)
(lui, lei)
(noi)
(voi)
(loro)
sarei andato
saresti andato
sarebbe andato
saremmo andati
sareste andati
sarebbero andati
1. elje u prolosti:
Quella sera avrebbe voluto tanto stare con i suoi. Te veeri je jako eleo da bude
sa svojima.
2. sumnje u prolosti:
Non so proprio come sarei arrivata senza la macchina. Ne znam ba kako bih
(bila) stigla bez auta.
3. lino miljenje u prolosti:
Chi lo avrebbe pensato? Ko bi to pomislio (tada)?
4. nepotvrene vesti u prolosti:
Il colpevole sarebbe stato arrestato. Krivac je navodno uhapen.
Ipak, najbitnija upotreba kondicionala prolog je u slaganju vremena gde se budunost u
prolosti izraava upravo ovim kondicionalom.
Ha pensato che sarebbe venuto. Pomislio je da e doi.
U srpskom danas postoje uglavnom samo oblici kondicionala sadanjeg dok italijanski
kondicional zahteva razlikovanje kondicionala sadanjeg i kondicionala prolog.
Kae da bi otiao na more. Dice che andrebbe al mare. (otiao bi sada)
Dice che sarebbe andato al mare. (otiao bi ranije)
Imenice na ISTA
Imenice sa sufiksom ista imaju zajedniki oblik za oba roda u jednini i posebne nastavke
za muki i enski rod u mnoini:
il / la dentista (zubar, -ka)
lartista (umetnik, -ca)
il / la giornalista (novinar, ka)
aroma arome
klima klime
pilot piloti
pesnik pesnici
problem problemi
program programi
drama drame
tema teme
papa pape
delat delati
il crocevia i crocevia
il pigiama i pigiama
il sosia i sosia
il koala i koala
il gorilla i gorilla
raskrsnica raskrsnice
pidama pidame
dvojnik dvojnici
koala koale*
gorila gorile*
* (i nazivi mukog roda drugih ivotinja koji se zavravaju na a nemaju poseban oblik
za mnoinu)
ci (nama)
vi (vama)
gli / loro(njima)
Le lascio il mio numero di telefono, signor Rossi. Ostaviu Vam svoj broj telefona,
gospodine Rosi.
Vi spedisco una cartolina. Poslau vam razglednicu.
Gli chiediamo cosa fare. Pitamo ih ta da se radi.*
Chiediamo loro cosa fare. Pitamo ih ta da se radi.*
* Treba obratiti panju na poloaj nenaglaene dativne zamenice loro, ona stoji uvek iza
glagola i pie se odvojeno, mada u savremenom italijanskom gotovo da se ne
upotrebljava, ee su varijante sa nenaglaenom dativnom zamenicom gli koja se pie
ispred glagola.
Ove zamenice (osim loro) stoje neposredno ispred glagola u indikativu, konjuktivu i
kondicionalu:
Ti voglio bene. Volim te.
Gli chiederebbero dei soldi. Traili bi im pare.
bene che ti diano laumento. Dobro je da ti daju poviicu.
Ali stoje iza glagola u infinitivu, participu i gerundu kao i iza nekih oblika imperativa i
piu se sastavljeno sa njima (isto vai i za prilog ecco):
Posso prestarti la moto. Mogu da ti pozajmim motor.
Eccovi i soldi! Evo vam pare!
Datomi la lettera andato via. Poto mi je dao pismo, otiao je.
Chiedendomi il numero di telefono si confuso. Dok mi je traio broj telefona zbunio
se.
Pronomi Accoppiati
Nenaglaene dativne zamenice i nenaglaene akuzativne zamenice (kao i reca ne) mogu
da stoje jedne pored drugih. (Takvi oblici postoje i u naem jeziku daju im je, donesi mi
ga...)
Kada iza nenaglaene dativne zamenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoine (mi, ti, ci, vi)
stoji nenaglaena akuzativna zamenica za 3. lice jednine i mnoine (lo, la, li, le) ili reca
ne dolazi do promene vokala i u vokal e u prvoj zamenici:
mi
ti
ci
vi
lo
la
li
le
ne
me
te
ce
ve
lo
la
li
le
ne
lo
la
li
le
ne
glielo
gliela
glieli
gliele
gliene
Ali stoje iza glagola u infinitivu, participu i gerundu kao i iza nekih oblika imperativa i
piu se sastavljeno sa njima (isto vai i za prilog ecco). Treba naglasiti da se u takvom
poloaju i same nenaglaene zamenice piu sastavljeno:
Posso prestarti la macchina. Posso prestartela.
Mogu da ti pozajmim kola. Mogu da ti ih pozajmim.
Trovami le chiavi. Trovamele.
Nai mi kljueve. Nai mi ih.
Eccovi le chiavi. Eccovele.
Evo vam kljueva. Evo vam ih.
Chiedendoci il numero di telefono, si confuso. Chiedendocelo, si confuso.
Dok nam je traio broj telefona zbunio se. Dok nam ga je traio, zbunio se.
* Nenaglaena dativna zamenica uvek stoji ispred nenaglaene akuzativne zamenice
(isto je i u srpskom jeziku)!