You are on page 1of 10

Promjena boje lišća kroz godišnja doba

1.5.2016.

1

SAŽETAK Za naš problem zašto lišće mjenja boju kroz godišnja doba koristili smo metodu kromatografije jer smo pretpostavili da mora u listu biljke postojati neka tvar koja lišću daje boju a promjenom godišnjih doba troši tu tvar te time događa se promjena boje lišća. U usporedi sa našom hipotezom rezultati pokusa samo su potvrdili našu hipotezu da se u lišću nalaze neke tvari koje daju boju lišću. U ponovoljenom pokusu dobili smo indentične rezulate kao i u prvom pokusu. U našem pokusu radili smo više kromatografija sa različitim količinama lišća i alkohola koji su temelj našeg pokusa. 2 . Time smo potvrdili našu teoriju da u lišću se nalaze neke tvari koje daju lišću boju potražili smo u dodatnoj literaturi koje su su to tvari i saznali smo da su to pigmenti te da umjesto jedne tvari koja se troši u lišću se nalaze tri pigmenata koje lišće stvara ovisno o dobu godišnjih doba. Kroz godišnja doba se mjenja količina sunčeve svjetlosti i temperatura koji su od izuzetne važnosti jer time je uvjetovana promjena boja lišća.

možemo vidjeti svaki zasebno. zima donosi hladnije vrijeme. a pomoču toga mi ćemo probati dokazati kako lišće mijenja boju. unutar sebe. 3 . stablo onemogućuje rad pigmenata preko zime. možete vidjeti rezultat međusobnog miješanja svih tih boja. narančaste i crvene? Dio odgovora je u tome da lišće ima pigmente ili šarene molekue. Kada pogledate list. ali od kuda one dolaze? Što se dogodi da listovi promijene boju od zelene do žute. Jedna od metoda za odvajanje molekula zove se kromatografija. No. Dakle. Fotosinteza je proces pri kojem je sunčeva svijetlost aposrbirana sa strane biljaka koje tu energiju pretvaraju u prehrambenu energiju. Spomenuti pigmenti proizvode hranu za stabla tijekom toplih i sunčanih mjeseci kroz proces fotosinteze. kraće dane i ne toliko sunca i sunčeve energije. ono što vidite u promjenjivim jesenjim bojama je postupna promjena tih pigmenata.UVOD Svatko voli lijepe boje jeseni. Ali ako odvojimo pigmente molekule. koja održava lišće zelenim.

zelena. škare. nakon nekog vremena. Kako bi izdvojili pigmente iz lišća prvo smo morali razvrstati lišće po bojama(crvena. Istim postupcima dobili smo i žute i crvene pigmente. žuta). a zatim ostavili da se alkohol upije i dobili smo guste jednobojne tekučine. čačkalice. tako smo dokazali zelene pigmente.Od ostalih materijala. Otopinu zelenog lišča u alkoholu zatim smo izdvojili iz posude u kemijsku čašu te u njoj vršili kromatografiju na papiru. posude. koristili smo i kuhinjske čaše. zelena boja se izdvojila i počela se penjati papirom. pomiješali sa 96 postotnim alkoholom i razdrobili.Lišće se prvo treba usitniti nakon toga smo dodali u njega 96% alkohol koji je iz lišća izolirao pigmente. Umjesto „kuhinjskog papira“ trebao bi se koristiti pravi kromatografski papir ali i „kuhinjski papir“ može poslužiti jer dovoljno dobro upija tekućinu pa se na njemu mogu odvojiti pigmenti. 4 . Zatim smo svako od lišća odvojili u posude.MATERIJALI I METODE Cilj našeg referata bio je dokazati postojanost zelenih ( Klorofil ). što smo i dokazali pomoću kromatografije na papiru. kemijske čaše itd. ravnalo. tekućinu koju smo dobili stavili smo u staklenke i u nju smo dodali nepokretnu fazu tj. crvenih ( Antocijan) i žutih ( Ksantofil ) pigmenata u lišću. „kuhinjski papir“ . Najvažniji je materijal nam je bio 96% alkohol pomoću kojega smo iz lišća uspjeli izlučiti pigmente iz lišća na „kuhinjski papir“ .

Otopina nakon stavljanja 96% alkohola u lišće 5 . 96% Slika 1. Materijali koje smo koristili u pokusima alkohol Slika 3.Slika 2. Otopina nakon stavljanja 70% alkohola u lišće Slika 4.

Slika 5. Kromatografija Slika 6. Kromatografija sa 96% i 70% alkoholom (razlike u nijansama pigmenata) 6 .

Klorofil je potreban za fotosintezu. Antocijan (crvena boja)-Antocijanini se razlikuju od zelenog. Ovi se pigmenti ne razgrađuju brzo kao klorofil. šljive. pa se duže zadržavaju tijekom jeseni. pratili smo literaturu i baš poput znanstvenice Sare Agee čiji je ovakav znanstveni rad objavljen.REZULTATI Pokus smo uspiješno završili. ovi pigmenti ne nalaze se u lišču tijekom ljeta. A ovo su naši zaključci i najvažnija svojstva svakog pigmenta zasebno. dokazali smo da su baš pigmenti u lišću zaslužni za mijenjanje boje svake jeseni prije ispadanja. Dakle. Često se nalaze u stvarima popu kukuruza. pa kad prestanu. također postoje cijelog ljeta. Drveće upojedinim zonama pohranjuje ove šećere za vrijeme zimskog mirovanja i tako ne trebaju aktivno praviti hranu tijekom zime. jer se počinju pojavljivati nakon što biljka prestane proizvoditi klorofil. Crveni pigmenti su vodotopljivi. crvene jabuke. jagode. trešnje. također daju boju poznatim namirnicama kao što su brusnice. Antocijanini su vrlo intenzivne boje. zelena boja nestane. Ksantofil (žuta boja) i karotenoid (narančasta boja) – Ovi se pigmenti također koriste u procesu fotosinteze. jer su obično prekriveni i nadjačani jakim intenzitetom zelenog klorofila. što je kemijska reakcija koja omogućuje biljkama koristiti sunčevu svjetlost za proizvodnju šećera kao izvor hrane. već se pojavljuju u kasnu jesen . žutog i narančastog pigmenta. samo ih se ne vidi. Lišće konstantno mora praviti klorofil jer im je potreban za fotosintezu. Klorofil (zelena boja) . borovnice. 7 . mrkve. i banana. cvijeća.

Za crveno lišće je saslužan jedan drugi pigment koji se zove antocijanin koji lišće. pa indentične rezulate kao i ostali znastvenici koji su proučavali ovaj problem. Znastvenici su mnogo vremena vjerovali da antocijanin stvara slučajno boju. karotinoida uvijek ima lišću ali lišće je zeleno zbog toga jer ima više klorofila koji lišću daje zelenu boju. 8 . Jer u lišću jedne boje je dominirao najviše pigment koji određu je tu boju npr. jagode i ostale čini crvenima za razliku od Karotonida on se ne prozvodi ljeti nego samo u jesen. Naši rezultati se razlikuju od ostalih rezulata samo u malom intenzitetu boje pigmenata koje smo izlučili kromatografijom iz lišća. Klorofil u zelenom lišću domini jer ga ima najviše te je zbog toga lišće zeleno a samnjivanjem količine svjetlosti i temperature zraka klorofil se sve manje prozivodi i počinje se raspadati i time dolazi do toga da karotinoid počinje dominirati i lišće postaje žuto. Taj manjak intenziteta nastao je zbog različitog omjera lišća i alkohola kojeg smo upotrijebili u našem pokusu te razdoblje u kojem smo lišće otkinuli sa drveta jer već spomenuto količina svjetlosti i temperatu zraka dovodi do različtog stvaranja pigmenata klorofila. Mi smo samo potvrdili njihovo postojanje u lišću jer smo kromatografijom dobili različite boje na kromografskom papiru . karotinoidi i Antocijanina koji uvjetuju boju lišća.RASPRAVA U svezi s našim problemom i našom hipotezom koju smo potvrdili pokusom Dobili smo vrlo malo različite. ali znastvenik Bill Hoch izveo je teoriju da lišće stvara antocijani zbog toga da se zaštiti od sunca pogotovo od plavog spektra.

9 . Žuti pigment (Ksantofil) za posude u kojoj se nalazila otopina alkohola sa žutim lišćem izdvojili smo i dobili na kromatografskom papiru žuti pigment. pratili smo literaturu i uspiješno dokazali postojanost pigmenata u lišću te tako i zašto lišće mijenja boju. Iz posude u kojoj se nalazila otopina alkohola i zelenog lišća na kromatografskom papiru izdvojili smo zeleni pigment (Klorofil ) Taj postupak smo primjenili i na crvenom pigmentu ( Antocijan) te na kromatografskom papiru iz posude sa crvenim pigmentom Rezultati su ispali po očekivanju.ZAKLJUČAK Kromatografijom na papiru uspiješno smo odvojili pojedine pigmente iz otopine 96 postotnog alkohola i lišća odgovarajuće boje.

harvard.about.htm http://www.htm http://harvardforest.edu/pubprog/brochure/leaves/leaves.edu/autumn-foliage-color 10 .com/cs/howtos/ht/paperchroma.esf.LITERATURA http://chemistry.fas.