You are on page 1of 21

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE sa komentarima

Prvi i najvaiji korak u stvaranju vladavine naroda - demokracije je otkrivanje svih mjesta gdje je demokracija tj. vladavina naroda ugroena tj. gdje se najbolji interes naroda pretvorio u najbolji interes
pojedinca ili interesne grupe te rezultira tetom najboljem interesu naroda. Ta pojava se zove politika korupcija. O politikoj korupciji moete proitati vie na http://hrcak.srce.hr/file/150944,
https://www.scribd.com/doc/262807975/Curbing-Political-Corruption te https://xreforma.wordpress.com/2014/02/04/politicka-korupcija/
Analizirati emo Ustav republike Hrvatske i traiti mjesta koja predstavljaju ugraenu politiku korupciju ili je omoguavaju. Slijedei logian korak bi trebao biti otklanjanje politike korupcije iz Ustava i
zakona te ugraivanje mjera kojima se efikasno bori protiv politike korupcije.
Zanimljivo je da ovakvu analizu nisu radili strunjaci za korupciju. Kada se ponu itati rezultati analize, biti e jasnije zato nisu. Analiza u nekim dijelovima komentira i druge odrednice u Ustavu.
Gruba ocjena analize: Ustav nije pisan da bi omoguio vladavinu naroda, nego da bi vladavinu naroda zamijenio vladavinom izabranih predstavnika u Hrvatskom saboru. Pri tome je ugraeno dosta
politiki korumpiranih lanaka da bi se logian zaobiao cilj djelovanja narodne vlasti u najboljem interesu naroda, a sam taj posao ostao nekanjen i kasnije nekanjiv. Mjesta gdje je se zakljuuje na
politiku korupciju su oznaena "X" i ima ih 18.
Zato je to tako u Ustavu? To je glavno pitanje na koji odgovor treba dati narod.
Nostradurus Zagrebaki, 25.04.2016. nostradurus@net.hr
Linkovi:
https://www.scribd.com/doc/262807975/Curbing-Political-Corruption
http://hrcak.srce.hr/file/150944 - Politika korupcija
https://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja
https://sites.google.com/site/financijskisustav/teoretska-makroekonomska-kalkulacija
https://sites.google.com/site/financijskisustav/EZIDD.pdf
https://xreforma.wordpress.com/2013/08/10/prica-o-novcu-i-zaradi/
https://xreforma.wordpress.com/2014/02/04/politicka-korupcija/
https://xreforma.wordpress.com/2014/08/10/sloboda-i-drustvo-blagostanja/
https://xreforma.wordpress.com/2015/08/21/hrvatski-javni-forum/
https://xreforma.wordpress.com/2013/10/12/kolika-je-inteligencija-sindikalnih-voda/
https://xreforma.wordpress.com/2013/11/02/drustveni-vodic/
http://misterij-bankarstva.bloger.index.hr/post/misterij-bankrota-hrvatske/12252064.aspx

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE


(proieni tekst)
I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrenu
slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim oblicima te odranjem i razvitkom
dravotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se
oitovalo:
u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;
u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;
u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;
u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburke
dinastije;
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz godine 1712.;
u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske
pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ureenju odnosa izmeu Kraljevine Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju drava i Pragmatike
sankcije iz godine 1712.;
u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dravnopravnih odnosa
Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno
i prirodno nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na dotadanjem teritoriju
Habsburke Monarhije;
u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine)
proglaenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dravna samobitnost u
Kraljevini Jugoslaviji;
u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraenoj nasuprot
proglaenju Nezavisne Dravne Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifaistikog vijea narodnog osloboenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije
u ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja
komunistikog sustava i promjena meunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim
demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraenom voljom potvrdio svoju tisugodinju
dravnu samobitnost. Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) i pobjedom u Domovinskom ratu
(1991.-1995.) hrvatski je narod iskazao svoju odlunost i spremnost za uspostavu i ouvanje
Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drave.
Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u suvremenu svijetu i
neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na samoodreenje i dravnu
suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao
osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost meunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se
kao nacionalna drava hrvatskog naroda i drava pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba,
eha, Slovaka, Talijana, Madara, idova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih, koji su
njezini dravljani, kojima se jami ravnopravnost s graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje
nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnoga svijeta.
Potujui, na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i svih graana,
Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska drava u kojoj se jame i
osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i dravljanina, te promie njihov gospodarski i
kulturni napredak i socijalno blagostanje.
II. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

Kljuna stvar je: ravnopravnost graana. Ona je u najboljem interesu hvatskog naroda i ostalih
narodnosti.
Demokratske norme se vjerojatno odnose na poloaj manjina u dravi. Ipak na ovom mjestu moemo
postaviti filozofsko pitanje: Da li su sve demokratske norme slobodnog svijeta liene politike korupcije ili
nje i tamo ima?

Tu nema nita sporno


Ovaj dio je bitan: vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada. Narod koji je nosioc vlasti je ravnopravan.
Narod ne ostvaruje vlast izborom predstavnika! Kako je mogue da vlast naroda prestaje izborom svojih
predstavnika?
Trebalo je stajati da "Narod ostvaruje vlast preko svojih izabranih predstavnika i neposrednim odluivanjem". Bitna
je rije "preko". Bez nje se kri lanak 1. Ustava koji kae da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a ne i
predstavnicima naroda. To je i prva politika korupcija jer ovakva formulacija ne garantira zatitu najbolje
interesa naroda jer je narod odvojen od postupka donoenja odluka. Kako narod moe imati vlast, ako
njegove ovlasti zavravaju biranjem predstavnika. Vidjeti emo dalje da se neposrednim odluivanjem ustavno ne
moe donositi odluke koje bi zaobile odluivanje vlastitih predstavnika.
Jasno je da se ovim lankom Ustava vlast sa naroda prenosi na izabrane predstavnike to je krenje predhodne
reenice Ustava. Dodatak o neposrednom odluivanju vie slui kao ukras jer neposredno odluivanje nema iste
Ustavne ovlasti kao odluke izabranih predstavnika naroda. To je uvod ili temelj uzrupacije narodne vlasti te model
za politiku korupciju.
Izabrani predstavnici naroda u svom mandatu odluuju umjesto naroda. Kada bi bio samo jedan izabrani
predstavnik naroda, to bi se moglo izjednaiti sa diktaturom na ogranieno vrijeme. Kada ih imamo vie, to bi
mogla biti i ograniena diktatura izabranih predstavnika naroda. Osobito kada znamo da ti predstavnici naroda
imaju ovlasti da izmjenjuju Ustav i zakon. Prema lanku 5. ovog Ustava, se kae da je "Svatko je duan drati se
Ustava i zakona i potivati pravni poredak Republike Hrvatske". Tj. uvodi se vladavina prava izglasnog od strane
izabranih predstavnika naroda, ali bez potvrivanja od strane stvarnog nosioca vlasti.
I naravno postavlja se pitanje: tko u RH ima ekonomsku vlast jer se ovdje ini da se iskljuivo govori o
politikoj vlasti. A ako Ustav shvatimo doslovno, tada narodu pripada i ekonomsku te sve ostale vlasti.

lanak 2.
Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima,
prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih
podruja.
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u
morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa
susjedima.
Hrvatski sabor i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odluuje:
- o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici Hrvatskoj;
o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime;
o udruivanju u saveze s drugim dravama.
Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno pravo da sama
odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.
lanak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna
pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia,
vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike
Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
lanak 4.
U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu.
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti
propisane Ustavom i zakonom.
lanak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa
zakonom.
Svatko je duan drati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak Republike Hrvatske.
lanak 6.
Osnivanje politikih stranaka je slobodno.
Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim
naelima.
Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju
podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. O
protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka.
lanak 7.
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu
cjelovitost.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica
samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora.
Oruane snage mogu prijei granice Republike Hrvatske u sklopu vjebi u okviru meunarodnih
obrambenih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih
ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora.
lanak 8.
Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.
lanak 9.
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe
oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi.

to je suverenitet?
Ovo je nelogina konstatacija. U lanka 1. Ustava pie da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, da bi se u lanku 2.
uz narod bez ikakog objanjena ubacio pojam "Hrvatski sabor" koji do tada nije definiran u Ustavu, premda se spominje
u izvorinim osnovama, ali kao faktor koji uz definiciju iz lanka 1. radi ulogu narodne vlasti - donosi odluke. Hrvatski
sabor prema povijesnim zapisima nije oduvijek predstavljao cijeli narod, nego samo dio ljudi koji su imali pravo glasa. Tj.
Hrvatski sabor je pojam koji vue korijene iz vremena kada nije bilo "jednakosti".
Ovdje imamo novi pojam socijalna pravda. Moda to treba imati veze se jednakou?
Ako postoji jednakost, zato nam treba pojam socijalne pravde?
Nakon to smo u lanku 1. Ustava definirali da vlast pripada narodu, u lanku 3. odjednom vlast pripada pravu. Tj. pravo
se stavlja iznad naroda koji je nosioc vlasti. Zakone, tj. pravo donose izabrani predstavnici naroda i o zakonima za
sada narod ne moe odluivati direktno. Tj. to stoji u lanku 2., ali nije implementirano zakonima koje su donijeli
izabrani predstavnici naroda. Prema tome radi se o politikoj korupciji vlasti tj. uzrupaciji vlasti.
I opet skretanje u neto protivno lanku 1. Ustava. Tamo se definira da vlast proizlazi od naroda i pripada narodu to
logino znai da se to zove narodna vlast. Meutim u lanku 4. se narodna vlast mijenja u "dravnu vlast". to znai
dravna vlast, ako smo ve definirali vlast naroda? Zato u lanku 1. ne stoji da "dravna vlast proizlazi iz naroda i pripada
narodu ..."? Oigledna je tendencija da se izbjegava koritenje pridjeva "narodna" i imenice "narod" koja se u daljnjem
nastavku koristi tek nekoliko puta. Ovdje je vidljivo da vlast, koja prema lanku 1. pripada narodu, izvravaju tri grupe. Ako
vlast pripada narodu, onda narod treba i moi odluivati preko svojih predstavnika u sve tri grupe i to na nain da ima
mogunost da o tome odluuje i neposredno prema lanku 2. Ustava. I gdje je nestala monetarna i ekonomska vlast?
U lanku 4. opet krenje lanka 1. Ustava. Ako vlast proizlazi i pripada narodu, tada je narod nositelj vlasti, a ne izabrani
predstavnici naroda. Preko njih narod ostvaruje vlast, a oni sami nisu vlast tj. nositelji vlasti. Ovim lankom ustava se
izrekom uzrupira narodna vlast tj. opet se radi o plitikoj korupciji. Tj. vlast obnaa netko drugi koji je samo biran od
naroda. Prema ovom lanku, izabrani predstavnici nemaju nikakvu obavezu da djeluju u interesu pravog nosioca
vlasti nego samo u meusobnim interesima (suradnja - koopreracija)
U lanku 5. imamo paradoks. Nigdje ne stoji da je narod, kao onaj kojem pripada vlast, direktnim odluivanjem potvrdio ili
treba potvrditi tekst Ustav , ali se tim Ustavom svakom pojedincu nalae da ga potuje tj. da svi pripadnici Republike
Hrvatske odnosno narod budu preko Ustava stavljen pod vlast zakona koje nikad nije potvrdio. To je uzrupacija narodne
vlasti. Jer minimum ostvarenja narodne vlasti podrazumijeva da narod dirketnim odluivanjem mora potvrditi temeljni
zakon u dravi. Zato u ovom lanku Ustava ne stoji da se svaka izmjena Ustava (i zakona za koje se ukae potreba)
mora potvrditi (ili povui) direktnim odluivanjem naroda sa 2/3 veinom? To je opet korupcija vlasti jer onemoguava
provoenje lanka 1. Ustava.
lanak 6. Ustava je "zgodno" napisan. Prema njemu stranka moe djelovati protivno najboljem interesu naroda sve dok
nije ugroena opstojnost Republike Hrvatske. Naime, nema kaluzule da politika stranka mora djelovati u najboljem
interesu nosioca vlasti - naroda, premda lanovi politikih stranka djeluju u H.S. (Hrvatskom saboru) kao izabrani
predstavnici naroda Takoer, o protuustavnosti odluuje Ustavni sud koji je naravno prema zakonu izabran od strane
Hrvatskog sabora u kojem moda djeluju ta ista politika stranka. Tu bi se moglo govoriti o moguem pogodovanju jer je
jasno da je Ustavni sud moe biti i pristran, a da na tu odluku narod kao nosioc vlasti ne moe utjecati tj. donijeti odluku
neposrednim odluivanjem jer je oci lankom to faktino zabranjeno. Radi se o namjetanju teksta Ustava kako bi se lako
omoguila politika korupcija tj. djelovanje koje nije u najboljem interesu naroda i da to narod ne moe sprijeiti.
Zanimljivo je kako se lankom 8. galantno ukida dio lanka 2. u kojem se spominje i direktno odluivanje naroda koji je
izvor vlasti u R.H. To znai da je Ustavom ovdje ograniena narodna vlast. Pitanje je, ako je narod zbilja stvarao svoj
Ustav, zato je sam sebi ograniio vlast jer ga prema lanku 5. svatko mora potivati? Izbacivanjem direktnog odluivanja
naroda se omoguava da izabrani predstavnici naroda (koji Ustavom nisu obavezni da rade u interesu naroda) uzrupuraju
vlast i donose odluke o granici RH koje mogu biti na tetu najboljeg interesa naroda.
Ne moe biti izruen drugoj dravi, ali se otvaraju druge moguosti koje nisu pokrivene. Npr. moe biti izruen nekoj
organizaciji ili ak vanzemaljskoj posadi koja nema dravni status. Vanzemaljska izruenja ne moraju biti protivustana?

Tu se moramo zapitati tko osigurava zatitu ekonomskih interesa naroda. Jer vojska je ograniena na zatitu teritorija. Bez definiranja tko i kako titi ekonomske interese naroda, moe se dogoditi da se ugrozi suverenost i
opstojnost naroda. Neki od vanih interesa naroda su i: voda, zdrava hrana, stanovanje, prijevoz, kolovanje, posao, primjena znanosti, zdravstvena skrb, skrb o starijima, ista priroda, itd. Zato Ustav ne titi i te vane
interese naroda koji je nosioc vlasti? Izostanak takve zatite je povreda najboljeg interesa naroda i time politika korupcija.

lanak 10.
Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i
promie njihove veze s domovinom.
Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike
Hrvatske.
lanak 11.
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih
(srebrenih) polja.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim
grbom u sredini.
Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino.
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih dravnih
znamenja ureuje se zakonom.
lanak 12.
U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe
uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
lanak 13.
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb.
Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.

Domaem narodu se naravno to Ustavom za sada ne jami?

Kako svi mogu biti pred zakonom jednaki, ako se odluke za neke sluajeve donose bre nego za sve ostale.
Ako oni koji provode zakone pogoduju nekim pojedincima ili grupama da njihove predmete rjeavaju prije nego
drugih, a to ne opravdavaju i dokazuju da je u najboljem interesu naroda iz kojeg proistie vlast, tada moemo
govoriti da postoji esto krenje ovog lanka 14. Ustava koje moemo drugim rijeima nazvati korupcijom u
sudstvu i politikom korupcijom, ako se radi o zakonskim i drugim odlukama.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA


1. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu,
jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju,
naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
lanak 15.
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po
postupku za donoenje organskih zakona.
Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati
posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti,
slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Ovo je u redu. Ali, kako je mogue da se Ustav brine toliko za interes manjina da manjine imaju mogunost za
biraju svoje vlastite narodne zastupnike, a to pravo nemaju socijane grupacije (npr. umirovljenici, radnici,
znanstvenici, rukovodioci). Zato te socijane grupacije takoer nisu Ustavom zatiene radi
ravnopravnosti tj. proporcionalnom sudjelovanju svojih predstavnika? Oigledno je da se izostavljanjem
te zatite otvara mogunost da interesi socijalih grupa nee biti zatieni. A u lanku 1. Ustava stoji da je RH i
socijalna drava. Kakva je to socijalna drava koja ne omoguava predstavnicima socijalnih grupa da
participiraju sa svojim predstavnicima? To naravno ne moe biti put koji garantira jednakost.
Moda bi se trebalo rei da se slobode i prava pojedinaca mogu ograniiti, samo ako to je to u najboljem
interesu cijelog naroda.

lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te
pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom
pojedinom sluaju.
lanak 17.
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih
prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje
Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na
prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.
Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost
osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.
Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi
Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o
pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.
lanak 18.
Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja
pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.

?? to je sa pravom naroda da zatiti svoj najbolji interes

Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana
druga pravna zatita.
lanak 19.
Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.
Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju
javne ovlasti.
lanak 20.
Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran
i ne moe se opravdati viim nalogom.
2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA

to e se dogoditi kada jednog dana upoznamo inteligentna bia koja nisu

lanak 21.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
lanak 22.
ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu
odluuje sud.
lanak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili
znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.
lanak 24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga.
Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv
koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba
mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima
utvrenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o
zakonitosti lienja slobode.
lanak 25.
Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku, odreenom
zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i
javnu ispriku.
lanak 26.
Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim
tijelima koja imaju javne ovlasti.
lanak 27.
Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u skladu sa
zakonom.
lanak 28.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom
sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
lanak 29.
Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku
odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo:
da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima
optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete,

Ako smo svi jednaki pred zakonom, zato sud ne tite to nae pravo nego trebamo i dozvoljavamo
pravnu pomo (tj. omoguavamo pogodovanje/tetu razliitom kvalitetom pravne pomoi) od tree
osobe?

da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,


na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat,
da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati
branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,
da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,
da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje
svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube,
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.
lanak 30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za
posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje
odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.

Ali ga se moe lijepo zamoliti? Kako uope priloiti neije priznanje krivnje u optunici, ako svaki optuenik
moe kasnije rei da je iz nueno na silu? Na kome je da dokazuje da li je priznanje potpisano na silu ili
vlastitom voljom okrivljenika?

lanak 31. Ustava ima veliko znaenje za izbjegavanje odgovornosti i kazne kada je u pitanju politika
korupcija. Uz odreeno lobiranje se lako moe napraviti izmjena zakona koja predvia blago kanjavanje ili
se takvo djelo uope ne kanjava, ako se ukinu odredbe zakona.
Takvo namjetanje zakona i samog Ustava je ve poznato. Pitanje je: zato bi trebao biti najbolji interes
naroda da se osuenicima daje blaa kazna? Po tome je ve sama reenica lanka 31. Ustava politika
korupcija.

lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili
meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena
zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo
za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i
razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.
lanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati
boravite.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti
se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno
ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.
lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako
su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen
drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i
zakonom.
lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili
drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi
doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole
dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to
neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno
otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se
nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.
lanak 35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva,
ugleda i asti.
lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.

Ovaj lanak objanjava zato se mnogi ljudi koji su djelovali protivno pollitici nekih zemalja trae za
nepolitika djela.

Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu
kaznenog postupka.
lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci
mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja,
slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji.
Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom
utvreno pravo.
lanak 39.
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu,
rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.
lanak 40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
lanak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati
kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti
uivaju zatitu i pomo drave.

Pazite kada potpisujete ugovore u kojima pristajete da se vai podaci koriste .

Pitanje je zato nije zabranjeno izraavanje koje iri ideje koje za posljejdicu mogu imati tetu najboljem
interesu zajednice? Zato Ustavom nije utvreno to predstavlja najbolji interes zajednice? Omoguavanje
da se takve ideje ire, a bez utvrivanja to je najbolji interes zajednice je takoer put u politiku korupciju
narodne vlasti.
Rat nasilje, nacionalizam, vjerska mrnja i nesnoljivost su samo dio onoga to nije u najboljem
interesu naroda. Tako npr. poticanje i stvaranje socijalne nejednakost nije kanjivo, a drava je
prema lanku 1. Ustava socijalna drava.

Zato je ovdje izostala klauzula "ako je to u najboljem interesu naroda R.H."? Kako objasniti zatitu i pomo
drave, ako to nije najbolji interes naroda? Da li je mogue da su vjerske organizacije i njihovo bezuvijetno u
najboljem interesu cijelog naroda? To se otvara prostor da se pod alibijem vjere koriste pogodnosti, a radi
protiv najboljeg interesa naroda. Tj. lanak 41. Ustava otvara mjesto za pogodovanje vjerskim zajednicama
na tetu interesa svih ostalih.

lanak 42.
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.
lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za
socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko
moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa
zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga
ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju
javnih poslova i biti primljen u javne slube.
lanak 45.
Hrvatski dravljani imaju ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina u skladu sa
zakonom. Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje birakog prava Republika
Hrvatska osigurava i svojim dravljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da
mogu glasovati i u dravama u kojima se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.
lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i
dobiti na njih odgovor.
lanak 47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni
sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati
druge dunosti odreene zakonom.
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

lanak 43. Ustava u biti ozakonjuje zalaganje za parcijalne interese odreene grupe tj. politiko korupiranje
osim za sluajeve koji su nabrojani u drugoj reenici lanka. Tako moemo lako zakljuiti da je npr.
udruivanje dovoljeno, ako se bez nasilja rui demokratski ustavni poredak. Takoer, dozvoljeno je da
se drava dovodi u ekonomsku i financijsku ovisnost jer je izuzeto samo udruivanje radi osvajanja
dijela i ili cijelog teritorija R.H.
Ovaj lanak definitvno nije u najboljem interesu naroda R.H. te je primjer politike korupcije u zakonu.

lanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru.
Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.
Jami se pravo nasljeivanja.
lanak 49.
Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba
monopolskog poloaja odreenog zakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski
razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.
lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu
trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno oganiiti zakonom radi zatite interesa i
sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

Vlasnitvo kao pravo je upitno. Vlasniko pravo je vie kao mogunost koju najee ne moe iskoristiti bez
nadonkade predhodnom vlasniku. Tj. vlasniko pravo je najee uvjetovano zamjenom za drugo vlasniko
pravo ili novac. Ako usporedimo pravo vlasnitva sa pravom na slobodu kretanja, govora, izraavanja, ono se
moe davati svakome, a ogranienje je iskljuivo na temelju pobrojane zloupotrebe protiv najboljeg interesa
naroda (ne i svake). Vlasnitvo nad zemljom je limitirano konanom povrinom zemljita.
Oigledno je da nitko nije razmiljao da bi jednog dana vlasnivo nad nekretninama moglo biti konzumirano od
malog broja pripadnika naroda ili ak stranaca. Pitanje je koje je tu postavlja: kako bi u tom sluaju malobrojni
posjednici nekretnina pridonosili opem dobru. Naime, velika veina naroda je u tom sluajnu moda i ovisna o
maloj posjednikoj grupi. Drugo pitanje je kako takva situacija moe biti najbolji interes naroda R.H..
Takoer, prava jedne grupacije su mogua zbog pravne zatite cijelog naroda.
Ova tvrdnja u Ustavu navodi na pomisao da bi sve trebalo biti podreeno poduzetnicima. Ipak, kako velika
veina naroda nije u statusu poduzetnika, trebalo bi neim dokazati da je trina sloboda dobra ne samo za
poduzetnike, nego i ostale. Ako je istina da je trina sloboda dobra za poduzetnitvo, zato imamo toliko
bankrotiranih poduzea. Trine slobode obino znae da jai i sposobniji imaju vee anse za uspjeh od slabijih
i manje sposobnih. Dozvoljavanjem tog neogranienog gospodarskog ustroja u konanici se moe
pojaavati socijalno raslojavanje. A kako je veina naroda ta koju e zahvatiti osiromaenje ujedno i
veina kojoj prema ustavu pripada sva vlast u dravi jasno je da to nije u najboljem interesu naroda. To
opet znai da je to politiki korumpirani lanak Ustava.

lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim
mogunostima.
Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

Drava e poticati socijalni napredak i socijalno blagostanje kada dosljedno primjeni naela borbe protiv politike
korupcije u Ustavu i zakonima.

lanak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i
zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog
kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od
interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.
Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i
iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

Podmirenje javnih trokova prema gospodarskim mogunostima? Ovdje je izostavljena mogunost da se dio
javnih trokova podmiruje i na drugi nain (emisija novca bez duga). Naime gledamo li stvar preko dravne
potronje, jasno je da u sluajevima kada drava prikupi poreza koliko je potroila da globalna profitabilnost
subjekata u dravi ovisi o dotoku novca izvan granica drave. To je u biti financijska ovisnost koja ugroava
suverenost i opstojnost naroda u R.H..

lanak 53.
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
Poloaj, prava i dunosti Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom.
Hrvatska narodna banka u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.
lanak 54.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako
radno mjesto i dunost.
lanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu.
lanak 56.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.
lanak 57.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama
drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot.
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.

Ovo je dobar lanak jer daje iru slobodu zatite interesa naroda.

Ako vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, kako Hrvatska narodna banka u vlasnitvu R.H. kao monetarna
vlast, moe biti neovisna tj. samostalna? Zato je u lanku 4. Ustava izostavljena monentarna i ekonomska vlast?
Da li spominanje samo tri vlasti u Ustavu nain da se sakrije vana uloga monetarne i ekonomske vlasti u
ostvarenju najboljeg interesa naroda. Taj sami in je politika korupcija narodne vlasti. A lanak 53. Ustava koji
monetarnu vlast ini neovisnom je takoer dio te politike korupcije. Moe li takva "neovisna" Hrvatska narodna
banka raditi u najboljem interesu naroda? Cilj rada HNB-a je ogranien samo na stabilnost cijena (vidi zakon o
HNB-u). A takav cilj nije nikakav garant da e takva politika biti u najboljem interesu naroda.
Da bi ovo bilo praktino ostvarivo, nije to dovoljno samo zapisati u Ustav. Pokrie trokova i ostvarenje neke
minimalne utede je teoretski mogue jedino ako se koliina novca u cirkulaciji stalno poveava. Kako taj
financijski dio odreen Ustavom niti zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci, to znai da je lanak 55. Ustava u ovoj
reenici mrtvo slovo na papiru koji ima cilj da zavara narod da postoji Ustavna garancija. Pitanje je zato bi
narodna vlast imala u Ustavu zapisanu LA koja se ne moe garantirati? Takva odredba u Ustavu bi bila u interesu
naroda kada bi mogla bila garatirana Ustavom. Ovo nije politika korupcija. Ovo je politikanstvo u Ustavu tonije
lano pravo. Primjer zatvaranja prihoda prorauna moemo vidjeti u prilogu na stranici 21. Porez na dobit mora biti
100% da bi se u tom primjeru proranun zatvorio! https://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-dorjesenja
Ako je ovo istina, zato se stalno rade reforme u sustavu socijalne pomoi? Da bi ovo zbilja bilo mogue mora
vrijediti isto kao i za prvu reenicu lanka 55. Ustava. Ovo je lano pravo. Primjer zatvaranja prihoda prorauna
moemo vidjeti u prilogu na stranici 21. Porez na dobit mora biti 100% da bi se u tom primjeru proranun zatvorio!
https://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja

lanak 58.
Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.
lanak 59.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i
slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Da bi se sva prava ostvarila nije ih dovoljno zapisati u Ustav. Za njihovo teoretsko ostvarenje postoje
odreene makroekonomske pretpostavke koje Ustav ne obrauje.

lanak 60.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom moe
se ograniiti pravo na trajk.
lanak 61.
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.
lanak 62.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge
uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
lanak 63.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno
odluuju o odgoju djece.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.
Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje
i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.
lanak 64.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad
koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.
Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
lanak 65.
Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u
skladu s njegovim sposobnostima.
lanak 66.
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.
lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.
lanak 68.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog,
umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
lanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi,

Zato je ovdje udvostruena briga a slabe i nemone? Ako se drava za njih pobrinula po lanku 57.
Ustava, tada djeca nemaju potrebe da se brinu za njih. Oigledno je da je zakonodavac ipak znao da
drava nee moi ispuniti Ustavnu obavezu iz lanka 57.

prirode i ljudskog okolia.


IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

Hrvatski sabor je skup izabranih predstavnika naroda preko kojih narod ostvaruje vlast.

1. HRVATSKI SABOR
lanak 70.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
lanak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga
birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
lanak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.
Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Zanimljivo je da bi narod mogao preko direktnog odluivanja mogao dokinuti mandat zastupnika kojeg je
izabrao, ali da ta mogunost nije u Ustavu i zakonu o izboru saborskih zastupnika.

lanak 73.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili
rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina
zastupnika.
lanak 74.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena
zakonom.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje
ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri
kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju
izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega
nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno
povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
lanak 76.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju
rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava.
lanak 77.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih
zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor.
lanak 78.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi
put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika
parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
lanak 79.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.

Tekst prisege saborskog zastupnika iz poslovnika glasi: Priseem svojom au da u dunost


zastupnika u Hrvatskom saboru obnaati savjesno i odgovorno i da u se u svom radu drati
Ustava i zakona i potovati pravni poredak te da u se zauzimati za svekoliki napredak
Republike Hrvatske.
Tekst prisege je u sukobu interesa. Kako je Hrvatski Sabor taj koji prema Ustavu donosi izmjene
Ustava i donosi zakone, to znai da se saborski zastupnici kunu i da e raditi onako kako sami
odrede. To je malo udno jer u Ustavu ne moe napisati da e se zastupnici ravnati prema Ustavu
koji je promjenjiv od njih samih. Zastupnici se trebaju prvenstveno djelovati u najboljem interesu
naroda koji ih je izabrao na vlast. Da li "zauzimanje za svekoliki napredak Republike Hrvatske"i
moemo izjednaiti sa djelovanjem u najboljem interesu naroda? to je svekoliki napredak? Kako
se mjeri i kako se dokazuje da je djelovanje bilo dobro ili loe? Fali nain objektivnog vrednovanja
rada sabornika i naravno fali naravno definiranje kazne za djelovanje protiv najboljeg interesa
naroda. Sve to fali u Ustavu koji ureuju isti ti zastupnici. Kao da su se eljeli osigurati da bez obzira
na postignute rezultate rada, nitko od zastupnika ne moe biti pozvana na nikakvu odgovornost. A
radi se o upravljanju ivotima miliona ljudi i milijardama kuna proraunskog novca.
Ovo je takoer politika korupcija jer su izabrani predstavnici naroda omoguili nekanjenu
politiku korupciju - rad na tetu najboljeg interesa graana dok pogoduju samim sebi - ne
postoje mjere za objektivno ocjenjivanje, ali niti kazne za lo rad.

lanak 80.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
daje amnestiju za kaznena djela,
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
lanak 81.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na
sjednici nazona veina zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.

Zato ovdje ne postoji obaveza potvivanja odluke preko direktnog odluivanja?


Zato narod preko direktnog odluivanja ne moe zatraiti opoziv nekog zakona, ako smatra da on nije u
njegovom najboljem interesu?

Zato ovdje ne postoji obaveza potvivanja odluke preko direktnog odluivanja?

Malo je udno da Ustav predvia direktno sudjelovanje naroda u vlasti, da bi kasnije lankom 80.
predstavniko tijelo moglo utjecati (uvjetovati). Logino bi bilo da postoji zasebno tijelo vlasti koje se bavi
procedurom direktnog odluivanja.

lanak 82.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode,
izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i
podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.
Odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom
glasova svih zastupnika.
lanak 83.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
lanak 84.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora
te Vlada Republike Hrvatske.
lanak 85.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim
ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade
Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju poslovnikom.
lanak 86.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili
o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost,
jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa
zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila
veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon.
lanak 87.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da

Ovime se omoguava da se direktno odluivanje naroda moe izbjei.

uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu
Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od
dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.
lanak 88.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u
Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti
postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
lanak 89.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim
novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan
nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito
opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno
djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
lanak 90.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.
lanak 91.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
lanak 92.
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava
graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.
Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika
ureuju se zakonom.
U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava
graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti,
zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na
lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti.
2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 93.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike
Hrvatske.
lanak 94.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim
izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.
Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne
dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju
dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee
kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.

Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike
Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.
lanak 95.
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu
obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 96.
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik
Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost
odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik
Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog
suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj
se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak
mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava
preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o
proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja
dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka.
lanak 97.
Predsjednik Republike:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u
Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,
daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
lanak 98.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske
politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju
diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora,
donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu,
uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.
lanak 99.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik
Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije
proglaeno ratno stanje.
lanak 100.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom
snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u
zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva

pitanja koja zahtijeva ratno stanje.


U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela
dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike
moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru
im se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom
3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i
predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.
lanak 101.
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.
lanak 102.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u
usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
lanak 103.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja
s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na
zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120
dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.
Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za
utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.
lanak 104.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski
sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.
O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom
veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu
Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika
Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje
dunost po sili Ustava.
lanak 105.
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak
bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da
ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom
sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti
predsjednika Ustavnog suda.
lanak 106.
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih
tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s
naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i
djelokrug Ureda ureuje se zakonom i pravilnikom.
3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

lanak 108.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili
profesionalnu dunost.
lanak 109.
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar
je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege
utvruje se zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje
o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga
sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika
Hrvatskoga sabora.
lanak 110.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik
Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje
Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
lanak 111.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava, Predsjednik Republike e
imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
lanak 112.
Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
lanak 113.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i
poslovnikom.
lanak 114.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su
odgovorni za svoje podruje rada.
lanak 115.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje
povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.
Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskom saboru.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana
dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne
mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.

Nisam upoznat sa kaznenim odredbama za neodgovoran rad. Takoer, u Ustavu ne stoji da


lanovi Vlade i predsjednik imaju obavezu raditi u najboljem interesu naroda. Zato to ne stoji??

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada
podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje
predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika
Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik
Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za
Hrvatski sabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega
predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada
mogu podnijeti ostavku.
U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa
stavkom 7. ovoga lanka.
lanak 116.
Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status
namjetenika.
4. SUDBENA VLAST
lanak 117.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

to daje mogunost da uz korumpirane politiare postane i visoko komumpirano sudstvo. Nema


elementi kontrole direktnim odluivanjem naroda?

lanak 118.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost graana.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog
suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike
bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri
godine.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se
zakonom.
lanak 119.
Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.
Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi
maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi
sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i
obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u
posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde.
lanak 120.
U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.
lanak 121.
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno
miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane
suca koje je kazneno djelo.
Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake
dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea.
lanak 122.
Sudaka dunost je stalna.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e
se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost
stalno.
Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:

Evo, ba sam u udu, kako to nemaju i zastupnici u saboru? Ovdje se kao rauna da sudac ne moe suditi
nego prema zakonu. Meutim, parnica i postoji jer netko treba donijeti odluku. A svaka odluka moe biti za
jednu ili drugu stranu. Prema tome, greke su mogue. Ali je mogue i da se namjerno sudi na korist jedne
strane. To je naravno ista korupcija. Pravedno bi bilo da, ako je narod nosioc vlasti, da taj isti narod
neposredno radi reizbor sudaca ili ak hitni opoziv referedumom.

ako to sam zatrai,


ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,
ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno
sudbeno vijee,
kad navri sedamdeset godina.
Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave
odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u
sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana
od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni
sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske.
U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od
primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu.
Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja
suda u skladu sa zakonom.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom
dunou.
lanak 123.
Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti
odluuje Dravno sudbeno vijee.
Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje
nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i
sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom.
Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca.
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da lanom
Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce.
Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga
sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine.
Djelokrug i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuje se zakonom.
5. DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 124.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv
poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike
Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski
sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga
sabora.
Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se
imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika
obavlja svoju dunost stalno.
Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj
stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski
sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova
Dravnoodvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika.
elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea.
Djelokrug, ustrojstvo i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ureuje se zakonom.
Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuje se zakonom.
V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ova formulacija "samostalno i neovisno" kao da je stvorena da bi glavni dravni odvjetnik mogao i
koruptivno djelovati. Ako prema Ustavu vlast proizlazi iz naroda i postoji mogunost direktnog
odluivanja, onda je jasno da je mogue na taj nain postavljati i smjenjivati glavnog dravnog
odvjetnika. Ako Hrvatski sabor ima elju da postavlja nekog svog ovjeka da stoji na elu voanja
istraga, on bi to mogao sa drugim paralelnim tijelom. Pa neka se oba tijela pokau tko je bolji u radu.
To bi vjerojatno bilo najbolje rjeenje.

lanak 125.
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam
godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih
profesora pravnih znanosti.
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi
odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine.
lanak 126.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu
dunost.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
lanak 127.
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na
koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to
utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.
lanak 128.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti
ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od
godine dana,
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama
povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvjeuje Hrvatski sabor,
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti
njihov rad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu
u djelokrugu sudova,
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
lanak 129.
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava,
zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima
koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 130.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili
nezakonit.
U sluajevima iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike Hrvatske
utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom,
donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.
lanak 131.
Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti,
uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje
njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana
za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se ustavnim zakonom.
Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim poslovnikom.

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA


lanak 132.
Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih
tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog,
jednakog i opega birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova,
referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
lanak 133.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain propisan
zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na nain
propisan zakonom.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici
Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.
lanak 134.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno
ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja,
prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu
zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa,
zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog)
znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje,
gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja
tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se
voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.
lanak 135.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim
statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim
potrebama i mogunostima.
lanak 136.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
lanak 137.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima
slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim
ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.
VII. MEUNARODNI ODNOSI
1. MEUNARODNI UGOVORI
lanak 138.
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora
u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika
Republike i Vlade Republike Hrvatske.
lanak 139.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona,
meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju
Republiku Hrvatsku.

Hrvatski sabor prema lanku 139. potvruje ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku, a
prema Ustavu za moguu tetu nisu kazneno odgovorni? Zato ovdje nema obaveze da se direktnim
odluivanjem potvrde meunarodni ugovori?

Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz
Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih
ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik
Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
lanak 140.
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na
snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.
Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili
suglasno opim pravilima meunarodnog prava.
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 141.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima
najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike
Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u
kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva,
odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom
glasova svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog
broja biraa u dravi.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike
Hrvatske.
VIII. PROMJENA USTAVA
lanak 142.
Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u
Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
lanak 143.
Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika.
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.
lanak 144.
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
lanak 145.
Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.
IX. ZAVRNE ODREDBE
lanak 146.
Stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 28/2001)
prestaje s radom upanijski dom Hrvatskoga sabora te prestaje dunost dosadanjem predsjedniku i
lanovima Dravnoga sudbenog vijea i predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 147.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

Zato ovdje nema obaveze da se direktnim odluivanjem potvrde promjen Ustava?

Prilog A

Balansirani proraun i porezna politka


-> Zelene stavke se mogu mijenjati!
Opis

Drava
Prihod

Godinji bruto budet za javnu djelatnost

Rashod

Uitelj
Prihod

Rashod

Doktor
Prihod

50000

Rashod

Cestar
Prihod

50000

>

Godinja potronja uitelja kod stoara

Prihod

Stoar

Rashod

Prihod

Rashod

Mlinar
Prihod

Rashod

50000

Godinja potronja uitelja kod poljoprivrednika

Rashod

Poljoprivrednik

10000

>

10000
L

Godinja potronja uitelja kod mlinara

L_

Godinja potronja doktora kod poljoprivrednika

:>

Godinja potronja doktora kod stoara

10000

>

10000

Godinja potronja doktora kod mlinara

>

Godinja potronja cestara kod poljoprivrednika

10000
|I>

Godinja potronja cestara kod mlinara

10000

5000

:>

Godinja potronja poljoprivrednika kod stoara

10000

>

Godinja potronja poljoprivrednika kod mlinara


Godinja potronja stoara kod poljoprivrednika

10000

1 5000

I
I'>

Godinja potronja stoara kod mlinara

1 5000

Godinja potronja mlinara kod poljoprivrednika

1 0000

Godinja potronja mlinara kod stoara

Saldo nakon oporezivanja

5000

II>

Godinja potronja cestara kod stoara

Prikuplia ie poreza

5000

'
10000

150000

25000

25000

25000

25000

<
25000

25000