You are on page 1of 10

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' U TRAVNIKU

FAKULTET : INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:II GODINA
SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

GLOBALNA STRATEGIJA FORDA

CASE STUDY

Vitez, 08.04.2016.
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' U TRAVNIKU

GODINA STUDIJA: II GODINA SMIJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE GLOBALNA STRATEGIJA FORDA CASE STUDY IZJAVA: Ja.FAKULTET: INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA STUDIJ I CIKLUSA. Indeks broj: odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora. sc. Potpis studenta: Timur Asimović STUDENT: Timur Asimović INDEX: 0344-14/DPI PREDMET: Organizacija Nastavnik: Dr. Lordan Iličić. odnosno asistenata. docent.Timur Asimović. Asistent: Vanesa Tekać. . student Sveučilišta/Univerziteta ''Vitez'' u Vitezu.

.. IMPLEMENTACIJA................................................................................................... ALTERNATIVE........ .................................................... 5...... 4.... 3...........SADRŽAJ: 1............................................................................................ UVOD……........................................................... 2....................... ZAKLJUČAK....... PROBLEM U FOKUSU.........................................................................................................................................................................................

godine. ugrađujući dijelove koji su bili naručeni od strane drugih proizvođača. Postavljanje industrijskih standarda za proizvodnju omogućilo je Fordu preuzimanje vodstva u tržišnom udjelu.1. 2. Navedeno se razdoblje smatra vrhuncem rada ove kompanije. te na taj način nadmašio svog većeg konkurenta General Motors. vijeka automobilska je industrija postala vodeća globalna svjetska industrija koja na izravan ili neizravan način. Dok je kompanija bila pod vodstvom Henrya Forda II. Ipak. godine ostvario zaradu od 3.3 milijarde dolara. do 1908. Ova je industrija prošla kroz nekoliko faza. Početkom 21. ali je takođe dovelo i do usporavanja inovacija. lipnja 1903. Ford Motor Company (skr. Ford je 1986. i 1920. planirao je kompaniju pretvoriti u integrisano globalno preduzeće. godine. PROBLEM U FOKUSU 4 . a to su faza obrtničke proizvodnje koja je trajala od 1890. vijeka kada je automobil bio poznat kao „kočija bez konja“. aerodinamčnih i vrlo kvalitetnih automobila. zapošljava svakog sedmog stanovnika Zemlje.) i trenutnu fazu u kojoj se i danas nalazi. Američki automobilistički koncern. Ford). osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu u saveznoj državi Michigan. fazu masovne proizvodnje (1908. Novi predsjedatelj. a automobilska industrija je u to vrijeme bila na razini manufakture. u kojoj deseci malih proizvođača uspostavljaju standardizovane proizvode i procese. kompanija je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Detroitu. a svega dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima. UVOD Razvoj automobilske industrije započeo je krajem 19. poslovanje je bilo vrlo centralizirano. godine.-1973. navedeni je uspjeh bio samo privremen i kompanija je trebala uložiti izuzetno velike napore kako bi zadržala ugled proizvođača modernih. čiji je motor pokretan uz pomoć 8 konjskih snaga. 16. Između 1908. Ford je proizvodnju započeo Modelom A. U ranim godinama poslovanja. Peterson. kompanija Ford je usavršio proizvodnju do tačke u kojoj je bilo potrebno nešto više od sat i pol za proizvodnju jednog dizajna.

potrošači kompanije u bilo kojem dijelu svijeta trebali bi koristiti isti proizvod ili uslugu u okolnostima koje zahtijevaju slične ili čak identične funkcionalne karakteristike.. tj. određeni se dijelovi prave u Španiji. Bez obzira iz kojeg dijela svijeta kompanija bila. Rezultat tome je razvoj kompleksnih logističkih sistema koji su projektovani za potrebe korištenja prednosti koje pružaju razlike u cijenama radne snage. Ovakav razvoj događaja ukazuje na to da sve kompanije imaju potrebu za globalnom perspektivom prilikom strategijskog planiranja svog marketinga. Kompanija ne mora biti posebno velika da bi globalno prodavala svoje proizvode. nego se proširio i na druge industrijske grane. U mnogim industrijskim granama evidentan je sve viši stepen oslanjanja na globalne resurse.Globalizacija tržišta robe i usluga širom svijeta najizraženiji je trend poslovanja. proizvodnje i sirovina u različitim zemljama. Fordov World Truck u Evropi pravi kabinu. bez obzira na prirodu svog interesovanja za internacionalna tržišta. Trend prema globalizaciji nije ograničen samo na prerađivačke djelatnosti. itd. a sve se to sastavlja u Brazilu i nakon toga izvozi u SAD za prodaju. usluga. tada ožemo reći kako se veliki broj kompanija okreće logici djelomično sličnih ili djelomično globalnih proizvoda. od bankarstva do pečenih pilećih krilca. Da bi strategija globalnog proizvoda funkcionisala. kao što je automobilska industrija. Uzmu li se u obzir izuzetno visoki zahtjevi za provođenje strategije globalnog proizvoda. a elektronika u Njemačkoj što pokazuje kako u biti funkcioniše Fordova strategija. od obuće do laptopa. a to je jedna od stavri koju mnoge velike kompanije nisu postigle. Strategije globalnog proizvoda postale su poseban izazov za velike kompanije iz razloga što zahtijevaju da kompanija u velikoj mjeri ponudi slične proizvode zemljama širom svijeta. Navedena činjenica odnosi se na sve industrije. od avio-prevoznika do automobila.. Na dalje. šasiju u Severnoj Americi. ona ostvaruje sve veći dio prodaje na internacionalnim tržištima. 5 . Ponuda globalnog proizvoda zahtijeva u velikoj meri standardizovanu konfiguraciju pogona. kao i radi korištenja prednosti povećane efikasnosti internacionalnih transportnih i komunikacionih mreža.

A. moraju identifikovati najatraktivnije mogućnosti koje im se pružaju diljem svijeta. Jurčić. I standardizovane i nestandardizovane marketing strategije imaju određenih prednosti i nedostataka.Kompanije koje su već uključene na internacionalna tržišta. te moraju determinisati svoje globalno strategijsko opredeljenje. promocije i kanala distribucije omogućava najniže troškove. Univerzitet Megatrend.: Usvajanje generičkih globalnih poslovnih strategija – marketing aspekt. Prednosti globalne strategije1: 1 Vrcelj. Beograd 6 . N. Kompanije koje posluju u globalnoj industriji nemaju drugi izbor nego da internacionalizuje svoje poslove. ili ključnu konkurentnu prednost i investicionu strategiju u odnosu na ta tržišta. To su između ostaloga:      odluka da li poslovati na inozemnom tržištu. Prema globalnom marketing pristupu. Stručni rad. Standardizacija proizvoda. Međunarodne organizacije moraju same donijeti odluku na kojem stepenu standardizacije moraju biti njihove marketing strategije. odluka na koja tržišta ući. Neke su kompanije promijenile mjesto proizvodnje kako bi bolje iskoristile prednosti koje im pružaju razlike u relativnoj cijeni radne snage ili prirodnih resursa. one moraju donijeti niz odluka. K. kompanija Ford koristi globalnu marketing strategiju i marketing miks u svim zemljama u kojima posluje. odluka o organizaciji marketinga. odluka o marketinškom programu. Fakultet za međunarodnu ekonomiju.. tj.. Zakić. koliko treba da budu adaptirane lokalnim uslovima. Identificiranje mogućnosti za nabavku resursa i u drugim zemljama takođe je doprinijela trendu globalizacije. odlučiti na koji način ući na neko tržište. Da bi to ostvarile.

Njihov vrhunski menadžment i visoko obrazovano osoblje do detalja planira proizvodnju širom 2 Ibidem. vlade. kontrolisanjem razuđenog globalizovanog poslovanja rastu troškovi menadžmenta.a) Redukcija troškova: Nastaje uslijed nižih troškova proizvodnih faktora. može se napraviti greška. globalnom servisiranju i globalnoj prepoznatljivosti proizvoda i usluga. bolje pregovaračke moći u odnosu na dobavljače. e) Integrisanje konkurentskih poteza: Može da ugrozi prihode. vođenjem. centralni marketing: Može da umanji stepen prilagođenosti ponašanju lokalnih kupaca u lokalno-tržišnom ambijentu. b) Opasnost od standardizacije proizvoda: U nastojanju da proizvod postane globalan. b) Poboljšanje kvaliteta proizvoda i programa: Nastaje kao posljedica koncentrisanja snaga oko manje fokusiranog broja proizvoda i programa. d) Uniformni. d) Jačanje konkurentnosti: Vidi se u globalnoj dimenziji strategije koja nadigrava konkurente i značajan je argument u konkurentskoj borbi. 3. da on ne zadovolji kupce na globalnom tržištu. 7 . profit ili konkurentsku poziciju u pojedinim državama. a u isto vrijeme standardizovan. c) Povećanje interesovanja kupaca: Posljedica je globalizacije i prednosti koje kupci vide u globalnom nabavljanju. c) Koncentracija aktivnosti: Može da udalji izabrani program od istinskih želja kupaca i time umanji responzivnost i fleksibilnost poslovanja. zaposlene. fokusirane proizvodnje. ALTERNATIVE Neke kompanije su s vremenom postale globalne. Nedostaci globalne strategije2: a) Povećani troškovi menadžmenta: Uslijed jačanja potrebe za koordinacijom.

marketinšku politiku. a investicije se ulažu tamo gdje su predviđeni prihodi najveći. multinacionalne kompanije 8 . telekomunikacijske. Globalna strategija – prema ovoj tački gledišta. Globalne operativne jedinice podnose izvještaje direktno izvršnom menadžeru ili izvršnom komitetu. komponente i dobavljači se kupuju tamo gdje se mogu nabaviti uz najmanje troškove. pa tako imamo i veliki broj opcija za menadžment kada kreće putem globalizacije. gdje svaka zemlja zahtijeva neke adaptacije svoje opreme. U ovom će slučaju profitirati one kompanije koje djeluju više globalno. Odabir prave i odgovarajuće globalne strategije je jedan od najbitnijih izazova koji se stavlja pred svaki posao ili preduzeće. ZAKLJUČAK U poslovanju postoje različiti putevi koji vode prema globalizaciji. Takav je slučaj i sa kompanijom Ford. Multinacionalna strategija – prema ovoj strategiji.svijeta. svijet predstavlja jedno tržište. a snage koje favorizuju globalnu integraciju slabe. a snage nacionalnog prepoznavanja slabe. Ovo je realnost za potrošače elektronskog tržišta. 2. Navedena strategija najviše se primjenjuje u industriji hrane i zapakovanih proizvoda. Izvršioci ovih radnjidobro su edukovani za obavljanje različitih poslova širom svijeta. 3. Ova strategija dobija smisao za industrije kao npr. Navedena strategija se potvrđuje kada su snage globalne integracije jake. Ova strategija se potvrđuje kada su snage koje favorizuju nacionalni odgovor jake. 4. finansijske tokove i logističke sisteme. U vremenu globalizacije. Globalno-lokalna strategija – ova strategija standardizuje određene suštinske elemente i lokalizuje ostale. a ne vrhu međunarodnog odjeljenja. Menadžment je regrutovan iz mnogo zemalja. U literaturi možemo naći podatke kako se razlikuju tri moguće strategije: 1. koordinisano i standardizovano. ali kompanija koja pruža uslugu može takođe standardizovati neke od osnovnih elemenata. smatra se da je svijet portfolio nacionalnih mogućnosti.

Cilj rada je bio da se analizom ovih strategija shvati logika globalnog prodavca. kao i globalna informaciona logika. te da se dođe do zaključka da je u međunarodnom poslovanju izbor odgovarajuće globalne strategije jedna od najvažnijih odluka koja se stavlja pred menadžment današnjice. IMPLEMENTACIJA Iskustvo kompanije Ford koja se bavi proizvodnjom automobila. veoma dobro opisuje kako globalna strategija može dovesti do problema za funkcionisanje organizacije kao sistema. globalnog kupca. Ford je osnovao „Ford za Evropu“ kao samostalni entitet. 5. Prikazali smo to na primjeru proizvođača automobila Ford. Opisane okolnosti se posebno očituju u funkciji marketinga. globalne industrije. a istovremeno očuvati jedinstveni sistem menadžmenta i snažnu korporativnu kulturu. „Ford za Evropu“ je iskoristio resurse koji 9 .se svakodnevno susreću pitanjem kako se prilagoditi lokalnim kulturama i na taj način povećati efikasnost menadžment prakse u lokalnim jedinicama. Prilikom nastupanja na tržište Evrope. pa smo iz tog razloga u alternativama predstavili sve tri moguće strategije.

znanje i vještine glavne firme u svojoj borbi za lidersko mjesto na tržištu Evrope. prilagođene potrebama gradske vožnje.su mu bili na raspolaganju. U tovrijeme. proizvodeći i male modele automobila koji su bili prilagođeni potrebama kupaca. Ostvarili su takav uspjeh da je Ford proveo narednih deset godina u nastojanju da uhvati korak sa japanskim konkurentima. u sjedištu Forda u Americi. poslovanje se odvijalo u ubjeđenju da američko tržište želi velike. moćne automobile i nisu pokazivali nikakvu inicijativu da iskoriste dizajnerske vještine i znanje u proizvodnji malih automobila svoje divizije u Evropi. 10 . Koliko je ovakav prisup bio pogrešan. nudeći i male modele. pokazalo se u situaciji kada su japanski proizvođači ušli na tržište automobila u SAD.