Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
MAKROEKONOMIJA
1
Sadržaj
Uvod .............................. 3
Institucije EU .............................. 4
Sjedišta EU .............................. 5
Države članice EU .............................. 6
Himna i simboli EU .............................. 6
Pravni tokovi EU .............................. 7
Osnivački (temeljni) ugovori .............................. 7
Amandmani na osnivačke ugovore (tzv.revizioni ugovori) .............................. 7
Struktura EU .............................. 8
Ustav EU .............................. 8
Reform Treaty ili Lisabonski ugovor .............................. 9
Šta donosi Lisabonski ugovor .............................. 10
Izvori prava i pravno nasljeđe EU .............................. 11
Naše mjesto u EU .............................. 12
I još nešto što trebamo znati .............................. 14
Zaključak .............................. 16
Literatura .............................. 17
2
UVOD
3
*
Od 1. januara 2007. EU ima 27 zemalja.
**www.wikipedia.com
***”EU je definisana kao:
federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti životne sredine;
konfederacija u socijalnoj i ekonomskoj politici , zaštiti potrošača, unutrašnjoj politici i kao
međunarodna organizacija u spoljnoj politici.” (www.wikipedia.com)
INSTITUCIJE EU
4
Postoji i nekoliko finansijskih tijela pri EU:
Evropska investiciona banka – EIB,finansijska je institucija EU sa sjedištem u
Luksemburgu.
Njena uloga je da osigura sredstva za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju
Unije.
Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD,osnovana je 1991. godine da bi pomogla
strukturne reforme, tranziciju ka tržisnoj privredi i razvoj preduzeća i infrastrukture u
zemljama bivšeg Istocnog bloka. Sjedište je u Londonu, a čini je 60 članica (58 drzava,
EZ i EIB).
Evropski investicioni fond – EIF, novo je tijelo Unije, sa sjedištem u Luksemburgu.
Njegovi su dioničari Evropska investiciona banka, Komisija EU i ostale evropske
finansijske institucije, koje se sastaju dva puta godišnje.
Evropska centralna banka - ECB sa sjedištem u Frankfurtu u Njemačkoj počela je da
radi 1. januara 1999, uporedo s uvođenjem monetarne unije,a zajedno sa nacionalnim
bankama čini Evropski sistem centralnih banaka.
Posebno tijelo koje se bori protiv međunarodnog kriminala:
Evropska policija – Europol je osnovana ugovorom iz 1995. godine, sa sjedištem u
Hagu,a ima za cilj borbu protiv svih oblika međunarodnog kriminala na području država
članica,uključujući i terorizam i borbu protiv droge.
Postoji još mnogo tijela zaduženih za sprovođenje objektivne politike i pravde. To su tzv.
Agencije Evropske unije.
SJEDIŠTA EU
Kao što se može primjetiti,Evropska unija nema zvanični glavni grad, a sjedišta njenih
institucija se nalaze u nekoliko različitih gradova.
Sjedište Evropske komisije i Savjeta Evropske unije (Savjet ministara), kao i domaćin
sastanaka i plenarnih zasjedanja Evropskog parlamenta jeste Brisel,te se upravo zbog
toga Brisel smatra de fakto glavnim gradom EU.
Sjedište Evropskog parlamenta i domaćin većine plenarnih zasjedanja je Strazbur.
Evropski sud i sekretarijat Evropskog parlamenta se nalaze u Luksemburgu,dok je
Evropska centralna banka smještena u Frankfurtu.Ostale finansijske institucije su
smjestene u Luksemburgu,a Europol u Hagu.
5
DRŽAVE ČLANICE EU
Šest osnivačkih zemalja EU bile su: Belgija, Francuska, Zapadna Nemačka, Italija,
Luksemburg i Holandija.Dalji proces ujedinjenja hronoliski se odvijao slijedecim
redoslijedom:
1973. Danska, Republika Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo;
1981. Grčka ; Grenland, koji je sastavni deo Danske je na referendumu (1979) napustio
sve evropske institucije 1985. godine.
1986. Portugalija i Španija; 1990. godine teritorija i stanovništvo Evropske zajednice su
uvećani kada se Istočna Nemačka ponovo ujedinila sa Zapadnom Nemačkom;
1995. Austrija, Finska i Švedska;
2004. Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i
Češka (najveće proširnje EU); 2007. Bugarska, Rumunija.
Zvanične zemlje kandidati za članstvo su Hrvatska, Makedonija i Turska, koja je takođe
kandidat za koga se ne zna tačan datum prijema i država oko koje se vode razne
polemike unutar EU o tome da li bi trebala da bude primljena u članstvo. Mnoge države,
kao što su Norveška, Švajcarska i Island, ne žele da uđu u EU, ali s njom imaju
specijalne odnose (sporazume).
Glavna pitanja sa kojima se Evropska unija u ovom trenutku bavi je njeno proširenje na
jug i istok, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, revizija pravila Pakta za
stabilnost i konacno potpisivanje Ugovora o EU, Lisabonskog ugovora, koje je zamijenio
neuspjeli Ustav EU.
Simboli i himna EU
Zastava EU koju čini plava podloga s 12 zlatnih zvjezdica raspoređenih u krug bila je
zastava Vijeća Evrope, a 1985. šefovi država prihvatili su ideju da postane službena
zastava Evropske Unije. Zvjezdice su poredane u krug, ne dodiruju se međusobno,
jer on simbolizuje solidarnost i sklad evropskih naroda.
Zastava Evropske unije s 12 zvjezdica nije se mijenjala ni nakon njenog proširenja
2004.godine, jer broj zvjezdica ne predstavlja broj članica, već je 12 izabran kao broj
koji tradicionalno predstavlja simbol savršenstva,punoće,jedinstva i cjelovitosti,a
odgovara broju mjeseci u godini i broju sati na brojčaniku sata. Adaptirana Deveta
simfonija Ludvig van Betovena (Oda radosti) usvojena je od Savjeta Evrope 1972.
godine i koristi se u Evropskoj uniji od 1986. g. kao himna EU.
Himna Evropske Unije ne zamjenjuje nacionalnu himnu zemalja članica već ističe
6
zajedničke vrijednosti evropskih zemalja i simbolizuje ideju mira, slobode i
solidarnosti u Evropi. Moto EU jeste: ”Ujedinjeni u različitosti”, odnosno “In varietate
concordia” na latinskom.
PRAVNI TOKOVI EU
7
Prvi korak na tom putu je bilo uspostavljanje jedinstvenog ili unutrašnjeg tržišta do
1992.g.,a 10 godina kasnije, 2002. godine, 11 država članica su između sebe
uspostavile:
Amsterdamski sporazum potpisan 17. juna 1997.godine (stupio na snagu 1.maja
1999),bio je rezultat treće Međuvladine konferencije započete 1996.g. u Torinu,a
stupio je na snagu 1999.g.,izvršio je izvjesne institucionalne reforme u Uniji sa ciljem
jačanja saradnje i pojednostavljenja sistema Evropske Unije.
Ugovor iz Nice , potpisan 26.februara,2001.g., rezultat je “maratonskog
zasjedanja” i imao je jedan od glavnih zadataka da sve postojeće ugovore objedini u
jedinstveni akt-evropski Ustav.Ovaj ugovor je bio dopuna Amsterdamskom ugovoru.
*Ovih šest zemalja se nazivalo ”Evropa šestorice”, a danas već govorimo o “Evropi
dvadesetsedmorice”
Struktura EU
Ustav EU
8
ratifikacija u svim tadašnjim zemljama EU trebalo je da se obavi u naredne dvije
godine. Ustav bi riješio neka glavna pitanja kao sto su priroda EU,njen odnos prema
drugim zajednicama,odnos EU prema svojim članicama,institucionalno pitanje i
mnoga druga.
*Zajedničko nasljeđe ili Acquis koje nije samo pravo,već obuhvata i primarno i
sekundarno pravo,tj.pravo osnivačkih ugovora i pravo koje iz njih proističe,te ugovori
između država članica,međunarodni ugovori,deklaracije,rezolucije i drugi akti.
Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije postigli su konačno dogovor o
reformskom ugovoru, odnosno novom temeljnom ugovoru EU, koji će i definitivno
zamijeniti ugovor EU iz Nice, po kojem je do sada funkcionisala EU. Svečana
ceremonija potpisivanja Lisabonskog ugovora,održaće se 13. decembra ove godine u
Lisabonu, glavnom portugalskom gradu u manastiru Dos Žeronimos,iz 16.vijeka, gde
je potpisan sporazum o pristupanju Portugalije EU 12.juna 1985.g.Poslije ratifikacije
svih 27 zemalja-država članica,ugovor bi trebao da stupi na snagu 1.januara
2009.g.
Ovaj ugovor je nastao sa namjerom da izvrši reformu EU prateći propalu ratifikaciju
predloženog Evropskog Ustava.Sve države ,izuzev Irske će ratifikovali ovaj dokument
u parlamentu,a Irska nacionalnim referendumom.
9
Glavne prepreke za postizanje dogovora predstavljala su aktuelna pitanja Italije i
Poljske.Zahtjevi Poljske su ispoštovani,povećan je broj nezavisnih pravnih savjetnika
u Evropskom sudu pravde i dato je pravo veta u vrlo tijesnim odlukama.Italija je
dobila jedno dodatno mjesto u Evropskom parlamentu,što predstavlja broj od 750
poslanika i plus predsjednik.
10
Prema novom ugovoru, odluke u EU će se donositi većinom, a ne jednoglasno,u 50
novih oblasti koje uključuju pravnu i policijsku saradnju, obrazovanje i ekonomsku
politiku. Jednoglasno odlučivanje je i dalje potrebno za spoljnu politiku, odbranu,
socijalna pitanja, oporezivanje i kulturu.
11
sadržavao 31 poglavlje o pravima i slobodama,a danas se taj broj uvećao na 35
poglavlja.
*Uredba obavezuje u potpunosti i neposredno se primjenjuje u svim zemljama
članicama. Uredba ima jačinu neposredno primjenjivog prava. Zemlje članice,
njihove institucije i vlasti moraju je poštovati jednako kao svoje nacionalno pravo.
Uredba se odnosi na sve zemlje članice i sva pravna i fizicka lica u EU.
Direktiva ( uputstvo ) je, uz uredbu, najvažniji pravni instrument Evropske
zajednice. Osnovni cilj direktive je približavanje zakonodavstava, a ne izjednačavanje
zakona, kao što je to slučaj s Uredbom. Oni na koje se direktive odnose ( npr. zemlje
članice ), moraju ih prevesti u nacionalno zakonodavstvo.
Ugovor o osnivanju Evropske zajednice definiše odluke na sljedeći način: "Odluka je
obavezna u potpunosti za one na koje se odnosi". Odluke se mogu odnositi na zemlje
članice, pojedince ili ograničeni broj konkretnih osoba.
**Preporuke i mišljenja nisu pravno obavezujući, njihova svrha je da na
neobavezujući način upute one na koje se odnose na određeno poželjno ponašanje.
NAŠE MJESTO U EU
“Evropska zamlja, a nije u EU”...počinje da zvuči kod nas jako normano,umjesto
neshvatljivo.Mnogo teže će biti živjeti i opstajati u BiH koja će graničiti sa svim
zemljama članicama EU, nego ispuniti potrebne uslove za ulazak.Izolovanost,koja bi
nas mogla dočekati, u skorijoj budućnosti, bi bila najgora moguća opcija za BiH
injene građane.S druge strane,biti član EU doima se lakim poslom kad pogledamo
teorijski pristup problemu (kod nas je to problem). To izgleda ovako:sve što jedna
država treba da uradi jeste da ispuni uslove za apliciranje za članstvo u EU, a to
su:aplikacija, da je država suverena, te da je država koja aplicira evropska država
(ispunjavmo te osnovne uslove).
12
Međutim i Kopenhagenški kriteriji se dopunjuju 1995.g. na Madridskom samitu**
i to u pogledu institucionalnog kapaciteta i podjele na politički,ekonomski i pravni i
institucionalni kriterijum.Ispunjavanjem smejrnica datih Mapom puta*** BiH se
polako počela uobličavati u državu kakva treba EU. Uspjehe BiH na putu EU smo
možda trebali malo više ohrabriti,jer sve do sada postignuto počinje da pada u sjenu
današnje političke “krize”.Naše susjedne zemlje su kandidati za
učlanjenje,Hrvatska,Makedonija i nesto dalja Turska.Bosna i Hercegovina,zajedno sa
Hrvatskom,Makedonijom i još Srbijom,Crnom Gorom i Albanijom spada u regiju
Zapadnog Balkana,tzv.prostor zapadno od Grčke,južno od Slovenije,koji obuhvata
najsiromašnije zemlje Evrope.Stoga je Zapadni Balkan prostor gdje je planiran.
13
pridruživanju. Sporazumi su počeli da se potpisuju u Makedoniji i Hrvatskoj
2001.g.,u Albaniji 2003.g.gdje je naš rok bio malo iza njih, 2005.g.
Ono što donosi EU BiH mi nismo još očigledno svjesni. Mada ce biti dosta onoga što
će sa sobom i odnijeti..
Povećane mogućnosti stranih u ulaganja u našu zemlju, povećanje tržišta, šengen se
polako približava BiH granicama, poboljšanja infrastrukture, ali i djelimičan gubitak
suvreniteta, te kvalitativno i kvantitativno poboljsanje finansiranja iz budžeta EU.
Ostaje samo da naglasimo da put do EU ne mora biti dug i da se nadamo budjenju
svijesti evropskog građanina.
Sretno Bosno i Hercegovino...
14
knjiga je priprema pridruženih zemalja Centralne i Istočne Evrope za integraciju u
unutrašnje tržište Unije, u kom navodi 23 oblasti u kojima države zainteresovane za
učlanjenje treba izvršiti potrebna zakonska usklađivanja sa pravnim sistemom
Evropske unije.**Ona služi kao identifikator za sprovođenje kjučnih mjera i predlaže
radoslijed aktivnosti u procesu približavanja.Ponekad slijedi Zelenu knjigu***.
15
ZAKLJUČAK
Evropska unije je unija 27 zemalja sa prostora Evrope koje su se odrekle dijela svoje
suverenosti radi ulaska u EU i njenog statusa zemlje članice.
Tolika površina teritorije i toliki broj stanovnika (bila bi treća po redu iza Indije i Kine
da je jedinstvena država) govore nam da se radi o jednoj jakoj i moćnoj sili koja će
biti krojač sudbine i kod nas na Zapadnom Balkanu.
Biti član ovako jedne moćne porodice kakva je EU je čast,prije svega, ali i garancija
sigurnosti, da neće na ovim prostorima biti ponovjeni užasi i stradanje proteklog
rata.
16
Literatura
Iinternet stranice:
www.projuris.org/evropska_unija.htm
www.wikipedia.org
www.europa.eu
www.becei.org
www.hcabl.org
www.nezavisne.com
www.oslobođenje.ba
www.princom.biz
www.glas-javnosti.co.yu
www.politika.co.yu
www.ekonomist.co.yu
www.bnr.bg
www.b92
www.dei.gov.ba
17