Sekcija botanikih vrtova i arboretuma

HRVATSKOG BOTANIKOG DRUTVA

SIMPOZIJ
s meunarodnim sudjelovanjem

BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
Zagreb, 2011.

SIMPOZIJ
BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

Urednici
SANJA KOVAID
VANJA NIKOLA STAMENKOVID

Sekcija botanikih vrtova i arboretuma

HRVATSKOG BOTANIKOG DRUTVA

UREDNICI
Sanja Kovaid
Vanja Nikola Stamenkovid
DIZAJN I PRIJELOM
Vanja Nikola Stamenkovid
ILUSTRACIJE biljaka
Mirela Ivankovid Bielen
TISAK
Kolding d. o. o.
ZAGREB, 2011.

ISBN 978-953-99774-4-1

SIMPOZIJ
BOTANIKI VRTOVI
I ARBORETUMI HRVATSKE
S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM

KNJIICA
SAETAKA

UMJESTO PREDGOVORA...
O nastanku Tjedna botanikih vrtova i arboretuma Hrvatske
Iako nema viestoljetnu tradiciju raskonih vrtova i bogatih zbirki biljaka
poput mnogih drugih europskih zemalja, Hrvatska se ipak dii lijepim
vrtovima, starim perivojima i uglednim parkovima. Meutim, samo se
rijetki meu njima mogu smatrati botanikim vrtovima u punom smislu,
prema vaedoj definiciji Svjetske udruge botanikih vrtova (Botanic
Gardens Conservation International, BGCI). Iako malobrojni u najuem
smislu, tek nas je desetak - hrvatski su botaniki vrtovi ipak poznati i
cijenjeni u Europi. Naa je najveda vrijednost, u skladu s primarnom
djelatnodu botanikih vrtova 21. stoljeda, u zatiti i ouvanju domovinske
flore, ali i starih, cijenjenih i zakonom zatidenih zbirki, kao to su one
arboretuma Opeka u Vinici i Trstena nedaleko Dubrovnika.
Meutim, kako niti jedan na botaniki vrt koji i zadovoljava propisane
uvjete nije samostalna ustanova (svi su dijelom drugih institucija), kao
zaposlenici tih objekata okupili smo se 2009. u Sekciju Botanikih vrtova i
arboretuma unutar Hrvatskog botanikog drutva. To je bio
najjednostavniji nain zajednikog nastupanja prema javnosti, zastupanja
zajednikih interesa i, bliskom suradnjom, pokuaja rjeavanja zajednikih
potekoda. Sekcija je okupila vedinu djelatnika naih botanikih vrtova:
biologe, umare, agronome, farmaceute i ostale strunjake vezane uz
botanike vrtove. Za proelnicu Sekcije izabrali smo voditeljicu Botanikog
vrta Biolokog odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, mr. sc. Biserku Juretid, koja je i predstavnica nae zemlje u
Europskom konzorciju botanikih vrtova (European Botanic Gardens
Consortium, EBGC), sastavnici Svjetske udruge botanikih vrtova (BGCI).
Gospoa Juretid s punim pravom glasa uz svoje kolege-predstavnike svih
zemlja Europske unije i jo nekoliko zemalja-nelanica EU, sudjeluje u
odluivanju o putevima razvoja europskih botanikih vrtova.
V

Nakon osnivanja Sekcije botanikih vrtova i arboretuma Hrvatske, na

Tredem botanikom kongresu na Murteru u rujnu 2010. organizirali smo
okrugli stol, oko kojega su se okupili lanovi Sekcije i drugi botaniari
zainteresirani za dobrobit i napredak naih botanikih vrtova. Uz redovito
jadanje, prvi put se pojavila ideja zajednikog nastupanja prema javnosti,
organizacijom Dana otvorenih vrata hrvatskih botanikih vrtova. Prijedlog
je dala lanice Sekcije mr. sc. Modrid Surina iz Hrvatskog prirodoslovnog
muzeja u Rijeci, koji u svome sklopu ima i omanji Primorski botaniki vrt.
Ideja se kuhala i hladila, podgrijavala i mijeala s drugima, i naposlijetku
smo s poetkom ove godine u Botanikom vrtu PMF-a u Zagrebu zapoeli s
ozbiljnom organizacijom prvog nacionalnog Tjedna botanikih vrtova i
arboretuma Hrvatske. Pomalo smo se povezali i okupili sve kolege koji rade
u botanikim vrtovima i arboretumima, poeli s osmiljavanjem zajednikih
i koordinacijom pojedinanih programa dogaanja u naim vrtovima i
arboretumima, s traenjem pokrovitelja i sponzora te idejnih rjeenja
bududih tiskanih materijala. Isprva skeptini i bez puno vjere, ubrzo smo se
ugodno iznenadili nailazedi na bezrezervno odobravanje i nadlenih
ustanova i svih institucija koje smo zamolili za pokroviteljstva i pomod.
Mrea se polako irila i program Tjedna korak po korak napredovao, te
smo ubrzo poeli razmjenjivati i tjedno glasilo elektronikom potom.
Naposlijetku su se u organizaciju Tjedna ukljuili svi lanovi Sekcije i
mnotvo vanjskih suradnika!
Kako je do prokrovitelja ipak laki put nego do sponzora, pogotovo u
kriznim vremenima koja nas sve pogaaju, najboljim nainom da se doe
do kakvih skromnih sredstava pokazala se organizacija dvodnevnog
simpozija, na kojemu bismo izloili pojedinane i zajednike potekode i
ciljeve razvitka naih objekata. Isprva zamiljen tek kao formalnost,
simpozij se pokazao pravim pogotkom, jer osim to nam je uistinu donio
malena sredstva potrebna za tiskanje pozivnica i programa dogaanja na
simpozij su se prijavili predstavnici svih botanikih vrtova i arboretuma.
tovie, tek formalni poziv da odre uvodna predavanja toga prvoga dana
VI

Tjedna prihvatili su i direktorica globalnih programa Svjetske udruge

botanikih vrtova, gospoa Suzanne Sharrock, i slovenski predstavnik u
Europskom konzorciju, upravitelj Botanikog vrta ljubljanskog Sveuilita,
dr. sc. Joe Bavcon. U utorak (31. svibnja) gospoa Sharrock nazoit de
takoer otvaranju Tjedna u Dubrovniku, gdje de se za raznovrsnost
dogaanja pobrinuti ravnatelj Instituta za more i priobalje dubrovakog
Sveuilita, izv. prof. dr. sc. Nenad Jasprica i struna suradnica u
Botanikom vrtu na Lokrumu (u sastavu Instituta) mr. sc. Katija Dolina.
Istoga dana priredit de se i sveano otvaranje Tjedna u Splitu: iako danas
tek sjena nekadanjeg sjaja, Botaniki vrt PMF-a u Splitu takoer de
sudjelovati u dogaanjima nacionalnog Tjedna, uz veliki entuzijazam
novozaposlenog voditelja, dr. sc. Mirka Ruida i njegovih kolega.
Tjedan de zavriti u subotu, 4. lipnja, drugim danom simpozija, koji de
u Katel Lukidu organizirati ravnatelj najpoznatijeg kolskog vrta u
Hrvatskoj, Botanikog vrta O Ostrog, gospodin Stipe Boinovid Maor i
voditeljica Vrta, gospoa Leda Toma. Nede izostati niti svesrdna pomod
utemeljiteljice toga zakonom zatidenog objekta, danas umirovljene no jo
itekako aktivne, gospoe Ivne Budan, koja je za svoj vrt primila brojne
nagrade, izmeu ostalih i one za ivotno djelo Ministarstva kulture i
Splitsko-dalmatinske upanije.
Od utorka, 31. svibnja, do subote, 4. lipnja, irom Hrvatske odvijat de se
raznovrsna besplatna dogaanja u botanikim (ali i drugim) vrtovima i
arboretumima: obilasci uz strunu pratnju, predavanja, radionice, izlobe,
prikazivanje dokumentarnih filmova, lutkarske predstave, predstavljanja
uenikih projekata i radova, domjenci s kuanjem biljnih jela i napitaka...
za najiru javnost: od vrtidkih maliana do umirovljenika!
Nakon poetnog simpozija, u Botanikom vrtu PMF-a u Zagrebu radit de
se itav tjedan punom parom, od 9 ujutro do 20 sati uveer. U Tjedan su
se, osim botaniara zaposlenih u Vrtu (mr. sc. Biserka Juretid, dr. sc. Sanja
Kovaid, Darko Mihelj, Vanja Stamenkovid i Dubravka Sandev),
entuzijastino ukljuili i nastavnici Biolokog odsjeka PMF-a te vjerni
VII

vanjski suradnici (Prijatelji) Botanikog vrta, pa de tu itav tjedan biti

ivahno i veselo! Ni mnogi Zagrepani ne znaju da Zagreb tonije reeno,
zagrebako Sveuilite ima jo jedan botaniki vrt, takoer zakonom
zatideni Farmaceutski botaniki vrt Fran Kuan Farmaceutskobiokemijskog fakulteta, u kojemu de Tjedan organizirati njegov voditelj, dr.
sc. Dario Kremer, uz pomod (malobrojnih) kolega. Naa dva nekod divna,
a danas potrebita vede brige i ulaganja planinska botanika vrta,
osnovana na obroncima najznaajnijih sredita razvitka biljnih endema u
naoj zemlji, Velebita i Biokova, prikljuit de se organizacijom lokalnih
dogaanja. Ispred Velebitskog botanikog vrta, koji je danas sastavni dio
NP Sjeverni Velebit, Tjedan de na ak pet lokacija (Botaniki vrt u Modrid
dolcu, Krasno, Senj, Gospid i Otoac!) organizirati mlada biologinja Tea
ilid. Organizacije Tjedna u Biokovskom botanikom vrtu Kotiina (u
sastavu PP Biokovo) prihvatila se takoer mlada snaga, biologinja
Zvjezdana Popovid, uz svesrdnu pomod svojih nadreenih i kolega iz Parka
prirode. Hrvatski prirodoslovni muzej u Rijeci predstavit de svoju zbirku
primorskih biljnih vrsta u organizaciji mr. sc. eljke Modrid Surina i njenih
kolega: izmeu ostaloga, Rijeani de predstaviti i pilot-projekt HPM-a,
uporabu QR-kodova u botanikim vrtovima i muzejima.
Najstariji arboretum u Europi, zakonom zatideni negdanji posjed
velikake obitelji Guetid-Gozze u Trstenu, koji datira s kraja 15. stoljeda,
otvorit de vrata javnosti razliitim dogaanjima tijekom Tjedna, u
organizaciji njegova upravitelja, gospodina Ivana imida i brojnih suradnika.
Najstariji zakonom zatideni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj,
arboretum Opeka u prelijepom zagorskom mjestu Maran (opdina Vinica),
udruio je snage svojih nadlenih, ravnateljice JU za upravljanje zatidenim
objektima prirode na podruju Varadinske upanije, gospoe Alenke Car i
njene suradnice, gospoe Sanje Kopjar, s oblinjom srednjom kolom, gdje
de kolo uenika voditi njihova profesorica, gospoa Blanka Pazman, uz
podrku svoje ravnateljice i kolegica. Na slavonski lan, u Domovinskom
ratu oteden, a danas u postupku za zakonsku zatitu, arboretum Lisiine
VIII

na obroncima Papuka, u postupku je revitalizacije. Njime upravlja Uprava

uma-Podrunica Naice, a za organizaciju struno voenih obilazaka
Arboretuma tijekom Tjedna pobrinut de se gospoe Bojana Filid iz umarije
Vodin i Nataa Rap iz UP Naice. I naposlijetku je tu mladi kolski
arboretum zaboke Gimnazije Antuna Gustava Matoa, koji nastaje
tijekom posljednjih nekoliko godina pogonjen nepresunim entuzijazmom
mlade ravnateljice Bibijane logar i njene kolegice Dinke TomakovidPreseki, a i svih uenika i nastavnika Gimnazije.
S obzirom na to da je vedina objekata iji su djelatnici lanovi Sekcije
botanikih vrtova i arboretuma zakonom zatidena kao spomenici
parkovne arhitekture (Arboretum Trsteno i Botaniki vrt PMF-a u Zagrebu
su i spomenici kulture), pokroviteljstvo smo zatraili, prije svega, od
Ministarstva kulture. Uz velike simpatije i punu podrku dobili smo
pokroviteljstvo Tjedna i od toga Ministarstva, i od Dravnog zavoda za
zatitu prirode. Od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
dobili smo i pokroviteljstvo i konkretnu potporu: oni su uputili preporuke
svim osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji da toga tjedna posjete
svoje lokalne arboretume i botanike vrtove, te kolskim vrtovima, da se
prikljue ovome Tjednu. Njihovim posredstvom javilo nam se jo nekoliko
kola koje bi rado predstavile svoje vrtove. Takoer, od strane Ministarstva
nam je ljubezno predloeno i da Tjedan postane tradicionalan:
Ministarstvo bi savjetovalo kole da se svake godine tijekom toga tjedna
ukljue u dogaanja u svojim oblinjim botanikim vrtovima i
arboretumima, a ako imaju svoje kolske vrtove, da i u njima organiziraju
kakva dogaanja otvorena za javnost.
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
takoer je prihvatilo pokroviteljstvo Tjedna botanikih vrtova i
arboretuma, kao i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
Ministarstvo prostornog planiranja, graditeljstva i zatite okolia te
Ministarstvo turizma. Kao vlasnici botanikih vrtova unutar svojih
IX

sastavnica (fakulteta i instituta), pokrovitelji su nam i Sveuilita u Zagrebu,

Splitu i Dubrovniku, te gradovi Zagreb i Dubrovnik.
Meu sponzorima spomenimo Bioloki odsjek PMF-a Sveuilita u
Zagrebu, Institut za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku, Grad
Katela, Grad Zagreb i Turistiku zajednicu Grada Zagreba.
Kako su razlike u mogudnostima naih botanikih vrtova i arboretuma
velike, ove de godine i razlike u raznovrsnosti lokalnih programa biti
znaajne: no, svatko de organizirati poneto, prema svojim mogudnostima
vano je sudjelovati! Na ovome Simpoziju sudjeluju svi.
(prilagoeno prema lanku u asopisu Priroda br. 1001, svibanj 2011.)

Dr. sc. Sanja Kovaid, prof. biol.

Struna savjetnica u znanosti i visokom obrazovanju pri Botanikom vrtu Biolokog
odsjeka PMF-a Sveuilita u Zagrebu i lanica Sekcije botanikih vrtova i
arboretuma Hrvatskog botanikog drutva

TO JE TO, ZAPRAVO, BOTANIKI VRT?

U naoj javnosti esto moemo uti ili proitati da netko oko kude
ima ureen krasan botaniki vrt, jer u njemu raste mnogo razliitih vrsta
biljaka i vlasnik ak zna kako se posaene biljke nazivaju! Meutim,
botaniki vrt je ipak mnogo vie od raznolike i brojne zbirke ivih biljaka.
Botaniki vrtovi se bitno razlikuju, i po sadraju i po djelatnosti, od
drugih vrtova i perivoja. Lijepo ureeni (gradski ili privatni) vrtovi i
perivoji pruaju hortikulturno oblikovan prostor za oputanje i ugodan
boravak u zelenilu, ali to ipak nisu botaniki vrtovi. Prije desetak
godina u svijetu je prihvadena definicija botanikog vrta koju su napisali
Wyse Jackson i Sutherland (2000):
Botaniki vrt je ustanova koja posjeduje dokumentiranu zbirku
ivih biljaka koja slui znanstvenim istraivanjima, zatiti bilja,
obrazovanju i dostupna je javnosti.
Iz definicije je vidljivo da je osnova svakog botanikog vrta dobro
dokumentirana zbirka ivih biljaka, pri emu se misli na to da je svaka
biljka oznaena tonim strunim imenom na latinskom jeziku te da je
poznato kad je i gdje sakupljena sjemenka (ili reznica) iz koje je biljka
uzgojena. Biljee se i prate i brojni drugi podaci vani za uspjean uzgoj
te podaci o ljekovitosti/otrovnosti biljke i sl. Takoer, svaki biljni
uzorak u zbirkama obiljeen je brojem koji omogudava pradenje
porijekla primjerka i kada se njegove sjemenke poalju, npr., u neki
botaniki vrt u Australiji i tamo se iz njih uzgoje nove biljke. Za
kvalitetno odravanje takvih zbirki biljaka potrebno je da u svakom
botanikom vrtu rade kolovani biolozi (umari, agronomi) botanike
struke. Botaniari u dananje vrijeme puno rade na zatiti i ouvanju
flore, surauju s drugim botanikim vrtovima i istraivakim
institucijama. Knjinica i herbarij sastavni su dio svakog botanikog vrta.
Bududi da je i obrazovanje izuzetno vana djelatnost svih botanikih
vrtova, oni su otvoreni javnosti, i u skladu s prostornim, kadrovskim i
financijskim mogudnostima, obrazuju posjetitelje i iru javnost pruajudi
im raznolike informacije o svijetu biljaka.
XI

Naravno da postoje razliiti botaniki vrtovi: vedi i manji; stariji i

suvremeni; javni, privatni, sveuilini, gradski. Botaniki vrtovi mogu biti
specijalizirani za uzgoj planinskih, movarskih, ljekovitih, sukulentnih
biljaka ili npr. poljoprivrednih kultura.
Arboretumi imaju slinu djelatnost kao i botaniki vrtovi, a njihove
zbirke ine drvenaste vrste biljaka. Razlikuju se od uresnih perivoja
takoer po dokumentiranim zbirkama, istraivakom radu i dostupnosti
javnosti. Arboretumi mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi
botanikih vrtova.
U svijetu postoji vie od 2500 botanikih vrtova, u kojima se uzgaja
oko 90 000 razliitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta,
ukljuujudi i neke koje su ved izumrle u prirodi), a godinje ih posjeti oko
200 milijuna posjetitelja (podaci BGCI-ja, 2010.).
(Priroda 1001, svibanj 2011.)

Voditeljica Botanikog vrta Biolokog odsjeka PMF-a Sveuilita u Zagrebu

Mr. sc. Biserka Juretid, dipl. in. biol.
proelnica Sekcije botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva i
stalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskom konzorciju botanikih
vrtova

XII

ORGANIZACIJA
Hrvatsko botaniko drutvo
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma
Botaniki vrt Biolokog odsjeka
Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
ORGANIZACIJSKI ODBOR TJEDNA BOTANIKIH VRTOVA I ARBORETUMA
Biserka Juretid, Zagreb
Sanja Kovaid, Zagreb
Darko Mihelj, Zagreb
eljka Modrid Surina, Rijeka
Ivna Budan, Katel Lukid
Stipe Boinovid Maor, Katel Lukid
Nenad Jasprica, Dubrovnik
Tehnika organizacija i potpora Simpoziju:
Vanja Stamenkovid, Zagreb
Dubravka Sandev, Zagreb

HRVATSKO BOTANIKO DRUTVO (HBoD)

Antun Alegro, predsjednik
Sandro Bogdanovid, dopredsjednik
Igor Borid, tajnik
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma HBoD-a
Biserka Juretid, proelnica

XIII

PROGRAM

SIMPOZIJ 30. svibnja 2011.,

IZLOBENI PAVILJON Botanikog vrta PMF-a, Zagreb
USMENA IZLAGANJA
09.00-09.30

Otvaranje prigodna obradanja pokrovitelja i

organizatora

09.30-09.45

Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematiki fakultet,

Zagreb i Sekcija botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog
botanikog drutva): Sekcija botanikih vrtova i
arboretuma Hrvatskog botanikog drutva

09.45-10.15

Suzanne Sharrock (Botanic Gardens Conservation

International): Plant Conservation in Europe - the role of
Botanic Gardens and BGCI

10.15-10.45

Joe Bavcon (Biotehnika fakulteta, Ljubljana, Slovenija):

Botaniki vrt Sveuilita u Ljubljani

10.45-...

Stanka za kavu uz obilazak izlobe Botaniki vrtovi i

arboretumi Hrvatske - uvari zbirki ivih biljaka

...-11.30

Razgovor s predstavnicima medija

Kratka usmena priopenja (Moderatori: S. Kovai i N. Jasprica)

11.30-11.45

Ivan imid, Maja Anastazija Kovaevid (Arboretum HAZU,

Trsteno): Arboretum Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Trstenom

11.45-12.00

Sanja Kopjar, Alenka Car (JU za upravljanje zatidenim

prirodnim vrijednostima Varadinske upanije): Arboretum
Opeka najstariji zatideni objekt parkovne arhitekture u
Hrvatskoj
3

12.00-12.15

Marilena Idojtid, Marko Zebec, Igor Poljak; Bojana Filid;

Tatjana Arnold Sabo (umarski fakultet, Zagreb; umarija
Vodin; JU za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima Virovitiko-podravske upanije): Arboretum
Lisiine najmlai hrvatski arboretum

12.15-12.30

Mirko Ruid (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Split):

Botaniki vrt na Marjanu PMF-a Split

12.30-12.45

Zvjezdana Popovid, Ksenija Protrka, Slavo Jaka, Hrvoje

krabid (JU Park prirode Biokovo): Biokovski botaniki
vrt Kotiina

12.45-13.00

Tea ilid (JU Nacionalni park Sjeverni Velebit): Velebitski

botaniki vrt - juer, danas,... sutra?

13.00-13.15

Katija Dolina, Nenad Jasprica (Institut za more i priobalje,

Dubrovnik): Povijest, ciljevi i bududnost Botanikog vrta
na Lokrumu Instituta za more i priobalje Sveuilita u
Dubrovniku

13.15-13.30

Pitanja i kratka rasprava

13.30-15.00

Stanka za objed organizirano, za sudionike Simpozija

Kratka usmena priopenja (Moderatori: . Modri Surina i M. Rui)

15.00-15.15

Antun Alegro (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb

i Hrvatsko botaniko drutvo): Botaniki vrtovi - vanost i
uloga u nastavi botanike

15.15-15.30

Leda Toma (Osnovna kola Ostrog, Katel Lukid):

kolski botaniki vrt O Ostrog, Katel Lukid

15.30-15.45

Dinka Tomakovid-Preseki (Gimnazija A.G. Matoa,

Zabok): kolski arboretum Gimnazije A.G. Matoa
4

15.45-16.00

eljka Modrid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka):

Primorski botaniki vrt - stalni postav Prirodoslovnog
muzeja Rijeka

16.00-16.15

Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb):

Farmaceutski botaniki vrt "Fran Kuan"

16.15-16.30

Darko Mihelj, Sanja Kovaid, Vanja Stamenkovid, Biserka

Juretid (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb):
Botaniki vrt PMF-a u Zagrebu dio zatidene Zelene
potkove

16.30-16.45

Stanka za kavu

16.45-17.30

Obilazak Botanikog vrta PMF-a uz strunu pratnju

(D. Mihelj, S. Kovaid)

POSTERSKA PREDSTAVLJANJA BOTANIKIH VRTOVA I ARBORETUMA

U sklopu izlobe Botaniki vrtovi i arboretumi Hrvatske uvari zbirki ivih
biljaka, otvorene javnosti u paviljonu Botanikog vrta PMF-a:
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva
Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb)
Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trsteno
Vanja Stamenkovid (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb)
Arboretum Lisiine
Igor Poljak, Marilena Idojtid, Marko Zebec (umarski fakultet, Zagreb),
Stanko Vlahovid (u mirovini, Zagreb)
Arboretum Opeka
Sanja Kopjar i Alenka Car (JU za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima Varadinske upanije)
5

Biblijski vrt Svetita Gospe Stomorije

Ivna Budan (u mirovini, Katel Lukid)
Botaniki vrt Kotiina PP Biokovo
Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb)
Botaniki vrt na Lokrumu Sveuilita u Dubrovniku
Katija Dolina (Institut za more i priobalje, Dubrovnik)
Botaniki vrt na Marjanu PMF-a u Splitu
Darko Mihelj (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb)
Botaniki vrt PMF-a Sveuilita u Zagrebu
Biserka Juretid (Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb)
Farmaceutski botaniki vrt "Fran Kuan"
Dario Kremer (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb)
Arboretum Kaideva samostana, Zaostrog
ana Soe
Primorski botaniki vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka
eljka Modrid Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka)
kolski arboretum Gimnazije A. G. Matoa, Zabok
(uenici kole)
kolski arboretum umarske i drvodjelske kole, Karlovac
(uenici kole)
kolski botaniki vrt O Ostrog, Katel Lukid
Leda Toma (Osnovna kola Ostrog, Katel Lukid), Ivna Budan (u
mirovini, Katel Lukid)
Velebitski botaniki vrt NP Sjeverni Velebit
Tea ilid ( JU Nacionalni park Sjeverni Velebit)
6

SAECI
PLENARNA I UVODNA PREDAVANJA

Plant Conservation in Europe - the role of botanic gardens and BGCI

SUZANNE SHARROCK
Director of Global Programmes
Botanic Gardens Conservation International

The European region includes a wide range of habitats and topographies

and this supports a great diversity of plant species. The European flora
includes around 14,000 species with Spain, Greece, Italy, Bulgaria and
Romania having the highest numbers of endemic plants. Despite being
one of the most well-studied floras, plant diversity in Europe is under
increasing threat from habitat loss, invasive alien species, pollution and
climate change. The Global Strategy for Plant Conservation (GSPC) of the
Convention on Biological Diversity includes 16 targets for plant
conservation to be achieved by 2020. As botanic gardens have a specific
focus on the conservation, cultivation and display of wild plants, GSPC
Target 8 which calls for At least 75% of threatened species to be in ex situ
collections, preferably in the country of origin and 20% available for
recovery and restoration programmes is of particular relevance. There
are over 2,500 botanic gardens in existence worldwide, and approximately
800 of these are located in Europe. The combined collections of the
worlds botanic gardens include over 100,000 species, or nearly one third
of all known plants. Botanic Gardens Conservation International (BGCI) is a
networking organisation that links botanic gardens globally and also
supports collaboration amongst botanic gardens at a regional level. In
Europe, the European Botanic Gardens Consortium provides a forum for
the exchange of information and experiences between botanic gardens.
Supported by BGCI, and including one representative from each country in
Europe, the Consortium meets twice per year, to discuss a range issues
relevant to the work of botanic gardens. The Consortium has developed a
range of specific initiatives that are implemented regionally. These are
related for example, to the exchange of plant material between gardens,
9

the control in invasive alien species and monitoring progress towards GSPC
Target 8. BGCI has a particular responsibility for Target 8 and uses its
database of plants in cultivation in botanic gardens around the world
(PlantSearch) to monitor progress. In 2008, the state of conservation of
European threatened plants was reviewed by BGCI. As no up-to-date Red
List of European plants existed, BGCI developed a consolidated list of
threatened plants based on data from national Red Lists, This included
some 1,917 taxa. By comparing this list with data in PlantSearch from
European botanic gardens, as well as European seedbank data, BGCI was
able to identify 42% of threatened species in ex situ collections.

Degenia velebitica detalj ilustracije

Mirela Ivankovid-Bielen

10

Sekcija botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva

BISERKA JURETID
Proelnica Sekcije Botanikih vrtova i arboretuma
Hrvatskog botanikog drutva
Botaniki vrt Biolokog odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, Marulidev trg 9a, 10000 Zagreb; bjuretic@botanic.hr
Sekcija botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva
osnovana je na Tredoj izbornoj skuptini Hrvatskog botanikog drutva
2008. godine s ciljem okupljanja i zajednikog djelovanja botanikih vrtova
i arboretuma u Republici Hrvatskoj. Sekcija je osnovana radi poticanja
kvalitetne suradnje izmeu vrtova i arboretuma; radi pokretanja inicijativa
za poboljanje prilika u kojima djeluju botaniki vrtovi i arboretumi u
Hrvatskoj; radi poticanja i razvijanja djelatnosti na podruju uzgoja,
ouvanja i zatite rijetkih i ugroenih biljnih svojta (Globalna strategija
ouvanja biljaka, GSPC); radi promicanja i zatite strukovnih interesa
prilikom donoenja novih propisa koji se odnose na struni, obrazovni i
znanstveni rad u botanikim vrtovima i arboretumima. Sekcija broji ukupno
12 lanova (4 sveuilina botanika vrta, 2 planinska botanika vrta, 1
muzejski botaniki vrt, 4 arboretuma i 1 kolski botaniki vrt).
Osnovni cilj Sekcije je potaknuti revitalizaciju i obnavljanje postojedih
botanikih vrtova i arboretuma, te osnivanje novih vrtova i arboretuma u
skoroj bududnosti. Pri tome treba potovati i prihvatiti definiciju
botanikog vrta: botaniki vrt je institucija koja posjeduje dokumentiranu
zbirku ivih biljaka koja slui znanstvenim istraivanjima, ouvanju bioloke
raznolikosti biljaka, obrazovanju i dostupna je javnosti.
U svijetu postoji vie od 2500 botanikih vrtova u kojima se uzgaja oko 90
000 razliitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, ukljuujudi i
neke koje su ved izumrle u prirodi!), a godinje ih posjeti oko 200 milijuna
posjetitelja.
11

Botaniki vrtovi vanost i uloga u nastavi botanike

ANTUN ALEGRO
Predsjednik Hrvatskog botanikog drutva
Botaniki zavod s botanikim vrtom, Bioloki odsjek Prirodoslovnomatematiko fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Marulidev trg 20/2, 10000
Zagreb; antun@botanic.hr

Botaniki vrtovi u Europi su od svog postanka neraskidivo vezani uz

obrazovanje. Tako je ved temeljna uloga najstarijeg europskog botanikog
vrta, kojeg je 1543. godine utemeljio Luca Ghini u Pisi, bila upoznavanje
studenata medicine s ljekovitim biljkama i osiguravanje dostatne koliine
bilja za spravljanje lijekova. Sa slinom zadadom nastaju zatim i ostali
botaniki vrtovi, u Padovi (1545.), Firenci (1545.), Parizu (1597.), Oxfordu
(1621.), Uppsali (1655.), Edinburghu (1670.), Berlinu (1679.) itd., koji svi
redom djeluju i danas. Iako se uloga botanikih vrtova s vremenom
nadopunjavala i proirivala na mnoge znaajne aspekte, osobito na
temeljna botanika istraivanja, popularizaciju i konzervacijsku biologiju,
oni su ne samo trajno ostali mjesta edukacije, nego se njihova edukacijska
uloga bitno proirila. Od mjesta gdje se u poecima prvenstveno svladavala
materia medica postali su mjesta gdje se stjeu znanja iz svih grana
botanike, kao to su morfologija, sistematika, fitogeografija, ekologija
biljaka, primijenjena botanika, hortikultura i konzervacijska biologija.
Botaniki vrt kao mjesto obrazovanja slui na vie razina. Najneposredniju
razinu ini posjet vrtu kako bi se na licu mjesta upoznavalo s biljkama,
promatralo njihovu grau i ostale znaajke. Ukoliko je vrt u sklopu neke
(visoko)kolske ustanove mogude je i postavljanje razliitih dugotrajnijih
pokusa ili vjebi vezanih uz pradenje ivotnog ciklusa, utjecaj razliitih
faktora iz okolia na biljke, promatranje opraivaa i ostalih ivotinja
vezanih uz biljke, te naravno praktinih vjebi vezanih uz sijanje, uzgoj,
12

njegu i ostale hortikulturalne tehnike. Botaniki vrt bit de mjesto gdje se

mogu objasniti i osnovne postavke terenskog rada, pravilnog sabiranja i
herbariziranja te prikupljanja vegetacijskih podataka. Na drugoj razini
botaniki vrt slui nastavniku kao izvor ivog ili svjeeg biljnog materijala za
nastavu. To mogu biti itave biljke kao ilustracija uz predavanja i objekti za
praktikum ili odreeni biljni dijelovi i organi koji slue za izradu preparata,
anatomskih presjeka i slino.
Nastava botanike na Botanikom zavodu PMF-a neraskidivo je vezana uz
Botaniki vrt. Botaniki vrt je izvor materijala za praktikume iz morfologije i
anatomije bilja, sistematske botanike, na biljkama iz Vrta poduava se
determinacija, a primjerci iz zbirki, osobito egzotine vrste, donose se u
predavaonice. Botaniki vrt je takoer mjesto na kojem se studenti
upoznaju s florom Hrvatske, a mnogi se tu po prvi puta susredu s rijetkim,
endeminim i ugroenim vrstama. U Vrtu se pouavaju i neke metodoloke
osnove vezane uz terenski rad, georeferenciranje, izradu vegetacijskih
snimki, uzimanje uzoraka tla i mikroklimatoloka mjerenja.
Zakljuno, moe se redi da botaniki vrtovi predstavljaju, kako to je
zacrtano ved u njihovim poecima, nezaobilazno mjesto u nastavi iz svih
aspekata botanike, osobito ako se tom nastavom eli dosedi praktino
znanje i kompetentnost.

Adiantum capillus-veneris detalj ilustracije

Mirela Ivankovid-Bielen

13

Botaniki vrt Sveuilita u Ljubljani

JOE BAVCON
Voditelj Botanikog vrta Sveuilita u Ljubljani
Odjel za biologiju, Biotehnoloki fakultet Sveuilita u Ljubljani
(Slovenija); joze.bavcon@siol.net

Botaniki vrt u Ljubljani nalazi se na istome mjestu od 1810. U vrijeme

Ilirskih provincija (1809.-1813.) osnovan je kao vrt autohtone flore pri
jednoj od Visokih kola (cole Centrales). Osniva vrta bio je Franc Hladnik
(1773.-1844.), koji je bio i njegov prvi ravnatelj, te predava botanike na
Visokoj koli. Izvorno, vrt je obuhvadao povrinu od 33 hektara (919
klaftera), imao je godinju subvenciju od 1000 franaka i stalno zaposlenog
vrtlara s 500 franaka godinje plade. Iz Hladnikovog pisma rektoru Visokih
kola (27. prosinca 1810.) vidi se da je do rujna te godine u vrtu raslo 447
linnjevskih vrsta. Popis biljaka (inventarni list) za godinu 1812. navodi
ved 766 autohtonih vrsta koje rastu u vrtu.
Izvorni naziv vrta bio je Vrt domovinske flore, iako su ved od poetka u
njemu rasle i strane biljne vrste. Ta se tradicija nastavila do dananjih
dana. Kao to prilii sveuilinom botanikom vrtu, u njemu pokuavamo
uzgajati irok spektar najrazliitijih vrsta. Godine 2010. izgradili smo novi
tropski staklenik, u kojemu posjetitelji mogu izbliza razgledati egzotine
biljke tropskih podruja. Poseban staklenik imamo i za mediteransko bilje,
koji se nalazi na prostoru planiranog novog vrta. Tijekom ljeta, bilje se iz
toga staklenika iznosi na otvoreno. Od 2009. vrtne se biljke ljeti izlau i u
stakleniku u gradskom parku Tivoli. U najnovije vrijeme posebna se
pozornost poklanja biljnim vrstama sa slovenskog Crvenog popisa, te
endemima slovenske flore. Izvan vrta, u predgrau Ljubljane, ved desetak
godina imamo u najmu suhi travnjak, na kojemu izuavamo i titimo biljke
in situ. U posljednjem desetljedu u bavimo se istraivanjima intraspecijske
14

raznolikosti pojedinih iroko rasprostranjenih vrsta u Sloveniji. Tu su

ukljuene vrste kao to su visibaba (Galanthus nivalis), ciklama (Cyclamen
purpurascens), razliite vrste afrana (Crocus sp.) koje rastu u Sloveniji i dr.
Posebna panja posvedena je skupinama kolske djece svih uzrasta, za koje
imamo pripremljene radne listove i koje vodimo u struni obilazak vrta.
Botaniki vrt otvoren je za javnost tijekom cijele godine. U tu svrhu, u vrtu
svaki mjesec organiziramo redovita predavanja i radionice.

Edraianthus pumilio
detalj ilustracije
Mirela Ivankovid-Bielen

15

SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Arboretumi

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom

IVAN IMID, MAJA ANASTAZIJA KOVAEVID
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arboretum Trsteno, Potok
20, 20233 Trsteno; arbor@hazu.hr

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom, kao

jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, u jedinstvenom bogatstvu
svojih vrijednosti sjedinjuje kulturnu i prirodnu batinu.
Na svom prostoru od 28 hektara objedinjuje nekoliko razliitih cjelina:
povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantiarski
perivoj iz 19/20. stoljeda, povijesni maslinik, te prirodnu vegetaciju ume
hrasta medunca, alepskog bora i empresa, vegetaciju makije i priobalne
stijene. Kao povijesni dubrovaki ladanjski plemidki posjed prepoznatljiv je
po dvije karakteristine arhitektonske cjeline reprezentativnih i
gospodarskih graevina, organski povezanih uz osnovu vrtnoreprezentativnih i agrikulturno-proizvodnih povrina posjeda te je jedini na
dubrovakom podruju zakonom zatiden cjeloviti kompleks toga tipa.
Od izgradnje renesansnog ljetnikovca s vrtom 1494. godine posjed je
kontinuirano bio u vlasnitvu iste dubrovake obitelji Guetid-Gozze, sve
do 1948. kad prelazi u vlasnitvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Nekoliko naih eminentnih strunjaka definiraju prenamjenu zatidenog
kompleksa u arboretum, te se od tada njegovo upravljanje i odravanje
usklauje sa zakonskim odredbama konzervacije i zatite. U Arboretumu je
danas determinirano 465 svojti kultivirane i 510 svojti autohtone
vegetacije.
Djelatnost Arboretuma usmjerena je na zatitu i odravanje kulturnopovijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraivanje i zatitu bioloke
raznolikosti, na stvaranje ive zbirke u smislu zatite genetike raznolikosti,
te na istraivanja iz podruja povijesti vrtne arhitekture.
19

Arboretum Opeka
najstariji zatideni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj
SANJA KOPJAR, ALENKA CAR
Javna ustanova za upravljanje zatidenim prirodnim vrijednostima na
podruju Varadinske upanije, Kratka 1, 42 000 Varadin;
zastita.prirode@vz.t-com.hr
Arboretum Opeka je perivoj koji je zbog mnogobrojnih formi i varijeteta
raznovrsnog drveda i grmlja proglaen arboretumom. Nalazi se u
Varadinskoj upaniji, Opdini Vinica, uz cestu u naselju Maran, oko 20 km
zapadno od Varadina. Ime Opeka vezano je uz ciglanu, koja se nekad
nalazila u blizini dvorca. Prvi poeci parka i njegovo smiljeno plansko
oblikovanje datiraju s poetka 19. stoljeda, dok formiranje kompleksa
kakvog danas poznajemo zapoinje sredinom 19. stoljeda, kad vlasnik
posjeda postaje grof Marko Bombelles. On prema naelima krajobraznog
oblikovanja pretvara prostor oko svog dvorca u perivoj engleskog,
romantiarskog stila. U povoljnim klimatskim uvjetima uspjeno su
uzgojene brojne egzotine vrste koje je grof Bombelles donosio sa svojih
putovanja. Na prostoru gdje se nekod vadila zemlja za izradu opeke,
napravljeno je umjetno jezero s otoidem. Arboretum Opeka je zbog
izuzetnih umjetnikih, dendrolokih, znanstvenih, odgojno-obrazovnih,
kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti zatiden od 1947. Zakonom o zatiti
prirode i najstariji je spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Kompleks
dvorca i arboretuma Opeka je od prosinca 2007. i zatideno kulturno
dobro Republike Hrvatske. Perivoj se godinama formirao pod utjecajem
raznih oblika vlasnitva i upravljanja, to se uoava u dananjem stanju i
izgledu. Podruje povrine od oko 60 ha moe se podijeliti na 1. ravniarski
dio, u kojem se nalazi dvorac i izrazito parkovno oblikovani dio perivoja, te
2. breuljkasti dio, s ouvanom ili djelomino ouvanom umskom
vegetacijom, oblikovanom kao park-uma. Bogatstvo i raznolikost drveda i
20

grmlja, te mnogobrojnih formi i varijeteta postoji i danas, iako je tijekom

vremena uoavan trend smanjenja broja vrsta. Tu su zastupljene mnoge
egzotine vrste podrijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne
Amerike i Europe. Zadnja inventarizacija biljnog materijala ravniarskog
dijela Arboretuma (na cca 25 ha) provedena je tijekom 2006. (umarski
institut Jastrebarsko), u sklopu koje je determinirano ukupno 2816 biljnih
jedinki razvrstanih u 180 taksonomskih jedinica, 86 rodova i 44 porodice.
Arboretum Opeka je bogat egzotama koje su po novom popisu zastupljene
kroz 84 taksonomske jedinice. Neki primjerci su znaajni ved zbog svoje
starosti od preko 150 godina i dimenzija koje su postigli, dok su drugi
jedinstveni radi svojih visokih estetskih svojstava ili rijetkosti. Od kraja
2003. Arboretum je u vlasnitvu Republike Hrvatske. Njegov nedjeljivi dio
je i dvorac Opeka, koji je danas naputen, u derutnom stanju i bez
namjene. Problem je i starost dendroflore koja polako dostie svoju punu
zrelost, te pojedina stabla potpomognuta bolestima i tetnicima polako
odumiru. Neke tete uzrokovane su vjetrom ili snijegom, dok su dodatne
neplanske sadnje na pojedinim mjestima uzrokovale naruavanje osnovne
perivojne kompozicije. Od 2007. Arboretum se odrava i ureuje u
organizaciji Javne ustanove za upravljanje zatidenim prirodnim
vrijednostima na podruju Varadinske upanije, u suradnji s Opdinom
Vinica: financijska sredstva za tu namjenu izdvajaju se uglavnom iz
prorauna Varadinske upanije, te dijelom i iz dravnog prorauna
(Ministarstvo kulture).

Calocedrus decurrens
Arboretum Opeka
Mirela Ivankovid-Bielen

21

Arboretum Lisiine - najmlai hrvatski arboretum

MARILENA IDOJTID1, MARKO ZEBEC1, IGOR POLJAK1, BOJANA FILID2,
TATJANA ARNOLD SABO3
1

Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, Svetoimunska 25,

10000 Zagreb; idzojtic@sumfak.hr
2
Hrvatske ume d.o.o., UP Naice, umarija Vodin,
Trg Gospe Vodinske 4, 33522 Vodin
3
JU za upravljanje zatidenim prirodnim vrijednostima Virovitikopodravske upanije, Trg Ljudevita Pataida 1, 33000 Virovitica

Arboretum Lisiine osnovan je 1979. godine te je najmlai arboretum u

Hrvatskoj. Nalazi se na Papuku, na reljefno razvedenom terenu, na povrini
od oko 45 ha. Njime upravljaju Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma
podrunica Naice, umarija Vodin. Javna ustanova za upravljanje
zatidenim prirodnim vrijednostima Virovitiko-podravske upanije
pokrenula je aktivnosti za zatitu Arboretuma i uvoenje u upisnik
zatidenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske.
U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se prirodna bukova uma. Juni dio,
povrine oko 24 ha, koji je arboretum u uem smislu, podijeljen je na tri
cjeline: 1. hortikulturni dio na kojem je posaeno ukrasno drvede i grmlje,
2. dio zasaen biljkama s podruja Europe i Azije i 3. dio zasaen biljkama s
podruja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i
devastiran. Dio biljaka se osuio, zasaene biljke nisu primjereno
odravane, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano
proirile po ostalim dijelovima Arboretuma. Takoer je dolo i do
zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru
projekta Hrvatskih uma d.o.o. "Revitalizacija Arboretuma Lisiine", od
2006. umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu radi na ureenju
Arboretuma. Dokumentacija o biljkama ne postoji te se sukcesivno, po
22

poljima radi na determinaciji i oznaavanju biljaka. Do sada je u

hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano 416 razliitih
svojti, iz 113 rodova. Radovi na ureenju ostalih dijelova Arboretuma i
determinaciji biljaka kontinuirano se nastavljaju. Biljke koje danas rastu u
Arboretumu moemo smatrati prilagoenima ekolokim uvjetima koji tu
vladaju, bududi da su bez njege opstale od svoje sadnje do danas. Posebnu
vrijednost imaju brojni kultivari etinjaa pa se moe redi da je Arboretum
Lisiine meu najbogatijim ivim zbirkama razliitih svojti etinjaa u
Hrvatskoj.
U Arboretumu se nalaze i pokusne plohe podignute kao znanstveni pokusi
Zavoda za umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, umarskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu. To su plohe razliitih vrsta i krianaca
borova, to je vrijedan i u svijetu jedinstven dendroloki materijal
proizveden kontroliranom hibridizacijom dvoigliavih borova.
Zbog velike dendroloke, hortikulturne, znanstvene, edukativne i
drutvene vrijednosti, kao i zbog svoje jedinstvenosti, Arboretum Lisiine
de nakon ureenja biti prepoznatljiv za strunjake i znanstvenike, ali de
takoer razveseliti i oplemeniti sve ljude koji de u njemu boraviti i biti
otvoreni za ljepotu biljaka i prostora u kojemu one ive.

Rhododendron 'Nova Zembla'

Arboretum Lisiine
Mirela Ivankovid-Bielen

23

Platanus orientalis
Arboretum HAZU, Trsteno
Mirela Ivankovid-Bielen

SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Sveuilini botaniki vrtovi

Botaniki vrt PMF-a u Zagrebu dio zatidene Zelene potkove

DARKO MIHELJ, SANJA KOVAID,
VANJA STAMENKOVID, BISERKA JURETID
Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Bioloki
odsjek, Botaniki zavod s Botanikim vrtom, Botaniki vrt,
10000 Zagreb; darko@botanic.hr

Botaniki vrt Prirodoslovno-matematikog fakulteta osnovao je 1889. prof.

dr. sc. Antun Heinz, tada kao Kraljevski botaniki vrt. Sastavni je dio
vrijedne zagrebake Zelene ili Lenuzzijeve potkove, gdje je 1971. i
zakonom zatiden kao spomenik kulture i parkovne arhitekture, s obvezom
zadravanja izvornog stanja nasada, graevina i povrina dostupnih
posjetiteljima. Najvedi dio Vrta zauzima perivoj-arboretum izgraen u
engleskom stilu i razdijeljen na 53 polja, dok se sredinji dio naziva
parterom, koji je izgraen u francuskom stilu. Osobitost Vrta ine etiri
biljno-geografske skupine s razliitim vrstama hrvatske flore i susjednih
podruja (krka, dvije mediteranske i submediteranska), a tu su i dvije
biljno-geografske skupine sa stranom florom: alpska (Alpe) i
zapadnoeuropska (panjolska, Portugal i Francuska). Najstarija vrtna
kamenjara je Alpinum iz 1891., na kojemu su danas posaene preteito
uresne biljke. U pojedinim dijelovima Vrta smjetene su manje tematske
zbirke, poput papratnjaa, glavoika, hosta, ljekovitih biljaka, kadulja,
uresnih trajnica (Spektar), sukulenata i boura. Botaniki vrt ima vodedu
ulogu u zatiti biljnih vrsta, popularizaciji ouvanja prirode i edukaciji
graanstva (zadaci BGCI); u zbirkama ivoga bilja uva se neprocjenjivo
bogatstvo hrvatske flore, koje se stalno nastoji unaprijediti i obogatiti
putem ex-situ programa uzgoja naih zatidenih, rijetkih i endeminih
svojti. U Vrtu je danas zaposleno 27 djelatnika (voditeljica, troje strunih
suradnika, dvije vie tehniarke, administratorica, sedam vrtlara, troje
27

uvara, bravar, stolar i osam pomodnih djelatnika). Kao pomod u strunom

voenju skupina posjetitelja (uenici razliitih uzrasta) organizirana je
studentska sluba, dok esti posjetitelji Vrta (ljubitelji i strunjaci) nose
ploice s natpisima Prijatelj Botanikog vrta. Uz donacije, posjetitelji
mogu posvojiti stabla i klupe u Vrtu.
Poslovi koji se obavljaju u Vrtu tiu se preteito ouvanja i obnavljanja
biljnih zbirki i graevina. Pojedine zgrade u Vrtu danas su potpuno
rekonstruirane (izlobeni paviljon, javni zahod), dok druge obnova tek eka
(staklenici, upravna zgrada iz 1890.). Vrtni botaniari bave se irokim
opsegom poslova, od nadzora nad uzgojem biljaka i terenskog prikupljanja
materijala (sukladno potrebnim dozvolama), preko podrke u nastavi
raznovrsnih botanikih predmeta na PMF-u i drugim sastavnicama
zagrebakoga Sveuilita te srednjim i osnovnim kolama, do strunog i
znanstvenog rada u podruju botanike i hortikulture i koordiniranja Sekcije
Botanikih vrtova i arboretuma Hrvatskog botanikog drutva. Djelatnici
Vrta posljednjih godina objavili su 35 znanstvenih radova, oko 60
kongresnih priopdenja, pet koautorskih knjiga, tri vodia i 50-tak
enciklopedijskih antuknica; sudjelovali u 15 znanstvenih i strunih,
domadih i meunarodnih projekata; napisali vie od 150 strunih i
znanstveno-popularnih lanaka; osmislili i postavili 13 izlobi u izlobenom
paviljonu te vie od 80 info-ploa u Vrtu. I ovaj simpozij.

Adiantum capillus-veneris
Botaniki vrt PMF-a, Zagreb
Mirela Ivankovid-Bielen

28

Farmaceutski botaniki vrt "Fran Kuan"

DARIO KREMER
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, A. Kovaida 1,
10000 Zagreb; dkremer@pharma.hr

Farmaceutski botaniki vrt "Fran Kuan" osnovan je 1947. godine kao

jedan od malobrojnih europskih botanikih vrtova specijaliziranih za uzgoj
ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta, pa u poetku i nosi naziv Botaniki vrt
ljekovitog i otrovnog bilja. Osnovao ga je prof. dr. sc. Fran Kuan, prvi
profesor botanike na Zavodu za Farmaceutsku botaniku na
Farmaceutskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i osniva triju naih
botanikih vrtova od kojih dva postoje i danas (Farmaceutski botaniki vrt
"Fran Kuan" i Velebitski botaniki vrt). S vremenom se Farmaceutski
botaniki vrt "Fran Kuan" razvio u svojevrsni kulturni i edukacijski objekt,
te ga je Republiki zavod za zatitu prirode SR Hrvatske stavio 1969. godine
pod posebnu zatitu kao ''Spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture
botaniki vrt)'' i uveo ga u registar zatidenih objekata.
Vrt je smjeten u sjevernom dijelu grada Zagreba na nadmorskoj visini od
195 m i zapadnoj ekspoziciji s prosjenim nagibom terena od 13 %.
Dananja povrina Vrta iznosi 23680 m2 i podijeljen je na dva podjednako
velika dijela. U prvom, sistematskom dijelu Vrta nalazi se ukupno 38 ploha
od kojih svaka obuhvada jedan ili nekoliko biljnih redova s vanijim
porodicama, rodovima i vrstama. Ovdje su biljne vrste rasporeene prema
razvojnom slijedu, poevi od evolucijski starijih pa do onih koje su na
vrhuncu stvaranja novih oblika. U sistematskom dijelu Vrta nalaze se jo
klijalite, priruni rasadnik i dva staklenika u kojima se tijekom hladnog
dijela godine uvaju na hladnodu osjetljive biljne vrste. Drugi dio Vrta
oblikovan je tako da su tu predstavljene pojedine biljne zajednice,
preteno uma kopnenog dijela Hrvatske s pripadajudim ljekovitim biljem.
29

Danas je u Vrtu prisutno oko 1000 razliitih biljnih vrsta (vedinom

ljekovitih, zainskih, otrovnih i medonosnih) koje slue u nastavne, strune
i znanstveno-istraivake svrhe.

Ginkgo biloba
Botaniki vrt FBF-a, Zagreb
Mirela Ivankovid-Bielen

30

Povijest, ciljevi i bududnost Botanikog vrta na Lokrumu Instituta

za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku
KATIJA DOLINA, NENAD JASPRICA
Institut za more i priobalje, Sveuilite u Dubrovniku,
Kneza Damjana Jude 12, pp. 83,
20000 Dubrovnik; katija.dolina@unidu.hr

Botaniki vrt na otoku Lokrumu utemeljila je tadanja JAZU 1959. radi

unoenja i istraivanja prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva.
Posebna pozornost posvedena je biljkama vanim za umarstvo,
hortikulturu i farmaciju, i to drvedu i grmlju iz mediteranskih klimata.
U zbirci je najzastupljenija porodica Myrtaceae. Zbirka eukaliptusa je
osamdesetih godina prologa stoljeda procijenjena kao najbogatija zbirka
roda Eucalyptus izvan Australije i Novog Zelanda. Biljke su uzgojene iz
sjemena dobivenoga razmjenom sa svjetskim botanikim vrtovima.
Tijekom Domovinskoga rata vie od pedeset projektila izravno je pogodilo
vrt te nanijelo golemu tetu biljkama i pratedim objektima. U poaru su
izgorjele dokumentacija i glavnina knjinice.
Obnova vrta je zapoela 1993. godine. Od 2006. vrt djeluje u sastavu
Instituta za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku. Zauzima povrinu od
2 ha (izlobena je 1,2 ha) na kojoj se uzgaja se oko 400 biljnih vrsta,
uglavnom drveda i grmlja. U stakleniku raste oko 200 vrsta mesnatica. U
vrtu rade botaniar i vrtlar.
S obzirom na poloaj vrta u rezervatu umske vegetacije (od 1976.), svakoj
aktivnosti prethodi ishoenje suglasnosti nadlenih slubi, to oteava rad.
Nedostatci financijskih sredstava i radne snage su viegodinji problemi
vrta. Koncept botanikih vrtova s ciljem istraivanja unosa i prilagodbe
stranih biljnih vrsta danas je uglavnom naputen. Na cilj jest uzgoj
autohtonih mediteranskih biljaka, posebno zatidenih, rijetkih i endeminih
31

vrsta. Tako demo doprinijeti njihovoj zatiti na prirodnim stanitima (in

situ) i ouvanju bioloke raznolikosti te skrenuti pozornost znanstvenoj,
strunoj i iroj javnosti na potrebu ouvanja biljnoga svijeta.
Prioriteti su obnova dotrajalog staklenika i izgradnja klijalita, izgradnja
staklenika u izlobenom dijelu, izradba baze podataka i stavljanje u
funkciju zaputenih povrina vrta. Uz to, neophodno je uspostavljanje
konkretnije i vrde znanstvene i strune suradnje sa slinim ustanovama
na Sredozemlju i ire.

Eucalyptus globulus
Botaniki vrt na Lokrumu, IMP, Dubrovnik
Mirela Ivankovid-Bielen

32

Botaniki vrt na Marjanu PMF-a Split

MIRKO RUID
Sveuilite u Splitu, Prirodoslovno-matematiki fakultet , Odjel za biologiju,
Teslina 12, 21000 Split; mrus@pmfst.hr

Botaniki vrt na Marjanu osnovan je 1951. u sastavu nekadanje

Pedagoke akademije. Smjeten je na junim padinama Marjana, iznad
gradskog naselja Meje, na nadmorskoj visini oko 90 m, terasastog izgleda,
sa suhozidima. Inicijativu za osnivanje vrta dao je profesor Petar Matkovid,
voditelj Katedre za botaniku tadanje Pedagoke akademije, uz veliku
podrku i entuzijazam studenata nastavnikog smjera biologije i kemije. U
izgradnji vrta sudjelovali su vlastitim radom. Cilj osnivanja vrta imao je
viestruko znaenje u funkciji nastave za obrazovanje nastavnih kadrova iz
biologije, znanstveno istraivanje, praktine radove uenika osnovnih i
srednjih kola, turistiko i kulturno znaenje. Vrt obuhvada neto vie od 2
ha povrine. Podijeljen je na dva dijela: kultivirane povrine u junijem
dijelu vrta te prirodne degradirane povrine s autohtonim biljkama u
sjevernom dijelu vrta. Obje povrine su podijeljene na oko 25 tematskih
polja, na kojima su zasaene brojne kultivirane biljke: polugrmovi, grmovi,
i drvenaste biljke tropskih i subtropskih podruja te autohtona
eumediteranska vegetacija koja je ostatak biljnih zajednica mediteranskih
uma i makija esmine, gdje je vidljiva sukcesija prema klimatogenoj
zajednici. Na tim povrinama raslo je oko 2500 vrsta. U sastavu vrta
izgraeno je i pet staklenika u kojima je smjeteno klijalite, ureaji za
razmnoavanje biljaka, razliite lonanice, egzotine biljke, grmovi i
polugrmovi, vodene biljke, sukulentne biljke, prostor za stratificiranje
sjemena, kolski terenski laboratorij i dr.
U vrtu je bilo uposleno pet vrtlara, uz struni nadzor profesora s Katedre za
botaniku. Vrt je do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeda bio u
33

procvatu i bio je otvoren za posjetitelje. Od 1980.-tih godina, i nakon smrti

prof. Matkovida, zapoinje stagnacija i zaputanje vrta (smanjen je broj
vrtlara na samo jednog djelatnika). Cjelokupni vrt je ved tridesetak godina
u propadanju, vjerojatno kao spoj ukupne nebrige i nerazumijevanja
gradskih slubi i Fakulteta. Bilo je vie pokuaja obnavljanja, ali sve bez
uspjeha.
U najnovije vrijeme ponovno se javlja veliki interes uprave mladog
Prirodoslovno-matematikog fakulteta, osobito Odjela za biologiju, kao i
studenata profesorskog smjera biologije i kemije za ozbiljnom obnovom
Botanikog vrta na Marjanu. Slubeno je imenovan voditelj vrta u oujku
ove godine te se zapoelo s akcijama idenja i ureenja vrta, u kojoj
sudjeluju studenti, profesori i jedini vrtlar fakulteta. U tijeku su tehniki
poslovi potpisivanja i obnavljanja Ugovora s gradom Splitom i Javnom
ustanovom Park uma Marjan, izrada arhitektonskog krajobraznog rjeenja
i dr. Cilj je obnoviti vrt kakav je nekada bio, odnosno izgraditi
reprezentativni mediteranski vrt s kultiviranim i autohtonim
mediteranskim biljkama, to de biti jedinstveni primjer vrta na istonoj
obali Jadrana. Velika ljubav, volja, entuzijazam i znanje, kao i financijske
potpore, bez sumnje de rezultirati izvrsnim ishodom.

Styrax officinalis
Botaniki vrt PMF-a, Split
Mirela Ivankovid-Bielen

34

SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Botaniki vrtovi na zatidenim

podrujima prirode

Biokovski botaniki vrt Kotiina

ZVJEZDANA POPOVID, KSENIJA PROTRKA, SLAVO JAKA, HRVOJE KRABID
Javna ustanova Park prirode Biokovo, Botaniki vrt Kotiina,
Marineta-Mala obala 16, 21300 Makarska;
zvjezdana.popovic@biokovo.com

Biokovski botaniki vrt Kotiina smjeten je na primorskim obroncima

planine Biokovo, 3 km od Makarske. Prostire se na 16,5 ha, na nadmorskoj
visini od 350 do 500 metara, a sastavni je dio Parka prirode Biokovo.
Vrt je osnovan Odlukom Skuptine opdine Makarska 2. listopada 1984.,
temeljem zakljuaka I. i II. Znanstvenog skupa o prirodi Biokovskog
podruja, a prema zamisli dr. fra Jure Radida (1920.-1990.). Zakonom je
zatiden kao spomenik parkovne arhitekture.
Osnovna svrha i namjena vrta je znanstveno istraivanje, monitoring,
popularizacija i upoznavanje biljnog svijeta Biokova. Biokovski botaniki vrt
Kotiina je zamiljen kao ograeni dio prirode - Biokovo u malom, gdje
su zadrani prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno
maloj povrini nalaze se raznolika stanita kao to su kamenjari, toila
(sipari), vrletne stijene, obradive povrine, te kanjon Proslap, zbog ega je i
vrt podijeljen na sedam cjelina: 1. bilje biokovskih klisura, 2. bilje
biokovskih kamenjara, 3. bilje sipara, 4. ljekovito bilje podruja Biokova, 5.
poljoprivredno bilje i kulture, 6. ostalo bilje Biokova i 7. bilje irih podruja.
U vrtu je utvreno oko 300 samoniklih biljnih svojti, od tipino
mediteranskih do planinskih, a u dvije cjeline saene su egzote,
poljoprivredno i ljekovito bilje.
Sa eljom da se Biokovski botaniki vrt obnovi i revitalizira, Javna ustanova
Park prirode Biokovo u svibnju 2010. godine pokrenula je ponovnu
inventarizaciju i determinaciju biljnih vrsta unutar vrta. Du glavnih staza
koje vode kroz vrt zabiljeene su brojne biljne vrste: od toga desetak
37

endema, 12 zatidenih i 4 strogo zatidene biljne vrste, zatidene temeljem

Pravilnika o divljim svojtama (NN 99/09). U sklopu revitalizacije sve
determinirane svojte du glavnih staza oznaene su ploicama te su
postavljeni informativni panoi.
Unutar Biokovskog botanikog vrta nalazi se i Katel, koji je registriran kao
kulturno dobro, a predstavlja najreprezentativniji sauvani primjer takvog
tipa fortifikacijske arhitekture na Makarskom primorju. U planu Javne
ustanove je obnova Katela i ureenje herbarske, etnoloke i
paleontoloke zbirke.
S obzirom da Biokovski botaniki vrt Kotiina svake sezone posjeti vie od
1000 posjetitelja, u sklopu projekta Nature Protection Investment Project
(NPIP), vezanom za dodjeljivanje sredstava iz zajma Svjetske banke, Javna
ustanova kandidirala je i projekt obnove i ureenja Info-centra u Kotiini.

Edraianthus pumilio
Biokovski botaniki vrt 'Kotiina' PP 'Biokovo'
Mirela Ivankovid-Bielen

38

Velebitski botaniki vrt - juer, danas,... sutra?

TEA ILID
Javna ustanova Nacionalni Park Sjeverni Velebit, Krasno 96, 53274 Krasno;
biolog@np-sjeverni-velebit.hr

Velebitski botaniki vrt tematski je botaniki vrt koji sadri iskljuivo

velebitske vrste. Osnovan je 1967. na inicijativu prof. dr. sc. Frana Kuana,
na povrini od 50 ha. Strune i tehnike poslove u Vrtu obavljala je
umarija Krasno na temelju prijedloga i miljenja Komisije za predlaganje
strunih mjera i vrenje strunog nadzora u Velebitskom botanikom vrtu,
dok je administrativne poslove vodio Republiki zavod za zatitu prirode.
Godine 1969. Velebitski botaniki vrt zatiden je kao spomenik parkovne
arhitekture, a 1971. na podruju Zavian - Balinovac - Velika kosa
proglaen je botaniki rezervat, unutar kojega se naao i Vrt.
Vizija dr. Kuana bila je da Vrt odaje izgled sasvim prirodnog biljnog
pokrova, s tom iznimkom to su biljne vrste oznaene ploicama sa
strunim imenima vrsta, te da se donesene vrste s drugih dijelova Velebita
uklapaju u odgovarajude biljne zajednice. Vedina unesenih biljaka
posaena je ipak u sredinjem dijelu, u kojem se nalaze tri male i jedna
velika kamenjara. Tu raste i poznata velebitska degenija, apsolutna zvijezda
Vrta.
Poetkom Domovinskog rata Vrt je potpuno zaputen, to je uzrokovalo
gubitak velikog broja posaenih vrsta i zarastanje sredinjeg, najureenijeg
dijela Vrta u prirodnu vegetaciju.
Nakon osnivanja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 1999. godine, na ijem
se podruju i naao Vrt, briga o njemu prela je u nadlenost Javne
ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, koja je potraila strunu pomod
djelatnika Botanikog vrta Prirodoslovno-matematikog fakulteta u
Zagrebu, te su kamenjare oplijevljene i ureene. etrdeseta godinjica
39

osnivanja Velebitskog botanikog vrta obiljeena je 2007. izdavanjem

vodia "Velebitski botaniki vrt - oaza na 1500 m". Postavljene su i poune
table o biljnim vrstama i zajednicama, ali i temama iz ekologije bilja. Kako
je iste godine Javna ustanova zaposlila i strunu suradnicu-biologinju, koja
moe dio svojeg radnog vremena posvetiti Vrtu, zapoeo je i rad na
obogadivanju zbirke Vrta: za sad tek razmnoavanjem postojedih vrsta.
Takoer je uveden program volontiranja u Vrtu sa svrhom odravanja
zasaenih biljaka u povoljnom stanju. Zapoeta je i izrada novih oznaka,
koje osim strunog i latinskog imena sadre i fotografiju biljke, kao i
dodatne informacije o sistematici, ekologiji, ugroenosti i zatiti vrste.
Trenutano stanje Vrta ne moe se nazvati zadovoljavajudim, kako po
pitanju broja velebitskih vrsta koje predstavlja, tako niti po ostalim
funkcijama koje jedan botaniki vrt treba obavljati (znanstvena
istraivanja, ex-situ zatita, edukacija). Velebit, jedno od floristiki
najzanimljivijih podruja Hrvatske i jedan od hrvatskih centara
endeminosti, svakako zasluuje ozbiljan botaniki vrt koji de biti centar za
istraivanje i pradenje stanja njegove jedinstvene flore. Sastavni dio zbirke
biljaka Velebitskog botanikog vrta, uz ivu zbirku, trebao bi biti i herbarij
te zbirka sjemena. Kako bi se to bolje postigla funkcija edukacije
posjetitelja, trebalo bi ponovno razmotriti koncept dr. Kuana o to
prirodnijem izgledu Vrta i uzeti u obzir razvijanje Vrta u smjeru stvaranja
intenzivnijeg estetskog doivljaja Vrta, kako bi se posjetiteljima to
uinkovitije skrenula panja na ljepotu i posebnost velebitskog biljnog
svijeta.

Degenia velebitica Velebitski botaniki vrt NP 'Sjeverni Velebit'

Mirela Ivankovid-Bielen

40

SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA

kolski vrtovi i arboretumi

kolski botaniki vrt Ostrog, Katel Lukid

LEDA TOMA
O Ostrog, Katel Lukid, Put Sv. Lovre 2; leda.tomas@skole.hr

Na prostoru izmeu stare Salone na istoku, starogrkog Trogira na zapadu,

s juga okruen marjanskim poluotokom, podno padina Kozjaka, u uvjetima
blage mediteranske klime smjestio se jedan od bisera Katelanskog polja Katel Lukid.
Uz cestu je 1976. izgraena nova kolska zgrada. Nedugo nakon useljenja
poinje se istiti i ureivati kolski okoli. Uz podrku svih uitelja i uenika
zajedno, te ravnatelja, kroz niz akcija okoli je oiden pa se ukazao veliki
prostor kojega je trebalo oplemeniti i uiniti ga ljepim za uenike i uitelje.
Poele su se saditi biljke. Tako smo krenuli.
Vrt je ved 1986. proglaen zatidenim spomenikom parkovne arhitekture.
Danas je O Ostrog poznata po kolskom botanikom vrtu, jedinom
kolskom vrtu s pridjevom botaniki i jedinom zakonom zatidenom u
Hrvatskoj, a po mnogima i jedinstvenom u Europi. Jedna od glavnih
znaajki vrta je introdukcija: uvoenje novih biljnih vrsta i pradenje njihove
prilagodbe. Tu danas raste oko 1000 biljnih svojti podrijetlom sa svih
strana svijeta, preteno mediteranskog i suptropskog podneblja.
Vrt se protee uokolo kolske zgrade, na ukupnoj povrini od oko 4 hektra,
od ega najvedi dio zauzima perivoj, graen uglavnom u pejsanom stilu
slobodno razmjetenih skupina srodnih biljaka, najede prema prostornim
mogudnostima vrta.
Glavni dijelovi su: juni vrt, sjeverni vrt, maslinik, staklenik i rasadnik te
sportske i rekreacijske povrine.
Juni vrt, radi svoje veliine i povoljne mikroklime, najbogatiji je dio vrta.
Ondje su smjetene skupine autohtonog i egzotinog drveda, grmlja,
trajnica i cvjetnica. Posebnu vrijednost predstavlja skupina kamelija i mali
43

agrumik, a jednako su zanimljive egzote, etinjae i kamenjar sa

sukulentima.
Maslinik se nalazi u najsjevernijem dijelu vrta na povrini od oko 5000
etvornih metara. Utemeljen je 1983. godine sadnjom prve masline na
prvi dan proljeda. Iste godine je formirana i uenika zadruga koja na
godinjoj skuptini dobiva naziv Maslina.
Maslinik uva jedan od najbogatijih kolekcijskih nasada maslina na
hrvatskom priobalju. Sadri 42 sorte i 170 stabala iz svih zemalja
Sredozemlja. Potujudi staru izreku gdje je maslina, tu je i Mediteran,
bilo je neizbjeno da maslina u ovom vrtu dobije svoje mjesto povijesne i
gospodarske vanosti.
Uz botaniku vrijednost, vrt je ved 35 godina u slubi odgoja i obrazovanja,
osobito uenicima, za razvijanje radnog, estetskog i ekolokog odgoja,
potrebe ouvanja prirode i zatite okolia.
O vrtu skrbe voditeljica Leda Toma, agronom i tri vrtlara.

Camellia japonica cv.

kolski botaniki vrt O 'Ostrog', Katela
Mirela Ivankovid-Bielen

44

kolski arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoa

DINKA TOMAKOVID-PRESEKI
Gimnazija A.G. Matoa, Prilaz Janka Tomida 2, 49210 Zabok;
ss-zabok-503@skole.htnet.hr

Arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoa u Zaboku nastao je u okviru

projekta ovjek koji je sadio drvede, kako bi se oplemenio prostor
industrijske zone u kojoj je izgraena nova gimnazijska zgrada 2002.
godine. U cijeli su projekt bili ukljueni uenici, a realiziran je zahvaljujudi
podrci Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te brojnim entuzijastima.
Misao vodilja bila je pria Jeana Gionoa o osamljenom pastiru koji strpljivo
sadi biljke i njeguje ume, pretvarajudi neplodnu i krtu zemlju u oazu koju
de naseliti ljudi i tako stvoriti novi ivot. Izbor biljnih vrsta odluili smo
povezati sa slavenskom mitologijom, prouavajudi Vjerovanja o drvedu u
Hrvata, doc. dr. sc. Tome Vindaka. Ukljuili smo i strunjake botaniare i
krajobrazne arhitekte koji su nam pomogli osmisliti plan sadnje. Stvorena
je multimedijalna kazalina predstava koja se temeljila na motivima iz
slavenske mitologije i prii o ovjeku koji je sadio drvede, a njezin je
zavretak bio zajednika sadnja biljnih vrsta u kolskom parku prilikom
otvorenja nove zgrade 2003. godine. Posaeno je tridesetak vrsta koje
prema vjerovanju naih predaka imaju svoju simboliku i izraavaju njihovo i
nae duboko potovanje prirodi.
Od 2003. do danas park se ureuje i dopunjuje novim vrstama, koliko
njegov prostor dozvoljava, a u svemu sudjeluju uenici i nastavnici
Gimnazije. Prole smo godine opisali i fotografirali sve biljne vrste, obiljeili
ih ploicama s natpisima i postavili obavijesni pano u parku, kojeg smo
zbog raznovrsnosti i znanstvenog opisa nazvali Arboretum. Ove godine, u
Tjednu botanikih vrtova, postavili smo izlobu u prostoru kole s opisom

45

biljnih vrsta te omogudili posjetiteljima da razgledaju na arboretum uz

struno vodstvo uenika i nastavnika.

Quercus robur
kolski arboretum Gimnazije AGM, Zabok
Mirela Ivankovid-Bielen

46

SAECI
KRATKA USMENA PRIOPDENJA

Botanike zbirke

Primorski botaniki vrt stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka

ELJKA MODRID SURINA
Prirodoslovni muzej Rijeka, Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka;
zeljka@prirodoslovni.com

Primorski botaniki vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka otvoren je 2005.

godine u ulozi stalnog postava Muzeja. S obzirom na vrlo malu povrinu
Botanikog vrta i njegovu ulogu stalnog postava, pri emu je u ovom
trenutku nemogude idi za svim sloenim funcijama botanikih vrtova inae,
naglaen je edukativni aspekt. Botaniki vrt pridonosi upoznavanju ire
javnosti s ljepotom naih autohtonih biljnih vrsta i specifinih biljnih
zajednica koje one na naem podruju grade te problematikom njihove
zatite. Stoga su kao vrste za prezentiranje izabrane upravo najede vrste
naega kraja, one vrste koje posjetitelji Muzeja mogu svakodnevno vidjeti.
Odabrane biljne vrste su unutar samoga Botanikog vrta rasporeene
sukladno njihovim ekolokim potrebama u dva dijela Vrta prednji,
izloeniji Suncu i javnosti, i stranji, sjenoviti i zaklonjeniji od javnosti. U
prednjem dijelu Vrta, u kojem prevladavaju eumediteranske i
submediteranske biljke otvorenijih stanita suhih livada i panjaka,
gariga, draika i drugih ikarastih vegetacija, smjeten je maksimalan broj
vrsta s obzirom na relativno malen prostor. Iz tog razloga, ovaj dio Vrta
ureen je geometrijski pravilno, bez ambicija prema simuliranju prirodnih
stanita. Tu su postavljena i dva kamenjara te gredica s aromatinim
biljem. Stranji dio Vrta sjenovitiji je i u njemu su zastupljene vrste koje
inae rastu u umama hrasta crnike i njihvim degradacijskim stadijima
makijama te u listopadnim umama hrasta medunca i bijeloga graba i
pripadnim ikarama. Kako je ovaj dio Vrta zaklonjeniji od pogleda i
intimnijeg ozraja, u njemu je zamiljen i prostor za odravanje razliitih
pedagokih aktivnosti na otvorenom. Cijeli prostor Botanikog vrta
49

naglaava meusobnu spregu mediteranskih elemenata vegetaciju i

vapnenake stijene - u tom smislu u prostoru su smjetene kamene klupice
bez naslona i samostalni kameni blokovi za sjedenje od autohtonog
vapnenca kredne starosti iz istarskih kamenoloma.
Botaniki vrt opremljen je i samostojedim vanjskim info-kioskom s touchscreen monitorom, na kojemu je mogude pregledavati multimedijalni CDROM "Primorski botaniki vrt Dio flore rijekog podruja" (. Modrid i J.
Topid 2005). CD-ROm sadri detaljne podatke o biologiji i ekologiji biljnih
vrsta u Botanikom vrtu, za svaku vrstu po nekoliko fotografija (i/ili
animacija) u razliitim fenofazama, podaci o eventualnoj uporabnoj
vrijednosti vrsta te zanimljivosti vezane za te vrste. Osim tih podataka o
biljnim vrstama, na CDu se mogu pregledavati i podaci o temperaturi
zraka, vjetru, oneidenju zraka, polenu u zraku koji se svakodnevno
uitavaju s Internet stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske upanije.
Botaniki vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka godinje posjeti i uz struno
vodstvo upozna stotinjak grupa djece predkolske dobi, uenika i
studenata, a ovdje se odrava i dio od stotinjak edukativnih radionica
prirodoslovnog sadraja koje se godinje organiziraju u Muzeju. Za
Botaniki vrt se, uz ostale dunosti, brinu vii kustosmuzejski edukator i
preparator.

Asphodeline liburnica
Primorski botaniki vrt,
Prirodoslovni muzej Rijeka
Mirela Ivankovid-Bielen

50

Sekcija botanikih vrtova i arboretuma HRVATSKOG BOTANIKOG DRUTVA

SIMPOZIJ BOTANIKI VRTOVI I ARBORETUMI HRVATSKE

S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM
ZAGREB, 30. SVIBNJA 2011.

POKROVITELJI I SPONZORI
Ministarstvo kulture Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstvo regionalnog
razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva Ministarstvo turizma Dravni zavod za zatitu prirode
Sveuilite u Zagrebu Sveuilite u Splitu Sveuilite u Dubrovniku Grad Zagreb
Grad Dubrovnik Bioloki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu Institut za more i priobalje Sveuilita u Dubrovnilu
Turistika zajednica grada Zagreba

ISBN 978-953-99774-4-1