You are on page 1of 50

MODELI FINANSIJSKE PODRŠKE

MSP - a

Izbor djelatnosti
Izbor proizvoda, odnosno usluge koji će se
proizvoditi, traži od preduzetnika da sagleda
vlastite sposobnosti kao i trendove u
djelatnosti u kojoj namjerava obavljati svoj
biznis. U ovoj fazi je neophodno da
preduzetnici imaju za sebe odgovor na pitanja:
Raspolažem li sa svim što je potrebno da bi
biznis bio uspješan sa odabranim proizvodom,
odnosno uslugom?
Da li se želim baviti takvom vrstom biznisa i
obavljati takvu vrstu rada?

Nakon izbora djelatnosti kojom će se baviti, preduzetniku, ako
nije nasljednik porodičnog preduzeća, na raspolaganju su
sljedeće tri mogućnosti:
(1)

početi od “nule“;

(2)
ili;

kupiti već postojeći biznis,

(3) kupiti franšizni biznis.

Bez obzira o kojem načinu
pokretanja poslovne aktivnosti je
riječ, ukoliko se radi o mikro i
malim
preduzećima,
biće
neophodno
za
investiciona
ulaganja i početna obrtna
sredstva kombinovati vlastita i
pozajmljena finansijska sredstva.

Procjena novčanih sredstava
Budžet pomaže ulagačima i bankama da dobiju odgovore na pitanja, kao
što su:
Kolika su sredstva potrebna za ulaganje u biznis?
U kome roku će sredstva biti vraćena?
Kakvi se efekti mogu očekivati od biznisa?

Izvori finansiranja 1) Interne izvore finansiranja 2) Eksterne izvore finansiranja .

p. na raspolaganju su brojni interni izvori samofinansiranja (Mikerević. Amortizacija. . Naplaćena glavnica dugoročnih potraživanja. 2009. 2. 4. Akumulirani neto dobitak.Preduzeću koje je uspješno prebrodilo takozvane “dječije bolesti“ i koje posluje više od tri godine od osnivanja. 5. Dugoročna rezervisanja na teret prihoda. 3. Efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnog prihoda.165): 1.

fondovi rizičnog kapitala 5.Za preduzeća koja se tek trebaju formirati. ušteđevina 2. porodica i prijatelji 3. spezijalizovane i komercijalne banke 8. javni fondovi ili državne razvojne banke uz garanciju kreditno –garantnih fondova 7. potencijalni izvori finansiranja 1. velika preduzeća na bazi javno–privatnog ili privatno– privatnog partnerstva i kooperacije . „anđeli“ investitori 4. mikrokreditne organizacije 6.

. ili pomoći prijatelja i familije. taj iznos kapitala je nedovoljan da se uspješno započne poslovni poduhvat.Početak od nule – start up Put za finansijskom podrškom kada se kreće od nule počinje od manjih iznosa vlastitog novca. vlasnik treba da ima najmanje dvije trećine od traženog iznosa” (Corman i Lussier.1996). Tradicionalno. ušteđevine. i taj vlasnički kapital se zove početni kapital (seed capital. engl. ili sjemenski kapital) “Obično. tako da je uobičajena praksa da inicijalni kapital uključuje određena dugovanja.

ali bez upravljačke uloge (Sahlman. rođaci) isključivo za pokretanje biznisa. . Anđeosko finansiranje neformalno. bez posrednika direktno finansiranje gdje „anđeli“. koji su po pravilu bogati pojedinci. 1990). ortaci. prijatelji. direktno investiraju u mala preduzeća kroz ugovor o osnivanju i uzimanje dijela vlasništva preduzeća.Unutrašnje finansiranje i anđeosko finansiranje Unutrašnje finansiranje ili imovina se definiše kao fondovi koje obezbijedi osnivač ili osnivači biznisa (partneri.

1998).Vrlo često „anđeli“ rade kao male investicione grupe unutar kojih ukrupnjavaju svoj kapital i koordiniraju investicione odluke. te uz pomoć advokata i računovođa sklapaju ugovore i investiraju u mala preduzeća (Prowse. .

Takvih primjera ima poprilično u razvijenim zemljama svijeta. .Start ap kapital za početak poslovanja od nule se može nabaviti i od javnih fondova ili državne razvojne banke uz garanciju kreditno–garantnih fondova.

sa strane kapitala. sa dugovne strane. prolazi nekoliko faza u svome životnom ciklusu. . i akcijskog 2. i stiče mogućnost da dođe do dodatnog kapitala generalno sa dvije strane: 1.Kada preduzeće starta sa poslovanjem.

pa tek na kraju djelatnosti. a kada se isprazne. sektora i faze ciklusa preduzeća. tj. životnog Statična trade-off teorija naglašava da marginalni troškovi finansiranja usmjeravaju odluke finansijske prirode. . fiksnu imovinu za dalja eksterna zaduživanja. i kao rezultat takve analize dodatni izvori finansiranja se koriste iz različitih izvora paralelno (iz duga i iz vlasničkog kapitala.Modeli i forme finansijske podrške MSP Tzv. generalno zavisi od vrste preduzeće se zaduži. Prvo se koriste unutrašnja Finansiranje MSP sektora sredstva. imovine preduzeća). pecking order teorija tvrdi da se najjeftiniji izvor finansiranja koristi prvi. tj. tj. od privrednog koristi kapital.

) sa aspekta ulaska tuđeg kapitala u biznis kroz mijenjanje vlasničke strukture. tj. . organizacijama i institucijama koje se bave finansiranjem. pozajmljivanjem novca i investiranjem kapitala. Otvaraju se mogućnosti pristupu tzv. kao i sa dugovne strane.Kako mikro i malo preduzeće raste. dobija pristup posrednicima. fondovima rizičnog kapitala (Venture Funds. engl. otvaraju se mogućnosti zaduživanja kod komercijalnih ili specijalizovanih banaka.

Fondovi rizičnog kapitala (primjeri iz SAD i EU) Poslovni poduhvati mogu proizići iz brilijantnih ideja ili mukotrpnog istraživačkog rada u improvizovanim uslovima. “Rizični kapital (venture capital. . p. 1996. obično u zamjenu za vlasnički udio” (Corman i Lussier.) se odnosi na fondove investirane u nova ili visokorizična preduzeća. engl. od strane pojedinaca koji imaju znanje. 293). viziju i spremnost za rizik.

. 2006. 90). p.„Firme rizičnog kapitala skupljaju novac privatnih investitora i očekuju visoki godišnji povrat (20 – 40%) na svoju investiciju i obično investiraju u kompanije na period od tri do sedam godina ” (Awe.

Šta finansiraju fondovi rizičnog kapitala (Venture Capital Funds) Fondovi rizičnog kapitala su jedan od mnogih izvora finansiranja za nove poduhvate. Međutim. Pogodni su za specifične tipove novih poduhvata . . nije pogodan za većinu novih poduhvata ili MSP (Smith.one koji imaju visok potencijal rasta i koje karakteriše visok nivo rizika. 2010).

software.Najčešće finansirani poduhvati iz Venture Capital fondova prema istraživanju Metrick and Yasusa (2011) Informacione tehnologije Zdravstvena njega uključujući uključujući kominikacije. . biotehnologiju i medicinksku hardware. poluprovodnika i elektronika. industruija opremu.

Fondovi rizičnog kapitala (VC) imaju pet glavnih karakteristika (Metrick and Yasusa. 2. VC primarni cilj je da maksimizira povrat svojih ulaganja kroz prodaju ili inicijalnu javnu ponudu (IPO). 3. 2011) 1. . VC ulaže samo u privatne kompanije. VC ulaže u finansiranje unutrašnjeg rasta preduzeća. kompanije ne mogu odmah biti predmet razmjene na tržištu. 5. To znači da kada se investira. VC je finansijski posrednik.VC preuzima aktivnu ulogu u praćenju i pomaganju kompanijama u svom portfoliju. 4. što znači da koristi kapital investitora i ulaže ga direktno u portfolio kompanija.

2007). Hochberg et al. 2006. 2002. Hsu. partnerima i drugim investitorima Hellmann and Puri.Po čemu se razlikuju VC od bankarskih kredita? VC firme često preuzimaju aktivnu ulogu u pomaganju novih poduhvata da uspiju pružanjem menadžerskih savjeta i davanjem preporuka potencijalnim klijentima. ..

. kupaca i drugih preduzeća iz oblasti u koju investiraju svoj kapital. po čemu se znatno razlikuju od klasičnih bankarskih kredita. postali su važni ne samo zbog kapitala koji posjeduju već i zbog pružanja profesionalne podrške preduzećima u koja ulažu.Po čemu se razlikuju VC od bankarskih kredita? Fondovi dobro poznaju mreže dobavljača. Dakle.

moraju biti svjesni da su troškovi ovog tipa finansiranja visoki i da „venčer“ kapitalisti mogu zahtijevati preuzimanje velikog procenta vlasničkog udjela. zato što su oni selektivni u svojim odlukama o investiranju i biraju ona preduzeća za koja vjeruju da će im obezbijediti ekstra veliki povrat uloženog kapitala. što na kraju može rezultirati i gubitkom kontrole u preduzeću (Awe. 2006). kapitalista ulagač rizičnog kapitala.) nije nimalo lako. engl.Dobijanje kapitala od „venčer“ kapitalista (venture capitalist. prev.aut. . Ako se vlasnici biznisa odluče na rizični kapital u kasnijim fazama rasta.

2. da penetriraju sa novim proizvodom na novo tržište. kada očekuju visok rast. . kada žele da plasiraju novi proizvod.Kada su preduzeća zainteresovana za rizični kapital? 1. 3. ili jednostavno.

(BiH). . Tele2 d.o. Imlek a. i dr. Magma d.d.o. (Srbija). (BiH). (Srbija).VC ulaganja u BiH i regionu Neka od preduzeća u koja je ulagano su: Fratelo a.o.d.d. (Hrvatska). (Hrvatska). Fabrika cementa Lukavac a.o.d. Bambi a.

2009. 2009. Kao alternativa finansiranju iz vlasničkog kapitala je finansiranje iz bankarskih pozajmica i lizinga. vrijeme za koje će preduzeće vratiti pozajmicu i kamatna stopa. . tj.Bankarski kredit i lizing Istraživanja su pokazala da su banke glavni izvor eksternih finansija za MSP u velikom broju zemalja (Beck i ostali. Balling i ostali. Banke će interesovati sigurnost povrata novca. Burk i Lehmann. 2006). zarada koju će banka ostvariti.

Generalno posmatrajući. 1996). krediti za opremu. i banke nude limitirane izvore kada je riječ o inicijalnom kapitalu (Corman i Lussier. pp. hipotekarni krediti. Finansijske institucije nude dvije vrste kredita MSP (Balling i ostali. 63-64): kreditne kartice i kreditne linije. motorna vozila i drugi tipovi kredita. 2009. komercijalne banke uglavnom mogu da ponude kratkoročne pozajmice malim biznisima radije nego dugoročne kredite. .

Kreditne linije Kreditne linije predstavljaju namjeru banke da u budućnosti klijentu. omoguće buduće kredite. . ako to zatreba. uključujući kratkoročne kredite sa mogućnosti prekoračenja limita i dugoročne kredite.

Hipotekarni krediti sa založnim pravom na imovinu preduzeća ili imovinu vlasnika ili suvlasnika preduzeća su način dolaska do kredita koji je vrlo čest u bankarskom sektoru. banke često traže i osiguranje pozajmice ličnom nepokretnom i pokretnom imovinom ili vrijednim hartijama od vrijednosti (akcijama. obveznicama).Hipotekarni krediti 1. Čak i u slučaju društava sa ograničenom odgovornošću. . 2.

akceptni krediti 5. kreditne linije 2. prodate obveznice i komercijalni zapisi .Preduzećima na raspolaganju stoji veliki broj raznih oblika kredita koje nude banke 1. lombardni krediti 4. hipotekarni krediti 7. revolving krediti 3. avalni (garancijski) krediti 6. investicioni krediti 8.

a taj procenat može da bude i znatno veći ako se prekorači dogovoreni limit.Okvirni krediti (Overdraft loans) Okvirni krediti su vrlo čest izvor finansiranja za MSP. vrlo često su preferirani od strane preduzeća. . okvirni krediti omogućavaju kratkoročno zaduživanje koje može biti korišteno u vrlo kratkom roku sa ili bez najave da će se koristiti odobreni kreditni iznos do limita dogovorenog između banke i komitenta. Banke obično naplaćuju 8–20% kamatnu stopu za okvirni kredit kada postoji eksplicitni dogovor. Generalno posmatrano. Iako su znatno skuplji od bankarskih kredita. jer su poprilično fleksibilni.

. npr.aut.) odnosima. dužine otplatnog perioda i pristupa bankarskim zajmovima (Balling i ostali.Trgovački krediti Trgovački krediti su krediti koje dobavljač daje svome klijentu u tzv. 2009). Upotreba ovih kredita zavisi od finansijskog stanja kod dobavljača. Umjesto da promptno plaćaju prodavcima kupljene proizvode ili usluge. biznis-tu-biznis (business–to.business. prev. preduzeća dobijaju mogućnost odgode plaćanja u kraćem vemenskom roku. posao za posao. engl. do 90 dana što je ekvivalento dobijanju kratkoročnog kredita.

podizanja kredita ili drugih formi finansiranja. lease ugovor. ‘the lessor-a–davaoca lizinga’. 2009. i korisnika nekretnine. “Lizing uključuje tzv. 64).) je jednostavan način dolaska do imovine bez gotovinskih uplata. p. koji od vlasnika nekretnine prenosi pravo da koristi nekretninu ugovoreni vremenski period za ugovoreni iznos” (Balling i ostali.Lizing (leasing) Za razliku od bankarskih kredita. the ‘lessee-ja . npr. engl. . ugovor između vlasnika nekretnine.zakupca’. lizing (leasing.

i 2. poslovni (operativni) lizing. .Lizing (leasing) Postoje dva osnovna oblika lizinga. a to su: 1. finansijski lizing.

Finansijski lizing Finansijski lizing je oblik finansiranja koji podrazumijeva znatno prebacivanje svih vrsta rizika i koristi koji su povezani s vlasništvom nad zakupljenim sredstvom od zakupodavca na zakupca. dok se pravno vlasništvo prenosi tek nakon isteka ugovora o lizingu. zakupodavac prenosi ekonomsko vlasništvo nad zakupljenim sredstvom. Potpisivanjem ugovora i isporukom zakupljenog sredstva. . nakon uplate posljednje rate.

zakupodavac zadržava ekonomsko i pravno vlasništvo nad zakupljenim sredstvom. zakupac koristi zakupljeno sredstvo kraće nego što je vijek trajanja sredstva.Poslovni (operativni) lizing Poslovni (operativni) lizing je vrsta lizinga u kojem svi rizici i koristi koji se odnose na vlasništvo nad zakupljenim sredstvom. U ovom slučaju. . dok zakupac ima samo pravo korištenja. zakupljeno sredstvo se vraća zakupodavcu. ostaju kod zakupodavca. Kod poslovnog lizinga. Nakon isteka ugovora.

Krediti mikrokreditnih organizacija (MKO) Značajna uloga MKO u finansiranju mikro i malih preduzeća Visoka kamata i kratak rok – solidarni krediti Jendostavan pristup .

faktoring postaje rastući izvor finansiranja velikih korporacija i malih i srednjih preduzeća (Balling i ostali. Faktoring. takođe poznat kao finansiranje potraživanja je popularna forma dolaska do kapitala (Burk i Lehmann. 2009). .Faktoring U velikom broju razvijenih zemalja svijeta i zemalja u razvoju. 2006).

suština faktoringa svodi se na to da preduzeće proda svoja kratkoročna potraživanja odmah nakon fakturisanja u cijelosti ili djelimično faktoring firmi i nakon toga može odmah ili naknadno dobiti potrebnu gotovinu (Mikerević. pp. već za ona MSP koja imaju veliki obim potraživanja. .Faktoriranje je prodaja (cesija) kratkoročnih potraživanja od kupaca faktoru ili faktoring firmi…U najelementarnijem smislu. Ova vrsta finansiranja nije podesna za sva preduzeća. 2009.198199).

Faktoring je tip finansiranja u kojem preduzeća prodaju svoja visoko vrijedna potraživanja sa popustom prije isteka roka naplate potraživanja i za to dobijaju automatski gotovinu. Faktoring nije kredit i ne zahtijeva dodatna zaduženja na strani bilansa stanja preduzeća. mada obezbjeđuje radni kapital finansiranjem (Klapper. . 2005).

kao što je slučaj sa BiH. jer se prodaju potraživanja. i faktorisana potraživanja nisu dio stečajne mase MSP. . a ne kolateral.Faktoring posebno može da bude koristan izvor finansiranja u zemljama sa slabim sudskim izvršenjima i nesavršenom evidencijom potraživanja.

. a istovremeno se naplaćuje takvo potraživanje od faktoring firme i stiže do neophodne gotovine koja je bila vezana u potraživanjima.Prednost faktoringa Proizvodi se prodaju direktno kupcu gdje preduzeće prodavac daje trgovački kredit.

krediti i lizing se najviše koriste kao izvori eksternog finansiranja. . dok faktoring još uvijek traži svoje mjesto kao alternativni izvor finansiranja. .Generalno posmatrano.

.Finansiranje MSP na berzi Kada se govori od dugoročnim izvorima finansiranja preduzeća. u obzir se uzimaju dva izvora – akcijski kapital (koji odražava spostvena sredstva) i dug (koji odražava pozajmljena sredstva (Erić. 2003).

tj.o. 2) Drugi preduslov je da preduzeće zadovolji precizne i zahtjevne kriterije za kotizaciju na berzi hartija od vrijednosti. što povlači za sobom prava i obaveze. .o.Finansiranje emisijom akcija 1) Prvi preduslov da se do kapitala dođe preko berze je promjena pravnog statusa preduzeća.).d.) u akcionarsko društvo (a. iz društva ograničene odgovornosti (d. da bude član berze.

Evropa je karaktertistična zbog različitog kulturnog i civilizacijskog konteksta.Analiza finansijskog sektora podrške MSP u Evropskoj uniji Mala i srednja preduzeća čine srž evropske ekonomije. . Ova različitost je vidljiva i u poljima preduzetništva i korporativnih finansija.

p. Razvojne faze MSP i putevi finansiranja (Glavanits. 2007. 3) .Slika 1.

lizing i faktoring. najčešće korišćeni su bankarski krediti. okvirni krediti. . među predstavljenim različitim eksternim izvorima finansiranja MSP u EU. većina evropskih MSP snažno zavisi od bankarskog finansiranja (kroz bankarske kredite i okvirne kredite).Najčešće korišćeni izvori finansiranja MSP u EU Prema Evropskoj komisiji. Pa ipak. Drugi izvori uključuju eksterne investitore i subvencije.

SMEs access to Finance. Finansiranje MSP u EU (Eos Gallupe Europe. 2005.Slika 2. Flash Eurobarometer 174) .

Koji su mogući izvori finansiranja preduzeća koja će tek nastati? 6. objasniti faktoring! 12. Koji je način finansiranja MSP-a u EU? . Objansiti ulogu mikrokreditnih organizacija u finansiranju MSP-a! 11. Kako se dijele izvori finansiranja? 4.Pitanja za ponavljanje 1. Koje su karakteristike fonova rizicnog kapitala? 9. Koje opcije stoje na raspolaganju preduzetniku kod izbora djelatnosti? 2. Na koja pitanja daje odgovor budžet? 3. Objasnite bankarske kredite i lizing kao izvore finansiranja! 10 . Objasnite fondove rizičnog kapitala! 8. Koji su mogući interni izvori samofinansiranja? 5. Koje su prednosti fakoringa! 13. Objasnite unutrašnje i anđeosko finansiranje! 7.